Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Protiv postupajućeg inspektora Vladimira Raškovića nije pokrenut disciplinski postupak jer se protiv njega ne vodi krivični postupak, odgovorili su juče Pobjedi iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici prošle godine formiralo je predmet, nakon što je Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv tog urbanističko-građevinskog inspektora i još šest osoba koje su se predstavljale kao vlasnici zbog gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
<h2>Godina dana izviđaja</h2>
Iz ODT-a su Pobjedi prošle sedmice kazali da se predmet nalazi u fazi izviđaja. Pravnici su Pobjedi pojasnili da se krivični postupak smatra pokrenutim u onom trenutku kada se potvrdi optužnica, odnosno pokrene istraga, do čega u ovom slučaju nije još došlo.
Rašković je u aprilu prošle godine i uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, a pušten je nakon 72 sata. Policija je podnijela krivične prijave protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, poslanika Ujedinjene Crne Gore Vladimira Dobričanina, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević zbog, između ostalog, gradnje bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga nakon sprovedenih višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, uhapsili su Raškovića.
On je, kako s sumnja u periodu od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Kneževićima i Ljuškoviću da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan da obavi.
Ostali se terete i za krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, jer su se lažno predstavili kao vlasnici djelova objekta, pri čemu je Rajko Knežević u aprilu 2024. godine nastavio gradnju i nakon postavljanja table o zabrani radova, čime je počinio i krivično djelo skidanje i povreda službenog pečata.
Policija je u postupku do podnošenja krivične prijave došla do sumnje da su prijavljeni počinili krivična djela na način što su angažovali jedan privredni subjekat, u cilju snimanja objekta, pritom se legitimišući kao vlasnici djelova objekta iako za to nemaju nikakav zakonski osnov, navedeni akt koristili u pravnom saobraćaju, kako bi se pred nadležnim organima legitimisali kao stvarni vlasnici.
<h2>Inspektor ne vidi nastavak gradnje</h2>
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine juče su povodom nelegalne gradnje na placu poslanika Dobričanina kazali da je postupajući inspektor izvršio inspekcijski nadzor 2. aprila, te zapisnički konstatovao da unutrašnjost objekta u dijelu suterena, prizemlja i prvog sprata nije vidljiva spolja i nije dostupna za inspekcijsku kontrolu, da su kapija i objekat zatvoreni i da nijesu nikoga zatekli na gradilištu.
- Na drugom spratu objekta, sa ulazne kapije nije vidljiv nastavak građevinskih radova, ali je vidljiv deponovani građevinski materijal – piše u odgovoru Ministarstva.
Navode da postupajući inspektor zaključuje da se ne može utvrditi korelacija navoda iznesenih u inicijativi (a koji se tiču tvrdnje da je građenje objekta nastavljeno uprkos zabrani) sa zatečenim stanjem izgrađenosti objekta.
Na fotografijama koje su nastale 2. aprila vidi se velika količina kamenja u dvorištu te zgrade, a na onima koje datiraju od kraja marta - i kamioni i bageri, ali i radnici.
Mještani su tog dana ponovo prijavili da se divlja gradnja nesmetano nastavlja, te da je unijeta velika količina građevinskog materijala, a kao prilog dostavili fotografije od tog dana.
Zahtijevali su da građevinski inspektor izađe na lice mjesta i konstatuje promjene u prostoru, koje su prijavili 29. marta.
Napomenuli su da se postojeći objekat radi bez projekta, nadzora i da ima zabranu gradnje, te da nije upisan u katastar. Mještane posebno brine i to što, kako su istakli, to gradilište predstavlja opasnost, jer se graniči sa dvorištem međunarodne škole koju pohađa oko 200 djece.
Iako je zapečaćen prošle godine, ovaj objekat je doživio znatne promjene na fasadi i u dvorištu, o čemu svjedoče fotografije, ali i prijava policije da je Knežević počinio krivično djelo skidanja pečata.
