Dinamika izgradnje vjetroelektrane Gvozd je izuzetno dobra i ukoliko visoravan Krnovo u narednom periodu ne pokaže svoje ćudi, probni rad bi mogao da se desi krajem februara. Najveći dio posla je završen, predstoji postavljanje pet vjetroturbina i priključenje na mrežu, kaže za RTNK menadžer projekta Gvozd Nikola Vukotić.
- Već na proljeće može se očekivati početak izgradnje vjetroelektrane Gvozd 2, pa će Crna Gora u ovoj godini &nbsp;dobiti 210 gigavat sati električne energije, što je dovoljno da se pokriju potrebe oko 35.000 domaćinstava - kaže Vukotić.
Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh.
- Postavljanjem kamena temeljca u novembru 2024. rečeno je da se nadaju da će se planirani završetak radova od 18 mjeseci desiti i ranije. I zaista, s obzirom na izuzetno dobru dinamiku, najveći dio posla je završen u rekordnom roku - stakao je Vukotić.
Izvjesno je da će vjetroviti plato Krnovske visoravni uskoro upotpuniti i vjetroelektrana Gvozd 2. što je novih 25,6 miliona eura ulaganja u obnovljive izvore energije. Kako kaže Vukotić, to je prirodan &nbsp;nastavak projekta &nbsp;Gvozd 1., &nbsp;a potpisivanjem ugovora &nbsp;sa Evropskom bankom za obnovu I razvoj je i formalizovan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U februaru moguće puštanje u probni rad Vjetroelektrane Gvozd

Saobraćaj iz pravca Podgorica ka Danilovgradu, u mjestu Bandići, odvija se jednom trakom, a razlog su turbine za vjetroelektranu Gvozd koje su parkirane sa strane puta. Prošle sedmice počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a sa montažom prve vjetrenjače počelo se u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024091044_9aac47393770569eb2bd219fc14b49f8ddfacc8ae453d0b1946ff4da5a997b5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024091044_9aac47393770569eb2bd219fc14b49f8ddfacc8ae453d0b1946ff4da5a997b5d" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad"> <figcaption>Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Oprema se transportuje od Luke Bar magistralnim putevima Bar - Sutomore, Sutomore - Virpazar, Virpazar - Podgorica, Podgorica - Danilovgrad - Nikšić i Nikšić - Jasenovo Polje -Šavnik. Nije poznato do kada će turbine biti parkirane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024091044_a27350e374515cba7b212117bdd0162c7dd17175ee47a05b0aa4b35300f77335.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024091044_a27350e374515cba7b212117bdd0162c7dd17175ee47a05b0aa4b35300f77335" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad"> <figcaption>Turbine na putu Podgorica - Danilovgrad(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh. Izvođač radova je kompanija Bemax. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-montaza-prvog-vjetrogeneratora-na-gradilistu-vjetropark-gvozd&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Saobraćaj iz pravca Podgorice ka Danilovgradu jednom trakom zbog turbina za vjetroelektranu

