U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: U danu zatvaranja pogavlja zatvorene i državne granice
- Prevoznici blokirali uvoz i izvoz na graničnim prelazima kao i u Slobodnoj zoni Luke Bar
- Benefiti zatvaranja poglavlja 32 u pregovorima Crne Gore i EU.&nbsp;
- Šta se nalazi u dokumentima o osnivanju Narodne biblioteke "Radosav Ljumović".
- Hrvatski novinar objavio dokument koji srpskog predsjednika Aleksandra Vučića povezuje sa aferom "Sarajevo safari"
Gošća večerašnje emisije je novinarka Jadranka Rabrenović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Informativna emisija 24 sata: Gošća Jadranka Rabrenović

Jeste li gledali ,,Mućke“; sjećate li se Del Boja i onog čuvenog: ,,Iduće godine u ovo doba, bićemo milioneri“? E, ima i domaća verzija. Jednako vesela, jednako optimistična. &nbsp; &nbsp;,,Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica autoputeva, ljudi. Zamislite kakvo će gradilište da bude Crna Gora biti 2026. godine!” &nbsp; ŠTO SANJAMO, A ŠTO SE DEŠAVA Ovako je crnogorski premijer Milojko Spajić prorokovao na Adria televiziji 14. decembra 2024. Tada se, sav ushićen, hvalisao kako će neki stranac - koji 2026. godine bude letio avionom iznad Crne Gore - biti šokiran kad vidi zemlju koja se, preko noći, pretvorila u veliko gradilište... Za sada nema opasnosti da ćemo šokirati nekog stranca. Ono jeste, niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore, ali dolje, na zemlji, baš i nije baš neko gradilište. A prvi ašov za drugu dionicu auto-puta, koji je crnogorski premijer najavio još za septembar 2024 – da, dobro ste pročitali: Spajić je najavio da gradnja počinje septembra 2024. godine - &nbsp;biće konačno zaboden u zemlju, valjda do sredine 2026. godine?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put"> <figcaption>SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POPULIZAM, SAD! Spajićeva priča, ta olako data obećanja lidera PES-a o kulama i gradovima, o čardacima i na nebu i na zemlji, o boljem životu koji nas čeka, tu odmah iza prve krivine – sve su to djelići mozaika populističke politike koja treba da opsjeni lakovjerne građane. &nbsp; Istovremeno, iza kulisa brige o građanima, stranke parlamentarne većine komadaju kolač vlasti, uživaju u privilegijama, partijski zapošljavaju u državnoj administraciji po dubini, širini i visini. &nbsp; I baš ih briga za građane. &nbsp; Pokazalo se to prije neki dan u crnogorskom parlamentu. Poslanici Spajićevog PES-a, Bečićevih Demokrata, kao i poslanici Mandićeve i Kneževićeve koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore, unisono su odbacili ideju da obezbjede bolju budućnost crnogorske đece. &nbsp; Da, poslanici ključnih činilaca parlamentarne većine nijesu dali saglasnost da se prijedlog o povećanju dječjih dodataka uopšte i nađe na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore. Nije to bila neka greška, već dio nove politike avgustovske vlasti. Poslanici vlasti, koji su obećavali građanima preporod, sada po pravuilu najviše brinu - o sebi i sopstvenom džepu. Baš zato su prije pet dana, predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine, glatko odbili amandmane opozicije, čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funkcionerska službena putovanja i reprezentacije - preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama. A i prije mjesec i po, početkom novembra, poslanici parlamentarne većine obacili su, bez ikakve dileme, prijedlog Ure da se finansijski obeštete zaposleni državnih firmi koje su pošle u stečaj. &nbsp; BORBA ZA LIČNE I GRUPNE PRIVILEGIJE Partije koalicije vlasti, koji se javno i tajno svađaju oko namještenja u državnoj upravi, jedinstvene su i složne u namjeri da čuvaju privilegije vlasti, sve do posljednje, od vlastitih naknada za brojna putovanja, raspolaganje državnom reprezentaciji, do partijskih namještenja... