Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoren Senior fest u Kotoru

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je da je sistem profunkcionisao te da je dobro što su izabrali vlast jer je Opština bila u totalnom haosu koji se sada sređuje. To je u jutarnjem programu TVCG “Dobro jutro” Crna Goro.
Jokić je rekao da su odmah donijeli odluku o privremenom finansiranju i svi su dobili platu.
- Preko dva mjeseca su bila blokirana plaćanja, redovne su isplate i dobavljačima prema kojima je Opština imala potraživanja, tokom ove nedjelje ćemo staviti na javnu raspravu i dokumenta za ovu godinu, nacrt budžeta, plan investicija, programe kulturnih i drugih manifestacija, kako bi naša lokalna samouprava pružila građanima njihova Ustavom zagarantovana prava - pojasnio je Jokić.
Kaže da je cijeli sistem profunkcionisao.
Na pitanje kako komentariše to što je Ministarstvo javne uprave pokazalo zabrinutost zbog održavanja sjednice Skupštine odbornika kojima je istekao mandat, on je rekao da je to samo retorička zabrinutost.
- Ministarstvo javne uprave je to retorički uradilo više nego suštinski. Nijesmo potrčali da zauzmemo pozicije već smo čekali da se proglase rezultati izbora i da formiranu skupštinsku većinu. Kada imate paralizu sistema, umjesto zabrinutosti mora se ponuditi rješenje - ukazao je Jokić.
On ističe da su bili pod teretom odgovornosti i zbog građana su se odlučili za ovaj potez.
- Grad je profunkcinisao i ne žalimo zbog odluke - navodi Jokić.
Pozvao je sve subjekte političke, ali i druge aktere koji imaju ulogu, da se izaberu sudije Ustavnog suda i da to učine što prije.
Jokić kaže da i dalje imaju mnogo problema jer formalno pravno proces izbora nije završen i ne mogu da izvrše plaćanje socijale jer je to zabranjeno u toku izbornog procesa.
- Pokušavamo da sve stvari koje su bile u zastoju sada pokrenemo i da pripremimo ono što je potrebno za ljeto i za dolazak turista - zaključio je Jokić.

Jokić: Sistem je profunkcionisao, ali treba riješiti još mnogo problema u Kotoru

Još jednom je bivši predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić pokazao kakav je manipulator, a prije svega se pokazalo koliko su neutemeljeni njegovi teatralni nastupi. Nakon što je, uz slijepo slijeđenje od nekoliko poslušnika, doveo u blokadu čitav grad, sada je presudila o tome Državna izborna komisija i to jednoglasno - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratake partije socijalista Kotor.
Dva mjeseca Jokić, kako su rekli, pokušava da obmane kompletnu javnost, gura ljude u bezakonje, zbog kojeg su protiv nekih podnijete krivične prijave.&nbsp;
- I ni to nije bilo dovoljno, već posljednjih dana, u svojim gubitničkim izlivima patetike navodi kako se on žrtvuje za grad. A situacija je suprotna. Čitav je grad sada žrtva jednog luzera, kojeg od poraza nije spasilo ni sakrivanje iza koalicije. Jokić je svojim očajničkim potezima uzrokovao ozbiljnu štetu – zbog njega su dovedene u pitanje isplate zarada lokalnim službenicima, izmirenje obaveza dobavljačima i cjelokupan rad lokalnog sistema je pred kolapsom. Iako Jokić pokušava da predstavi kako je DPS kriva za to – slučaj je potpuno suprotan. Pritom, i Statutom i Zakonom o lokalnoj samoupravi apsolutno postoji mogućnost da problem isplate zarada zaposlenima bude riješen u najkraćem mogućem roku - navodi se u saopštenju.
Odbijanjem žalbe DIK je, kako ističu, potvrdio da izbori ne mogu da se završe sve dok OIK ne bude donijela odluku o ponavljanju izbora na Prčanju i Mircu ili dok Ustavni sud ne donese istu tu odluku.&nbsp;
- Uzaludni su pritisci pojedinih članova OIK-a na predsjednicu da sazove sjednicu i proglasi izbore završenim, uzaludne su žalbe DIK-u. Pošto je Jokić potpuno izgubio kompas i kako je postao potpuno marginalan, obraćamo se isključivo članovima OIK Kotor – donesite jedinu zakonsku i ispravnu odluku koliko je sjutra. Neka izborni proces bude završen i formirana nova lokalna vlast - poručili su iz OO DPS Kotor.
Slijedeći, kako su ocijenili, sulude ideje Jokića, pojedini članovi OIK postali su saučesnici u paralisanju sistema lokalne uprave.
- Jer sve je ovo moglo biti okončano početkom oktobra. Ne inatite se više sa građanima, ne slijedite čovjeka koji je izgubio dodir sa realnošću i ne rizikujte krivičnu odgovornost - poručili su iz OO Kotor DPS.