<h2>Istorija divlje gradnje</h2>
Pobjeda je prošle godine u serijalu tekstova pisala o bespravnoj gradnji bez prijave i dokumentacije na parceli dr Vladimira Dobričanina. Mjera zabrane gradnje na ovoj parceli, na kojoj nastaje zgrada sa, za sada, desetak stanova je izrečena u aprilu 2024. godine.
U katastru se parcela 2877/5 vodi na majku poslanika dr Dobričanina, prema izvodu od 6. aprila ove godine.
Dobričanin se 2023. godine, na zahtjevu za legalizaciju, predstavio kao vlasnik nelegalnog objekta, na parceli 2877/5, a kao potpisnici posebnih djelova su navedena lica iz krivične prijave ODT. Dobričanin i Kneževići su tri puta, neuspješno, pokušali da dobiju rješenje o legalizaciji, ali su svakog puta odbijeni. Uprkos tome, ne donosi se rješenje o rušenju objekta koji je prošle godine i zapečaćen, ali to nije omelo investitore da nastave radove.
Iako je Ministarstvo u svakom slučaju odbijanja legalizacije za uvijek istu parcelu bilo i zvanično obaviješteno, postupajući inspektor Rašković i dalje ne donosi rješenje o rušenju objekta.
Sagovornici Pobjede tvrde da je inspektor Rašković i dalje nadležan u predmetu koji izviđa ODT.
Građevinskoj inspekciji i Ministarstvu je od 2022. godine do sada upućeno više od 30 prijava kojima se hronološki dokumentuje istorijat izgradnje ove nelegalne zgrade.
<h2>Mještani pisali Ministarstvu da se u nedjelju zidala septička jama</h2>
Mještani Tološa su 13. aprila, prije dva dana, ponovo poslali Ministarstvu prostornog planiranja urbanizma i državne imovine zahtjev za hitnu intervenciju.
- Obraćamo vam se kao vaši sugrađani iz Tološa, sa pitanjem da li Zakon o izgradnji objekata postoji i primjenjuje se kada je parcela 2887/5 (LN 3012) u pitanju? Ukoliko ne postoji Zakon za ovaj dio Podgorice, obavijestite nas. Ukoliko Zakon ipak postoji, molimo vas postupite po njemu, u najlakšem slučaju divlje gradnje zgrade u Podgorici – piše u inicijativi mještana.
Ističu da njima nije problem da konstantno obavještavaju Ministarstvo i predstavljaju dokaze o promjeni stanja u prostoru, te da posjeduju hronologiju od 2022. pa do danas.
- Ali zar je to bitno u slučaju zgrade koja nema projekat – reviziju – nadzor – odbijena je za legalizaciju, nije upisana u katastar. Zar je uopšte potrebno da vam konstantno dokazujemo izmjene stanja u prostoru? Zar je ovo poziv svima u Podgorici da na parcelama gdje su po planu kuće mogu nesmetano da grade nelegalne zgrade – piše u inicijativi mještana MZ Tološi.
Navode da Građevinska inspekcija ne obavlja svoju funkciju, te da divlji graditelji nelegalne zgrade u Tološima nastavljaju svoj nelegalan biznis.
Uz priložene fotografije koje su nastale 13. aprila, obavještavaju da se nastavlja gradnja potpuno neadekvatne septičke jame koja služi nelegalnoj zgradi koja se zida, a po odlasku radnika pokriva se ceradom.
- Sumnjamo da će inspekcija, kao do sada, ako vi ili novi inspektori ne izađete na teren i uđete na gradilište, konstatovati da nema promjene stanja u prostoru, jer će, kao i do sada samo spolja, pod prikladnim uglom fotografisati objekat - neće inspekciju obaviti na valjan način, neće ući na nelegalno gradilište. Molimo vas provjerite da li u posljednjim inspekcijama ima detaljan opis gradilišta – piše u pismu mještana.
Zahtijevaju da inspekcija uđe na gradilište da konstatuje izmjene stanja u prostoru, te da obavi detaljna mjerenja nelegalne zgrade. Traže i da se hitno utvrdi da li ova građevina, kako navode, upitne stabilnosti, ima projekat – reviziju – nadzor i ukoliko nema, hitno da se postupi po obavezujućim članovima 138 (stav 14 i 17) i 139 Zakona o izgradnji objekata.
- Napominjemo još jednom, po našim saznanjima, postojeći objekat nema projekat, nadzor, ima zabranu gradnje i nije upisan u katastar i predstavlja opasnost po bezbjednost ljudi i okolne objekte, posebno po školu, koja je na nekoliko metara a koju pohađa više od 200 djece. Ukoliko ne postupite po našim zahtjevima, bićemo prinuđeni da se obratimo drugim nadležnim državnim organima i zaštitimo se – piše u zahtjevu mještana koji mole rukovodstvo Ministarstva da postupi po zakonu.

