Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ocijenio je za Analitiku nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović.
Ipak, ističe da su naslijeđeni infrastrukturni problemi, poput nedostatka školskog prostora u Primorskoj regiji i Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena, ali i da su još uvijek prisutni trendovi koje su uveli prethodni ministri.&nbsp;
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Bratić i kasnije je u školama prisutna preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima na Vili Gorica, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan ka neradni itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović.
<h2>Nastavljena politizacija&nbsp;</h2>
Ne treba, kaže, zaboraviti ni politizaciju sistema obrazovanja koja je počela mnogo ranije, a aktuelna je i poslije 2020. godine.&nbsp;
- Promjene zakona o načinu izbora direktora javnih obrazovnih ustanova, opet nepotrebno, centralizuju sistem i otvaraju vrata dodatnoj politizaciji. U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt Zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanove - stava je Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima.&nbsp;
Očekuje i da se u obrazovni sistem vrate decentrelizacija i depolitizacija.&nbsp;
- Izmjene zakona treba da su u skladu sa predviđenim reformskim rješenjima da bi omogućile nihovu implementaciju - kaže Backović.
<h2>Ulaganje u infrastrukturu pozitivni pomak, ali nedovoljno sredstava za narednu godinu</h2>
Sve ovo, dodaje, otežava dinamičan rad Ministarstvu i vraćanje sistema u stabilnije stanje sa kvalitenijim obrazovanjem. Ipak, primjetni su i pozitivni pomaci.
- Sistem je obogaćen novim autobusima za prevoz učenika, računarskom opremom, obnovljeni su sistemi za zagrijavanje škola i postavljeni novi, obnovljene su mnoge školske zgrade. U Zakonu o budžetu za 2025. kapitalnim budžetom, nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90% budžetskih sredstava za prosvjeti namijenjeno je zaradama zaposlenih - podsjeća Backović.&nbsp;
Dodaje i da je Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori, kroz projekat "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore", radilo na izradi sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025 - 2035).&nbsp;
- Strategija obuhvatilasvenivoedouniverzitetskog obrazovanja. Nacrt Strategije predstavljen je javnosti 13. decembra, a implementacija počinje sljedeće godine.Ali bez odgovarajuće finansijske podrške Vlade, Strategija će biti samo dokument o dobrim željama i namjerama - smatra Backović.
<h2>Vjerske škole moraju da finansiraju osnivači</h2>
Prema njegovim riječima, i u godini za nama vlast je nastavila sa podrškom i finansiranjem vjerskih škola. Sagovornik Analitike smatra da se pitanje vjerskih škola mora drugačije riješti u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju.&nbsp;
- Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita jer škola nije ispunjavala uslova da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović.&nbsp;
Podsjeća i da je škola dobila rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. "donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnovnog programa Srednje vjerske Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje".&nbsp;
- Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava je da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema - kaže on.
Dodaje i da vjerske škole moraju da finansiraju osnivači.&nbsp;
- Država ne može to da radi sredstvima iz budžeta na osnovu bilo kakvog dogovora ili ugovora jer je to protivuustavno. Očekujem da se Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju uskladi sa Ustavom i ukine mogućnost budžetskog finansiranja vjerskih škola - kaže Backović.&nbsp;
Crna Gora kao sekularna država ne može, naglašava sagovornik Analitike, da finansira rad vjerskih škola kao što to rade Slovenija i Sjedinjene Američke Dražave. U skladu sa tim, podsjeća i da je dosadašnje finansiranje vjerskih škola u Crnoj Gori bilo ne samo da je nezakonito, već i protivno Ustavu.
- Zabrinjavajuće je da to ne vide pravosudni organi koji su dužni da štite zakone i Ustav, posebno Ministarstvo pravde koje evo učestvuje u finansiranju vjerskih škola, odnosno vjerskih djelatnosti - zaključuje Backović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.
Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.
Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.
Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao Damir Šehović, tadašnji ministar prosvjete.
DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
Bivši ministar prosvjete Miomir Vojinović je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa Mijajlo Đurić, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.
Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.
Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.
Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.
Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.
Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.
Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")
Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.
Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke Vesne Bratić. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.
Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.
Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.
Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.
Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.
DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.
- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.
Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.
Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.
DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.
Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.
A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ Jugoslava Blagojevića, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.
Akademik Slobodan Backović je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:
- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete
Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.
Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.
Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.
- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.

