Nadam se da ćemo dobiti mišljenje Venecijanske komisije (VK) koje će dati jasan odgovor na pravne dileme koje su dovele do ustavne krize u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa generalnim sekretarom Savjeta Evrope Alanom Berseom.
Venecijanska komisija dobila je 28. marta zahtjev za hitno mišljenje mišljenje o ustavnosti procedure kojom je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao, a predsjednik parlamenta Andrija Mandić zaključio da je prestao mandat sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.&nbsp;
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga je opozicija blokirala, odnosno nije dozvoljavala, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Na sastanku sa Barseom, koji je našu zemlju posjetio prvi put od obnove nezavisnosti 2006. godine, Milatović je poručio da se kroz dobijanje ovog mišljenja oslanjamo i na podršku Savjeta Evrope.
<h2>Posvećeni standardima Savjeta Evrope</h2>
On je ponovio da Crna Gora ostaje posvećena zaštiti novinara, slobodi medija, borbi protiv govora mržnje, korupcije i organizovanog kriminala i zaštiti žena od nasilja. Izrazio je, kako su naglasili u njegovom kabinetu, zadovoljstvo što je Crna Gora krajem prošle godine potpisala najnoviju Konvenciju SE o vještačkoj inteligenciji, ističući da je riječ o jednoj od nezaobilaznih tema u budućem periodu.
Milatović je poručio da naša zemlja, kao članica ove važne organizacije, dijeli standarde i principe promovisanja i zaštite ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, i prepoznaje ih kao prioritete u svojim međunarodnim i nacionalnim aktivnostima.
Istakao je da je saradnja sa Savjetom Evrope jedan od važnih vanjskopolitičkih prioriteta, te da se raduje jačanju saradnje u narednom periodu, posebno u kontekstu glavnog vanjskopolitičkog cilja naše zemlje - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, ali i predstojećeg crnogorskog predsjedavanja Komitetu ministara Savjeta Evrope u perodu novembar 2026 - maj 2027. godine.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, zadovoljni smo stepenom demokratskog razvoja i naše pristupanje EU može biti dobar primjer drugim zemljama u tom procesu. Snažna saradnja sa Savjetom Evrope nam je, u tom kontekstu, veoma važna. Predsjedavanje Crne Gore Komitetu ministara podudara se sa važnim jubilejima za našu zemlju, 20 godina od obnove nezavisnosti i 20 godina članstva u Savjetu Evrope. Već smo počeli sa pripremama za ovu odgovornu ulogu, koja će biti dodatna prilika da pokažemo našu posvećenost vrijednostima organizacije i jačanju multilateralizma - saopštio je Milatović.
On je posebno istakao značaj saradnje sa Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, naglašavajući da Crna Gora smatra važnim poštovanje i sprovođenje presuda tog suda. Ukazao je i na značaj uloge savjetodavnog tijela Savjeta Evrope- Venecijanske komisije prilikom davanja preporuka za unapređenje zakonskih rješenja u Crnoj Gori, koji su između ostalog bili ključni za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) iz pristupnih poglavlja 23 i 24, u pregovaračkom procesu sa EU.
Generalni sekretar Berse istakao je da je posvećenost Crne Gore reformama u oblasti vladavine prava vidljiva, da Savjet Evrope te napore uzima za ozbiljno i da je posvećen jačanju saradnje i svim vidovima podrške našoj zemlji.
- Dva zvaničnika su se saglasila da je, imajući u vidu dešavanja i izazove na geopolitičkoj sceni, važno da Savjet Evrope svojim odlukama i stavovima pokaže liderstvo u usmjeravanju demokratskih procesa važnih za jedinstvo Evrope kao zajednice vrijednosti i stabilnost evropskog kontinenta - zaključili su u Milatovićevom kabinetu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Nadam se da će mišljenje VK dati jasan odgovor na pravne dileme u slučaju Đuranović