DPS Kotor Jokiću: Izvedite sistem iz blokade, prekinite sa manipulacijama i opstrukcijama

Državna izborna komisija (DIK) prekinula je današnju sjednicu nakon što je jednoglasno odlučeno da je za prigovor nosioca liste koalicije Demokrata i Pokreta „Evropa sad“ na lokalnim izborima u Kotoru Vladimira Jokića potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu.
To je nezvanično potvrđeno Portalu ETV.&nbsp;
Sjednica je, kako nam je nezvanično rečeno, prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda.
Jokić je juče podnio DIK-u prigovor zbog, kako je naveo, propusta lokalne izborne komisije naglašavajući da je Opštinska izborna komisija (OIK) 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima broj 17 – Prčanj i 28 – Mirac. OIK je, kako kaže, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru je 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nisu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - naveo je Jokić.
DPS je, dodaje, na rješenje DIK podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku - zbog “pat” pozicije (3:3), odnosno nije bilo potrebne većine za donošenje odluke.
Jokić ukazuje da je ovo rješenje po sili zakona postalo konačno i izvršno.
Podsjeća da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da Opštinska izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor. Imajući u vidu da je ovaj izborni proces do podnošenja ovog prigovora bio prilika za utvrđivanje mnogih pravnih praksi i tumačenja u izbornom procesu, posebno napominjem da je Državna izborna komisija postupala po prigovoru DPS-a Kotor broj 584 od 28.10.2024. godine i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od 24.10.2024. da po mojoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku - kazao je Jokić.
Zakonska obaveza DIK-a, kako dodaje, u skladu sa odredbama člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika je da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od strane Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora DPS OO Kotor to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru. Svako drugačije postupanje bi se moglo samo tumačiti latinskom maksimom ‘Quod licet Iovi, non licet bovi - poručio je Jokić.
Članovi OIK Kotor su, kako kaže, zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što onaa nije uradila.
- Nakon pristiglog obavještenja od strane Ustavnog suda, politički subjekt DPS OO Kotor, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, je više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - navodi Jokić.
On posebno ističe i podsjeća Državnu izbornu komisiju, da sve do sjednice održane 2. novembra Opštinska izborna komisija nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je OIK odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni. Ovo posebno kod odredbi člana 3 Zakona o ustavnom sudu kojima se navodi da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama Ustavnog suda obavezujući za sve državne organe, a imajući u vidu odluku U-VI br. 15/16 od 2016. godine kojom Ustavni sud zauzima stav da kada neki prigovor na sjednici OIK ili DIK ne dobije većinu, tj kada za usvajanje ne glasa većina članova komisije, da se takav prigovor smatra odbijenim - istakao je Jokić.
Pojašnjava da u navedenoj odluci Ustavnog suda, piše: „S obzirom na to da je za usvajanje prigovora podnosioca žalbe glasalo pet članova, a da se četiri člana nijesu izjašnjavala i da je saglasno Zakonu i Poslovniku brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna za njegovo usvajanje ili za odbijanje, Ustavni sud je ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno utvrdila da prigovor nije usvojen, jer za njegovo usvajanje nije glasala većina (šest članova Državne izborne komisije). Za eventualno usvajanje prigovora, u smislu odredbe člana 21 Zakona i člana 14 Poslovnika, po nalaženju Ustavnog suda, bilo bi potrebno da sjednici prisustvuje najmanje šest od ukupno 11 članova Državne izborne komisije u stalnom sastavu i da za usvajanje prigovora glasa svih šest članova Državne izborne komisije, odnosno većina članova Državne izborne komisije. S tim u vezi, činjenica na koju ukazuje podnosilac žalbe, da ostali prisutni članovi Državne izborne komisije nijesu glasali i izjašnjavali se o prigovoru, po ocjeni Ustavnog suda, nije od uticaja na konačan ishod glasanja o neusvajanju prigovora, s obzirom na to da većina članova Državne izborne komisije nije glasala za njegovo usvajanje, odnosno da se nije glasalo o odbijanju prigovora.“
Jokić predlaže da DIK usvoji prigovor i da u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito članova 32 i 109 naloži predsjednici OIK Kotor da zakaže sjednicu OIK-a, naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke u skladu sa odredbama člana 99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru, održanim 29. septembra, DPS i koalicija Pokret Evropa sad-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Anja Ivanović

DIK jednoglasno odlučila: Za Jokićev prigovor potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu, sjednica se nastavlja nakon odgovora

Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Kotoru Vladimir Jokić podnio je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor zbog, kako je naveo, propusta Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
On je u prigovoru podsjetio da je OIK 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima Prčanj i Mirac. 
 
