Srbija ima ozbiljne probleme zbog ekonomskog sporazuma sa Rusijom iz 2008. kada je svoju finansijski teško pogođenu državnu naftnu kompaniju NIS (Naftna industrija Srbije) prodala državnom ruskom naftnom koncernu Gazprom Njeft, piše Dojče vele.
Srbija se nadala ne samo ekonomskim, kako se navodi, već i političkim koristima, prije svega ruskoj podršci u konfliktu oko Kosova.
Danas Gazprom Njeft, zajedno sa Gazpromom, posjeduje oko 56 procenata udjela u NIS-u, pa je tako je srpska naftna kompanija početkom ove godine postala dio paketa sankcija SAD protiv ruskog energetskog sektora.
<h2>Hrvatski JANAF obustavio isporuke</h2>
To što je najvažniji srpski naftni koncern pogođen, predstavlja svojevrsnu geopolitičku sudbinu, izjavila je ministarka energetike Srbije, Dubravka Đedović Handanović, prenosi ovaj medij. 
 
„Sankcije nijesu uvedene zbog Srbije, niti zbog srpske vlade. U posljednjem trenutku svog mandata, američki predsjednik Džo Bajden ih je uveo protiv Rusije i njenog energetskog sektora. Za nas je energetski snabdjevač NIS izuzetno važan i od egzistencijalnog značaja. Kao zemlja smo pogođeni time što dvije velike sile vode svoje ratove", rekla je Đedović Handanović, prenio je Dojče vele.
U SAD je ubrzo potom predsjednik postao Donald Tramp, i tada su kod sankcija uvedeni izuzeci za NIS, kako snabdijevanje energijom u Srbiji ne bi bilo ugroženo. Ali od 9. oktobra je tome kraj. Više nema izuzetaka, NIS je sada zaista pod sankcijama i posljedice su već vidljive. 
 
pošto Srbija proizvodi manje od četvrtine svojih potreba za sirovom naftom, NIS uglavnom dobija sirovu naftu iz zemalja poput Kazahstana, Azerbejdžana ili Nigerije. Ona se tankerima doprema u Hrvatsku i tamo se ubacuje u naftovod ka Srbiji. Nakon što su američke sankcije stupile na snagu, hrvatska kompanija JANAF je obustavila isporuke NIS-u.
<h2>Optužbe na račun srpske vlade</h2>
Iz opozicije u Srbiji stižu kritike. Ekonomski ekspert socijaldemokratske opozicione stranke SSP, Dušan Nikezić, smatra, kako navodi ovaj medij, da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije učinio ništa protiv zavisnosti od Rusije, a već dugo je bilo jasno da će SAD jednog dana ozbiljno uvesti sankcije. 
 
- Čudi me neodgovoran pristup vlade ovom problemu. Sada nam ministarka energetike kaže da smo samo čekali, da vidimo li uprava NIS-a ima neki plan - kaže Nikezić, a prenosi DW. 
 
Vučić je imao nekoliko prilika da razgovara o ovom pitanju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Rezultat je da je Putin rekao: 'I vama ćemo isključiti gas.'"
<h2>Ugovor o gasu produžen samo do kraja godine</h2>
U maju je istekao desetogodišnji ugovor o gasu sa ruskim Gazpromom. Taj ugovor je sa ruske strane produžen samo do kraja godine, a sada se u Srbiji spekuliše da Rusija time želi da izvrši pritisak na Srbiju - kako se NIS ne bi vratio u državno vlasništvo. 
 
Tome je protivrječio ruski ambasador u Srbiji, Aleksandar Bocan-Harčenko.
- Nećemo obustaviti snabdijevanje gasom u Srbiji. Nastavićemo, po najboljim cijenama - rekao je on.
<h2>Povratak vlasništva Srbiji?</h2>
Prije nekoliko dana predsjednik Vučić je o NIS-u razgovaro na sastanku sa predsjednikom upravnog odbora ruske kompanije Gazprom Njeft, Aleksandrom Djukovim i sa zamjenikom ruskog ministra energetike, Pavelom Sorokinom. Što će tačno biti rješenje, nije rečeno, ali Vučić je obećao građanima Srbije da neće biti energetske krize. 
 