Portal ETV

610x380

500x500

Nelegalna gradnja na placu Dobričanina: Inspektor nije ustanovio promjene

Osnovno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu u slučaju poslanika i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se sumnjiče za više krivičnih djela povezanih sa građenjem stambene zgrade bez dozvole.
Osim Dobričanina, u junu 2024. godine prijave su podnijete protiv Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Rada Kneževića, Hajra Ljuškovića i Sonje Knežević. Istragom je obuhvaćen i građevinski inspektor Vladimir Rašković.
- Obavještavam vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ovim povodom formiran predmet. Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva na pitanja Portala ETV.
Dobričanin se sa više osoba tereti za krivična djela povezana sa građenjem stambene zgrade bez dozvole, a Rašković sumnjiči da im je, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan, omogućio nelegalnu gradnju.
U junu se Uprava policije oglasila saopštenjem, navodeći kako se sumnja da je inspektor Rašković od januara do aprila 2024. godine Dobričaninu i ostalima „omogućio da obave značajne radove na objektu, propuštajući više službenih radnji koje je bio dužan i u obavezi izvršiti, čime je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret“.
Takođe, tada su saopštili da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.
O spornoj gradnji objekta u Tološima na imanju Dobričaninove porodice Pobjeda je objavila serijal tekstova ukazujući na okolnosti da Urbanističko-građevinska inspekcija i nadležna ministarstva duže od godinu ne preduzimaju zakonom propisane mjere.

Dobričanina i šest osoba i dalje istražuju zbog divlje gradnje

Kako je to i ranije najavljeno, poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin biće predložen za predsjednika novog anketnog odbora Skupštine Crne Gore, prenosi Portal Analitika.
Odbor će imati zadatak da prikuplja informacije i činjenice o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava, a da će Dobričanina predložiti, potvrdili su iz parlamentarne većine za TVCG.
Formiranje anketnog odbora biće na dnevnom redu Skupštine 20. februara.
Inače, o tome će sjutra raspravljati i članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Dobričanin će biti predložen za predsjednika anketnog odbora o politički motivisanim ubistvima