OIK je, kako je naveo, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima. 
 
Jokić je podsjetio i da je na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan. 
 
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nijesu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - ističe se u prigovoru. 
 
Dodaje se da je DPS na rješenje DIK-a podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku. 
 
Jokić je ukazao da je, kako nije bilo većine kojom bi Ustavni sud ožalbeno rješenje DIK-a izmjenio ili ukinuo, ono po sili zakona postalo konačno i izvršno. 
 
On je podsjetio da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da OIK utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi. 
 
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor - istakao je Jokić. 
 
Jokić je naveo da je DIK postupala po prigovoru DPS-a Kotor od 28.oktobra i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od da po njegovoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku. 
 
Zakonska obaveza DIK-a, kako je naglasio, da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a. 
 
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora kotorskog DPS to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru - dodao je Jokić. 
 
On je rekao da su članovi OIK Kotor zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što ona nije uradila. 
 
Jokić je ukazao da je nakon pristiglog obavještenja od Ustavnog suda, kotorski odbor DPS-a, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. 
 
- Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - naveo je Jokić. 
 
On je podsjetio da sve do sjednice održane 2. novembra OIK nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima. 
 
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je Komisija odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a. 
 
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni - rekao je Jokić. 
 
Jokić je predložio da DIK usvoji prigovor i da, u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, zakaže sjednicu OIK-a. 
 
On je predložio da DIK naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u Skupštini opštine Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke.

Jokić podnio prigovor DIK-u, traži da OIK proglasi konačne rezultate

Sinoćnja najava bivšeg predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića očito je plan novog bezakonja u koje želi uvući članove OIK-a i DIK-a, a povodom čega je Demokratska partija socijalista ranije već podnijela više krivičnih prijava - kazali su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Kotor.
- Suočen sa izbornim porazom, Jokić po svaku cijenu želi nastaviti sa opstruiranjem zakonskih procesa, uvlačeći u to druge ljude koji mogu snositi ozbiljnu zakonsku odgovornost. Najavljujući da će po istoj pravnoj stvari ko zna koji put, zbog nesazivanja sjednice OIK sa ciljem proglašenja konačnih rezultata izbora u Kotoru, uputiti žalbu DIK-u, novi je u nizu pokušaja zloupotrebe volje građana od strane lokalnog gubitnika kojem su građani okrenuli leđa - ističu iz OO DPS Kotor.
Umjesto da, kako su rekli, poštuje pravosnažne i izvršne odluke drugostepenog organa, Jokić podstrekava članove OIK da počine zloupotrebu službenog položaja, čineći to suprotno Poslovniku o radu OIK-a.
- Nikakvog sazivanja sjednice OIK ne može biti dok god je u toku postupak po žalbi DPS-a pred Ustavnim sudom. Iz tog razloga, sve one koji se pokolebaju i koji budu razmišljali o pristanku na Jokićevo podstrekivanje, najdobronamjernije upozoravamo da će biti odmah suočeni sa ozbiljnom krivičnom odgovornošću, za koju su zakonom predviđene i zatvorske kazne. Ne igrajte se sa zakonom, ne dozvolite da budete instruirani od strane gubitnika koji preduzima očajničke poteze, pri čemu u problem želi uvući isključivo vas i nikoga više - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su dvije krivične prijave već podnijeli i činiće to i ubuduće kad god naiđu na kršenje zakona.
. Ne prkosite institucijama, jer ništa i niko, a posebno ne onaj ko se ni u koalicijama više ne može sakriti od izbornih poraza, nije vrijedan rizikovanja flagrantnog kršenja zakonskih procedura i rizikovanja robije - poručili su iz OO DPS Nikšić.

DPS Kotor: Jokić opet podstiče na bezakonje

Kazahstanska policija istražuje kratko pojavljivanje ukrajinske zastave na velikom LED ekranu u glavnom gradu Astani tokom posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ove informacije je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kazahstana nakon što se ukrajinska zastava kratko pojavila kasno u srijedu umjesto ruske zastave na ekranu koji se nalazi na jednoj od glavnih saobraćajnica u Astani.
Putin je tada već bio u gradu, a ekran je ubrzo ugašen, ali su slike i video snimci incidenta ubrzo kružili internetom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F1861857470957719990%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1861857470957719990%7Ctwgr%5E183cd0cb1cbd029ffff3721bac2bcdcd6ed5a2d2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je istaklo ministarstvo, istražuju se moguće verzije, uključujući tehnički kvar i hakerski napad.
Prema istraživanju javnog mnjenja sprovedenom prošle godine, većina Kazahstanaca je neutralna u pogledu rusko-ukrajinskog rata, ali među ostalima, pristalice Ukrajine znatno su brojnije od onih koje podržavaju Rusi.