Srpski mediji tvrde da su iz više izvora saznali, kako piše ovaj medij, da srpska država planira da otkupi dio udjela u NIS-u, kako ruski državni koncerni više ne bi bili većinski vlasnici. Ako se situacija Rusije na međunarodnom planu jednog dana „normalizuje", kupljeni udjeli bi se mogli ponovo prodati Rusiji - navodno je to plan, piše DW.
Za sada u Srbiji nema nestašice energije. Ali neki građani se već brinu da će ponovo morati da kupuju benzin u flašama i kanisterima, kao tokom ratnih devedesetih.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DW: Srbija se nadala ekonomskim i političkim koristima od Rusije, a sada ima probleme zbog sankcija NIS-u

U Višem sudu održano je ročište po žalbi odbrane nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i kompanije Bemax koju su izjavili a rješenje suda kojim je određena mjera na stan u Budvi koji je u vlasništvu te građevinske kompanije.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju zbog prostornih kapaciteta.
Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima nakon ročišta da se pozvao na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela.
- Vrlo namjerno sam se pozvao i na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela jer je Vrhovni sud odbio, navodeći da je osnovano osumnjiv da je počinio krivično djelo, što znači da je osnovano osumnjiv da je imao novca i da dođe do stana. Ja sam danas naveo tu odluku Vrhovnog suda jer se na nju pozvao i tužilac Šoškić i pitao sam samo ima li načina kako je od tog novca došao do stana u vlasništvu Bemaxa. To podrazumijeva da je on trebalo da kupi taj stan, ili ga je kupio, ali nemamo traga o tome - kako ga je kupio, ko je uzeo novac, ima li pravnog posla između Zorana Lazovića i Bemaxa? Nema o tome ni riječi. Zato sam rekao da ovdje nije riječ da se izvrši zabrana raspolaganja, već je njima utvrđen pravni status, da su i Mijajlović i Zoran Lazović vlasnici stana, a za to treba treba pravni titulus jer već postoji vlasnik od 2017. godine – objasnio je Piperović.
On je dodao da to nije razumio Vrhovni sud i tom odlukom se potpuno upetljao u stvari koje su višestvarno pravne, a probao je to da završi u krivici.&nbsp;
- To ne može, to se uči na drugoj godini studija, i rekao sam im, ako su čitali Građansko pravo od Andrije Gamsa, da je to takozvano "pravno stanje" i rekao im definiciju i da to nema veze sa tim da li je neko vršio krivično djelo, ili nije jer moraju da znaju zbog čega je neko vanknjižni vlasnik. A to je pravno stanje - ono po definiciji znači skup relevantnih činjenica kojima nedostaje još jedna da bi implicirala pravo. O tome se radi, ja mislim da me ovo Vijeće razumije. U Vijeću je bio Boris Savić koji je bio i u Vijeću za Aleksandra Mijajlovića i to nije prošlo. Tu nema što nego podnijeti ustavnu žalbu. Knjiški sam objasnio nešto što jeste i rekao sam nešto što sam rekao i za optužnicu za Zorana Lazovića - najteže je na sudu utvrđivati skriveni besmisao &nbsp;- istako je advokat Piperović.
On je naglasio da optužnica protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića predstavlja pravni besmisao i kako je dodao sa besmislom je najteže raspravljati jer ne znate što pravno da kažete da nekome to dopre do glave.&nbsp;
- Ali, ja se nadam da je ovo vijeće korektno i da su vidjeli sve o čemu se ovdje radi. Uzeti nekome imovinu stečenu na osnovu pravnog posla i dati nekome pravni status i pozivati se ako ima osnovana sumnja - potpuno mi nije jasno. Naglašavam, ljudima je ovdje dat pravni status, oni su u katastru tretirani kao vanknjižni vlasnici. Dakle, stanovi su već njihovi. Za Aleksandra je rečeno da je nađena DNK na četkici za zube. Ako može tako - u redu, ali da znamo da su uvedeni novi standardi stvarno pravo, da profesor Radović napiše novu knjigu, evo mu sudska praksa sa DNK sa wc šolje, kupatila, česama, vrata - ukazao je Piperović.
On je predočio vijeći i da svoju kuću daje prijateljima na 15-20 dana ljeti. Neko od tih koji su bili kod njega, kako kaže, može da upadne u OKG, dođu i nađu DNK po kauču ili kupatilu i da tužilac kaže da kuća porodice Piperović u stvari kuća ovog čiji je DNK pronađen.&nbsp;
- Kako znate? Jer je kupio. Kako znate da je kupio? Ne znamo kako, ali je kupio. Ne balalizujem, ovo sam pričao i njima. Kako to da objasnite, samo ovako kako ja vama objašnjavam – upitao je advokat.&nbsp;
Na pitanje kada se očekuje odluka, Piperović je rekao da Katnić treba da dostavi neke papire do petka.
- Moram da naglasim da je Vijeće bilo vrlo koreknto i profesionalno i strpljivo - naglasio je Piperović.
On je rekao da se za pet, deset dana, čak i više o mjesec sud može odrediti o njegovoj žalbi.
- Ovdje postoje procesni rokovi. Bitno je da se donese pravedna i zakonita odluka. Niko ništa ne očekuje bez to - naglasio je Piperović.
Na pitanje očekuje li pravednu odluku, advokat je rekao da, kada je vidio odluku na žalbu koju je izjavio po istoj stvari za Aleksandra Mijajlovića, ne zna da li je u krivici ili parnici, da li je odnos krivično-pravni, ili stvarno-pravni.
- Ali, dobro. Tu smo, đe smo. Ja se nadam pravdi i razumu. Ovdje samo treba neko da stavi prst na čelo i da kaže o čemu mi raspravljamo. Kako vanknjižni vlasnik na osnovu DNK? Naglašavam - tužilac treba da kaže kako su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović postali vaknjižni vlasnici? Da li su dali pare Bemaxu, da li su napravili neki skriveni posao sa tom kompanijom, da li su napravili neku kriminalnu radnju s Bemaxom? Od fakta da Bemax kaže: "Mi smo to njima dali da koriste". Imate dokaz koji je izveden. Marko Lazović je uzeo ključ u aprilu u dva sata sa recepcije, vratio ga je sjutradan u devet sati. Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključeve na recepciji i da ga vraća tamo? I to predlaže tužilac kao dokaz da je to stan Lazovića. Ako mislite da šalim provjerite ima li takav dokaz - zaključio je Piperović.