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt='LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford"'> <figcaption>LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ta količina sebičnosti, nezajažljivosti djeluje nadrealno. Kao da rade po maksimi iz legendarnog satiričnog stripa ,,Alan Ford“ – ono kad ključni negativac, famozni Superhik, sprovodi u djelo vlastitu devizu: ,,Otimaj od siromašnih da bi davao bogatima“. &nbsp; To u stripu djeluje apsurdno i komično. &nbsp; Samo što ovo u Crnoj Gori nije strip i nije komično. Ovo je realnost, crnogorski teatar apsurda. Crna Gora - u kojoj vlast želi da ima i sačuva privilegije, a dio vlasti, Bečićeve Demokrate prije svega, žele da utamniče političke protivnike, dok Specijalno državno tužilaštvo vodi akciju progona i pogroma kritičkih medija - da je baš takva Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u jednoj godini i da je na pragu ulaska u Evropsku uniju. &nbsp; I da, u toj Crnoj Gori, koja je najbliža Evropi od svih balkanskih država, veliki uticaj na vlast i na brojne državne institucije ima vjerska organizacija čije je sjedište van Crne Gore – Crkva Srbije. Srpska pravoslavna crkva, koja negira postojanje crnogorske nacije i koja, revizijom prošlosti, propagira veličanje ratnih zločinaca - u ovoj državi je jedan od ključnih političkih faktora. &nbsp; EVROPA, ZAPADNI BALKAN I CRNA GORA Kako je moguće da sve to mnogo ne smeta briselskoj administraciji? &nbsp; Naravno, naši evropski partnerti vrlo su svjesni brojnih zloupotreba koje čine ljudi na vlasti, i svakako su precizno informisani o manipulacijama državnih institucija, uključujući i ignorisanje svih evropskih direktiva, od Ustavnog suda pa na dalje... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu"> <figcaption>DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, ćute i spuštaju glavu. I to je politička relnost: Evropskoj uniji, koja je u grču zbog Ukrajine, nepredvidivosti Trampove politike i predvidivosti Putinove ratne megalomanije, potrebna je – i to pod hitno - jedna dobra vijest. Zato se ulazak Crne Gore forsira po svaku cijenu. Prosto: i ovakva Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, zato je dioptrija Brisela drugačija a i slika Crne Gore u njihovim očima je drugačija. Ali, lako je Evropljanima, oni ne žive u Crnoj Gori. Za budućnost ove države, mnogo je važnije da se sazna odgovor - da li unutar Crne Gore ima političke i društvene snage, akcije građana spremnih da se suprotstavi obezdržavljenju, obezličenju Crne Gore koje sprovodi prosrpska i proruska ekipa na vlasti i sveštenici Srpske pravosalvne Crkve. &nbsp;&nbsp; Ili možda mi iz kritičkih medija suviše kritikujemo, zekeramo i bavimo se, što bi rekao premijer, seoskim temama. Koga briga za identitet, kada ćemo imati autoputeve, kad nam stiže blagostanje. &nbsp; SREĆNA NOVA Fino je sve to obećao premijer Spajić još prije dvanaest mjeseci, baš pred Novu godinu. &nbsp; &nbsp;,,Ja se sav naježim samo razmišljajući o tom da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište gdje se na sve strane radi, gdje se napreduje sa svih strana gdje vidite autoputeve koji će čitavu Crnu Goru da premreže istok i zapad, sjever i jug...” Eto, već ove godine bićemo milioneri. Pa, neka je srećna Nova 2026. godina, svima koji vjeruju. Mislim, svima koji vjeruju Milojku Spajiću.

