<p>Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.</p>
<p>Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.</p>
<p>Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.</p>
<p>Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao<b> Damir Šehović</b>, tadašnji ministar prosvjete.</p>
<p>DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.</p>
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
<p>Bivši ministar prosvjete <b>Miomir Vojinović</b> je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa <b>Mijajlo Đurić</b>, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.</p>
<p>Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.</p>
<p>Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.</p>
<p>Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.</p>
<p>Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.</p>
<p>Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.</p>
<p>Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")</p>
<p>Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.</p>
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
<p>Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.</p>
<p>Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke <b>Vesne Bratić</b>. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.</p>
<p>Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.</p>
<p>Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.</p>
<p>Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.</p>
<p>Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.</p>
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
<p>Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.</p>
<p>To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.</p>
<p>DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.</p>
<p>- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.</p>
<p>Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.</p>
<p>Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.</p>
<p>DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.</p>
<p>A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ <b>Jugoslava Blagojevića</b>, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.</p>
<p>Akademik <b>Slobodan Backović</b> je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:</p>
<p>- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete</p>
<p>Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.</p>
<p>Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.</p>
<p>Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.</p>
<p>- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

<p>Povod za ovaj tekst je rebalans Budžeta i dislociranje sredstava za vjerske škole u Budžet Ministarstva pravde. Pobjeda je objavila 10. novembra odličan, analitičan i opširan članak o tome.</p>
<p>&nbsp;Interesantno kako se iz Ministarstva pravde to dislociranje opravdava. &nbsp;Izjavili su za Pobjedu: ".. da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica." a da &nbsp;se u tom istom Zakonu saradnja pominje samo jedan put u članu 9, stav 2: "Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti."</p>
<p>&nbsp;U članu 56 istog Zakona propisuje se: "Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom." Obratite pažnju na: "srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom".</p>
<p>&nbsp;Do sada je za finansiranje vjerskih škola bio nadležan Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u kojem je propisano, član 139: "Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona." a u članu 138 Opšteg zakona se određuje kako se izračunava iznos sredstava koji se dodjeljuje školi: "na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje."</p>
<p>&nbsp;Ovaj član (138) Opšeg zakona propisuje i uslov za finansiranje privatnih (pa i vjerskih) škola: "Privatna ustanova koja izvodi javno važeće obrazovne programe može da se finansira iz budžeta Crne Gore u skladu sa ovim zakonom, ako: 1) izvodi obrazovni program od prvog do završnog razreda školovanja;" Medresa je počela da dobija sredstva iz budžeta tek kada je ispunila ovaj uslov, a škola "Sveti Sava" je počela da dobija sredstva, uz ignorisanje ovog uslova, i kada nije imala učenika 2021. godine (po Vojinoviću za osnivanje). Ovaj uslov neće ispuniti još za dvije godine. Imaju nastavu samo u prvom i drugom razredu.</p>
<p>&nbsp;Nažalost Medresa nije dobila licencu pa nije mogla zakonito ni dobijati sredstva iz Budžeta. Nema je u Vladinom spisku licenciranih privatnih srednjih škola (<a href="https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a">https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a</a>). Iako nema licencu, pa zbog toga ni status pravnog lica, Medresa se finansirala preko Ugovora sa Mešihatom islamske zajednice u Crnoj Gori od 2018. godine. Članom 139 Opšteg zakona propisano je da: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom", što znači da je ugovor sa Mešihatom bio mimo zakona.</p>
<p>&nbsp;Posebno zabrinjavajuće je to da su Medresa i škola "Sveti Sava" finansirane preko Ministarstva prosvjete koje je ignirisalo Medresino nemanje licence i neizvođenje programa od prvog do završnog razreda škole "Sveti Sava", ne određujući sredstva objema školama na osnovu broja učenika i cijene obrazovanja učenika. Sve mimo Zakona!</p>
<p>&nbsp;U izvještaju DRI o reviziji o finansiranju vjerskih škola se navodi: "Ministarstvo nije prezentiralo (dostavilo) državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja &nbsp;obrazovanja učenika za svaki obrazovni program, u skladu sa normativima i standardima, koju je dužno da donese u skladu sa članom 138 Zakona." Može se zaključiti da je nijesu dostavili (metodologiju) jer je nemaju.</p>
<p>&nbsp;Sada treba iz Ministarstva pravde da objasne kako oni mogu na osnovu svega navedenog finansirati rad vjerskih škola. To su ipak "škole" a rad škola se uvijek finansirao preko Ministarstva prosvjete. Kako se može desiti da to radi Ministarstvo pravde je veoma neobično i čudno, kada škole ne ispunjavaju zakonske uslove za finansiranje. Može li Ministarstvo pravde ove škole finansirati kako propisuje član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica? Može li Ministarstvo pravde finansirati privatnu školu koja nema licencu za rad kao što je Medresa i školu koja ima lažnu licencu i ne realizuje program od prvoh do posljednjeg razreda kao što je škola "Sveti Sava"? Može li Ministarstvo pravde gaziti Zakon?</p>
<p>&nbsp;Ako se pogleda Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, vidjećete da Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama ima dvije direkcije: Direkciju za registraciju i vođenje Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica i Direkciju za podršku vjerskim zajednicama. U opisu rada ovog Direktorata ne pominju se vjerske škole, posebno njihovo finansiranje. Otkuda i na osnovu kog pravnog propisa se pojavilo mišljenje da je Ministarstvo pravde odgovorno za finansiranje vjerskih škola a Ministarstvo prosvjete za njihove obrazovne programe? Može li se sve to sakriti pod saradanjom Vlade sa vjerskim zajednicama i odlukom Vlade da se finansiranje vjerskih škola prebaci na Ministarstvo pravde? Ne treba zaboraviti da član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom."</p>
<p>&nbsp;Može li se iz budžeta finansirati privatna škola kao što je škola "Sveti Sava" u kojoj su svi nastavnici angažovani (iz izvještaja Odsjeka inspekcije rada) preko ugovora o djelu, da direktor Jugoslav Blagojević kao penzioner ne može da bude direktor, da nastavnici vjerskih predmeta nemaju licencu za rad? &nbsp;Školska zgrada se još gradi, škola ne ispunjava propisane uslove za dobijanje licence.</p>
<p>&nbsp;Sva dosadašnja dešavanja sa finansiranjem vjerskih škola su nasilje nad zakonom i zdravim razumom. Jedino objašnjenje da je sve rezultat nekog dogovora, koji se krije, između nekog iz aktuelne vlasti i Mešihata i vlasti i Mitrpolije SPC. I ova novost da će Ministarstvo pravde biti odgovorno za finansiranje vjerskih škola je opet stvar nekog dogovora, nije Zakona. Vjerovatno da bi se opet zaobišao Zakon.</p>
<p>&nbsp;Dogovor o finansiranju škole "Sveti Sava", Vlada-Mitropolija SPC, vjerovali ili ne, štiti i jedan od tužilaca SDT. On opravdava kao zakonitu dodjelu sredstava za osnivanje vjerskoj školi "Sveti Sava" sa tim da u Opšem zakonu o obrazovanju i vaspitanju: "....ne postoji u citiranom zakoniku imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po slobodnom uvjerenju, a suprotno &nbsp;navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona....".</p>
<p>&nbsp;Znači, u Zakonu je propisano kako se i kada može finansirati vjerska škola. Ti propisi se mogu ignorisati kao da ne postoje. &nbsp;U tom Zakonu ne postoji zabrana za dodjelu sredstava za osnivanje škole, pa tumačenjem zakona po slobodnom uvjerenju, možete dodijeliti školi sredstva da se osnuje? Nije nezakonito to da je sve urađeno protivno propisanim normama Zakona koje ste ignorisali kao da ne postoje?</p>