Ukrajinska zastava osvanula tokom Putinove posjete Astani, istražuje se je li riječ o kvaru ili hakerskom napadu

Kako se primiče 30. oktobar, tako se povećava pritisak vođe kotorskih gubitnika Vladimira Jokića na državne institucije, saopštili su iz DPS Kotor.
- Ali, sve su tanja nevješta opravdanja kojima se služi dok i dalje teži blokadi sistema u Kotoru - navode iz DPS Kotor u saopštenju.
Poručuju mu da se mane pritisaka i komentarisanja Ustavnog suda, jer, on je jedini relevantan sud već dobio - 29. septembra su mu građani rekli šta misle o njemu i o njegovom radu.
- Da ima imalo obraza i dostojanstva, ne bi se više ponižavao već bi razumio da su mu sugrađani poručili da ga ne žele više na čelu kotorske opštine - navedeno je u saopštenju.
No, dodaju iz DPS, kako smo to od njega već i navikli - sada već na dnevnom nivou plasira neistine, očajnički tražeći krivca za izborni debakl njihove koalicije u drugima.&nbsp;
- Javnosti radi, istaći ćemo kako je troje sudija Ustavnog suda zaista nastupilo politički - ali ne oni koje, vršeći klasične političke pritiske, targetira Jokić. Riječ je o preostalih troje sudija, koji su u četvrtak postupili suprotno sudskoj praksi, oglušivši se i o stav Državne izborne komisije - ističe se u saopštenju.
Umjesto što, prema njihovim riječima, već uobičajenim manirom njegove gubitničke partije, vrši pritisak na pravosudne institucije, Jokiću poručuju da prekine sa implementacijom onoga što su i oni i njihovi partneri pokušali da rade u drugim opštinama.
- Prekinite sa infantilnim ponašanjem, prekinite sa ponižavanjem države, zakona i institucija, makar se sada na kraju ponesite kao odgovorni ljudi - kazali su iz DPS Kotor.
To što pritiska, navode oni, OIK Kotor i pokušava da parališe njen rad - ne pomaže.&nbsp;

DPS Kotor Jokiću: Manite se pritiska na Ustavni sud - poraz ste pretrpjeli

Politička realnost u Kotoru je nakon 29. septembra sasvim drugačija. Jokićevi dani mrmota u Kotoru su odbrojani, i on mora znati da nijedan bivši predsjednik, koji je na izborima izgubio legitimitet, ne može u nedogled držati za taoce Kotor i njegove žitelje, jer su baš oni ti koji su mu u nedjelju rekli adio - ocijenili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Kotor.
Razumiju da, kako su rekli, bivšem predsjedniku Opštine Kotor nije jednostavno da se nakon sedam godina oprosti od funkcije.
- Razumijemo da mu nije prijatno, nakon predizbornog obećanja da će biti duplo jači od DPS, zbog činjenice da je politički demoliran u svom gradu. Razumijemo i da mu trauma zbog izbornog debakla otežava suočavanje sa stvarnošću - navode iz OO DPS Kotor.
Razumiju i njegove "napade panike od pomisli da dolazi neka nova administracija koja će neminovno preispitati sva nepočinstva i sumnjive poslove iz prethodnog perioda".
- Razumijemo i da mu se više sviđa da se svakog dana, kao u kultnom filmu Dan mrmota, budi i živi u iluziji da može zadržati funkciju bez obzira na izborni poraz i jasnu poruku građana Kotora da ga više ne žele na funkciji prvog čovjeka našeg grada - naveli su iz OO DPS Kotor.

DPS Kotor: Jokićevi dani mrmota

Šef Kluba odbornika DPS Glavnog grada Andrija Klikovac osvrnuo se na djelovanje predsjednika Opštine Kotor i nosioca liste Demokrata i PES, Vladimira Jokića, koji je podnio prigovor Državnoj izbornoj komisiji (DIK), sa zahtjevom da ne dozvoli ponavljanje izbora na biralištu u Prčnju.
- Poslednji trzaji Vladimira Jokića - naveo je Klikovac na mreži X.
Nego zašto je, pita Klikovac, postavio nelegalno kamere po Kotoru.
- Ko kamerama ima pristup, iz čijeg kabineta - upitao je Klikovac.

