Iako je predsjednik Opštine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Mihailo Asanović juče na blokadi Botunjana izričito tvrdio da ta stranka neće više učestvovati u vlasti u Glavnom gradu, odbornik Vladimir Bulatović kaže da će to zavisiti od ishoda sjednice Vlade.
- Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da kako će Saša Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova šefica Kabineta koja sa svime rukovodi Vesna Brajović, koja je bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će ih naći u prethodnoj partiji DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti - poručio je Asanović juče u Donjoj Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fasanovic-necemo-biti-dio-vlasti-u-podgorici-mujovic-mozda-obezbijedi-vecinu-u-dps-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, Bulatović kaže da je izjava Asanovića data "u specifičnom kontekstu".
Bulatović je rekao da su stavovi DNP-a o postrojenju u Botunu poznati godinama unazad i da će o mogućem izlasku iz vlasti odlučiti nakon prve redove sjednice Vlade na kojoj će se razmatrati njihovi zahtjevi, za koje očekuju da budu prihvaćeni.
- Stavovi DNP su poznati i mi smo godinama iskazivali stav protiv toga da se na toj lokaciji gradi postrojenje. Čekamo prvu redovnu sjednicu Vlade i shodno tome ćemo se ponašati. Što se tiče učešća na Skupštini Glavnog grada i ona će zavisiti od odluka na sjednici Vlade, a optimista sam da će se pozitivno riješiti, jer su svi naši zahtjevi utemeljeni - kazao je Bulatović za TVCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kontradiktornosti u DNP-u: Asanović tvrdi da nisu više dio vlasti u Podgorici, Bulatović da sve zavisi od Vlade