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E u 19 sati večeras pogledajte:
- Zemljotres ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici targetiranih medija premijeru Spajiću sjutra predaju inicijativu za smjenu ministarke kulture i medija Tamare Vujović. 
 
- Predsjednik države Jakov Milatović posthumno dodijelio najviši državni orden mitroplitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne Crkve Amfilohiju Radoviću 
 
- Filmska pljačka u muzeju Luvr u Parizu, ukradeno 9 dragulja 
 
- Nove linije Wizz aira neće biti značajne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Tonino Picula

Kolektivni identiteti - pripadnost plemenu, bratstvu, naciji, partiji, ali i crnogorskoj državi i Evropi - sve su manje važni u Crnoj Gori. To pokazuje istraživanje koje je za potrebe televizije E uradio Institut Damar. Građanima su postavljena ista pitanja o tome kao i 2000. godine, pa je direktor Instituta Damar Vuk Čađenović analizirao koliko se društvo, po tom pitanju, promijenilo za 25 godina.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001091048_f00ac203cf89aa5b0c71ed79d8e5bf3ad5608774cc65baf8f96494a580a9e957.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001091048_f00ac203cf89aa5b0c71ed79d8e5bf3ad5608774cc65baf8f96494a580a9e957" data-rendition-name="original" width="1230" height="781" loading="lazy" alt="PROMJENE U STAVOVIMA POPULACIJE: Vuk Čađenović"> <figcaption>PROMJENE U STAVOVIMA POPULACIJE: Vuk Čađenović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  -Porodica, kako 2000. godine tako i 2025, ima primat. U ovoj godini 82,5 odsto ispitanika reklo je kako je za njih veoma važna pripadnost porodici. Međutim, kada uporedimo to sa 2000. godinom vidimo da je došlo do pada od nekih 10 procentnih poena - rekao je Čađenović. Istraživanje pokazuje jasno smanjenje etničke distance u odnosu na period od prije 25 godina. Manja je i socijalna distanca u odnosu na gotovo sve etničke skupine u Crnoj Gori, u poređenju sa 2000. godinom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001091048_61e08c462bfa76eeac8939663fb946442a8d53fb2622fd914336697a2c116e52.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001091048_61e08c462bfa76eeac8939663fb946442a8d53fb2622fd914336697a2c116e52" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IMA POMJERANJA: Daetalj iz istraživanja Damara"> <figcaption>IMA POMJERANJA: Daetalj iz istraživanja Damara(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  -Tako 94,7 odsto građana nema ništa protiv da im predsjednik države bude Crnogorac, 66,5 odsto Srbin i tako dalje. Za ministra i direktora postoje značajni pozitivni pomaci u odnosu na period od prije 25 godina - zaključio je Čađenović. Smanjenje etničke i socijalne distance posebno je uočljivo prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti, odnosno Bošnjacima.&nbsp; -Crna Gora je 2000. godine bila u zajednici sa Srbijom, u vremenu velikih političkih tenzija, kada je javni diskurs bio opterećen isključivo identitetskim pitanjima i vremenu velike političke i ekonomske nestabilnosti. Danas je Crna Gora nezavisna država koja je relativno na pragu članstva u EU i danas zapravo govorimo o znatno otvorenijem društvu nego što je to bio slučaj prije 25 godina. Druga ravan je politika. Imali ste situaciju da su pripadnici manje brojnih naroda dominantno ranije bili posmatrani kao koalicioni partneri isključivo jedne strane na političkoj sceni. Vidimo da se to u posljednjih par godina, posebno sa ovom posljednjom Vladom značajno promijenilo. Samim tim i narativ o pripadnicima ovih naroda se izmijenio kod značajnog broja stanovništva i otuda imamo znatno povoljnije stavove nego prije 25 godina - zaključio je Čađenović.

EHO: Građani ne potvrđuju politički narativ o ugroženosti Srba u Crnoj Gori

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Belivuk: iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori stajala strana ambasada
- Sporne dodjele statusa istaknutih kulturnih stvaralaca 
 
- Tvrdnje Veljko Belivuka o umješanosti jedne strane amabasade za terorizam u pokušaju u Crnoj Gori 2016. 
 
- Nastavak izborne reforme u Crnok Gori 
 
- Pobjeda proevropskih snaga u Moldaviji na izborima koje pratio jak proruski uticaj
Gost emisije je reditelj Branko Baletić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Branko Baletić

U informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E u 19 sati pogledajte:
- Bez usvojenog Dnevnog reda na vanrednom zasijedanju Skupštine, predsjednik Crne Gore poručio da je to kukavički potez &nbsp;
- Pritvorenici Istražnog zatvora započeli štrajk &nbsp;
- Podaci MONSTAT-a pokazuju da je inflacija u Crnoj Gori u konstantnom rastu
Gošća emisije je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Daliborka Uljarević