Klikovac: Posljednji trzaji Vladimira Jokića

Militantna grupa Radnička stranka Kurdistana (PKK), koja je u sukobu s turskom državom više od četiri decenije, biće raspuštena i okončaće oružanu borbu, izvijestila je danas novinska agencija bliska grupi. 
 
Odluka PKK-a imaće dalekosežne političke i bezbjednosne posljedice za regiju, uključujući i susjednu Siriju gdje su kurdske snage saveznice američkih snaga, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Novinska agencija Firat objavila je "završnu deklaraciju" kongresa koji je PKK održao prošle sedmice u sjevernom Iraku, kao odgovor na poziv zatvorenog kurdskog vođe Abdulaha Ocalana u februaru na raspuštanje. 
 
Kancelarija turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i ministarstvo vanjskih poslova još nijesu komentirali tu objavu. 
 
Više od 40 hiljaada ljudi ubijeno je u sukobima otkako je PKK pokrenuo pobunu 1984. godine. 
 
Turska i zapadni saveznici proglasili su PKK terorističkom organizacijom.

Kurdski PKK se raspušta i završava oružanu pobunu u Turskoj

Tokom proteklog vikenda na teritoriji cijele države, uhapšeno je 69 vozača. Evidentirana je 51 saobraćajna nezgoda u kojoj je jedna osoba smrtno stradalo, na teritoriji opštine Podgorica, dok su četiri zadobile teške, a 12 osoba lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Službenici saobraćajne policije izdali su 1.360 prekršajnih naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 176 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka.
- Od ukupnog broja uhapšenih osoba, 27 vozača je uhapšeno zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 21 vozač zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i 21 vozač zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Od ovog broja, dodaju, najviše je uhapšeno u Podgorici – 36, zatim u Pljevljima osam, u Budvi pet i u Plavu četiri.
Iz Uprave policije podsjećaju da je od 9. maja do 15. septembra 2025. godine na snazi Naredba o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje (tzv. kampera) na pojedinim dionicama puteva u Crnoj Gori, pa apelujemo na vozače koji upravljaju ovim kategorijama vozila da se upoznaju sa tekstom Naredbe i poštuju ograničenja iz iste.
- Uprava policije nastavlja sa planskim lokalnim i nacionalnim akcijama u sklopu pojačane kontrole učesnika u saobraćaju sa posebnim akcentom na kontrolu motociklista i motocikala, kao i mladih vozača. Apelujemo na vozače da poštuju saobraćajne propise i vode računa o tehničkoj ispravnosti svojih vozila, imajući u vidu opasnosti od saobraćajnih nezgoda izazvanih istim, kao i zakonskih sankcija koje se odnose na upravljanje putničkim motornim vozilima i motociklima bez odgovarajuće važeće dokumentacije ili opreme - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Za vikend uhapšeno 69 vozača, 21 osoba pozitivno na opojne droge

