Na dan kada je Vijeće Vrhovnog suda produžilo za još tri mjeseca pritvor Aleksandru Mijajloviću, podgorički biznismen je dobio potvrdu da uprava Istražnog zatvora neće uraditi ništa na poboljšanju uslova njegovog u Spužu. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Mijajlović je od 3. oktobra u pritvorskoj sobi sa još sedam pritvorenika. Iako podgorički biznismen od ranije ima zdravstvenih tegoba, kardiovaskularne prirode, uprava Istražnog zatvora nije vodila o tome računa, pa pritvorsko vrijeme, osim jednočasovnih šetnji, provodi u prostoriji u kojoj su svi, osim njega, strastveni pušači. &nbsp;&nbsp; PRITVORSKI USLOVI Na Mijajlovićevu molbu, uprava Istražnog zatvora dugo nije ragovala, sve do juče kada je konačno pozvan na razgovor kod Vladmiira Šćepanovića, načelnika Istražnog zatvora. &nbsp; Iako je načelnik Šćepanović, u prisustvu svojih pomoćnika, primio na razgovor Mijajlovića, ispostavilo se da ne postoji raspoloženje da se išta mijenja u postojećim pritvorskim uslovima. Načelnik je samo konstatovao da jedino što može jeste da mu da samicu, bez mogućnosti gledanja televizije?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025123119120_783a71adef00065ed478ed0ff02222c9ae47359a88e80baea5702a12668ccefc" data-rendition-name="original" width="997" height="554" loading="lazy" alt="RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a"> <figcaption>RAZLIČITI USLOVI ZA RAZLIČITE PRITVORENIKE: Detalj iz UIKS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To su uglavnom pritvorski uslovi koji se određuju po kazni, zbog nepoštovanja zatvorske discipline. &nbsp;&nbsp; Nije to jedini signal lošeg tretmana podgoričkog biznismena. Televizija E je objavila da Mijajloviću, koji se od 3. oktobra u UIKS-u, nije dozvoljen telefonski kontakt sa porodicom. Iz Uprave UIKS-a naša medijska kuća je obaviještena da dozvolu za kontriolisane pozive iz telefonske govornice odobrava istražni sudija Višeg suda Goran Šćepanović. &nbsp; Iako je prošle godine, u slučaju pritvaranja Mijajlovića, isti sudija dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana, sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI &nbsp; Aleksandar Mijajlović je uhapšen je početkom 2024. godine, zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe uključene u šverc cigareta, ali je nakon više od dva mjeseca pušten da se brani sa slobode uz jemstvo od 1,1 milion eura. Iako je u tom slučaju Viši sud smatrao da nema opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, sada su i Viši i Vrhovni sud ocijenili da postoji i mogućnost uticajan na svjedoke i opasnost od bjesktva?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123119124_b61d8654d985cf31d9ada2889dee3bc1e0ccf41abcef3416ac5441aa7f16f1a5" data-rendition-name="original" width="1707" height="892" loading="lazy" alt="(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud "> <figcaption>(NE)SPORNE ODLUKE: Zgrada u kojoj je Viši sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ima još različitih pristupa: prošle godine, baš nakon pritvaranja Mijajlovića, isti sudija je dao dozvolu za javljanje porodici nakon samo sedam dana. Sada – iako je proteklo 88 dana boravka u Spužu – Šćepanović uporno odbija da izda dozvolu za makar jedan dnevni poziv prodici?! &nbsp; Istovremeno, neko se potrudio da Mijalović nema dostojan tretman u UIKS-u. Osim stanja u pritvorskoj sobi, duže od 60 dana biznismen čeka dozvolu da se napravi rentgentski snimak povrijeđenog ramena u Kliničkom centru Crne Gore, iako je ljekar iz UIKS-a konstatovao da je neophodan snimak. &nbsp;&nbsp; Očito: svjesno je ignorisan prijedlog za vanredni pregled u Kliničkom centru. Teško je objasniti koji su, osim političkih razloga, motivisali sudije Višeg suda da se na dozvili odlazak u bolnicu na pregled ramena. &nbsp; Sudeći po dosadašnjem tretmanu, djeluje kao da je Aleksandar Mijajlović neka vrsta političkog pritvorenika. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mijajlović kao politički pritvorenik?!