Nakon što je predloženo formiranje anketnog odbora za istragu politički motivisanih ubistava, predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da će odbor predvoditi poslanik Vladimir Dobričanin. 
Mandić je rekao da je od javnog interesa prikupiti činjenice o švercu cigareta, heroinu, kokainu, organizovanom kriminalu i političkim ubistvima koja su obilježila decenije postojanja Crne Gore. On je naglasio da je Skupština ta koja treba da prikupi dokaze i informacije o umiješanosti tadašnjeg režima, optužujući bivšu vlast za podršku kriminalnim klanovima kao što su škaljarski i kavački.
Prema njegovim riječima, to je bila ključna prilika za prikupljanje informacija koje će pomoći u jačanju demokratije i slobode govora.
Međutim, ovaj prijedlog naišao je na snažno protivljenje. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić optužio je Mandića da koristi formiranje anketnog odbora kako bi vršio pritisak na pravosudne organe, koji trenutno vode postupke protiv njega.
Nikolić je napomenuo da predsjednik Skupštine krši poslovnik jer je, prema njegovim riječima, odbor trebalo da bude formiran uz saglasnost opozicije, a ne po Mandićevom prijedlogu. On je upozorio da je opasno stavljati politički motivisana ubistva u politički kontekst, jer pravosudni organi ni do 2020. godine nisu utvrdili ništa u vezi s tim slučajevima.
Mandić je odbacio ove optužbe, ističući da opozicija neće imati pravo da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da, ako se ne usaglase, odbor neće biti formiran. Poručio je da je njegov prijedlog zasnovan na javnom interesu, i da bi Skupština trebala imati ključnu ulogu u prikupljanju podataka o kriminalnim radnjama koje su potresale Crnu Goru.
Poslanik SD-a Boris Mugoša kritikovao je Mandića zbog, kako je rekao, kršenja Ustava i poslovnika Skupštine, naglašavajući da je nepristojno prekršiti sve procedure dok se obrazlaže prijedlog. Mugoša je istakao da Mandić nije ovlašten da bira predsjednika i članove anketnog odbora, te da ako se opozicija ne usaglasi, odbora neće ni biti. On je takođe naglasio da Mandić svojim postupcima pokazuje političku nesolidarnost i izostanak odgovornosti.
S druge strane, poslanici Demokrata izrazili su podršku ovoj inicijativi, smatrajući da je istraživanje prošlih nepravdi od ključne važnosti za pravdu i za jačanje vladavine prava. Momčilo Leković je poručio da će Demokrate učiniti sve da doprinesu ispravljanju nepravdi iz prošlosti.
U međuvremenu, od poslanika Bošnjačke stranke stigle su kritike zbog proceduralnih grešaka u pokretanju anketnog odbora. Amer Smailović iz BS-a istakao je da je prekršen poslovnik, smatrajući da bi tema trebala biti šire otvorena, ali uz duže pripreme i pravilnu proceduru.
Poslanici su danas raspravljali o odluci o parlamentarnoj istrazi i formiranju anketnog odbora koji bi se bavio prikupljanjem informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u vezi sa politički motivisanim ubistvima od uvođenja višestranačja do danas.
Mandić je, izniseći prijedlog, istakao da je ustavni osnov za pokretanje istrage sadržan u činjenici da je sloboda govora i riječ temelj demokratskog društva, a Skupština igra ključnu ulogu u njegovom kreiranju.
On je rekao da kriminal u Crnoj Gori "nije samonikao, nego je organizovan", tvrdeći da su nekad ranije u Crnoj Gori svi bili približno istog imovinskog stanja, a onda je došlo do bogaćenja.
Mandić je naveo da je Crna Gora godinama suočena sa problemima kao što su šverc cigareta, heroina i kokaina, organizovani kriminal i politički motivisana ubistva, a dokazi su upućivali na umiješanost tadašnjeg režima u ove kriminalne aktivnosti.
"To je rezultiralo ubistvima velikog broja građana", rekao je Mandić, naglašavajući da je od javnog interesa prikupljanje činjenica o svemu tome, što će doprinijeti jačanju demokratije i slobode govora.
Predsjednik Skupštine optužio je bivšu vlast da je bila povezana sa švercerskim klanovima, poput 'škaljarskog' i 'kavačkog', navodeći da su ljudi koji su trebali da se bore protiv tih organizacija zapravo "obavljali njihove poslove".
"Iza toga je stajala zloglasna uprava državne bezbjednosti", dodao je Mandić. Takođe je pomenuo ubistva Pavla Bulatovića i Duška Jovanovića, kao i napade na novinare Oliveru Lakić, Lidiju Nikčević, Željka Ivanovića i Tufika Softića, ističući važnost istrage o ovim događajima.
Zasijedanje je prethodno počelo trećom sjednicom na kojoj su poslanici nastavili su raspravu o Prijedlogu zakona o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Mandić za predsjednika anketnog odbora predložio Dobričanina

Predsjednik Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić moraju prevazići sukob jer on ima uticaj na političku stabilnost u državi, poručuje poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin.
- Ovaj sukob prvenstveno uzrokuje veliko razočaranje birača, što se vidjelo i po izlaznosti na poslednjim lokalnim izborima u Podgorici. Ovaj politički sukob se mora prevazići jer građani ne žele sukobe, već konstruktivna rješenja, koja trenutno, upravo zbog ovoga, i izostaju. Sve oči su uprte u proces formiranja podgoričke većine i od tog procesa će zavisiti dalja stabilnost Crne Gore - navodi on za Dan.
Kaže kako će Crna Gora vjerovatno postati članica Evropske unije do 2028, ali ne jer smo mi spremni za to ili ne.
- Već zato što je Evropa shvatila da ukoliko se igrate sa nekim narodom i sa nekim regionom, kao što je to slučaj sa Balkanom, onda dobijate evroskepticizam kao posledicu te neodlučnosti. Danas EU nije jedina priča koja se nudi, već je tu i BRIKS, koji ima veoma snažan uticaj, jer su ideje i tržište koje nudi veoma primamljivi, pa se postavlja kao legitiman konkurent EU. Vidjećemo da li će se to desiti 2028. godine, a ukoliko se ne desi, smatram da će Evropa izgubiti sada dominantan uticaj na Zapadnom Balkanu - zaključio je Dobričanin.

Dobričanin: Milatović i Spajić moraju prevazići sukob

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Nevjerovatan cinizam: Umjesto zahvale Danskoj za spašenog mornara, Tramp izmislio slanje "bolničkog broda" na Grenland

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

Tag: vladimir-dobricanin