Odsustvo gotovo svih evropskih čelnika sa Parade pobjede održane 9. maja u Moskvi povodom godišnjice kapitulacije Njemačke u Drugom svjetskom ratu, najbolji je pokazatelj do koje mjere su narušeni odnosi na kontinentu.
Još od napada ruske vojske na Gruziju 2008, zatim aneksije Krima 2014. i konačno, agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropske članice Sjevernoatlantske alijanse (NATO) bile su pod pritiskom da povećaju vojna izdvajanja.
Uprkos obećanjima najviših državnih zvaničnika, Crna Gora u 2024. godini nije uspjela da na odbranu utroši dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Podsjetimo, NATO je nedavno objavio infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<h2>U Crnoj Gori na sceni balkanska populističko-propagandna politika</h2>
Nekadašnji ministar odbrane, Boro Vučinić u razgovoru za Portal Analitika kaže da ga ovaj podatak ne iznenađuje.
„U Crnoj Gori je danas na sceni balkanska populističko-propagandna politika u nevjerovatno neozbiljnoj izvedbi i sa ogromnom količinom olakog davanja obećanja koja svakodnevno zapljuskuju naše građane“, istakao je Vučinić.
Istovremeno, dodaje on, to je praćeno demonstracijom visoke nekompetentnosti i neznanja.
„Nedavno je nekadašnji čelni čovjek Alijanse, Anders Fog Rasmusen, inače za čijeg mandata je Crna Gora ambiciozno započela proces reformi sistema odbrane u skladu sa standardima kolektivnog sistema bezbjednosti, kazao da je potrošnja od dva posto BDP-a na odbranu bila razumna ambicija za NATO 2014. godine, kada su Sjedinjene Američke Države (SAD) još igrale ulogu, iako nevoljno, globalnog policajca, ali da su ti dani sada za nama. Da bi držala korak s ruskim vojnim razvojem, Evropa mora barem udvostručiti svoje ulaganje u odbranu i otišao sa predlogom mnogo dalje, kazavši da bi Evropa trebala ciljati čak četiri posto do 2028. godine“, naveo je Vučinić.
Realno je, ukazuje sagovornik Analitike, da će ambicije koje iskazuju Njemci i Poljaci u pogledu visine izdvajanja za odbranu, vjerovatno postati standard za ostale evropske članice Alijanse.
&nbsp;
„Prema nekim analitičkim predviđanjima Evropska unija bi trebala blisko da sarađuje sa svojim tradicionalnim partnerima, prije svih sa Velikom Britanijom, alii da traži još jačeveze s Australijom, Kanadom, Indijom, Japanom, Južnom Korejom, Novim Zelandom….Cilj ne bi bio zamijeniti američko savezništvo novim, već Evropu sa eurocentričnim NATO-om i drugim globalnim partnerima učiniti jakom i otpornom, bez obzira na stepen podrške SAD“, naglasio je Vučinić.&nbsp;
Stava je da s isuviše dugo Evropa oslanjala na jeftinu američku bezbjednost i tehnologiju, jeftinu rusku energiju i jeftine kineske proizvode.&nbsp;
„Više to neće biti moguċe. Evropa se mora pripremiti za novi globalni poredak u kojem SAD nije više pouzdana kao do sada, već ima potpuno druge ciljeve i, kao što vidimo, neskrivena ekspanzionistička stremljenja. Jačanje odbrambenih sposobnosti EU više nije stvar izbora, već neminovnost. Stoga nove okolnosti zahtijevaju i nove strategije u kojima Evropa ima priliku da postane globalni vođa, ukoliko bude imala snage za to“, ocjenjuje Vučinić.
<h2>Olaka obećanja mogu do kraja urušiti poljuljani kredibilitet Crne Gore</h2>
Sagovornik Analitike kaže i da je Donald Tramp povratkom u Bijelu kuću furiozno započeo novi mandat.&nbsp;
„Sjećamo se da je nedavno poručio da, ako zemlje članice NATO-a ne plate dovoljno za sopstvenu odbranu, SAD ih neće braniti, smatrajući da zemlje članice Alijanse još ne izdvajaju koliko je potrebno u te svrhe. Kazao je da je liderima zemalja Sjevernoatlantskog saveza, tokom nedavnih razgovora jasno predočio da ih neće braniti ako ne budu odgovorne u pogledu izdvajanja za odbranu“, naveo je Vučinić.&nbsp;
To je, kaže on, prvenstveno poruka vodećim zemljama EU i Kanadi, kako bi ih podstakao da prekinu dosadašnju praksu znatno skromnijeg finansijskog doprinosa realizovanju aktivnosti Alijanse od napora koji su u tom pogledu činile SAD.
„Teško je tome prigovoriti, posebno ako se ima u vidu da su neke članice EU poput Španije (čiji premijer Sančez je nedavno obećao da će visinu izdvajanja od dva procenta BDP ispuniti u najkraćem roku), Slovenije i Luksemburga, trenutno ispod 1,3 posto. Tu su i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto, koja se takođe sada obavezala na hitno povećanje visine ulaganja u odbranu) i Portugal (1,55 posto). Trenutno je lider po visini izdvajanja sredstava za odbranu Poljska (4.12 posto), zatim Estonija (3,43 posto) i obje zemlje, inače susjedi Rusije, su ispred SAD, koje su u prošloj godini za potrebe odbrane izdvajale 3,38 posto svog bruto društvenog proizvoda“, istakao je Vučinić.