&nbsp;U većem dijelu Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, jutro će biti jako hladno, u kontinentalnim predjelima umjeren do jak, a na primorju ponegdje slab mraz.&nbsp;
Duvaće salb vjetar promjenljivog smjera, tokom noći mjestimično umjeren južni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 14 do jedan, najviša dnevna od nula do devet stepeni.

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu razgovarao je o mogućnosti drugog kruga napada na Iran tokom sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, objavili su mediji u srijedu, javlja Anadolija.
Tokom sastanka u Bijeloj kući, Netanjahu je, prema navodima portala „Axios“, iznio zabrinutost Izraela zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i zbog nastojanja Hezbolaha da obnovi svoj arsenal raketa dugog dometa u Libanu.
Američki zvaničnik kazao je da se razgovaralo o „mogućnosti ponovnog napada na Iran 2026. godine“, šest mjeseci nakon 12-dnevnog rata između američko-izraelskog saveza i Irana.
Mete napada bili su iranska nuklearna infrastruktura i raketni kapaciteti.
Tramp, koji je ranije junske napade opisao kao „ogroman uspjeh“, izjavio je: „Ako Iran pokuša da obnovi svoj nuklearni program, Sjedinjene Američke Države će ga ponovo uništiti“, prenose mediji.
Međutim, američki zvaničnik je dodao da, iako bi Tramp mogao podržati obnovljenu ofanzivu ukoliko se utvrdi da Iran preduzima „stvarne i provjerljive korake“ ka oživljavanju svog nuklearnog programa, „glavni problem ostaje dogovor o tome šta se smatra rekonstrukcijom“.
Izrael je tokom posljednjih sedmica ponovo podigao uzbunu zbog iranskog razvoja raketa, optužujući Hezbolah da gomila novo oružje dugog dometa u Libanu.
<h2>Reakcija Teherana</h2>
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan odgovorio je upozorenjem na „oštru“ odmazdu na bilo kakve akte agresije.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči pozvao je Trampa da nastavi pregovore „u duhu poštovanja“.
Prema riječima američkog zvaničnika, nije postignut dogovor o vremenskom okviru niti o pragovima za eventualne buduće vojne akcije.
<h2>Dvanaestodnevni rat</h2>
Kancelarija izraelskog premijera odbila je da komentariše ove navode, dok je Bijela kuća uputila „Axios“ na Trampove ranije izjave.
Tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom u junu, američka vojska napala je tri velika iranska nuklearna postrojenja — Fordo, Natanz i Isfahan — koristeći bombe za uništavanje bunkera.
Napadi su uslijedili više od sedam dana nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, u kojem su ubijeni visoki vojni komandanti i nuklearni naučnici, a gađane su i pojedine nuklearne lokacije.
<h2>Prekid vatre u Gazi</h2>
Prema izvještaju, Tramp je takođe pristao da nastavi sa drugom fazom sporazuma o prekidu vatre u Gazi, uz obećanje podrške izraelskim vojnim akcijama ukoliko Hamas ne bude razoružan.
Očekuje se da će se Odbor za mir u Gazi sastati u Davosu 23. januara.
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska je ubila više od 71.000 Palestinaca, dok je više od 171.000 ranjeno u brutalnim napadima, nakon kojih je palestinska enklava ostala u ruševinama.
Ujedinjene nacije procijenile su troškove obnove na oko 70 milijardi dolara (59,63 milijarde eura).