Kolege Vladana Šturanovića iz Televizije E, novinara na kojeg se srpski predsjednik Aleksandar Vučić obrušio nakon pitanja o Kosovu, danas su se na posao pojavile u majicama sa natpisom „Nemoj da me prekidaš, upristoji se malo“ - riječima koje mu je Vučić uputio prije dva dana - ali i propratnom fotografijom na kojoj je podigao prst u namjeri da ga tako „disciplinuje“.
Novinari Televizije E tako su izmamili osmijeh svojem kolegi ali i poslali jasnu poruku: da ih niko neće ućutkati i zaustaviti u onom najvažnijem: traganju za istinom i borbi protiv nepravde.
Tokom <a href="https://etv.me/politika/vucic-se-obrusio-na-novinara-tve-nakon-pitanja-o-kosovu-ne-prekidaj-me-malo-se-upristoji">konferencije za novinare</a> u okviru Samita Brdo Brioni - koju je održao sam, Vučiću nije trebalo mnogo da se vrati na fabrička podešavanja i počne da se iživljava nad novinarima. To, svakako radi svakodnevno i kod kuće: čak i prema onim novinarima koji su mu naklonjeni.
On se Šturanoviću u Tivtu obraćao imperativnim i zapovjedničkim tonom, prijeteći mu prstom da se upristoji: a sve zbog pitanja o Kosovu i informacije da Srbija prodaje municiju Ukrajini.
&nbsp;Šturanović je, uprkos upadicama i neprijatnosti koju mu je Vučić priredio, istrajao u pitanju je li zaokret srbijanske politike to što prodaju municiju Ukrajini i kako na to gledaju njihovi istočni partneri iz Moskve, te da li to mijenja status Srbije koji je do sada bio neutralan.
Njegove kolege su odlučile da bi sve to trebalo obilježiti ovakvim gestom.

Novinari Televizije E izmamili osmijeh kolegi: Na poslu ga dočekali u majicama sa natpisom „Nemoj da me prekidaš, upristoji se malo“

Novinar Vladan Šturanović osvijetlio je obraz Crnoj Gori tokom trajanja samita procesa Brdo-Brioni u Tivtu, kazala je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić, komentarišući osion odnos predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prema novinaru Televizije E nakon što mu je postavio pitanja na pressu organizovanom na marginama samita. 
 
Cikotić je rekla da Šturanović odgovara i hrabro čuva dostojanstvo Crne Gore dok cijeli državni vrh ćuti i saginje glavu pred nevaspitanim ponašanjem Vučića. 
 
- Ne može poštovati novinare i medije onaj ko je iste u svojoj državi zarobio. Zaboli pitanje, zaboli Kosovo, zaboli odgovor i Crna Gora, ali 
nek svoje probleme rjesava u svojoj kući, u našoj ne može. Zahvalnost novinaru Šturanoviću u svoje ime, a vjerujem i u ime svih građana posvećenih našoj državi - poručila je Ciković.

Cikotić: Šturanović hrabro čuva dostojanstvo Crne Gore dok državni vrh ćuti i saginje glavu pred nevaspitanjem Vučića

Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je svako, pa i najmanje, unapređenje transparentnosti najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti, posebno ono koje njen rad približava građanima i građankama koji tu instituciju finansiraju. - Pohvalno je što je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) 23. januara objavila tri vijesti na svom sajtu, koje se odnose na sticanje počasnog članstva u Međunarodnoj zajednici (Koinon) akademija, posjetu delegacije Udruženja pravnika Crne Gore, kao i pokretanje Jutjub kanala CANU. Najzanimljivija je upravo objava o Jutjub kanalu, putem kojeg CANU upućuje javnost da su informacije o najznačajnijim događajima ove institucije dostupne na toj platformi - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u. Ona je napomenula da je kanal zapravo kreiran u aprilu 2024. godine, kada je objavljen prvi video, a trenutno ima svega 66 pratilaca i 54 videa, od kojih se sedam odnosi na jedan naučni skup.&nbsp; - Među objavljenim sadržajima su predavanja i naučne tribine i skupovi, omaži i komemorativne sjednice, okrugli stolovi, promocije, izložbe, prilozi o životu akademika, kao i video sa Skupštine CANU na kojoj je izabran aktuelni predsjednik Ljubiša Stanković. Iako je ovaj kanal otvoren tek u aprilu 2024. godine, većina objavljenih videa nastala je ranijih godina. Samo 17 videa potiče iz 2024. i 2025. godine, dok ostali datiraju iz perioda od 2018. do 2023. godine - navela je Čabarkapa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909118_fd5e054a6f2d3aa23ba93c4fd0aeed4ce3b9369f4e4beeec6232b237cfd2b7e1" data-rendition-name="original" width="3484" height="3378" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa CGO"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Ona je kazala da je dobro što su na kanalu zastupljene teme od šireg društvenog značaja, poput bezbjednosti drumskog saobraćaja, ali napominje da ostaje nejasno po kojem su kriterijumu odabrani ovi događaji za objavu, jer je istom periodu u CANU održano više aktivnosti.&nbsp; - Takođe, kad je riječ o gostovanjima akademika van CANU, objavljeno je samo jedno predavanje Dragana Vukčevića, iako je takvih aktivnosti bilo više. CGO smatra da Jutjub kanal CANU treba da obuhvati sve događaje, uz aktivnu promociju linkova, dok bi javnost sama ocjenjivala koji su joj od njih najvažniji - istakla je Čabarkapa. CGO ukazuje da bi dobra praksa bila organizovanje livestream prenosa događaja, kako bi zainteresovana javnost mogla da ih prati u realnom vremenu. To bi, smatra Čabarkapa, doprinijelo većoj vidljivosti kanala i rada CANU, ali i približilo CANU onima koji žive van glavnog grada i nijesu u mogućnosti da prisustvuju događajima koji ih interesuju.&nbsp; - Dodatno, Sjednice Skupštine i Predsjedništva CANU trebalo bi redovno prikazivati uživo, posebno one koje se tiču izbora novih članova, kako bi se otklonile sumnje nastale tokom prethodnih procesa izbora. Podsjećamo da Skupština Crne Gore, za plenarna zasijedanja i rad odbora, kao i veliki broj opština za plenarna zasijedanja, već primjenjuju ovu praksu, pa nema razloga da to ne učini i CANU - naglasila je Čabarkapa. Kako je navela, ukupan broj pregleda svih videa na Jutjub kanalu CANU, koji se praktično odnose na njen sedmogodišnji rad, iznosi svega 8.141, što ukazuje na nedovoljnu promociju kanala.&nbsp; - Iako je Juzjub jedna od najaktivnijih društvenih mreža CANU, profil nije linkovan na njihovom sajtu, što je jedan od standarda promocije zvaničnih mreža instutcija i organizacija. Na sajtu postoje ikonice za Fejsbuk, X (nekadašnji Tviter) i Instagram, ali je aktivna samo ona koja vodi do Facebook stranice, sa svega 560 pratilaca, a koja nije ažurirana deset godina. Istovremeno, CANU ima drugu Facebook stranicu, sa još manje pratilaca – 412, koja se relativno redovno ažurira (posljednje tri vijesti sa sajta CANU nijesu objavljene na ovoj platformi), &nbsp;iako nije adekvatno promovisana, a komentarisanje je ograničeno, što šalje poruku o zatvorenosti institucije. Na Linkedlnu, koji je najvažnija društvena mreža u poslovnom svijetu, CANU ima nalog ali na njemu nema nikakvih objava. Instagram ikonica postoji na sajtu, ali nije bilo moguće identifikovati CANU nalog na toj mreži - istakla je Čabarkapa. CGO očekuje da CANU u narednom periodu nastavi sa otvorenijim i proaktivnijim promovisanjem svog rada, ažurira naloge na društvenim mrežama i omogući prenos događaja i sjednica u realnom vremenu. Kritike i pitanja građana i građanki mogu se moderirati, ali, poručuje Čabarkapa, ne smiju biti zabranjeni, jer se ova institucija finansira od njihovog novca. - Važne teme o kojima se diskutuje u CANU moraju biti dostupne zainteresovanoj javnosti. Akademija je suviše važna institucija da bi svojom neotvorenošću i izostankom savremenih komunikacionih praksi samu sebe marginalizovala. CGO je na poziciji da bi snažnije prisustvo CANU u javnosti doprinijelo bi i većem društvenom uticaju Akademije, ali i ukupnoj emancipaciji društva - poručila je Čabarkapa.