Imajući sve to u vidu, kako dodaje, Crna Gora treba da ima jasnu viziju i da uskladi nacionalne sa interesima kolektivnog sistema odbrane i da ne otvara dileme oko svog učešća u združenim misijama Alijanse.
„To prije svega podrazumijeva i veće izdvajanje za odbranu od dosadašnjeg, koje traže novonastale geopolitičke i bezbjednosne prilike u Evropi. Očekivano članstvo u EU za našu zemlju značiće i dodatnu obavezu i ozbiljnu posvećenost pronalaženju svog mjesta u novoj bezbjednosnoj arhitekturi EU. Vidjeli smo da Unijaplanira da za realizaciju plana jačanja odbrambenih kapaciteta uloži u naredne četiri godine 800 milijardi eura“, istakao je Vučinić.
Naš sagovornik je naglasio kako Crna Gora ne bi smjela da ima dilemu gdje je njeno mjesto.&nbsp;
„Morala bi uskladiti obećanja sa njihovim ispunjavanjem, jer ukoliko ne bude jasna i ne bude ispunjavala obaveze koje se od nje očekuju, Crna Gora će zahvaljujući neodgovornim i olako datim obećanjima njenih čelnika do kraja urušiti svoj i onako poljuljani kredibilitet i biće skroz marginalizovana. To će nesporno otvoriti i druge velike probleme, uključujući i najvažnije pitanje očuvanja njene državnosti“, upozorio je Vučinić.
<h2>Loš primjer kadrovsko popunjavanje bezbjednosnih organa partijskim članstvom&nbsp;</h2>
Govoreći o materijalnom statusu pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) i Ministarstva odbrane, sagovornik Portala Analitika napominje kako je privlačenje mladih osoba za rad u vojsci i pored crnogorske vojničke tradicije bilo uvijek izazovno pitanje.&nbsp;
„Od samog početka, odnosno od obnove nezavisnosti kada je ponovo formirana Crnogorska vojska brižljivo se radilo na podizanju kapaciteta ljudskih resursa i stvaranju sposobnog vojnog kadra, njegovom školovanju i usavršavanju na prestižnim svjetskim vojnim akademijama. Cilj je bio da se u okviru ne velike, ali interoperabilne i sposobne vojske pruži puni doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti i odgovori potrebama sistema odbrane i nacionalne sigurnosti u zemlji“, kaže Vučinić.&nbsp;
Podsjeća i da je u ranijem periodu riješen značajan broj stambenih pitanja za potrebe pripadnika Vojske Crne Gore.&nbsp;
„U okviru raspoloživih budžetskih mogućnosti obezbjeđivani su dohoci vojnim licima, na najvišem mogućem, iako istina ne na željenom nivou. Sve je to rađeno sa jasnom vizijom da crnogorski vojnik ima vojničko i nacionalno dostojanstvo, koje će ga učiniti jednako ponosnim kao i njegove kolege koje dolaze iz mnogo razvijenijih zemalja i da ravnopravno sa njima učestvuju u zajedničkim aktivnostima Alijanse“, naveo je Vučinić.&nbsp;
Ukazuje i kako crnogorski vojnik mora biti poštovan i uvažavan, možda više nego ikada do sada u državno obnovljenoj Crnoj Gori.&nbsp;
„Upravo zato što su regionalne i globalne bezbjednosne prilike postale bremenite izazovima i prijetnjama, kao nikada do sada u posljednjih par decenija. Sve su to razlozi zbog kojih dostojanstvo i ugled vojnog poziva nadležni državni organi imaju obavezu da izdignu na najviši nivo. To podrazumijeva i bolje plate i bolje uslove rada i brže rješavanje najvažnijih egzistencijalnih pitanja“, naglašava Vučinić.&nbsp;
Pretpostavke za to, kaže on, mora da stvori Vlada, a realizaciju takvih političkih odluka da sprovedu nadležni resori finansija i odbrane. Podsjeća i da su iz Ministarstva odbrane kazali da će nedavno povećanje zarada popraviti konkurentnost i atraktivnost rada u vojsci.&nbsp;
„Međutim, nije dovoljno da se samo kroz povećanje plata motivišu mladi za rad u vojsci. Neophodno je da se javno ukaže na značaj vojnog poziva za državu u ovim nesigurnim vremenima i da će služenje državi i narodu kroz rad u vojsci biti od strane države izuzetno poštovano, što će doprinijeti ugledu vojnika u društvu, a time i povećati interes kod mladih ljudi da se posvete vojnom pozivu“, poručuje Vučinić.&nbsp;
Nažalost, kako dodaje, sa druge strane, još izraženije u nekim drugim resorima, imamo sve češće loše primjere kadrovskog popunjavanja bezbjednosnih organa partijski lojalnim članstvom i pritisaka da se sposobnim pripadnicima tih organa nameću politički favoriti, kako bi se partijski priklonili aktuelnim vladajućim strukturama.&nbsp;
„Stvaranje resornih busija i partijskih oružanih snaga je pogubno za nacionalnu bezbjednost i sistem odbrane svake države. Plašim se da je Crna Gora u tom pogledu na putu da postane eklatantan primjer“, upozorava Vučinić.