Trenutno smo najbliži tome da u pismu Venecijanskoj komisiji (VK) bude sadržan prijedlog pitanja opozicije i prijedlog pitanja vlasti - i da sve to sa prilozima bude dostavljeno već sjutra - saopštio je ministar pravde Bojan Božović koji je zajedno sa advokatom Milošem Vukčevićem pripremio tekst tog dokumenta.
Portal ETV danas je već objavio saznanje da je tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji, koji su tokom posljednja tri dana sastavljali Božović i u ime opozicionih stranaka advokat Vukčević, usaglašen, te da će nakon što ga ujutru potpiše premijer Milojko Spajić biti zvanično poslat na hitno usaglašavanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzahtjev-venecijanskoj-komisiji-salje-se-sjutra-nakon-sto-ga-potpise-premijer-spajic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da će Venecijanska komisija odlučivati o ustavnosti prestanka funkcije bivšoj sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, odlučeno je 15. marta na sastanku koji je u prostorijama Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori organizovao ambasador Johan Satler. Tada su potpis na sporazum o ovom pitanju stavili predsjednik Pokreta Evropa sad i premijer Milojko Spajić i predstavnici opozicije Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI).&nbsp;
Đuranović je smijenjena u decembru prošle godine na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija nije učestvovala u radu Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
<h2>Hitna procedura</h2>
Božović je, gostujući na Televiziji Vijesti, ustvrdio da su sa Satlerom dogovorili da se tekst VK preda po hitnoj proceduri.
- Nadam se da ćemo za nekih mjesec dana imati odgovor - poručio je on.
Nada se, kako je rekao, i da će sadržati mehanizme kako prevazići ovakvu situaciju, ali i kako da se to ponovo ne desi. On je naveo da je sadržaj adresiran tako da se, prije svega, odnosi na preporuke za zakonodavnu i izvršnu vlast.
<h2>Poteškoće</h2>
Božović je kazao da on i Vukčević nijesu mogli očekivati da će tekst za VK dogovoriti u dva sata.
- Razlog zašto postoje poteškoće je jer ovu situaciju gledamo iz drugačijih uglova. To je sasvim prirodno. Kolege iz opozicije problematizuju formalno pravni nedostatak sjednice Ustavnog suda, sa druge strane - mi to gledamo kao priliku pisma VK da otvorimo problem materijalno pravne prirode koji se odnose na stav 3 člana 154 Ustava - naveo je Božović.
Prilozi koji će ići uz pismo su, kaže, dokumenta koja idu u korist jednoj ili drugoj strani.&nbsp;
- To se odnosi na zapisnik sa sjednice Ustavnog odbora i tako dalje - naveo je Božović.
<h2>Parlamentarna većina obaviještena</h2>
Na pitanje ide li tekst za VK na čekiranje kod parlamentarne većine, Božović je rekao da kolege iz bivšeg Demokratskog fronta (DF) i PES-a načelno obavještava o koracima.
Rekao je da je komunicirao sa Momom Koprivicom iz Demokrata - potpredsjednikom Vlade za politički sistem i pravosuđe, ali i dodao da smatra da je red da o tome bude obaviještena predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović.
Oni, kaže, nijesu stoprocentno usaglašeni, ali jesu blizu njegovih ideja.
<h2>Za politiku DF-a odgovor - Barometar 26</h2>
Na činjenicu da je Milan Knežević iz Demokratske narodne partije (DNP) i prvi saradnik čelnika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, rekao da neće podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budu dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, ministar Božović je rekao da je to legitimno - ali da na to Barometar 26 daje odgovor.
