Rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović izabran je za novog predsjednika Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, a dužnosti će preuzeti od 1. oktobra ove godine do 30. septembra 2027, saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Njega su delegati izabrali, kako je precizirano, tokom regionalnog Foruma rektora i međunarodne konferencije umrežavanja "Ulysseus" 7. i 8. aprila u Podgorici, a dijelom putem glasanja poštom.
- Božović će biti peti predsjednik Foruma rektora, koji okuplja 34 ugledna univerziteta iz devet zemalja Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana. Na ovoj poziciji naslijediće aktuelnu predsjednicu prof. dr Snježanu Prijić-Samaržiju - navodi se u saopštenju.
Božović je rekao da će kroz saradnju, energiju i viziju nastaviti da jačaju ulogu akademskih institucija u regionu i šire.
Rektorski forum, kako je precizirano, okuplja 34 univerziteta iz devet zemalja regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;
- Univerziteti se sastaju jednom do dva puta godišnje kako bi diskutovali o zajedničkim pitanjima i razvojnim izazovima regiona, unapređivali saradnju, razmatrali važne regionalne i evropske teme i postajali snažan glas akademskih institucija. U okviru Rektorskog foruma podstiče se i saradnja između evropskih univerzitetskih alijansi kroz organizaciju zajedničkih aktivnosti i događaja. Gotovo polovina članova Foruma su istovremeno i članovi evropskih univerzitetskih alijansi - ističu u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Božović izabran za predsjednika Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana

U izazovnim društvenim okolnostima, transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nisu bili važniji, a podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse univerziteta na kojima postoje studenti koji u sebi već nose odgovore za svijet koji još nije nastao. To je poručeno na jubilarnom 10. Rektorskom forumu Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji je danas zvanično otvoren u Podgorici, a koji zajedno organizuju Univerzitet Crne Gore i Rektorski forum Jugoistične Evrope i Zapadnog Balkana. Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović poručio je da je svijet u kome živimo odavno veoma zahtjevna scena, izazova je mnogo, ali je sigurno da se niko ne može sam, bez pomoći zajednice, izboriti sa onim što živimo, a posebno ne sa onim što slijedi. - Na svakom univerzitetu u našem regionu sjede mladi koji imaju pravo na budućnost. A mi smo ti koji treba da stvorimo uslove da ta budućnost bude barem malo pravednija, pametnija i manje birokratska nego što je bila naša prošlost. U vremenu sve većeg usitnjavanja, kada se češće grade zidovi nego mostovi, ovakvi susreti su mnogo važniji nego što izgledaju. Vrijeme u kojem živimo poziva na hrabrost, na saradnju, na intelektualnu svježinu, da plivamo i grabimo naprijed, čak i kada struje teku protiv nas - rekao je Božović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407150428_49c3d44bf4d293d51d0a33402614c37027bcc288b4fd7972fcf2c7d599d9dbcd" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Vladimir Božović"><figcaption>Vladimir Božović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Siguran je da u svakoj zemlji, u svakoj učionici, u svakom amfiteatru, postoje studenti koji već nose u sebi odgovore za svijet koji još nije nastao. - Naš zadatak nije da ih oblikujemo po mjeri postojećeg, nego da im pomognemo da to novo i bolje stvore. Da budemo, ako ništa drugo, dobri saputnici na njihovom putu. Ovaj forum je i prilika da se zapitamo šta znači biti univerzitet u 21. vijeku. Jesmo li mi i dalje izvor svjetlosti, ili se samo trudimo da ne zaostanemo za tuđim sjajem? Jesmo li mjesto kritičkog mišljenja, ili smo pristali na tišinu u ime „projekata“ i „performansi“ - upitao je Božović. Predsjednica Rektorskog foruma, rektorka Univerziteta u Rijeci prof. dr Snježana Prijić-Samaržija istakla je da broj članica Rektorskog foruma kontinuirano raste i da danas obuhvata 34 univerziteta od Slovenije do Albanije i Grčke. - Rektorski forum Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana posvećen je rješavanju ključnih izazova za univerzitete, razvoju evropske politike u visokom obrazovanju i istraživanju unutar regiona, razmjeni dobrih praksi, pripremi zajedničkih projekata, podsticanju razmjene zaposlenih i studenata, a prije svega je posvećen našem uzajamnom osnaživanju, rastu i podsticanju kritičkog mišljenja, kako bismo se bolje i učinkovitije suočavali sa izazovima nemirnog vremena - rekla je Prljić-Samardžija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407150428_ef35762e9e4f68ab19b80caaa9a2a6c2aa09302984a0880a8672b2d1b59db1b4" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Snježana Prijić-Samaržija"><figcaption>Snježana Prijić-Samaržija(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Temeljna misija Rektorskog foruma je da, kako je istakla, bude glas univerziteta Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, koji mogu snažnije i glasnije zagovarati interese na evropskom prostoru visokog obrazovanja, evropskom prostoru istraživanja, ali i ukupno na evropskom i globalnom nivou. - U izazovnim društvenim okolnostima obilježenim geopolitičkim tenzijama i nepredvidivim posljedicama tehnološkog razvoja, izazovi za naša sveučilista postaju sve veći zbog čega je potrebno ozbiljno promišljati našu novu ulogu ne samo u našim nacionalnim i regionalnim zajednicama, već u evropskim i globalnim - kazala je Prijić-Samaržija. Prema njenim riječima, izvjesno je da transnacionalna saradnja i razvijanje evropske dimenzije visokog obrazovanja i nauke nikada nije bila važnija. - Zbog našeg ogromnog kolektivnog znanja i naše ogromne kolektivne mudrosti imamo dužnost djelovati, kao što je davno upozorio sve naučnike slavni Albert Ajnštajn - riječi su Prljić-Samardžije. Naglasila je da podizanje zajedničkih institucijskih kapaciteta definitivno povećava šanse svakog univerziteta. Generalni sekretar Rektorskog foruma sa Univerziteta u Ljubljani prof. dr Ivan Svetlik istakao je da je jedno od najvažnijih pitanja kvalitet visokog obrazovanja. - Ako nemamo kvalitet veoma teško konkurišemo u domaćoj okolini i na međunarodnom nivou. Zato je pitanje kako da to ostvarimo na najbolji mogući način?! Tema koja dopunjava pitanje kvaliteta je pitanje evropske diplome, jer evropska diploma može donijeti standardizaciju obrazovanja. To može bitno doprinijeti poboljšanju kvaliteta obrazovanja - rekao je Svetlik.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407150428_649bf4b19bdc98576298fd615668c9ba542e1fadf0c41b3d57dbb29be84b0cb1" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Ivan Svetlik"><figcaption>Ivan Svetlik(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Naglasio je da će tokom trajanja Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana biti riječi o novim i tekućim projektima koji su interesantni za sve univerzitete. - Tu ćete moći vidjeti gdje može da se uključi vaš univerzitet, bilo da neke aktivnosti već postoje ili se pojavljuju kao nove - rekao je Svetlik. Najavio je da će na kraju susreta biti izabran novi predsjednik Rektorskog foruma. Događaj okuplja rektore, predstavnike evropskih univerziteta, agencija za osiguranje kvaliteta i visoke zvaničnike Evropske unije i zemalja regiona.