Marija Žižić

Tamara Klikovac

Piperović: Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključ na recepciji i da ga vraća tamo?

Vlasništvo u bankama u Crnoj Gori treba da bude potpuno transparentno, a kreditne institucije zakonski obavezane da prikažu kao krajnje vlasnike fizička lica koja ostvaruju prihode od tog vlasništva - poručili su u Akciji za socijalnu pravdu (ASP).
Oni smatraju da bi njihova preporuka, data u okviru javne rasprave Ministarstva finansija o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, obezbijedila veću transparentnost vlasništva u bankarskom sistemu, a samim tim i kontrole porijekla novca.
Oni su naveli da se trenutno u Crnoj Gori bilježe primjeri da su krajnji vlasnici sakriveni iza firmi registrovanih u off shore zonama ili iza kastodi računa, ali i suprotni - gdje je krajnje vlasništvo više ili manje transparentno, odnosno poznato.
- Tako Adriatic banka u svojim podacima prikazuje vlasništvo iza firme registrovane na off shore destinaciji. Radi se o firmi Adriatic Capital LLC sa sjedištem na Delaveru. Naknadno je u medijima objelodanjeno da je jedan od vlasnika te firme kanadski biznismen ruskog porijekla Aleks Šnajder - rekli su iz ASP-a.
Oni su podsjetili da off shore zone omogućavaju lako sakrivanje stvarnog vlasništva i porijekla novca, česte promjene i prenošenje vlasništva, ali i niz poreskih pogodnosti, zbog čega se u ekonomskim krugovima označavaju poreskim rajevima.
- Nadalje, prema zvaničnim evidencijama kod Prve banke su treći, četvrti i peti najveći akcionari sakriveni iza kastodi računa, a ukupno imaju oko 11 odsto vlasništva, dok je kod Hipotekarne banke pojedinačno najveći akcionar, sa 34,4 odsto vlasništva, sakriven iza kastodi računa - kazali su u ASP.
Oni su dodali da dio banaka prikazuje vlasništvo kroz strane bankarske grupe, gdje se kao krajnji vlasnik dijelom pojavljuje i kapital neke države, zatim kroz posebne firme, čije je krajnje vlasništvo više ili manje moguće provjeriti, te kroz navođenje pojedinačnih fizičkih lica kao vlasnika.
U crnogorskom bankarskom sistemu, osim domaćeg kapitala u manjem obimu, prisutan je istočnoevropski, zapadnoevropski kapital i turski.
- Neki od uporednih pravnih primjera u ovoj oblasti da se prikazuju krajnja fizička lica koja ostvaruju prihode od vlasništva u bankama, bilo bi svrsishodno kreirati u domaćem zakonskom sistemu - smatraju u ASP-u.
Oni su poručili da je, u tom smislu, postojeća dopuna Zakona o kreditnim institucijama, kao jednog od najbitnijih sistemskih zakona u ovoj oblasti, dobra prilika za unapređenje pravnog okvira u vezi sa transparentnošću vlasništva u bankama.