Kontroverza oko puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom i propusta koje je država napravila prilikom preuzimanja ovog projekta od koncesionara, kompanije „Univerzal Monte“ nije ni blizu raspleta, ali slučaj pred Privrednim sudom ide ka epilogu. Dvije i po godine traje postupak po tužbi koju je „Univerzal Monte“, vlasnika Vuka Hamovića, pokrenuo protiv države za naplatu četiri miliona eura na osnovu sporazumnog raskida ugovora o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT aranžman) puta Meljine – Petijevići u Herceg Novom, plus zakonsku kamatu koja je prešla 700.000 eura. Sporazumom, koji je potpisan početkom maja 2021. godine između Ministarstva finansija, kojim je tada rukovodio aktuelni premijer Milojko Spajić, investitora i Opštine Herceg Novi, predviđeno je da naknada bude isplaćena najkasnije do 31. januara 2022. godine, što nije učinjeno. Štaviše, u Zakonu o budžetu ova isplata nije ni bila planirana. <h2>Parnica</h2> Novo ročište pred Privrednim sudom biće održano danas u 11 sati, a kako je portalu ETV saopšteno iz Privrednog suda u dosadašnjem postupku prezentovana je većina dokaza. - U predmetu &nbsp;316/22, u pravnoj stvari tužioca „Univerzal Monte“ DOO Herceg novi protiv tužene Crne Gore, u toku je glavna rasprava na kojoj je izvedena većina dokaza – kazao je našem portalu portparol i sudija u ovom sudu Vladimir Bulatović, dodajući da ne može dati precizan odgovor kada će postupak biti okončan. Sa druge strane, advokat kompanije Mladen Ivanović očekuje da glavna rasprava bude zaključena na današnjem ročištu s obzirom na to da su, kako je rekao, izvedeni svi dokazi i da je činjenično stanje utvrđeno u dovoljnoj mjeri za presuđenje.&nbsp; - Predmet tužbe je zahtjev za isplatu četiri miliona eura sa zakonskom kamatom počev od 1. februara 2022. pa do isplate, a koji iznos tužena duguje po osnovu međusobno zaključenog sporazuma od 7. maja 2021. godine. Tužilac je izvršio sve obaveze po navedenom ugovoru, put je predat drugoj ugovornoj strani, a kao što je poznato putarina se ne naplaćuje skoro tri godine. Sa druge strane tužena nije ispunila svoju osnovnu obavezu - isplatu četiri miliona eura, što ona i ne spori u parnici – kazao je Ivanović. Za Ivanovića je slučaj čist i kao jedinu moguću presudu vidi onu u korist njegovog klijenta. - Više sam nego siguran da ćemo uspjeti u ovoj parnici jer smo dokazali da smo izvršili svoje ugovorne obaveze, za razliku od države. Svakako, nakon odluke Suda strana koja ne bude zadovoljna ima pravo na žalbu i kasnije reviziju – kazao je Ivanović, ističući da prvostepeni postupak teče po planu, te da nema primjedbi na efikasnost postupanja suda u ovom predmetu. <h2>Hronologija problema</h2> Firma Univerzal Monte izgradila je put Meljine – Petijevići po principu „izgradi − koristi – predaj“, odnosno aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i vrati u vlasništvo Opštine Herceg Novi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240922220944_5aeb3590f0018ec42c5335ce0ea293238d79d8b2482b92d222d0b02758143aef" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Zdravko Krivokapić"> <figcaption>Vlada Krivokapića odlučila da raskine ugovor(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  U izgradnju dionice od 12,8 kilometara uloženo je oko 18,5 miliona eura. Investitor je 2008. godine postavio naplatnu rampu sa cijenom putarine od tri do 18 eura u zavisnosti od kategorije vozila. Takođe, Univerzal Monte je dobio i ekskluzivno pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar, što se nije desilo. Međutim, Vlada Zdravka Krivokapića 2021. odlučuje da raskine ugovor sa koncesionarom i preuzme put uz obavezu Vlade da izmiri preostali dug od 4,6 miliona bez kamata za kredit kojim je finansirana izgradnja. Nakon toga bi firmi Univerzal Monteu bila vraćena sredstva najkasnije do 31. januara 2021. godine. Međutim, u budžetu za tu godinu nije planirana isplata potrebnog novca, već je na sjednici Vlade 20. aprila 2022. donijet zaključak da se sredstva izdvoje iz tekuće budžetske rezerve. Ni to nije odrađeno, pa je problem naslijedila 43. Vlada Dritana Abazovića, kome kao vicepremijeru u Krivokapićevom kabinetu nije bilo ništa sporno sa ovim prekidom aranžmana. Međutim, preuzimanjem kormila izvršne vlasti dosjetio se da je bivši ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić izdvojio mišljenje prilikom donošenja odluke o prekidu sporazuma sa koncesionarom, te da se kupovina puta desila na dan kad je počela izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240922220944_3cf71f2c8967ee57fa54849ae2a70320d02d3c11fce1b1469ac35c8e56aeb1b5" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Dritan Abazović"> <figcaption>Abazović proslijedio dokumentaciju SDT-u(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Abazović nije želio da namiruje dugove prethodnika, već je početkom novembra 2022. odlučio da kompletnu dokumentaciju vezanu za sporni posao proslijedi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kako bi se utvrdilo da li su posrijedi koruptivne radnje. SDT, koje pod palicom glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uživa puno povjerenje bivšeg premijera, formiralo je predmet na osnovu dostavljenih papira, ali nije poznato koliko se odmaklo u toj slučaju. <h2>Ćutanje institucija</h2> Posljednja informacija datira iz januara prošle godine kada je portparol i specijalni tužilac Vukas Radonjić Vijestima saopštio da je izviđaj u toku, te da SDT radi donošenja odluke prati stanje parnice pred Privrednim sudom Crne Gore. - Ishod parnice je važan i za odluku državnog tužioca, a pribavio je i mišljenje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore - objasnio je tada Radonjić. Portal ETV je 10. septembra uputio pitanja Tužilaštvu u kojoj fazi je ovaj predmet, ko je sve saslušan i šta je SDT do sada konstatovalo. Podsjećajući specijalnog tužioca Radonjića da je u januaru prošle godine, pored ostalog, kazao da je SDT pribavilo i mišljenje zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, pitali smo ga da li nam reći šta je konstatovano u ovom dokumentu. Javnost Crne Gore ostala je uskraćena za odgovore. Portal ETV odgovor nije dobio ni od zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović od koje smo tražili detalje mišljenja koje je upućeno SDT-a. Pitali smo Ćirović i da, bez prejudiciranja ishoda sudskog postupka pred Privrednim sudom, kaže kakav epilog država očekuje i kolika se očekuje da će biti finansijska šteta u slučaju gubljenja spora.&nbsp; Ni iz Vlade nijesmo dobili tražene informacije o putu Meljine - Petijevići. Umjesto konkretnih podataka, principom prebacivanja loptice odgovornosti u drugo dvorište upiti portala ETV „šetali“ su od resora do resora i ostali bez traženih odgovora.&nbsp; Polazeći od toga da je nekadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja potpisalo sporazum o raskidu ugovora sa kompanijom Univerzal Monte, prvobitno smo pitanja uputili resoru na čijem čelu je sada Novica Vuković, a tada je bio aktuelni premijer Milojko Spajić. Pitali smo ih kako aktuelno rukovodstvo Ministarstva finansija tretira ovaj slučaj koji već duže vrijeme izaziva kontoverze i prijeti da odnese značajan novac iz državnog budžeta, te šta taj resor preduzima da ovo pitanje što prije dobije epilog. Interesovalo nas je i da li država, u slučaju gubljenja spora, razmatra vraćanje naplate putarine. Iz Ministarstva finansija su nam odgovorili da su postavljena pitanja „u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i zaštitnice imovinsko pravnih interesa“, pa su nas ljubazno uputili na ove institucije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240922220944_0a82e6194c368dd44d38efcbb80f89a6bdf9b59a717d92be5680c6202d963f91" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Milojko Spajić"> <figcaption>Spajić potpisao sporazum o raskidu ugovora(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Stoga smo ista pitanja proslijedili resoru Slavena Radunovića, a putem telefonskog razgovora obaviješteni smo da se, ipak, obratimo Ministarstvu saobraćaja. <h2>Ping-pong</h2> Međutim, iz resora kojim rukovodi Maja Vukićević takođe su se oglasili nenadležnim za ovaj slučaj. - Predmetni putni pravac je projektovan i izgrađen u BOT aranžmanu između Opštine Herceg Novi i koncesionara Univerzal Monte. Na osnovu Informacije o sporazumnom raskidu Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, sa Predlogom Sporazuma o raskidu, Vlada je na sjednici održanoj 6. maja 2021. godine donijela zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da predvidi sredstva za isplatu obaveze po osnovu Sporazuma o raskidu i da isti potpiše. S obzirom na prethodno navedeno, to jest da Ministarstvo saobraćaja nije potpisnik Sporazuma o izgradnji, funkcionisanju i transferu (BOT) puta Meljine - Petijevići br.Ov-II-8/2007 od 5. januara 2007 godine, da nije bilo uključeno u pripremi Informacije niti Sporazuma o raskidu, da nije bilo zaduženo zaključkom Vlade za dalje sprovođenje obaveza, nismo u mogućnosti da vam dostavimo odgovor na postavljena pitanja – naveli su u odgovoru. Vraćeni na početnu poziciju, a istrajni u namjeri da javnosti donesemo konkretne podatke svih strana u ovom sporu, ponovo smo se obratili Ministarstvu finansiju, napominjući da su njihove kolege iz susjednih kabineta poricali uključenost u predmetni slučaj. Na ponovljena pitanja našeg portala iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili. Do tada, kako su ranije mediji pisali, građani će strahovati od eventualnog ponovnog uvođenja putarina, a veća bojazan je od posljedica po državu koje bi moglo izazvati neodgovorno ponašanje izvršne vlasti, odnosno pojedinaca u njoj koji, da li nesvjesno ili s namjerom, nijesu radili sopstveni posao.

