Cijeneći ultimativne potrebe građana Kolašina, turističke privrede i naročito naših turista od čijih posjeta očekujemo da turistički kapaciteti ,,naprave" dobre rezultate, smatram odgovornim i upućujem apel lokalnoj upravi da još jednom razmisle i ulože napor da se ispod gradskih trgova (javna površina)planiraju, projektuju i izgrade dvije najsavremenije troetažne gradske garaže, kazao je Vladan Bulatović, predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Kolašin.
Kako je Detaljnim urbanističkim planom ,,Kolašin centar – izmjene i dopune" na predmetnim površinama cca 7.100 metara kvadratnih namjena: pješačka zona, zona parkiranja, zona usporenog saobraćaja, zona spomeničkog kompleksa, Bulatović smatra da bi, uz neophodno mišljenje i obrazloženje obrađivača planskog dokumenta, bilo moguće planirati superiorne objekte na najboljoj lokaciji u epicentru našeg Kolašina.
- Već ranije sam elaborirao nadmoćnost ovakvih projekata, njihov finalni značaj – bez konkurencije, prije svega zbog neprikosnovenih lokacija: Trg boraca i Trg Vukmana Kruščića - naveo je Bulatović u saopštenju.
Prema njegovim riječima, tranzitnim gostima, turistima, đačkim ekskurzija, sportskim ekipama, učesnicima kongresnog turizma, planinarima, učesnicima i posjetiocima kulturno-zabavnih manifestacija ovakvom lokacijom stavljamo na dohvat ruke Muzej, Dom kulture, Spomen-dom, turističko ugostiteljsku ponudu, što, usaglasićemo se, imamo kao dominantnu ponudu čak i u regionu, ne samo u Crnoj Gori.
- Obavještavam javnost da smo preko našeg odborničkog kluba inicirali stavku u Budžetu za projekat podzemnih garaža, da smo bili prisutni i na centralnoj javnoj raspravi i na nacrt Odluke o saobraćaju sugerisali u tom smislu, ali u oba slučaja smo imali negativan odgovor lokalne uprave - naglasio je Bulatović.
Kako je rekao, njegova sugestija je dobronamjerna, dugoročno svrsishodna, organizaciono i prostorno obrazložena i "zasigurno zahtjevna u projektnom i izvođačkom smislu".
- Ali dojmim da se za naš Kolašin, ako želimo da ga dinamično etabliramo kao ozbiljnu turističku destinaciju, moramo boriti znalački, vizionarski, promišljeno, samo najkvalitetnijim infrastrukturnim rješenjima. Prosječnost nije opcija jer znamo, svaku našu propuštenu šansu (a već ih imamo napretek!), neko drugi će sigurno iskoristiti. Trebalo bi, ipak, sa pogledom u budućnost naše djece sagledavati dugoročno kapitalno važne projekte i one u manjem obimu. Kolašin je avangarda, zavrjeđuje avangardna rješenja - poručio je Bulatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bulatović: Izgraditi dvije najsavremenije troetažne garaže u Kolašinu

Nedopustivo i neprihvatljivo je da za vrijeme trajanja Njegoševog dana, državnog praznika, odnosno dana kulture, jedino u našem Kolašinu nije održana bilo koja javna kulturna manifestacija posvećena crnogorskom velikanu, pjesniku, vladiki, državniku, Petru II Petroviću Njegošu - poručio je predsjednik Opštinskog odbora DPS Kolašin Vladan Bulatović.
Izražavaju, kaže, javni protest jer se ,,propuštanje ispod radara" ovako ,,sitne stvari" ne daje na važnosti i edukaciji, naročito mladih generacija.
- I ne samo mladih. I potcjenjuje se istorijska, kulturna i milenijumska važnost trajanja Crne Gore. Demokratska partija socijalista će se u perspektivi jasno zalagati za kontinuiranu promociju Njegoševog djela u formatu književnih večeri, dramskog programa, a ustanovićemo i stalni nagradni konkurs za najbolju pjesmu i prozni tekst, Njegošu u čast, u našim školama - naveo je Bulatović.
Misle, podvlači on, da je praznik radi neradnih dana - obično jeftino licemjerno politikantstvo.

Bulatović: Nedopustivo što jedino u Kolašinu nije održana bilo kakva manifestacija posvećena Njegošu

Nacionalni parkovi u Sjedinjenim Američkim Državama dodali su rođendan aktuelnog predsjednika te zemlje Donalda Trampa, 14. jun na listu dana u kojima je posjeta dozvoljena bez plaćanja ulaznica, istog datuma kada se obilježava i Dan zastave, saopštila je Nacionalna socijalna služba (NPS).
Dani bez ulaznica u nacionalnim parkovima SAD su promijenjeni i više ne uključuju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti - Džuntint, koji se obilježava 19. juna u znak sjećanja na kraj ropstva u SAD, samo nekoliko nedjelja nakon što je Trampova administracija objavila da će povećati naknade za posjetioce koji nisu američki državljani ili stalni stanovnici, prenosi CBS njuz.
Administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena ranije je proglasila Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti za dane bez plaćanja ulaznica za nacionalne parkove, prenosi Tanjug.
Većina dana kada je slobodan ulaz u nacionalne parkove u SAD je patriotske prirode, uključujući Dan predsjednika (16. februar), Dan sjećanja (25. maj), vikend Dana nezavisnosti (3-5. jul), Dan ustava (17. septembar) i Dan veterana (11. novembar). 110. rođendan Nacionalne službe parkova (25. avgust) i rođendan predsjednika Teodora Ruzvelta (27. oktobar), koji se smatra osnivačem Nacionalne službe parkova, takođe su slobodni dani.
Oni koji nisu državljani ili stanovnici SAD i dalje će morati da plate ulaznice i odgovarajuće takse za nerezidente na te datume, saopštila je Nacionalna socijalna služba.
Oko 100 od 400 nacionalnih parkova u zemlji naplaćuje ulaznicu, a cijene variraju u zavisnosti od parka.
Trampova administracija je ranije ove nedjelje objavila da će svaki posjetilac koji nije državljanin SAD ili stalni stanovnik morati da plati naknadu od 100 dolara u 11 popularnih parkova.

Na Trampov rođendan neće se plaćati ulaznice u nacionalne parkove SAD-a

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.