ASP: Vlasništvo u bankama da bude transparentno

Nakon ovog ljeta kada je posjeta atraktivnoj Plavoj špilji, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica postala opasnost po bezbjednost putnika i plovila, a njen eko sistem i pećinski ukrasi oskrnavljeni, odbornici hercegnovskog lokalnog parlamenta jednoglasno su usvojili četiri zaključka.
Agencija za zaštitu životne sredine treba da proglasi zaštićenim područjem čitav pojas, sa Plavom špiljom, od Rta Arza do Rta Kočišta. Lokalitet treba dati na upravljanje lokalnoj upravi. Takođe neophodno je pojačati inspkecijski nadzor koji će rezultirati i godišnjim izvještajem dostavljenim Skupštini opštine Herceg Novi. Upućen je i apel Upravi policije da otkrije počinioce krivičnog djela, uništavanja pećinskih zidova u Plavoj špilji koji su uočeni u julu, prenosi Novski portal.
Zaključcima je prethodila diskusija koju je započela predsjednica NVO "Ekološko društvo" Boke Kotorske, Olivera Doklestić, društva koje je iniciralo priču o Plavoj špilji kada je došlo do skrnavljenja njenih zidova. Podsjetila je da je Plava špilja jedna od najznačajnih turističkih lokacija koja niti jednim dokumentom nije zaštićena. Više od 120 godina bila je interesantna i prvim hotelijerima, porodici Mađar, kao i Novljanima koji su barkama na vesla i čamcima vodili goste u obilazak.
- Posljednjih dvdesteak godina sve je manje kontrole i bezbjednosti, a došlo je i do uništavanje pećinskih ukrasa. Prostorni planovi Crne Gore i Herceg Novog, te Plan obalnog područja Crne Gore ne prepoznaju Plavu špilju, nema ni topografske oznake - kazala je Doklestić, podsjećajući da su iz Morskog dobra 2018. tražili da Institut za biologiju mora provjeri status eko sistema u Plavoj špilji.&nbsp;
U studiji je ukazano na ogroman geološki, arheološki i spelooški značaj objekta.
- Tada još nije bilo ovakve frekvencije glisera i zagađenja zbog ljudi i plovila. Veliki broj kruzera prolazi kroz naše vode, a mi nemamo koristi no samo ekološke štete. U kotorsko-risanskom zalivu usidrena su često od tri do pet brodova sa čak 7.700 putnika. U Kotoru je registrovano 280 i 100 neregistrovanih glisera koji opsužuju kruzre do raznih mjesta u zalivu, a posebno do Plave špilje. Razvijaju veliku brzinu iznad dozvolejne zakonom i često ugrožavaju putnike, druga plovila, obalu, nemaju potrebna dokumenta. Njima je najvažnije da imaju što više tura i zarade. Ometaju ulazak našim brodorima u Plavu špilju, ugrožavaju sve koji plivaju unutra i ispred. Krajem jula smo policiji podnijeli krivičnu prijavu zbog toga što je neko čekićem uništio pećinske zidove i ukrase koji se stvaraju hiljadama godina - kazala je Dokelstić.
Plava špilja ima bio ekološke vrijednosti, ali, smatra da treba posmatrati i zaštiti čitav potez od Rta Arza do rta Kočišta. To je naša prirodna zaostavština i raritet, zato bi SO trebalo da inicijativu za definisanje Plave špilje i tog područja kao zaštićenog parka prpirode pošalje prvo Agenciji za zaštiti životne sredine.
Međutim, kako kaže, kada bi se i postojeći zakoni poštovali, a Lučka kapetanija i inspkecija Uprave pomorske sigurnosti radila svoj posao ne bi bilo haosa.
Potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je zahvalna Ekološkom društvu Boke Kotorske što je reagovalo na skrnavljenje Plave šilje i iniciralo skupštinsku raspravu sa pripremom materijala.&nbsp;
Smatra da treba ponovo pokrenuti vraćanje ingerencija opštinama nad upravljanjem obale. Ulazak u Plavu špilju je anrahija, dolaze vlasnici s plovilima iz susjednih opština, čak preko 250 glisera i od Plave špilje se samo pravi biznis, a psoljednje uništavanje zidova upozorava i da se lokalitet pretvara u ”rupu od kamena u kojoj može svako raditi što hoće”.
- Treba hitno reagovati i odrediti status Plave špilje, a do tada Lučka kapetanija i policija da uspostave red, kontrolišu ograničenja brzine svih plovila. Konsultujući brodare rekli su mi da se plaše da bi eventualno postavljanje pontona na ulazu moglo ograničiti ulazak građanima Novog ako se oni daju u privatne ruke i morale bi se onda zakazivati posjete. Jedan od predloga je i izdavanje vinjeta kako bi se znalo ko sve ulazi, a plaćanja bi trebalo osloboditi Novlajne - kazala je Staanišić, predlažući i da na turističkim mapama grada bude oznaka za Plavu špilju.
I odbornik i poslanik Jovan Subotić iz Novske liste je ukazao na ugroženost lokaliteta, nedovoljnu kadrovsku i tehničku opremljenost nadležnih institucija, inspekciju pomorske plovidbe, Lučke kapetanije. Oni su nemoćni pred onima koji ovo prirodno bogatstvo gledaju kao atrakciju za ubiranje para.