<h2>Stvara se osjećaj nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti</h2>
Sagovornik Analitike osvrnuo se i na konflikt između ministra odbrane Dragana Krapovića i generala Zorana Lazarevića.&nbsp;
„O sukobu na relaciji čelnih ljudi u Ministarstvu odbrane sam i ranije javno govorio. Kazao sam, a i sada ponavljam, da nažalost dnevno svjedočimo sistemskoj produkciji problema u raznim oblastima od vitalnog državng značaja“, ističe Vučinić.&nbsp;
Kaže kako je nakon nepotrebnog izazivanja reakcije susjeda oko školskog broda Jadran, zatim javne polemike u vezi problematične nabavke patrolnih brodova za potrebe mornarice VCG, na red došla i smjena aktuelnog načelnika Generalštaba.
„U tom kontekstu sam kazao i to da kao argumentacija za čin smjene nimalo ubjedljivo ne djeluje priča o reformama i podmlađivanju u VCG. Posebno je loše kada se u funkciji dnevne politike nađu ovakve bezrazložne smjene na najodgovornijim pozicijama u oblasti odbrane i bezbjednosti, a naročito ako su to bili predizborni obračuni i izborna poruka zaposlenim u tom sistemu kako da se opredijele“, naglašava Vučinić.&nbsp;
Navodi i kako se na taj način stvara osjećaj nelagode, nesigurnosti i nepovjerenja građana u sistem koji treba da ih zaštiti.
„To se, takođe, posebno negativno reperkutuje na moral pripadnika vojske i ukupnu stabilnost VCG. Stoga je i postupak predsjednika Crne Gore u tom trenutku, kojim je zaustavio tu namjeru, bio odgovoran i na mjestu“, smatra Vučinić.&nbsp;
Podvlači kako je mukotrpno građen i stvaran sistem odbrane da bi se smjelo olako dozvoliti njegovo obezglavljivanje.&nbsp;
„Dobro je da se ta priča, koliko toliko, sklonila sa medijske scene, jer to nije nikome donijelo korist, ni državi na nacionalnom niti njenom međunarodnom ugledu u kolektivnom sistemu odbrane“, ocjenjuje Vučinić.
<h2>U javnom diskursu prisutna neiskrena euroatlantska retorika</h2>
Komentarisao je i potencijalno učešće crnogorskih vojnika u dvije misije koje imaju za cilj obuku ukrajinskih snaga, za koje je postignut dogovor svih članova Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali čekanje na potvrdu odluka u Skupštini traje već mjesecima.&nbsp;
„Tako je, Savjet za odbranu i bezbjednost je još prošle godine dostavio Skupštini predlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u misijama vojne pomoći za podršku Ukrajini, koja se odnosi na obuku ukrajinskih vojnika u zemljama EU. Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU je tada zatražila i time se obavezala na upućivanje svojih pripadnika“, podsjeća Vučinić.
Međutim, kako dodaje, Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije stavila u skupštinsku proceduru taj akt.&nbsp;
„Kao što znamo, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu. Podsjetimo, protiv usvajanja Rezolucije je tada glasao sadašnji predsjednik Andrija Mandić i svih 17 poslanika proruskosrpskog Demokratskog fronta. Ako imamo u vidu da se stranke nekadašnjeg DF-a protive sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO, onda je sasvim jasno što je razlog blokade usvajanja pomenute odluke o upućivanju crnogorskih predstavnika u mirovne misije koje se tiču obuke ukrajinskih vojnika“, ističe Vučinić.
Napominje da su ove partije u julu prošle godine ušle u Vladu Milojka Spajića, gdje su, kako dodaje, dobile značajan broj važnih resora i gdje je njihov glas dominantan.&nbsp;
„Dakle, u Crnoj Gori danas je na sceni ambivalentna politika u kojoj je u javnom diskursu prisutna deklarativno neiskrena evropska i euroatlantska retorika kod dijela političkih subjekata vlasti koji imaju presudnu riječ, sa jedne strane i još snažnije njihovo zalaganje da istovremeno konkretnim opstruktivnim činjenjima, kao što je ovaj, zaustave taj put Crne Gore. Ono što posebno zabrinjava jeste poprilična doza abioznosti koja je zahvatila crnogorsko suverenističko biće, koje dosta ravnodušno gleda na svakodnevne erozivne procese koji se u režiji aktuelne vlasti dešavaju u našoj zemlji“, zaključuje Vučinić.

Vučinić: Crna Gora ne bi smjela imati dilemu gdje joj je mjesto, stvaranje partijskih oružanih snaga pogubno za nacionalnu bezbjednost

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, a na Cetinju, u Baru, Tivtu i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Ulcinju, Kotoru i Budvi.
Izdata su 382 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 68 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda, tri osobe povrijeđene teže, pet lakše

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: vladimir-jokic