U okviru snažnog investicionog ciklusa usmjerenog ka izgradnji moderne i održive energetske infrastrukture Crne Gore, Elektroprivredu Crne Gore AD Nikšić (EPCG) danas je posjetio ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, koji je sa rukovodstvom kompanije izvršnim direktorom Ivanom Bulatovićem i izvršnim rukovodiocem Direkcije za razvoj i investicije Ivanom Mrvaljevićem, razgovarao o strateškim projektima u oblasti obnovljivih izvora energije, među kojima je i vjetroelektrana „Gvozd“.
Tokom sastanka razgovarano je o projektima energetske tranzicije Crne Gore, budućim planovima EPCG, kao i mogućnostima za jačanje saradnje sa partnerima iz Njemačke u segmentima zelene energije, digitalizacije i modernizacije elektroenergetskog sistema.
Izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, istakao je da posjeta Nj. E. ambasadora Feltena predstavlja potvrdu snažnog povjerenja i sve većeg interesovanja evropskih partnera za energetski sektor Crne Gore i napredak koji EPCG ostvaruje u realizaciji strateških investicija.
- Čast nam je što smo danas ugostili ambasadora Feltena i predstavili jedan od naših najvažnijih projekata – vjetroelektranu „Gvozd“. To je podrška Crnoj Gori. To je podrška crnogorskoj energetici i svemu onome što radimo u EPCG. To je dokaz da smo na pravom putu kad je u pitanju energetska tranzicija i podrška Njemačke nam u tom smislu puno znači. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati proizvedene prve kilovat sate sa ove lokacije i injektirane u našu mrežu - poručio je Bulatović.
Ambasador Felten je izrazio zadovoljstvo napretkom koji EPCG ostvaruje u oblasti obnovljivih izvora energije, navodeći da mu je drago što ima priliku da prisustvuje postavljanju prvih djelova turbina na vjetroelektrani „Gvozd“.
- Mislim da je ovo važan dan za Crnu Goru. Takođe, važan je dan za EPCG, koja sada započinje uključivanje energije vjetra u svoj energetski portfelj. Naravno, raduje nas i to što se EPCG u ovom projektu oslanja na njemačku inženjersku izvrsnost. Kompanija Nordex, koja je do sada instalirala više od 40 gigavata širom svijeta, sada je prvi put prisutna i u Crnoj Gori. Ovo su zaista visokotehnološke, visokoefikasne vjetroturbine i vjerujem da će upravo ta njemačka inženjerska izvrsnost doprinijeti razvoju zelene energetske tranzicije Crne Gore, u kojoj će energija vjetra igrati ključnu ulogu - kazao je Felten.
Vjetroelektrana Gvozd, čija je izgradnja u završnoj fazi, predstavlja nastavak uspješne saradnje EPCG sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i značajan korak u realizaciji ciljeva Crne Gore u okviru Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
U realizaciji ovog projekta učestvuje i Nordex, renomirana kompanija iz Njemačke, što dodatno potvrđuje izuzetnu saradnju između EPCG i njemačkih privrednih partnera i konkretne rezultate koje ta saradnja donosi u oblasti obnovljive energije.
EPCG ostaje posvećena jačanju međunarodnih partnerstava, razvoju novih tehnologija i sprovođenju projekata koji doprinose stabilnoj, ekonomski održivoj i zelenoj budućnosti Crne Gore.

Ambasador Njemačke Nj. E. Peter Felten posjetio VE „Gvozd“ – počela montaža vjetroturbina

Počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a početak montaže prve vjetrenjače se očekuje u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na gradilište je stigao i dio mašina, odnosno dizalice za montažu, dok se dopremanje lopatica očekuje iduće sedmice. Plan za montažu prve vjetrenjače je 1. novembar, ukoliko dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Građevinski radovi koje izvodi kompanija Bemax su završeni, ali su ostale dežurne ekipe koje su pripravne ukoliko bude bilo potrebe za intervenciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXEZYuUR7Zug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO i VIDEO) U toku dopremanje djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd, početak montaže prve vjetrenjače planiran u ponedjeljak

Transport opreme za buduću vjetroelektranu (VE) „Gvozd“ počeće u ponedjeljak veče, kazali su iz Eelektroprivrede Crne Gore (EPCG) i zahvalili učesnike u saobraćaju za strpljenje.
Navodi se da će oprema biti transportovana od Luke Bar magistralnim putevima M1 (Bar — Sutomore), M1.1 (Sutomore — Virpazar), M2 ( Virpazar — Podgorica), M3 ( Podgorica — Danilovgrad — Nikšić), M6 ( Nikšić — Jasenovo Polje — Šavnik).
- U prvoj noći transportovaće se sekcije stubova, dok će se u narednim noćima prevoziti ostale komponente vjetrogeneratora - kaže se u saopštenju.
Iz EPCG su podsjetili na činjenicu da je nedavno potpisan dodatni kreditni aranžman u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju VE “Gvozd 2”, kojim se vjetroelektrana “Gvozd” proširuje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori – ukupno 75,6 megavati (MW).
- Proširenje podrazumijeva montažu još tri nove vjetroturbine, čija će očekivana godišnja proizvodnja premašiti 210 gigavatsati (GWh) električne energije - rekli su iz EPCG.
Prema njihovim riječima, to je dovoljno za snabdijevanje više od 35 hiljada domaćinstava.
- Uz to, emisije ugljen-dioksid smanjuju se za skoro 137 hiljada tona godišnje - dodaje se u saopštenju.
Iz EPCG su svim učesnicima u saobraćaju unaprijed zahvalili na razumijevanju i strpljenju.
- Njihov doprinos bezbjednom saobraćanju na pomenutim putevima od izuzetnog je značaja za nesmetan transport opreme potrebne za realizaciju ovog važnog energetskog objekta - navodi se u saopštenju.