- Barometar 26 negdje daje odgovor na ta pitanja: identitetska pitanja otvaramo kad zatvorimo pregovaračka poglavlja - rekao je Božović.
<h2>Posredovanje Delegacije EU da bi imali autoritet da nema politike DF-a</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević je ukazao da cijela parlamentarna većina ne podržava Barometar 26.
- Dio parlamentarne većine instistiraju na svojim politikama koje nijesu od juče. Mi smatramo da one ugrožavaju građanski karkter Crne Gore. Najveći problem je što je delegacija EU rekla da te politike moraju biti stavljene sa strane. Nama je ovdje najvažnije da se ne podriva građanski karakter Crne Gore i fokus na evropsku integraciju - naveo je on gostujući na Televiziji Vijesti.
Rekao je da misli da su postigli taj cilj, te da su zbog toga zahvalni delegaciji EU.
On se osvrnuo na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića kojem je sporno što je Delegacija EU posredovala između opozicije i vlasti u ovom pitanju.
- Otud odgovor na pitanje gospodina Jakova Milatovića koji se čudi zašto je posredovala Delegacija EU u potpisivanju sporazuma: da bi imali autoritet međunarodne zajednice - da nema politike DF-a dok ne završimo integraciju - podvukao je Rakočević.
<h2>Na Vladi se pominjalo izdavanje Velike plaže na 99 godina</h2>
Na pitanje je li se na Vladi potegnulo pitanje o izdavanju Velike plaže Mohamedu Alabaru, osnivaču Emaar Properties i predsjedniku Igl Hilsa, na 99 godina - Božović je rekao da se to pominjalo. Dodao je da ne može da tvrdi da je to sigurno zakup na 99 godina.
- Najbolja adresa za to je predsjednik Vlade (Milojko Spajić). Na sjednicama Vlade se razgovara o više stvari... &nbsp;99 godina je bila jedna od tema koja se pominjala. Da li će to ostati: najbolje da resorna ministarstva i predsjednik Vlade daju odgovor - naveo je Božović gostujući na Televiziji Vijesti.
Misli, kaže, da nemamo prostora da u ovom momentu izbjegnemo mogućnost da kredibilne investitore imamo u Crnoj Gori.
- Vrlo je bitno da znamo da treba bisere Crne Gore štititi od devastacije. A o vremenskom roku treba uraditi jednu analizu, a onda utvrditi. Nijesam se bavio toliko studiozno tim pitnajem, ali znam da ne bi bio ovo prvi primjer da se tako nešto uradi. Mislim generalno - van Crne Gore - naveo je Božović.
Građani i čelnici Ulicnja, uz Udruženja zakupaca plaža, restorana na Adi Bojani i NVO Ada Bojana duži vremenski period ukazuju da je tenderski postupak za zakup plaža netransparentan, nepravedan i diskriminatorski.
<h2>„Potpuno legitimno“ postavljanje Mikijelja&nbsp;</h2>
Na pitanje zašto je Vlada isprva makla sa dnevnog reda postavljenje direktora Morskog dobra, Spajić na pres konferenciji saopštio postoje procedure za imenovanje koje moraju da budu ispoštovane, a onda održala drugu sjednicu na kojoj je Mladen Mikijelj ponovo izabran - Božović je rekao da je to legitimno.
Mikijelja je predložio ministar prostornog planiranja Slaven Radunović iz bivšeg Demokratskog fronta. Na pitanje je li Mikijelj postavljen na insistiranje te političke frakcije, Božović je ostao pri istom stavu.
- Sve da je tako to je legitimno. Ministar ima pravo da predloži koga misli da je najbolji, Vlada se saglasila i to je to - rekao je Božović.
<h2>Politička trgovina</h2>
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) je na to rekao da se ovo ne dešava prvi put.
- Pitanje je ko je za što time dobio. Zbog toga nema meritokratije - jer tu ne treba da sjedi neko zbog političkih trgovina - ukazao je Rakočević.