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Britanski list Financial Times objavio je opsežna predviđanja za 2026. godinu, koja obuhvataju ključne geopolitičke, ekonomske i tehnološke teme - od mogućeg mirovnog sporazuma za Ukrajinu, preko unutrašnjih političkih potresa u vodećim zapadnim državama, do sudbine globalnog „balona“ vještačke inteligencije. List istovremeno napominje da se čak sedam od 20 predviđanja iz prethodne godine nije ostvarilo, što predstavlja najgori rezultat u istoriji ovakvih godišnjih prognoza.
<h2>Ukrajina i rat sa Rusijom</h2>
Prema ocjeni lista, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće biti primoran da napusti Donbas u okviru eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom. Takav potez bi, kako se ističe, bio izuzetno rizičan sa ustavne, vojne i političke tačke gledišta.
FT smatra da je kapitulacija Ukrajine moguća samo u slučaju „nevjerovatnog kolapsa njene odbrane“, dok je povlačenje trupa radi stvaranja demilitarizovane zone ocijenjeno kao neizvodljivo i neprihvatljivo i za Moskvu i za Kijev.
<h2>SAD: carine, izbori i impičment</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp bi, prema procjeni lista, mogao da odustane od uvođenja novih carina na poluprovodnike i farmaceutske proizvode, a postojeće da ublaži kroz posebne sporazume. Razlog za to su pad cijena akcija, odmazdne mjere Kine i drugih država, kao i rastuće potrošačke cijene, koje su oslabile njegovu carinsku kampanju.
FT prognozira da će Republikanska stranka izgubiti kontrolu nad Predstavničkim domom poslije novembarskih međuizbora, što bi demokratama otvorilo prostor za istrage o zloupotrebama unutar Trampove administracije. Postupak impičmenta ne isključuje se, uz ocjenu da će Tramp, sa svoje strane, učiniti sve kako bi spriječio pobjedu Demokratske stranke.
<h2>Evropa: Francuska, Njemačka i Britanija</h2>
U Francuskoj, kako se navodi, neće biti vanrednih parlamentarnih izbora. Većina političkih stranaka usmjerila je pažnju na predsjedničke izbore u proljeće 2027. godine i ne vidi interes u ponavljanju parlamentarnih izbora, što je 2024. oslabilo koaliciju predsjednika Emanuela Makrona.
U Njemačkoj, kancelar Fridrih Merc mogao bi da se suoči sa ozbiljnim testom ukoliko svojoj Hrišćansko-demokratskoj uniji (CDU) zabrani saradnju sa krajnje desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD), a ta stranka ostvari značajan uspjeh na predstojećih pet regionalnih izbora.
Britanski premijer Kir Starmer i njegova Laburistička stranka, prema navodima lista, suočiće se sa izazovima na lokalnim izborima u maju, gde bi loš rezultat mogao da dovede do promjena u stranačkom vrhu.
<h2>Azija i Bliski istok</h2>
FT procjenjuje da će Sanae Takaiči ostati premijerka Japana, uprkos upornoj inflaciji i rastu kamatnih stopa.
Kada je riječ o Bliskom istoku, Saudijska Arabija, po oceni FT-a, neće normalizovati odnose sa Izraelom, bez obzira na želje Donalda Trampa. Rijad insistira na „jasnom putu“ ka stvaranju palestinske države, što izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacuje. Čak i u slučaju njegovog izbornog poraza, malo je vjerovatno da bi stav Izraela bio značajno ublažen.
<h2>Ekonomija, tržišta i tehnologija</h2>
FT predviđa da Tesla Ilona Maska neće uspjeti da povrati tržišni udio u SAD, EU i Kini. Kompanija je, kako se navodi, pod pritiskom Vašingtona zbog isteka federalnih poreskih olakšica za električna vozila i ukidanja mjera za smanjenje emisija, dok su njeni izgledi u Evropi i Kini još neizvjesniji.
Centralne banke će, prema prognozi, nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa, sa izuzetkom centralne banke Japana. Kineski juan neće jačati uprkos visokom trgovinskom suficitu, što ukazuje na potcijenjenost valute i prisutnu deflaciju u kineskoj ekonomiji.
Cijena zlata mogla bi da pređe 5.000 dolara po unci, uslijed pojačane kupovine od strane centralnih banaka i investitora koji ga vide kao zaštitu od budžetskih deficita, geopolitičkih previranja i devalvacije fiat valuta (direktni novac - prim.aut. Politika).
<h2>Vještačka inteligencija i tržišni balon</h2>
Jedno od najupadljivijih predviđanja odnosi se na vještačku inteligenciju: FT smatra da će balon AI pući, jer investitori ukazuju na probleme Nvidija kod tehnoloških giganata, u svjetlu napretka Gugl-a i pada cijena akcija kompanije Meta.
<h2>Podsjećanje na ranija predviđanja</h2>
List podsjeća da je 2024. godine prognozirao postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine tokom 2025, po kojem bi Kijev priznao „de fakto“ kontrolu Moskve nad izgubljenim teritorijama i dobio bezbjednosne garancije, dok bi mu članstvo u NATO-u bilo zamrznuto.&nbsp;
Upravo činjenica da se značajan deo takvih prognoza nije ostvario, dodatno naglašava neizvjesnost ulaska svijeta u 2026. godinu.