Bezakonje se nastavlja

<p>Centar za građansko obrazovanje podnio je danas Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.</p>
<p>Iz ove nevladine organizacije su kazali da je to urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom.</p>
<p>- Što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore - ističu iz Centra za građansko obrazovanje.</p>
<p>Kako su precizirali, član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz budžeta Crne Gore.</p>
<p>- Odobrenje ovih isplata nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog Zakona na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje - kazali su iz CGO.&nbsp;</p>
<p>Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je, kako ocjenuju, da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu.</p>
<p>&nbsp;- CGO cijeni da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a - poručili su iz ove nevladine organizacije.</p>

CGO podnio SDT-u krivičnu prijavu zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje vjerskih škola

<p>Televizija je i dalje dominantan izvor informisanja većine ljudi na planeti, veliko pitanje je kako će se televizija, &nbsp;u perspektivi, prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija, &nbsp;i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predstavnica Instituta za medije Crne Gore, Olivera Nikolić.</p>
<p>Svjetski dan televizije je 21. novembar, a Institut za medije televiziju prati kroz ono što su profesionalni standardi, kaže Nikolić, transparentnost vlasništva, odnos prema zaposlenima i, &nbsp;kako kaže, samoregulacija, a to je sve ono što je integritet, ističe ona, jednog profesionalnog medija koji informiše građane.</p>
<p>- Najprije smo orjentisani na ono što su informacije vijesti, ispunjavanje te jedne od osnovnih misija medija i televizije, a to je da informiše. Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik. To je jedan vrlo moćan i uticajan medij, bez obzira na sve ovo što se dešava u odnosu na tehnološke promjene, jer televizija spada u tradicionalne medije, zajedno sa radiom i sa novinama, ali sa pojavom interneta, sa digitalizacijom, pažnja publike se sve više seli na online portale, društvene mreže i na druge platforme, gdje sada televizija jeste u jednom vrlo specifičnom položaju da se izbori za blagonaklonost i povjerenje publike - rekla je ona.</p>
<p>Nikolić je istakla da u tom smislu relevantna istraživanja na globalnom nivou pokazuju da televizija i dalje, bez obzira na digitalizaciju i sve veću popularnost interneta, portala - i dalje je dominantno izvor informisanja većine stanovnika na planeti.&nbsp;</p>
<p>- To je u Crnoj Gori, koja je specifična po mnogo čemu, kad govorimo o televizijama, medijskom tržištu, vlasništvu, to je slučaj i u Crnoj Gori, međutim, ta pažnja se sve više seli sa televizije na digitalne platforme. Sada je veliko pitanje kako će se televizija u perspektivi prilagoditi svemu što jesu i nove tehnologije i &nbsp;digitalizacija i uopšte prilagođavanje svog sadržaja novim navikama publike - rekla je Nikolić.</p>
<p>Podaci govore da je u svijetu i dalje televizija dominantan izvor informisanja, podsjeća Nikolić, i sve više se televizija prati preko platformi, ističe ona, i sve više &nbsp;preko mobilnih telefona i računara.</p>
<p>- Veliki je izazov za televiziju kako će ona da se prilagodi onome što jeste tehnološka promjena, koja je brza i čini mi se da uspijeva mnogo brže da se prilagođava i mnogo uspješnije, u tehnološkom smislu, nego u odnosu na ono što jesu stvarne potrebe građana i građanki, kad su informacije u pitanju, kad je edukacija u pitanju, kad je zabava u pitanju. Mislim da se tome mnogo teže prilagođavamo, mislim televizije, okolnosti su različite, pitanje je opstanka, interesovanja, publike, istraživanja koja se rade i tako dalje - istakla je Nikolić.</p>
<p>Za mlade ljude je, po nekim istraživanjima, objašnjava Nikolić, napuštena kategorija, i to je ozbiljan alarm za televizije da se pitaju gdje su mladi ljudi, ističe ona, gdje se informišu.</p>
<p>- Sve &nbsp;je veći broj ljudi koji apstiniraju od informacija, od vijesti i opet ne znamo gdje se informišu. To su vrlo zabrinjavajući trendovi kojima se ozbiljne televizije u svijetu i u Evropi bave, ne bi li izašli u susret onome što jesu potrebe publike, kada govorimo o informaciji, edukaciji, pa i zabavi - zaključila je Nikolić.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Nikolić: Moć i uticaj televizije je i dalje jako velik