Anja Ivanović

Božović: Najbliži smo tome da pismo VK bude sadržano od prijedloga pitanja vlasti i opozicije, nadam se da ćemo odgovor imati za mjesec

Koliko znam niko se nije obratio Venecijanskoj komisiji. Sve vrijeme mi je izgledalo da je opcija sa Venecijanskom komisijom više bila na nivou pregovora nego ozbiljna ponuda, mada nije isključeno da se to i desi - poručio je profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) Srđan Darmanović komentarišući trenutnu političku situaciju i navode za moguće konsultacije Venecijanske komisije za rješenje krize unutar parlamenta koja je nastala neustavnim razrješenjem doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Iako su u parlamentarnoj većini rekli da su spremni da u ovom pitanju posreduje Venecijanska komisija za sada od toga, kako je ukazao i Dramanović, nema ništa.
On je objasnio je da Venceijnska komisija, u tom slučaju, ima dvije mogućnosti da reaguje.
- Ako se bude tražio hitan odgovor, onda bi hitno reagovala, ili bi se čekala redovna sjednica - sredinom marta - naveo je Darmanović gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ukoliko zahtjev stigne, kaže on, izvjesno je da će doći do određene reakcije.
- Venecijanska komisija uvijek štiti Ustav i ustavnost zemlje. Ne pamtim da je nekad dala neke preporuke na uštrb Ustava neke zemlje - istakao je Darmanović.
<h2>Ne bi bilo pitanje je li ispunjen uslov za smjenu - nego kršenje Ustava</h2>
Profesor na FPN BG Miloš Bešić istakao je da bi to značilo nesposobnost naših institucija da riješe stvar.
- Očigledno da je konflikt došao do te mjere da blokira ukupan politički, a posebno parlamentarni život. Ja mislim da je to vrlo prihvatljivo rješenje i mislim da je i dalje na stolu - poručio je Bešić.
Naglasio je da smatra da Venecijanska komisija radi ono što radi svaki pismeni pravnik, gleda da li je prekršen Ustav.
- Ne bi bilo upućeno pitanje da li je sutkinja Đuranović ispunila uslove za penziju nego da li je prekršen Ustav ili nije. U toj situaciji bi odlučili kako bi odlučili. Međutim, kako god da odluče to bi razriješilo to pitanje i ovu institucionalnu krizu. Nije mi jasno zašto to već nije poslato Venecijanskoj komisiji i zašto se nijesu opredijelili sami akteri - kazao je Bešić.
Bešić je prokomentarisao da građani Crne Gore nemaju više isti entuzijazam kao prije 20 godina kada je u pitanju članstvo u EU.
<h2>Pitanja sa Hrvatskom ne mogu biti riješena brzo</h2>
Upitan koliko je realno da Crna Gora u nekom skorijem periodu riješi sva pitanja sa Hrvatskom, Darmanović odgovara da se to ne može desiti brzo.
- Ne tako brzo svakako, mi smo na sva ta pitanja koja su postojala sa Hrvatskom od ranije, dodali jedno u kojem nikada nije bilo problema, a to su dobrosusjedski odnosi - naglasio je Darmanović.
Napomenuo je da smo mi saveznici u NATO i da je Hrvatska bila veliki zagovornik ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo jednim nepromišljenim ali ciljanim aktom odnosno Rezolucijom o Jasenovcu gurnuo prst u oko susjednoj državi - naglasio je Darmanović.
Hrvatskoj je, kaže, u izrazitom nacionalnom interesu da Crna Gora postane članica EU.
- Oni su djelovali jako promišljeno, tačno su izabrali oblast u kojoj nas nijesu podržali za zatvaranje poglavlja. Oni su mogli da spriječe sve, ali nijesu, već su od četiri poglavlja tri propustili, i to je bila poruka: mi vas i dalje podržavamo, ali su nas blokirali na dobrosusjedskim odnosima - ocijenio je Dramanović.

Darmanović: Niko se još nije obratio VK, ako bi se tražio hitan odgovor - tako bi i reagovala

Nijesam optimističan da će doći do dogovora između vlasti i opozcije. Svi su se svi su ogradili u svojim bedemima - ocijenio je na konferenciji za medije izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
Situacija, kako je ukazao, nije povoljna - pošto imamo i krizu na državnom, ali i na lokalnom nivou.
- Parlament stoji u blokadi i bliži se godina za koju svi želimo da bude godina ulaska Crne Gore u EU - naveo je on.
Podvukao je da je najvažnije da blokada prestane - bilo dogovorom partija ili posredovanjem Venecijanske komisije.
- Ne želim vidjeti da Crna Gora ide putem Sjeverne Makedonije ili Gruzije - dodao je on.
Bilo je, kaže on, puno uspjeha.
- Jedno poglavlje nije zatvoreno iz poznatih razloga. Mislim da Rezolucija o Jasenovcu nije bila potrebna, ali što je tu je - istakao je Šarec dodajući da bilateralna pitanja ne smiju da utiču na približavanje EU.
Sa druge strane, kako je dodao, imamo situaciju Hrvatske i Slovenije, koje nijesu riješile svoja bilateralna pitanja, a članice su EU.
- Izborno zakonadavstvo jedno je od bitnijih područja. Lokalni lokalni izbori ne utiču na efikasnost rada lokalnih zajednica. Ne treba potencirati identitetska pitanja, koja bi mogla uznemiravati građane i težiti nekim nemirnim događajima. To ne pomažu samom procesu. Crna Gora nema snage za više frontova, ona treba voditi bitku na jednom frontu, a to je priduživanje EU. To mi se čini vrlo važnim - rekao je on.
Svaka politička situacija koja će se u narednim mjesecima događati sigurno će, smatra on, uticati i na suštinu samog izvještaja.
- Kompromis je uvijek sinonim za politiku - naveo je on.