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Drage Tivćanke i Tivćani, u normalnim državama se zbog ovakvog debakla podnose ostavke i lete otkazi. Kod nas? Kod nas dobijete mrak, pa birajte ili romantičnu večeru uz svijeće koju niste tražili, ili pokušaj da strancima objasnite kako to „svjetska turistička destinacija“ nema osnovni resurs za život, naveo je odbornik SDP u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.&nbsp;
Lisičić je reagovao na to što je više naselja u Tivtu večeras ostalo bez struje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvise-naselja-u-tivtu-bez-struje-iz-cedis-a-kazu-da-ce-postepeno-uspostaviti-snabdijevanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
​- Scenarij je vrhunski: grad pun turista, izdavači koji su sve uložili u ovu noć, Pine se spremaju za doček, a CEDIS pobjedonosno javlja: „Preopterećena nam je mreža, gasimo struju“. Zapanjujuća je ta njihova zatečenost činjenicom da se u turističkom gradu, 31. decembra, troši struja. Zaista, ko bi to mogao predvidjeti - navodi Lisičić.&nbsp;
Dok se, dodaje Lisičić, na Pinama priprema bina, Seljanovo, Donja Lastva, Lepetane, Kalimanj, Mažina, Dumidran i dio Gradiošnice vježbaju preživljavanje u mraku. Padovi napona, restrikcije i ona čuvena, kontradiktorna saopštenja koja vrijeđaju inteligenciju to je „novogodišnji paket“ koji nam je uručen.
- Pitanje za milion dolara glasi: Kako je moguće da nam je mrak postao standard u 21. vijeku? Da li je to ta nova turistička ponuda „Tivat: Osjetite mrak tradicije“? Tivtu ne trebaju naknadna pamet i loši izgovori. Treba nam sistem koji ne pada čim se uključi tri rerne više - istakao je Lisičić.&nbsp;
Ne trebaju, dodaje, saopštenja „kad sve prođe“, već struja dok još ima nade da se Novoj godini radujemo, a ne da je psujemo.
- U nadi da će u 2026. godini jedini mrak u Tivtu biti onaj u bioskopskoj sali, a ne po nalogu nesposobnih - srećna Nova godina i da nam bude svjetlija od ove sramote - poručio je Lisičić.&nbsp;

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

Situacija u Botunu je trenutno mirna, ali i dalje napeta. Nekoliko osoba leži na zemlji, među kojima je i Milan Knežević, i na taj način štite prostor sa kojeg policija od ranih jutarnjih sati pokušava da ih ukloni zbog planirane izgradnje kolektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230091216_793acdea02da6f4bb907e4f9f16b5c0e459f32d0de67c6bc84b0585eb643c36e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230091216_793acdea02da6f4bb907e4f9f16b5c0e459f32d0de67c6bc84b0585eb643c36e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="botun"> </figure>  Kako se vidi na fotografijama Portala ETV, na zemlji se nalaze žene, dok Knežević leži preko njih kao štit od policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025123009128_231eeff9627a85231b1b92c0fd4dc4c37efa8bad664f96107d350ca7dcfae6b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025123009128_231eeff9627a85231b1b92c0fd4dc4c37efa8bad664f96107d350ca7dcfae6b0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="botun "> </figure>  Od jutros traje policijska akcija tokom koje se građani Botuna privode, u namjeri da budu uklonjeni sa terena na kojem je planirana gradnja kolektora

I dalje napeto u Botunu: Nekoliko građana leži na zemlji i tijelima štite prostor od policije