Budućnost se ne gradi sama, univerzitet mora pokazati smjer

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović, danas su u Rektoratu UCG primili direktora Uprave za kapitalne projekte gospodina Esmina Bećovića i uručili mu priznanje za izuzetan doprinos unapređenju infrastrukturnih kapaciteta Univerziteta, saopšteno je sa UCG-a.
- Na ovaj način željeli smo da iskažemo skromnu zahvalnost za sve što je urađeno, ali i naglasimo koliko je toga zaista postignuto. Meni se čini da se ranije nijesu dešavale ovako revolucionarne stvari kada je riječ o osnaživanju infrastrukture i obnovi univerzitetskih prostora, a to svi na Univerzitetu osjećaju. Ovakve promjene ne bi bile moguće bez pravog partnera kakav je Uprava za kapitalne projekte, i vjerujem da ćemo nastaviti da budemo "krivci" za ovakve pozitivne promjene- kazao je rektor Božović.
Tokom sastanka, kojem je prisustvovala i pomoćnica direktora Uprave za kapitalne projekte Maja Delić, istaknuta je saradnja koja se ogleda kroz brojne infrastrukturne projekte koji se realizuju ili su planirani za ovu godinu.&nbsp;
Kako je na sastanku istaknuto, pri kraju je postupak javne nabavke za završne radove i opremanje Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, sa procijenjenom vrijednošću od 1.694.000,00 eura. Takođe, u završnoj je fazi zaključivanje ugovora o javnoj nabavci za izgradnju fiskulturne sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, vrijednosti 2.348.223,77 eura.
- Trenutno su u toku postupci javnih nabavki za adaptaciju objekta Filozofskog fakulteta i Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, procijenjene vrijednosti od 2.547.050,00 eura sa uračunatim PDV-om. Uprava za kapitalne projekte nadgleda cjelokupan proces, od izbora izvođača radova do kontrole kvaliteta izvedenih radova- navodi se u saopštenju.
Takođe, u toku su javne nabavke za radove na uređenju enterijera hola i sala u prizemlju Ekonomskog fakulteta, vrijedne 2.100.000,00 eura, dok je nadzor nad tim radovima procijenjen na 48.400,00 eura. Ovi radovi obuhvataju modernizaciju prostora radi poboljšanja uslova za studente i zaposlene.
- Planovi za 2025. godinu obuhvataju i sprovođenje javnih nabavki za adaptaciju Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, izgradnju Filološkog fakulteta u Nikšiću, adaptaciju tehničkih fakulteta u Podgorici, uređenje prostora biblioteke Pravnog fakulteta u Podgorici, kao i izgradnju kompleksa objekata Akademije umjetnosti na Cetinju, uključujući Fakultet dramskih umjetnosti i Muzičku akademiju. Planirana je i adaptacija unutrašnjosti nadograđenog potkrovlja zgrade Pomorskog fakulteta- kazali su sa UCG-a.
Rektor Božović i prof. dr Radović zahvalili su Bećoviću i Upravi za kapitalne projekte na kontinuiranoj podršci i intenzivnoj posvećenosti, naglasivši da ovi infrastrukturni projekti predstavljaju temelj za dalji razvoj Univerziteta Crne Gore i unapređenje akademskog ambijenta.

1250x600

1084x550

UCG: Direktoru Uprave za kapitalne projekte Esminu Bećoviću priznanje za izuzetan doprinos unapređenju infrastrukture Univerziteta

Vanredna profesorica Filološkog fakulteta Olivera Popović dobitnica je priznanja za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore (UCG).
Popović je priznanje na svečanoj sjednici Senata UCG uručio rektor Univerziteta Vladimir Božović.
Kako je saopšteno iz UCG, u prošloj studijskoj godini Popović je objavila četiri naučna rada u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim u bazama SSCI i A&amp;HCI.
- Kroz analizu italijanske putopisne književnosti i istorijskih izvora, ovi radovi osvjetljavaju percepciju Crne Gore u italijanskoj publicistici, međukulturne odnose i istorijske veze između Crne Gore i Italije, te ulogu putopisa u oblikovanju slike o crnogorskom društvu u 19. i 20. vijeku - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je prvi rad "Diskurs napretka u italijanskoj putopisnoj književnosti o Crnoj Gori" objavljen prošle godine u časopisu Primerjalna književnost.
- Drugi rad "Crna Gora u djelima Patrika Mak Svinija de Mašanaglasa" objavljen je iste godine u Journal of Church and State“ - precizirano je u saopštenju.
Dodaje se da je treći rad Popović - "Saradnja između Crne Gore i regije Pulja, 1973-1980" objavljen u Nuova rivista storica, dok je rad "Crnogorske žene u italijanskoj putopisnoj književnosti (1896–1906)" objavljen 2023. godine u Zeitschrift für Slavistik.
Iz UCG su kazali da je Popović akademsko usavršavanje započela 2005. godine, kada je stekla zvanje profesorice italijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Magistrirala je 2009. godine na temu "Tršćanska italijanska periodika do ujedinjenja Italije o Crnoj Gori", pod mentorstvom profesorice Vesne Kilibarde - naveli su iz UCG.
Popović je doktorsku disertaciju pod naslovom "Italijanski putopis XIX vijeka o Crnoj Gori" odbranila 2017. godine na Filološkom fakultetu u Nikšiću, takođe pod mentorstvom Kilibarde.
Ona je od 2005. godine angažovana kao saradnik u nastavi, a od 2019. godine kao docent.
U saopštenju se dodaje da naučnoistraživačko polje Popović obuhvata putopisnu književnost i interjadranske kulturne veze.