Plavu špilju dati na upravljanje lokalnoj upravi

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Ove subote u emisiji Vikend popodne Televizije E, donosimo dinamične razgovore i priče koje oblikuju našu svakodnevicu.
Razgovaramo sa mladom rediteljkom o savremenim filmskim trendovima i upoređujemo kako je filmska industrija izgledala nekada, a kako izgleda danas.
Zatim nam se pridružuje dugogodišnji novinar koji otkriva tajne novinarske profesije, kao i vještine neophodne za intervju sa brojnim poznatim sagovornicima.
Razgovaramo i sa predstavnicom civilnog sektora koja je radila na projektu unapređenja saradnje institucija i građana, sprovedenom u čak petnaest opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj emisije, uz mnogo dobre energije, kuvamo sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

Vikend popodne na TV E: Savremeni filmski trendovi, tajne novinarske profesije...

Ukoliko Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako Portal ETV saznaje iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffrancuska-blokirala-zatvaranje-dva-poglavlja-u-pregovorima-crne-gore-sa-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja. Evropska komisija i preostalih 26 država članica EU dale su saglasnost za zatvaranje svih pet poglavlja.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, u čijem su resoru upravo poglavlja koja je Francuska blokirala, nije odgovarao na upite Portala ETV. Prije dva dana Joković je za naš portal izjavio da Crna Gora „definitivno zatvara ta dva poglavlja“ i da je ponosan na postignuća u tim oblastima.
Pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam — tri krajem prošle godine i jedno u junu ove godine.

Ponedjeljak krajnji rok za promjenu odluke: Francuska drži ključeve blokade dva crnogorska poglavlja

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: vlasnistvo