Bivši ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da je njegova smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja.
Skupština Crne Gore danas je, na prijedlog premijera Milojka Spajića, razriješila Šćekića sa funkcije minista glasovima 44 poslanika.
Šćekić se zahvalio predsjedniku Vlade i velikom broju kolega na, kako je rekao, korektnoj saradnji "koja je rezultirala brojnim uspjesima i vidljivim rezultatima u oblasti sporta i unapređenja položaja mladih u Crnoj Gori". 
- Posebno hvala mojim odanim saradnicima koji se nisu štedjeli u želji da poboljšaju prilike u crnogorskom sportu - saopštio je Šćekić.
Zahvalio se se sportskim društvima, savezima, klubovima, sportskim radnicima i sportistima na ukazanom poštovanju i povjerenju da mi sugerišu na goruće probleme.
- Svjestan sam da je moja smjena uslijedila zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja (PNP) koji sam sa brojnim saradnicima formirao nakon izlaska iz prethodne partije i želje da moj nesporni politički uticaj kod mnogih građana bude umanjen. Poziv na koalicioni sporazum na osnovu kojeg je formirana Vlada je neosnovan politički argument, jer sam lično dao ogroman doprinos da ostane živa partija iz koje sam istupio nezadovoljan njenim lošim političkim dostignućima i kontinuiranim urušavanjem i padom povjerenja građana - istakao je on.
Prema njegovim riječima, obrazloženje premijera Spajića je prihvatio uvažavajući njegovo pravo da bira članove Vlade i želju da sačuva njenu stabilnost u ovom politički osjetljivom momentu za Crnu Goru.
- Zahvaljujem kolegi Buturoviću na korektnoj diskusiji u parlamentu i medijima sa kojima sam kao ministar sporta i mladih sarađivao u nadi da ćemo dalju saradnju nastaviti čvršće i još sadržajnije u sledećoj stabilnijoj Vladi. Poštovanim građanima posebno hvala na dosadašnjem povjerenju i mogućnosti da vas zastupam i radim u opštem interesu u izvršnoj vlasti i koristim priliku da poželim srećne novogodišnje i božićne praznike, onima koji slave - zaključio je Šćekić.

Šćekić: Smijenjen sam zbog političkih ucjena, pritisaka i straha od izvjesnog uspjeha Pokreta narodnog povjerenja

Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je odbio kao neosnovan zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo Vrhovno državno tužilaštvo, potvrđujući odluku Višeg suda u Podgorici kojom su ukinute privremene mjere ograničavanja raspolaganja imovinom Milivoja Katnića u Danilovgradu. Sud je ocijenio da tužilaštvo nije dokazalo da sporna imovina znatno premašuje zakonite prihode, niti da postoji vremenska veza između njenog sticanja i krivičnih djela koja se okrivljenom stavljaju na teret.
Prema ocjeni Vrhovnog suda, Viši sud je pravilno utvrdio da nepokretnosti u Katastarskoj opštini Grbe nijesu u vezi sa krivičnim postupkom, budući da su građene 2010. godine – više od decenije prije događaja obuhvaćenih optužbama. Sud naglašava da je ova činjenica ključna, imajući u vidu prirodu i period izvršenja krivičnog djela.
Vrhovni sud je takođe saopštio i da tužilaštvo nije preciziralo koji dio imovine smatra nezakonitim, kada je ona navodno stečena, niti je dostavilo konkretne podatke o visini imovinske koristi koja bi poticala iz kriminalne djelatnosti. U zahtjevu je, navodi se, uglavnom analiziran prihod okrivljenog od 2019. godine, dok su zanemareni dokazi o zakonitim prihodima koje je ostvarivao još od 2005.
Sud konstatuje da nije dokazana očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine čije se oduzimanje tražilo, niti je urađena sveobuhvatna finansijska analiza koja bi takvu tvrdnju potkrijepila. Takođe, tužilaštvo nije identifikovalo konkretne tokove novca koji bi ukazivali da je imovina uvećavana ili održavana sredstvima iz kriminalne djelatnosti.
Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovni sud navodi da privremene mjere obezbjeđenja predstavljaju ozbiljno ograničenje prava na mirno uživanje imovine i mogu se izreći samo kada su ispunjeni jasno utvrđeni i provjerljivi uslovi. U suprotnom, takve mjere bi poprimile karakter preventivne sankcije.
Sud podsjeća i da se zahtjev za zaštitu zakonitosti ne bavi ponovnim ocjenjivanjem činjenica i dokaza, već isključivo provjerom da li je zakon pravilno primijenjen u pravosnažnim odlukama. U ovom slučaju, nije utvrđena nijedna bitna povreda postupka niti pogrešna primjena zakona.
Na osnovu svega navedenog, Vrhovni sud Crne Gore saopštio je da je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva odbijen u cjelini.