Tamara Klikovac

Jasmina Beharovic

Put Meljine - Petijevići od nigdje do nikuda, odgovornost funkcionera u ćorsokaku

Ministarstvo pravde SAD otvorilo je danas federalnu istragu u vezi sa građanskim pravima povodom ubistva Aleksa Pretija, stanovnika Mineapolisa kojeg su prije šest dana usmrtili federalni agenti, rekli su zvaničnici savezne vlade.
- Tragamo za svime što bi moglo da baci svjetlost na ono što se desilo toga dana i u danima i sedmicama prije toga - rekao je novinarima zamjenik glavnog tužioca SAD Tod Blanš, koji nije objasnio zašto je ministarstvo odlučilo da sprovede ovakvu istragu u vezi sa ubistvom Pretija, ali ne i sa ubistvom Rene Gud koju je 7. januara takođe u Mineapolisu ubio pripadnik Službe za carine i imigracije (ICE).
Jedino je rekao da je odsjek za ljudska prava pri ministarstvu ne istražuje svako ubistvo koje počine pripadnici snaga reda i mira, i da moraju postojati okolnosti činjenice koje "opravdavaju istragu".
- Predsjednik Donald Tramp je više puta rekao: "Naravno, ovo je nešto što ćemo da istražimo" - rekao je Blanš u vezi sa ubistvom Pretija.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti saopštilo je danas da će FBI voditi federalnu istragu Pretijevog ubistva.
Ministarka ovog resora Kristi Noem je sinoć najavila ovu promjenu, jer je prvobitno istragu, kako je ona govorila, trebalo da vodi njeno ministarstvo, to jest jedna njena agencija.
Portparolka ministarstva unutrašnje bezbjednosti Triša Meklaflin rekla je da će agencija za istrage unutrašnje bezbjednosti pomagati FBI-ju.
Još jedna agencija tog ministarstva, ona za carine i graničnu zaštitu, sprovodi svoju intentu istragu ubistva Pretija, u kojeg su pucala dva pripadnika Granične patrole.