<p>Savez slijepih Crne Gore predstavio je rezultate projekta „Jaka žena za jednako društvo“ koji je realizovan od novembra 2023. godine uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.</p>
<p>Cilj projekta bio je informisanje o politici rodne ravnopravnosti i smanjenje stepena rodne diskriminacije i različitih oblika rodno zasnovanog nasilja kod žena sa invaliditetom u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nažalost, o nasilju koje se vrši nad ženama sa invaliditetom se nedovoljno zna, malo se govori, a još manje se o ovoj temi piše. Duboko je uznemirujuće shvatiti da upravo oni koji bi najčešće trebalo da vode najviše brige i da pruže najviše podrške ženama sa invaliditetom budu upravo oni koji to nasilje i vrše. Žrtve nasilja, koje je u najvećoj mjeri porodično, nisu u dovoljnoj mjeri osnažene i ne prijavljuju slučajeve nasilja pa imamo malo informacija i podataka koji će nam govoriti konkretno o nasilju nad ženama sa invaliditetom. Upravo iz tih razloga smo odlučili da javno govorimo o ovoj temi, te smo smo projekat simbolično nazvali "Jaka žena za jednako društvo" jer smo se kroz sve sprovedene aktivnosti trudili da zaista osnažimo žene da progovore kako bismo to nasilje i suzbili - poručila je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić.</p>
<p>Jedna od aktivnosti projekta bio je monitoring prijavljenih slučajeva nasilja kod centara za socijalni rad. Svim centrima za socijalni rad upućeni su dopisi u odnosu na informacije koliko je žena s invaliditetom prijavilo slučajeve nasilja, a samo tri centra su poslala pozitivne odgovore. U Bijelom Polju i Nikšiću prijavljen je po jedan slučaj nasilja nad ženama sa invaliditetom, dok je u Herceg Novom prijavljeno sedam slučajeva nasilja nad ŽSI, ali nije precizirano da li je ista osoba sedam puta prijavila nasilje ili se radi o različitim slučajevima.</p>
<p>- Od tri zvanično prijavljena slučaja nasilja nad ženama sa invaliditetom u dva slučaja su donijete oslobađajuće presude prema počiniocima nasilja jer su prijave od strane žrtve povučene tokom glavnog pretresa održanog pred nadležnim sudom. U jednom slučaju odbačena je prijava zanemarivanja starog lica kao neosnovana, u dva slučaja je prema počiniocu izrečena mjera - psihijatrijsko liječenje, u jednom slučaju je počiniocu nasilja izrečena zaštitna mjera – zabrana uznemiravanja i uhođenja, dok se za jedan slučaj vodi sudski postupak - istakla je Miljić.</p>
<p>Napominje da relativno mali broj prijava zabilježen tokom ovog monitoringa ne znači da nasilje nad ženama sa invaliditetom ne postoji.</p>
<p>- Mali broj prijava ide u prilog nepovjerenju koje žene sa invaliditetom i žene generalno imaju u institucije, ali govori i o nivou ohrabrenosti da nasilje prijave. Takođe, ne postoji registar osoba sa invaliditetom, a svaki invaliditet nije nužno vidljiv, pa zaposleni u centru ne mogu nužno znati da je riječ o osobi sa invaliditetom ukoliko ona to sama ne istakne, zbog čega dobijene podatke moramo uzeti sa rezervom i sumnjom da je broj prijavljenih slučajeva znatno veći od onoga što smo dobili od centara za socijalni rad - napomenula je Miljić.</p>
<p>Kako bi se uvidjelo kako se nasilje percipira, koliko su žene upoznate sa pojmom diskriminacije, održane su tri fokus grupe, po jedna u svakoj regiji Crne Gore. Na fokus grupama akcenat je stavljen na oblicima diskriminacije i nasilja koje trpe ili su trpjele žene s invaliditetom.</p>