Popović priznanje za doprinos međunarodnom pozicioniranju UCG-a

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da je situacija u Pojasu Gaze trenutno "najkritičnija koja je ikada bila" i dodao da je "neprihatvljivo prisilno raseljavanje palestinskog stanovništva" koje je predvidio Izrael.
- Nikada, nikada stanovništvo nije bilo tako daleko od medicinske pomoći tako dugo, nemoguće da spase povrijeđene, daleko od hrane, ljekova i vode - rekao je Makron tokom konferencije za novinare u Jelisejskoj palati sa novim njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Makron je još jednom pozvao Izrael da ponovo otvori prolaz humanitarne pomoći palestinskoj teritoriji, koji je Izrael blokirao od 2. marta.
Nedjeljama su zvaničnici UN i nevladine organizacije izdavali upozorenja o riziku od gladi u Pojasu Gaze.
Izraelska vlada je navela da je cilj blokade da se palestinski pokret Hamas primora da oslobodi taoce koji se još nalaze na palestinskoj teritoriji od napada 7. oktobra 2023. godine.
Vlasti Izraela su u ponedjeljak saopštile da pokreću novu vojnu ofanzivu koja uključuje "osvajanje" Pojasa Gaze i masovno raseljavanje stanovništva unutar teritorije.

Makron: Situacija u Pojasu Gaze kritičnija nego ikad

Evropska unija ponovo je u srijedu pozvala Izrael da odmah prekine s blokadom Pojasa Gaze i dopusti dostavu humanitarne pomoći, koja je blokirana preko dva mjeseca.
- Tone pomoći, što predstavlja zalihe za tri mjeseca za stanovništvo od 2,2 miliona, čekaju na granici. Nakon što se blokada ukine, situacija s hranom mogla bi se vrlo brzo poboljšati. Kao okupaciona sila, Izrael je prema međunarodnom pravu obavezan da obezbijedi da humanitarna pomoć stigne do stanovništva u potrebi - navodi se u zajedničkoj izjavi visoke predstavnice za spoljnu politiku Kaju Kalas, povjerenice za Sredozemlje Dubravke Šuice i povjerenice za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Hadje Lahbib.
U izjavi se kaže da je humanitarna pomoć blokirana više od dva mjeseca, što je dosad najdulje razdoblje blokade. Agencije UN-a kažu da su zalihe hrane iscrpljene i da većina domaćinstava nema vode.
- Pljačke skladišta ponovo su počele. Humanitarci i dalje upozoravaju da se glad širi i produbljuje u enklavi - dodaju tri povjerenice Komisije.
Pozivaju i na prekid vatre, hitno i bezuslovno oslobađanje svih talaca, što bi vodilo trajnom prekidu neprijateljstava.
- Naša poruka je jasna: humanitarna pomoć nikada ne smije biti politizovana ili militarizovana. Korišćenje pomoći kao ratnog sredstva zabranjeno je prema međunarodnom humanitarnom pravu. Pomoć mora doći do civila - navode članice Komisije, izražavajući zabrinutost zbog novog sistema dostave pomoći koji je Izrael odobrio 4. maja.&nbsp;
U izjavi se navodi da novi sistem potkopava humanitarna načela prepuštanjem distribucije pomoći nehumanitarnim akterima i privatnim zaštitarskim kompanijama - potez koji su kritikovali UN i humanitarne grupe.