Ministarstvo pravde SAD otvorilo civilnu istragu u vezi sa ubistvom Aleksa Pretija u Mineapolisu

Predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je novom ministru odbrane Mihailu Fedorovu povjerio tri ključna zadatka: jačanje protivvazdušne odbrane, rješavanje prakse prisilnog novačenja nazvane "busifikacija" te uređenje vojnih ugovora i nabavki.
Pojam "busifikacija" odnosi se na praksu nasilnog privođenja muškaraca u dobi za mobilizaciju na javnim mjestima i njihovog prevoženja autobusima u vojne kancelarije radi regrutacije. Ova metoda izazvala je veliku kontroverzu u Ukrajini, koja nastoji osigurati dodatne snage za odbranu od ruskih napada.
Zelenski je naglasio da je Mihailu Fedorovu, koji je ove godine prešao s funkcije ministra za digitalnu transformaciju na čelo Ministarstva odbrane Ukrajine, povjerio zadatak da uredi prisilnu mobilizaciju, ojača protivvazdušnu odbranu i riješi probleme s vojnim ugovorima.
- Postoje tri ključna zadatka koja sam postavio ministru odbrane Fedorovu. Prvi je zatvaranje neba. Zatvaranje neba je važno u svakom slučaju, bez obzira na to kako se situacija razvija. To je vrlo složeno, zato je prioritet broj jedan - rekao je Zelenski.
Tačka broj dva je, kako dodaje, riješiti pitanje busifikacije.
Kao trajni prioritet Zelenski je istakao nabavku dronova i artiljerije. Naveo je da se ranije smatralo kako bespilotne letilice mogu zamijeniti artiljeriju, ali da je sada jasno da Ukrajini trebaju i jedno i drugo.
- Razumijemo da je ovo složeno pitanje, projektili dugog dometa. artiljerija kratkog dometa, sama po sebi, više nije učinkovita. Zato što je zona djelovanja već veća, šira od mogućnosti projektila - dodao je Zelenski.
Ubrzo nakon posljednjeg imenovanja, Fedorov je upozorio na krizu ljudstva u Ukrajini, navodeći da se 2 miliona Ukrajinaca vodi kao traženo zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je dodatnih 200.000 vojnika evidentirano kao odsutno bez odobrenja.

Zelenski novom ministru odbrane Fedorovu zadao tri prioriteta, prvi cilj pojačati prisilnu mobilizaciju