CGO: Jutjub kanal CANU novi, ali nedovoljan korak ka transparentnosti

S obzirom na to da je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, u svom traljavom saopštenju i bezuspješnom pokušaju pranja od istine da krši zakon i time uzurpira funkciju prvog čovjeka našeg grada, kazao da politika koju on predstavlja vodi DPS u političko gašenje, vrijeme je da ga vratimo u realnost, saopšteno je iz OO Demokratske partije socijalista Kotor.&nbsp;
Podsjetili su da je njihova partija na posljednjim lokalnim izborima u Kotoru nastupila samostalno i osvojila 251 glas više od koalicije Demokrate-PES koju je predvodio Jokić.&nbsp;
- Dakle, dvije vladajuće stranke sa državnog nivoa zajedno su imale 251 glas manje nego sam DPS, koji je i na lokalnom, i na državnom nivou opozicija - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Pa, ističu, prije nego što počne da priča o nečijem političkom gašenju, neka prvo provjeri brojke.
- Jer brojke pokazuju da su Demokrate, koji su šampioni u nepotizmu, koje su razorile firme u energetskom sektoru, koje uništavaju bezbjednosni sektor, ugasile. Znamo da Jokića boli to što je DPS najjača partija i u Kotoru i na državnom nivou odnosno partija kojoj građani Kotora i Crne Gore najviše vjeruju i znamo da ga ljutim čini činjenica što, uprkos zloupotrebi bezbjednosnog aparata, Demokrate ne uspijavaju da urade ama baš ništa postojanoj i stabilnoj politici Demokratske partije socijalista - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Na kraju, iz DPS-a zaključuju, Jokić zna da on od 23. 01. nije predsjednik Opštine, jer ga nije izabrao novi saziv kotorskog parlamenta, otuda i ovo obrazloženje koje nije ništa drugo n’o vapaj očajnika koji ne može da se razdvoji od fotelje predsjednika Opštine i koji, zbog toga, svjesno krši zakon. Tipični Demokrata, jer fotelje – to su Demokrate.

DPS Kotor: Jokić se očajnički pere od toga što krši zakon i uzurpira funkciju

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić poručio je da je svako ulaganje u očuvanje prirode korak naprijed, ističući značaj donacija Vlade Japana namijenjenih unapređenju zdravstvene zaštite u Pljevljima i jačanju kapaciteta Službe zaštite i spašavanja u Kolašinu, ukupne vrijednosti 104.900 eura.
Ćulafić je govorio na svečanoj ceremoniji potpisivanja ugovora o donacijama koje Ambasada Japana, kroz šemu Projekata za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) dodjeljuje u sektorima zdravlja i životne sredine.
Tim činom su formalizovane dvije donacije Vlade Japana, namijenjene Pljevljima i Kolašinu, u ukupnom iznosu od 104.900 eura. Ova sredstva biće iskorišćena za unapređenje kardiološke službe i kvaliteta zdravstvene zaštite u Opštoj bolnici Pljevlja, kao i za jačanje tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Opštine Kolašin.
Ministar Ćulafić zahvalio je Ambasadi Japana na donaciji u vidu nabavke specijalnog terenskog vatrogasnog vozila vrijednosti 60.500 eura za brze intervencije opštini Kolašin, navodeći da je svako ulaganje koje je značajno za očuvanje prirode već korak naprijed.
- Osim što će doprinijeti jačanju tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja opštine Kolašin, ova donacija je važan doprinos unapređenju bezbjednosti životne sredine u toj opštini koja obiluje prirodnim potencijalima - istakao je ministar.
On je zahvalio i na donaciji upućenoj Opštoj bolnici u Pljevljima, "koja će, siguran sam, biti veoma korisna u daljem radu te zdravstvene ustanove."
Ministar je podsjetio da Crna Gora i Ambasada Japana uspješno sarađuju još od 1998. godine, te da je 57 POPOS projekata realizovano u Crnoj Gori. Takođe, uspješna saradnja ogleda se kako kroz projekte, kao što je JICA (Japanska državna agencija za međunarodnu saradnju), tako i kroz brojne donacije koje je Ambasada Japana do sada upućivala različitim opštinama u Crnoj Gori, a veći dio njih se odnosio na pomoć pri obradi i čuvanju otpada, što je svakako značajan doprinos u očuvanju životne sredine.
- Potpisivanje ugovora o ovim vrijednim donacijama je još jedna potvrda uspješne saradnje Crne Gore i Japana - zaključio je ministar.

Tag: vladan-sturanovic