<p>- Mnogim ženama bez obzira na invaliditet jedan od glavnih izazova je želja da se ostvare u ulozi majke. Kod ŽSI kada govorimo o ovoj ulozi se stiže znatno krivudavijom putanjom jer upravo je suprotni pol bez invaliditeta prilično rijetko spreman da se upusti u partnerske odnose, a kamoli kasnije u brak sa ŽSI, neki su od navoda na fokus grupi. Ono što ih, kako kažu, sputava da se vežu za OSI i budu u određenom odnosu sa njom jesu jako izražene predrasude i stereotipi, a čak i kada se emocije razviju veza često ne dobije podršku od strane porodice bez obzira da li je samo jedan od partnera OSI bilo da su oba partnera lica sa invaliditetom. Učesnici fokus grupa kažu da porodice veoma često negoduju i ne vjeruju da će OSI samostalno moći odgajati svoju djecu, ispunjavati uloge roditelja - navela je Dragović.</p>
<p>Dragović je ovom prilikom ukazala na više uspješnih primjera u oblasti roditeljstva i partnerskih odnosa bilo da je samo jedan od partnera OSI ili da su oba partnera osobe sa invaliditetom.</p>
<p>- Ključni problem kod nas je što se od žena sa invaliditetom bukvalno ništa ne očekuje - niti da vode domaćinstvo, niti da mogu postati majke, niti da se brinu o djeci što je često stav bliskih srodnika, prijatelja, komšija, što se mora mijenjati - navela je ona.</p>
<p>Učesnici fokus grupa upitani su i o nasilju nad ŽSI.</p>
<p>- Čuli su se stavovi da žene u nekim situacijama ne znaju da prepoznaju nasilje poput omalovažavanja, odlučivanja o raspolaganju njenim finansijskim sredstvima i slično, te da nasilje treba prijaviti anonimno kako bi se izbjegle određene posljedice od strane nasilnika. Stavovi drugog dijela učesnica su suprotni, jer smatraju da se nasilje treba prijaviti punim imenom i prezimenom i da ne treba zatvarati oči pred bilo kojim vidom nasilja - dodala je koordinatorka projekta.</p>
<p>Treći važan segmenat ovog projekta bili su intervjui sa četiri organizacije osoba s invaliditetom i dvije organizacije koje se bave ženskim pravima sa ciljem dobijanja informacija o postojećim servisima podrške, te dobijanja podataka koliko se žena s invaliditetom javilo za podršku u odnosu na intersektorsku diskriminaciju i nasilje.</p>
<p>- Iz svih ovih organizacijama su nam saopštili da su imali iskustvo da rade sa ženama koje su žrtve porodičnog nasilja, i za fizičko, psihičko, emotivno, finansijsko nasilje, a najčešće se govorilo o zanemarivanju, nekada čak i o uskraćivanju pomagala ženama sa invaliditetom od njihovih partnera, a nekada je u fokusu bilo i seksualno nasilje. Ovo nas je podstaklo da se zapitamo zašto će se žene koje imaju iskustvo nasilja češće obratiti ovim organizacijama nego institucijama koje bi formalno i zvanično trebale da zaštite njihova prava i dostojanstvo. Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije kojima će prijaviti nasilje da će one zaista u skladu sa tom prijavom na adekvatan način i reagovati - podvukla je savjetnica za socijalnu zaštitu i autorka publikacije “Jaka žena za jednako društvo”, Nikolina Miljić</p>
<p>Osim navede tri etape projekta, realizovane su i medijske aktivnosti - dvije petodnevne kampanje na društvenim mrežama sa akcentom na rodne uloge, ponavljajuće obrasce diskriminacije, nasilje, kratki video spot, podcast kao i radijska emisija, “U Njegoševoj ulici”, koja je emitovana na radiju Feniks jednom u dva mjeseca,</p>
<p>Rezultati ovog istraživanja obuhvaćeni su u publikaciji “Jaka žena za jednako društvo” koja je dostupna na sajtu Saveza slijepih i na crnom tisku, a biće štampana i na Brajevom pismu i dostupna u audio formatu.</p>