Vlada Republike Hrvatske označila je više državljana Crne Gore osobama koje nijesu poželjne na hrvatskoj teritoriji, prevashodno zbog njihovog političkog angažmana usmjerenog na uklanjanje spomen-ploče u Morinju zbog ,,spornog teksta” ali i javnih istupa kojima su se ,,omalovažavale žrtve agresije na Hrvatsku i vrijeđao dignitet Domovinskog rata” – saznaje Portal ETV iz dva izvora bliskih hrvatskom državnom vrhu.
Prema informacijama iz Zagreba, kako nije riječ o nosiocima državnih funkcija, te osobe neće biti proglašene za persone non grata, niti će biti zvanično objavljena njihova imena, već im neće biti dozvoljen prelazak granice i ulazak na teritoriju Hrvatske.
Na vrhu liste nepoželjnih, ističu izvori Portala ETV, je paroh Crkve Srbije Mijajlo Backović, bivši pripadnik Vojske Jugoslavije, učesnik rata kao veteran 63. niške padobranske brigade. Osim njega, na spisku je predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović, poznat po nacionalističkoj i antihrvatskoj retorici.&nbsp;
Tu je i čelnik Udruženja boraca ratova 1991-95. Radan Nikolić, odavno prepoznat kao agilan promoter ideja i interesa zvaničnog Beograda u Crnoj Gori. Član NVO Matica Boke Ivan Starčević i predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske dr Mašan Ercegović takođe su, prema našim izvorima, na listi osoba kojima nije dozvoljen ulazak u Hrvatsku.
Zajedničko za sve je njihova aktivnost, kao čelnika prosrpskih organizacija i udruženja, da se po svaku cijenu ukloni spomen-ploča u Morinju. Oktobra prošle godine takav zahtjev su zajednički uputili Udruženje boraca ratova od 1990, Srpski nacionalni savjet, Nevladina organizacija Miholjski zbor i Savjet NVO Boka.
Radan Nikolić iz Udruženja boraca ratova od 1990. saopštio je na pres konferenciji da će, ukoliko se spomen-ploča u Morinju ne ukloni u odgovarajućem periodu na zakonit način, udruženje podnosioca inicijative preduzeti radikalnije mjere. I ,,snažne odgovore”.
U Srpskom nacionalnom savjetu su, kako je tada saopštio Momčilo Vuksanović, veoma nezadovoljni odnosom Vlade Crne Gore uz tvrdnju da ,,spomen-ploča u Morinju ne vrijeđa samo srpski narod u Crnoj Gori, već i sve građane i državu Crnu Goru”. Mašan Ercegović iz Savjeta NVO Boka naglasio je da istorijska istina kada je u pitanju Crna Gora ne može biti na štetu njenog statusa u okviru međunarodne zajednice i da zato treba prepraviti natpis na spomen-ploči u Morinju.
Zanimljivo, Mijajlo Backović, osnivač pravoslavnog brastva Miholjski zbor, je prvo svešteno lice Crkve Srbije koji se našao na spisku nepoželjnih u Hrvatskoj. Posljednju deceniju Backović se eksponirao kao jedan od bitnih šrafova srpske obavještajne strukture u Crnoj Gori. Pojedini su ga mediji dovodili u vezu sa kriminalnim strukturama, prevashodno škaljarskim kriminalnim klanom i Lukom Bojovićem. Nedavno mu je zapaljen i luksuzni ,,BMW”.
Osim borbe da se ukloni spomen-ploča u Morinju, Backović se istakao u javnom negiranju postojanja Hrvata u Boki.&nbsp;
- Do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite to kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi, znali bi da nijesu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori” - govorio je Backović aprila prošle godine. &nbsp;&nbsp;
Sagovornik Portala ETV koji je želio da ostane anoniman naglašava da lista nepoželjnih nije konačna i objašnjava da – kako se ne radi o državnim službenicima ili čelnicima parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori – zvanični Zagreb spisak formalno neće objelodaniti nego će se inkriminisane osobe suočiti sa tim statusom kad prvi sljedeći put pokušaju da uđu u Hrvatsku. 
 
Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Republika Hrvatska proglasila je za persone non grata predsjednika Skupštine CG i NSD Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade i lidera Demokratske CG Aleksu Bečića i lidera DNP Milana Kneževića. 
 
Spomen-ploča u kasarni VCG, u Morinju, u kojoj je tokom ratova 90-ih bio logor za Hrvate, otkrivena je 10. oktobra 2022. &nbsp;Na njoj je ispisano:&nbsp;
"Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!" 

Spomen ploču otkrili su tadašnji ministri odbrane i vanjskih poslova Crne Gore Raško Konjević i Ranko Krivokapić, uz prisustvo hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Petorica iz Crne Gore na listi nepoželjnih u Hrvatskoj!

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško izjavio je 30. januara da kontakti Moskve i Vašingtona o sporazumu START 3 nisu prekinuti, dok Rusija i dalje čeka odluku i službeni odgovor Sjedinjenih Američkih Država o produženju ograničenja.
Gruško je u razgovoru s novinarima naglasio da su već poslani svi signali i izjave u vezi sa Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja START 3 između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
- Želimo da se ta temeljna ograničenja poštuju, rok nije postavljen. Ako Sjedinjene Američke Države izaberu drugačiji put, to za nas neće biti katastrofa, imamo vlastite programe koji će biti provedeni - prenijela je agencija RIA Novosti njegove riječi.
On je dodao da Moskva mirno reagira na sve izjave koje dolaze s američke strane.
S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 26. januara da prijedlog Rusije Sjedinjenim Američkim Državama da ograničenja iz Sporazuma START budu produžena za godinu dana nakon 5. februara ostaje na snazi. Istovremeno je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio da Sjedinjene Američke Države imaju rok do 5. februara da donesu odluku o produženju ovog sporazuma.
Portparolka Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je 22. januara da Rusija još nije dobila zvaničan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o produženju sporazuma.
Navela je da se Moskva zbog toga može osloniti isključivo na javne izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa.

Rusi tvrde da se i dalje vode pregovori sa SAD-om o kontroli nuklearnog naoružanja

Društvo

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Majka dvoje đece, čiji suprug je osoba sa potpunim invaliditetom, izbačena na ulicu

DNP otkazuje podršku državnoj i lokalnoj vlasti, Knežević će sa Mandićem razgovarati o daljem djelovanju koalicije ZBCG

Tag: vladimir-bulatovic