Šarec: Najvažnije da blokada prestane - bilo dogovorom ili posredovanjem VK

Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), juče je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
To je sinoć, gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG) jasno ustvrdio i premijer Milojko Spajić poručujući da će prihvatiti mišljenje Venecijanske komisije kakvo god ono bilo.
- Mi smo prihvatili prvi da prihvatimo svako rješenje koje iznese Venecijanska komisija. Ukoliko budemo u krivu, mi kao predstavnici vlasti potpuno smo spremni da anuliramo svaku odluku koja je otišla u krivom smjeru i da se vratimo korak nazad - naveo je Spajić.
<h2>PROIZVOLJNOST VEĆINE</h2>
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka. U parlamentarnoj većni ih zbog toga optužuju da opstruišu evropski put države, ali i da se zbog njih neće usvojiti budžet za 2025. godinu.
To sve tvrde iako je opozicija svoje djelovanje kojim ometa sjednice započela upravo u noći kada je parlament usvojio zaključak kojim je Dragana Đuranović nezakonito poslata u penziju.
Tada za parlamentarnu opoziciju, uprkos negodovanju opozicije, nije bilo smetnji da usvoje ovu odluku - ali za sve ostale, poput usvajanja budžeta, im stajanje članova opozicije ispred Andrije Mandića, izgleda, predstavlja problem.
<h2>PRIJAVA ZA „NEPRIMJERENU REAKCIJU“ NA USTAVNI PUČ</h2>
I jučerašnja sjednica Ustavnog odbora, na kojoj su članovi parlamentarne većine usvojili listu kandidata koji pretenduju da budu u sudije Ustavnog suda, protekla je bez opozicije. Na samom početku Božović je saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) zbog njihove reakcije na neustavno razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.
- Podnijela sam krivičnu prijavu protiv poslanika DPS-a koji su me fizički napali u sali gdje se održavala sjednica, aktivirali su dimnu bombu i na sve načine pokušali da spriječe održavanje sjednice Ustavnog odbora, primijenili su silu, iščupali kablove iz mikrofona. To je jedno vrlo neprimjereno dešavanje koje je obilježilo sjednicu Ustavnog odbora - navela je ona.
Ustavni odbor je, kaže, od tužilaštva dobio dopis u vezi sa dostavljanjem zapisnika sa posljednje sjednice odbora, koji su članovi iz redova parlamentarne većine, njih osmoro, usvojili na današnjoj sjednici. Taj dokument će, kako je rekla Božović, proslijediti tužilaštvu.
Božović je juče predložila da dva od tri člana komisije, koja bi trebalo da utvrdi jesu li prijave kandidata za dvoje sudija Ustavnog suda u skladu sa Javnim pozivom, budu Bogdan Božović iz Socijalističke narodne partije (SNP) i Darko Dragović iz Pokreta Evropa sad (PES). Ona je pozvala opoziciju da ih ili obavijesti ko će biti treći član ili da za neki od narednih dana ponovo zakažu sjednicu i pridruže se radu odbora, a novu sjednicu zakazala za sjutra u 11 sati.
Za dva mjesta u Ustavnom sudu pretenduju Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Jovanović, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Milva Prelević i Mirjana Radović.

Utvrdili listu kandidata za dvoje sudija iako tvrde da bi uvažili mišljenje VK je li Đuranović neustavno prekinuta funkcija

Milojku Spajiću treba da bude jasno da Ustav i Crna Gora nijesu 
berzanske akcije sa kojima može da se trguje. Na ove teme neće biti 
dijaloga, pa time nijedni posrednici, pa ni EU, nijesu neophodni - 
poručio je predstavnik Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković. 
 