Transport opreme za buduću VE „Gvozd“ počinje u ponedjeljak veče

Na visoravni Krnovo, nadomak Nikšića, gradi se vjetroelektrana sa najvećom proizvodnom snagom u Crnoj Gori. U završnu fazu ušao je projekat Gvozd (Gvozd 1), dok je za Gvozd 2 obezbijeđena kreditna podrška. Projektni tim radio je brže od planiranog, pa se očekuje da prvi kilovat-sati budu proizvedeni do kraja godine, iako je zvanični rok za završetak radova predviđen za ljeto iduće godine. - Sa ovim projektom se odmaklo poprilično i naši planovi su da već krajem ove godine vjetroelektrana Gvozd uđe u svoj probni rad. Završeni su temelji, uređuju se platoi za montažu, polažu se srednjenaponski kablovi, a dio glavne opreme već je u Luci Bar. Do kraja septembra i tokom oktobra slijedi transport i montaža turbina - kazao je za Bankar član projektnog tima u Elektroprivredi Crne Gore, Nikola Vukotić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827110840_6f9c90b2eb3239f18ab6f047fdfd6c28106b17f37937506e7a00f18649cb0570.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827110840_6f9c90b2eb3239f18ab6f047fdfd6c28106b17f37937506e7a00f18649cb0570" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="gvozd"> <figcaption>Nikola Vukotić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Gvozd 1 ima osam vjetrenjača, a Gvozd 2 će imati još tri – ukupno jedanaest. Zajedno će isporučivati 77 MW, što je veća snaga od postojećih 26 vjetrenjača na Krnovu (drugog proizvođača električne energije). Riječ je o turbinama renomiranog njemačkog proizvođača Nordex: pojedinačna snaga je 7 MW, lopatice su duge 80 m, visina do gondole 113 m. Za montažu će biti potreban kran čija je ruka duga 150 metara. - Dakle, zaista jedan gorostas među nikšićkim planinama. Prve kilovate građani mogu očekivati već krajem godine kroz probni rad - ističe Vukotić, naglašavajući da se radi punim intenzitetom kako bi projekat bio završen znatno prije ugovorenog roka. Elektroprivreda Crne Gore i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisale su nedavno i dodatni kreditni aranžman od 25 miliona eura za izgradnju Gvozda 2. Time se ovaj projekat proširuje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori. Proširenjem sa tri nove turbine, godišnja proizvodnja prelazi 210 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje više od 35 hiljada domaćinstava, dok se emisije ugljen-dioksida smanjuju za skoro 137.000 tona godišnje. Iz EPCG su ranije kazali da je ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, koji je potpisan 19. juna 2023. godine, predstavljao najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2, pojasnili su iz kompanije, bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore. Pored energije, projekat Gvozd donosi i novu infrastrukturu za lokalnu zajednicu.&nbsp; - Nekada je do nekih lokacija bilo nemoguće doći, a danas transport lopatica dugih 80 metara ide putevima koje smo mi probili. Pristupačnost mnogo znači, to nije samo naš, već i stav mještana - napominju iz projektnog tima koji vodi izgradnju. Bolja saobraćajna povezanost otvara prostor za napredniju poljoprivredu, lakši plasman proizvoda, ali i razvoj turizma. Krnovo danas ne dobija samo nove turbine – već dobija priliku da postane energetsko, razvojno i simboličko čvorište Crne Gore, mjesto gdje se snaga prirode pretvara u snagu napretka.

Struja iz Gvozda do kraja godine

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: vjetroelektrana-gvozd