Vrhovni sud odbio zahtjev VDT-a u predmetu privremenog oduzimanja imovine Milivoja Katnića

Crna Gora je u prvih 11 mjeseci ove godine ostvarila deficit budžeta od 178,2 miliona EUR, što je 2,2 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).
- Uprkos povećanim izdvajanjima za socijalnu zaštitu i kapitalne projekte, budžetski deficit za 11 mjeseci ove godine iznosi 178,2 miliona EUR, što je 77,7 miliona bolje od plana. Istovremeno, ostvaren je suficit tekuće potrošnje od 62,1 miliona, što dodatno potvrđuje fiskalnu održivost i kvalitetno upravljanje javnim finansijama- navodi se u saopštenju MF.
&nbsp;Iz tog Vladinog resora su kazali da ostvareni rezultati jasno pokazuju da Crna Gora u ovoj godini bilježi snažne fiskalne performanse, stabilan rast prihoda, odgovornu potrošnju i nastavak pozitivnih ekonomskih trendova, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje finansijske sigurnosti države i građana.
&nbsp;- Budžetski rezultati za period od januara do novembra potvrđuju snažan fiskalni kapacitet države, stabilnost javnih finansija i efikasno upravljanje prihodima i rashodima, uz izražen pozitivan trend u ključnim poreskim kategorijama- rekli su iz MF.
&nbsp;Ukupni prihodi budžeta za 11 mjeseci ove godine iznosili su 2,54 milijarde EUR, odnosno 31,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je rast od 1,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.&nbsp;
&nbsp;- Ostvarenje prihoda na nivou od 97 odsto plana jasno potvrđuje kontinuitet fiskalne discipline i pouzdanost budžetskog planiranja- saopštili su predstavnici MF.
&nbsp;Posebno snažan doprinos rastu prihoda zabilježen je kod ključnih poreskih oblika, pa je porez na dobit preduzeća iznosio 230,2 miliona EUR ili 11 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Taj iznos je 6,9 odsto veći od planiranog.&nbsp;
&nbsp;Porez na dohodak građana iznosio je 94,5 miliona EUR i porastao je 25,9 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ostvareni iznos premašio je i plan.&nbsp;
&nbsp;- Porez na dodatu vrijednost (PDV) iznosio je 1,27 milijardi EUR i bio je 14,5 odsto veći nego prethodne godine, dok je plan premašen za 20,3 miliona. Prihodi od PDV-a su zaključno sa novembrom 49,7 miliona veći od ukupne naplate u cijeloj prošloj godini, što potvrđuje snažnu ekonomsku aktivnost- kazali su iz MF.
&nbsp;Akcize su, kako je saopšteno, iznosile 366,7 miliona EUR, što je rast od 8,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
&nbsp;- U novembru je naplaćeno je 196,1 milion EUR prihoda budžeta, što je za gotovo deset odsto više nego u istom periodu prethodne godine, potvrđujući stabilan mjesečni priliv javnih prihoda- rekli su predstavnici MF.
&nbsp;Oni su saopštili da su ukupni izdaci budžeta za 11 mjeseci ove godine iznosili 2,72 milijarde EUR ili 33,5 odso BDP-a, uz racionalno izvršenje i kontrolu tekuće potrošnje.&nbsp;
&nbsp;- Tekući izdaci realizovani su na nivou od 90,3 odsto plana, dok su kapitalni iznosili 240,3 miliona ili 91,2 odsto planiranih, uz snažan rast od 27 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. To potvrđuje posvećenost razvojnim i investicionim projektima“-poručili su iz MF.
&nbsp;Transferi za socijalnu zaštitu iznosili su 1,01 milijardu EUR, što je 2,6 odsto iznad plana, čime je dodatno osnažena socijalna sigurnost građana.

Tag: vladimir-scepanovic-nacelnik-istraznog-zatvora

Mijajlović kao politički pritvorenik?!

Prvi dan 2026. sunčan i hladan

Netanjahu razgovarao s Trampom o mogućem drugom napadu na Iran

Velika prognoza za 2026: Šta čeka Ukrajinu, SAD, Evropu i svjetsku ekonomiju

Lisičić: Da li je ovo nova turistička ponuda Tivta - osjetite mrak tradicije?

PRATITE TVe UŽIVO