Po mišljenje Venecijanske komisije Spajić, kaže Đuričković, može otići i pješke.
- Ukoliko Spajiću treba izgovor da sa koalicionim partnerom Mandićem 
poništi odluku Skupštine, što se tiče Evropskog saveza, po mišljenje 
Venecijanske komisije može otići i pješke. Samo neka požuri - rekao je 
Đuričković. 
 
Prema njegovim riječima, problema u državi je sve više, što nužno 
uslovljava povećanje broja zahtjeva. 
 
- Zahtjeva oko kojih nećemo pregovarati - jasan je Đuričković. 
 
On je kazao da će premijera ignorantski stav odvesti u bezizlaznu 
situaciju. 
 
- Dalji ignorantski stav premijera, dovešće ga u bezizlaznu situaciju, za 
koju će isključivo biti odgovoran on, jer će zahtjevi biti ispravni i na 
mjestu - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Spajiću da bude jasno da Ustav i Crna Gora nijesu berzanske akcije sa kojima može da se trguje

Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Prosječna zarada (bruto) u decembru 2025. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.220 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.022 eura, podaci su Zavoda za statistiku Monstat.
- Prosječna (neto) zarada u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. godine zabilježila je rast od 0,4 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u decembru 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od jedan odsto. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. zabilježile pad od 0,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,7 odsto - navodi Monstat.
Na nivou 2025. godine prosječna bruto zarada iznosila je 1.206 eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 1.012 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast od 3,9 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 11,2 odsto - navodi Monstat.

Prosječna neto zarada u decembru 1.022 eura

Fudbaleri madridskog Reala u plej-of rundi Lige šampiona igraće protiv Benfike, od koje je prije samo tri dana izgubio 4:2, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Branlac trofeja, Pari Sen Žermen sastaće se u francuskom derbiju sa ekipom Monaka.
Atalanta, crnogorskog napadača Nikole Krstovića, &nbsp;sastaće se sa Borusijom iz Dortmunda, dok su Juventus i Vasilije Adžić za protivnika dobili ekipu Galatsaraja.
Karabag, čiji dres nosi Marko Janković, igraće protiv Njukasla.
U ostalim mečevima sastaće se: &nbsp;Inter - Bode/Glimt, Atletiko Madrid - Klub Briž i &nbsp;Bajer Leverkuzen - Olimpijakos.
Prve utakmice biće odigrane 17. i 18. februara, revanši su sedmicu kasnije.
U osminu finala već su se plasirali Arsenal, Bajern, Liverpul, Totenhem, Barselona, Čelsi, Sporting i Mančester Siti.
Potencijalni parovi osmine finala:
Monako/Pari Sen Žermen - Barselona ili Čelsi
Galatasaraj/Juventus - Liverpul ili Totenhem
Benfika/Real Madrid - Sporting ili Mančester siti
Borusija Dortmund /Atalanta - Arsenal ili Bajern
Karabag/Njukasl - Čelsi ili Barselona
Klub Briž/Atletiko Madrid - Totenhem ili Liverpul
Bode/Inter - Mančester siti ili Sporting
Olimpijakos /Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen ili Arsenal
Finale je 30. maja u Budimpešti.

Poznati parovi: Real protiv Benfike, PSŽ rival Monaka

Šta djeca u Crnoj Gori misle o obrazovnom sistemu čiji su dio – centralna je tema današnjeg izdanja emisije "E uživo" na Televiziji E.
O izazovima u učionicama, ali i promjenama koje su, prema njihovom iskustvu, doprinijele unapređenju obrazovanja, debatovaće učenici osmog razreda Anđela Čelebić, Maša Bošković, Helena Đukić i Emir Han, uz podršku profesorice Biljane Krivokapić.
U drugom dijelu emisije, književnica sa Cetinja Mirjana Aleksandrova Rajković govoriće o Počasnoj nagradi koju je nedavno dobila u Italiji, kao i o značaju tog priznanja za njen književni rad.
Emisiju "E uživo" gledajte na Televiziji E od 16 do 18 sati.

Tag: vk