Žene nemaju dovoljno povjerenja u institucije da bi prijavile nasilje

<p>Rano jutros obavio sam telefonski razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i tom prilikom sam se u ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime posebno zahvalio i čestitao svim pripadnicima MUP-a, Vojske i drugih državnih organa Republike Srbije koji su oko tri sata ujutru sproveli akciju hapšenja odmetnutog ubice Alije Balijagića - saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) naveo da odaje veliko priznanje i pripadnicima Vojske, MUP-a i drugih organa reda, zaštite i mira Crne Gore, kao i svim hrabrim ljudima koji su danonoćno pretraživali izuzetno nepristupačan teren, dobrovoljno stupivši u akciju hvatanja ovog svirepog zločinca koji je terorisao sjever naše zemlje.</p>
<p>- Jutrošnjom akcijom, upravo na Aranđelovdan, povraćen je mir i spokoj u srca i duše građana Crne Gore i Srbije. Imperativ je da država što hitnije procesuira ubicu i da Balijagić odgovara za zločine koje je počinio, posebno kada se uzme u obzir i njegova monstruozna prošlost. Izuzetno je važna činjenica da je Balijagić uhvaćen živ i da ćemo imati mogućnost da čujemo koji su to motivi njegovog zločina, gdje se skrivao i da li je imao saučesnike u svom krvavom piru - napisao je Mandić.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F1859509301477294279%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1859509301477294279%7Ctwgr%5E52613ba586c5f21db313afc2d4efefecb2569ae2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kazao je da ćemo mir u našoj zemlji braniti po svaku cijenu.</p>

Mandić pričao sa Vučićem o hapšenju Balijagića: Akcijom na Aranđelovdan vraćen mir i spokoj u srca i duše građana Crne Gore i Srbije

<p>Zgrada Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u Podgorici evakuisana je zbog dojave o navodno postavljenoj bombi - potvrđeno je Portalu ETV iz tog resora i policije.</p>
<p>Istu dojavu, kako je rečeno, zaprimilo je više škola na teritoriji Crne Gore.</p>
<p>Službenici Uprave policije su na terenu.</p>

Zgrada MPNI evakuisana zbog dojave o bombi, i više škola zaprimilo upozorenje

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: vjerske-skole