EU traži hitan prekid blokade Pojasa Gaze

Avion kojim je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić krenuo u Moskvu kako bi prisustvovao obilježavanju Dana pobjede 9. maja, morao je da sleti u glavni grad Azerbejdžana, Baku i jendo vrijeme nije mogao da nastavi &nbsp;put ka Moskvi, jer nema dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine, javili su beogradski mediji.
U međuvremenu, nastavio je let prema Moskvi.
Nakon što su Litvanija i Letonija zvanično zabranile prelet aviona u kojem je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić trebao da otputujre za Moskvu, vlasti te države morale su se odlučiti za drugačiju rutu.

Vučić krenuo iz Bakua za Moskvu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija podnijelo je sedam krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici protiv M.K, R.K, C.T, Y.G, M.Y, Z.K. i V.K. zbog sumnje da su dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave.
Kako je saopšteno iz Ministarstva njima se na teret stavlja krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412 Krivičnog zakonika.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

MPNI podnijelo sedam krivičnih prijava zbog lažnih diploma

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Lazović: Na osnovu mojih informacija spriječeno ubistvo Ljubiše Kana, Belivuka, Miljkovića, Kašćelana i razbijen ogranak kavačkog klana u Nikšiću

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nevladina organizacija Centar za građanska prava (CGP) podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Srpske pravoslavne crkve – Crkve Srbije, sveštenika Pajsija Đerkovića i ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori, Nebojše Rodića, zbog, kako navode, neovlašćenog organizovanja političko-vjerskog događaja na arheološkom lokalitetu Duklja.
U prijavi, CGP navodi da je 27. aprila na lokalitetu Duklja održan skup u organizaciji SPC, bez odobrenja nadležnih institucija, tokom kojeg su iznešene tvrdnje o Duklji kao „prvoj srpskoj državi“, što Centar vidi kao pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica i političku zloupotrebu crnogorskog kulturnog nasljeđa.
Prema prijavi, događaj je organizovan suprotno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, a sam lokalitet se nalazi pod zaštitom države Crne Gore kao kulturno dobro od izuzetnog značaja.&nbsp;
U prijavi se navodi i da prisustvo ambasadora Srbije predstavlja narušavanje diplomatskih normi i miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.
- Dodatno, na događaju je prisustvovao ambasador Republike Srbije, gosp.Nebojša Rodić, čime je ne samo narušen zakon, već je njegova uloga postavila pitanje nepoštovanja suvereniteta Crne Gore i diplomatskih normi – navodi se u prijavi.
Centar zahtijeva da tužilaštvo hitno pokrene istragu protiv navedenih lica zbog mogućeg kršenja više zakonskih akata, uključujući Krivični zakonik Crne Gore i međunarodne diplomatske konvencije.
Pored krivične prijave, CGP je uputio i zvanični dopis Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, u kojem od ministra Ervina Ibrahimovića traže da se ispita uloga ambasadora Rodića, te preduzmu odgovarajuće diplomatske mjere.
U obraćanju ministru Ibrahimoviću, CGP upozorava da je prisustvo ambasadora Srbije događaju koji je organizovan mimo zakona ozbiljan diplomatski presedan.
- S obzirom na ozbiljnost situacije i na međunarodne norme diplomatskog ponašanja, molimo vas da izvršite ispitivanje uloge ambasadora Nebojše Rodića u ovom događaju i preduzmete odgovarajuće korake u skladu sa zakonom, kako bi se obezbijedilo poštovanje&nbsp;
suvereniteta Crne Gore i zaštita njene kulturne baštine, i da shodno svojim nadležnostima zaštitite integritet i suverenitet države čiji ste ministar i institucija – navodi se u pismu Ibrahimoviću.&nbsp;
Takođe traže da Ministarstvo informiše javnost o daljim koracima koje planira da preduzme povodom ovog slučaja, ističući da je riječ o krajnje nedopustivom ponašanju ambasadora Rodića i njegovom upornom nepoštovanju crnogorskih zakona, istorije i kulture.

Tag: vladimir-bozovic