1084x550

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

Povod za ovaj tekst je rebalans Budžeta i dislociranje sredstava za vjerske škole u Budžet Ministarstva pravde. Pobjeda je objavila 10. novembra odličan, analitičan i opširan članak o tome.
&nbsp;Interesantno kako se iz Ministarstva pravde to dislociranje opravdava. &nbsp;Izjavili su za Pobjedu: ".. da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica uređuju pitanja saradnje države i vjerskih zajednica." a da &nbsp;se u tom istom Zakonu saradnja pominje samo jedan put u članu 9, stav 2: "Odnosi između države i vjerskih zajednica zasnivaju se na uzajamnom razumijevanju i saradnji, posebno u oblasti karitativne, socijalne, zdravstvene, obrazovne i kulturne djelatnosti."
&nbsp;U članu 56 istog Zakona propisuje se: "Vjerska škola koja je licencirana, odnosno akreditovana kao obrazovna ustanova, ima pravo na finansiranje iz državnog budžeta, srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom." Obratite pažnju na: "srazmjerno broju učenika, u skladu sa zakonom".
&nbsp;Do sada je za finansiranje vjerskih škola bio nadležan Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju u kojem je propisano, član 139: "Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona." a u članu 138 Opšteg zakona se određuje kako se izračunava iznos sredstava koji se dodjeljuje školi: "na: osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za određeni obrazovni program, broja učenika, odnosno djece, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje."
&nbsp;Ovaj član (138) Opšeg zakona propisuje i uslov za finansiranje privatnih (pa i vjerskih) škola: "Privatna ustanova koja izvodi javno važeće obrazovne programe može da se finansira iz budžeta Crne Gore u skladu sa ovim zakonom, ako: 1) izvodi obrazovni program od prvog do završnog razreda školovanja;" Medresa je počela da dobija sredstva iz budžeta tek kada je ispunila ovaj uslov, a škola "Sveti Sava" je počela da dobija sredstva, uz ignorisanje ovog uslova, i kada nije imala učenika 2021. godine (po Vojinoviću za osnivanje). Ovaj uslov neće ispuniti još za dvije godine. Imaju nastavu samo u prvom i drugom razredu.
&nbsp;Nažalost Medresa nije dobila licencu pa nije mogla zakonito ni dobijati sredstva iz Budžeta. Nema je u Vladinom spisku licenciranih privatnih srednjih škola (<a href="https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a">https://www.gov.me/dokumenta/ab9a21aa-d84a-4578-8b34-870c84f6251a</a>). Iako nema licencu, pa zbog toga ni status pravnog lica, Medresa se finansirala preko Ugovora sa Mešihatom islamske zajednice u Crnoj Gori od 2018. godine. Članom 139 Opšteg zakona propisano je da: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom", što znači da je ugovor sa Mešihatom bio mimo zakona.
&nbsp;Posebno zabrinjavajuće je to da su Medresa i škola "Sveti Sava" finansirane preko Ministarstva prosvjete koje je ignirisalo Medresino nemanje licence i neizvođenje programa od prvog do završnog razreda škole "Sveti Sava", ne određujući sredstva objema školama na osnovu broja učenika i cijene obrazovanja učenika. Sve mimo Zakona!
&nbsp;U izvještaju DRI o reviziji o finansiranju vjerskih škola se navodi: "Ministarstvo nije prezentiralo (dostavilo) državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene koštanja &nbsp;obrazovanja učenika za svaki obrazovni program, u skladu sa normativima i standardima, koju je dužno da donese u skladu sa članom 138 Zakona." Može se zaključiti da je nijesu dostavili (metodologiju) jer je nemaju.
&nbsp;Sada treba iz Ministarstva pravde da objasne kako oni mogu na osnovu svega navedenog finansirati rad vjerskih škola. To su ipak "škole" a rad škola se uvijek finansirao preko Ministarstva prosvjete. Kako se može desiti da to radi Ministarstvo pravde je veoma neobično i čudno, kada škole ne ispunjavaju zakonske uslove za finansiranje. Može li Ministarstvo pravde ove škole finansirati kako propisuje član 56 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica? Može li Ministarstvo pravde finansirati privatnu školu koja nema licencu za rad kao što je Medresa i školu koja ima lažnu licencu i ne realizuje program od prvoh do posljednjeg razreda kao što je škola "Sveti Sava"? Može li Ministarstvo pravde gaziti Zakon?
&nbsp;Ako se pogleda Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva pravde, vidjećete da Direktorat za saradnju sa vjerskim zajednicama ima dvije direkcije: Direkciju za registraciju i vođenje Jedinstvene evidencije vjerskih zajednica i Direkciju za podršku vjerskim zajednicama. U opisu rada ovog Direktorata ne pominju se vjerske škole, posebno njihovo finansiranje. Otkuda i na osnovu kog pravnog propisa se pojavilo mišljenje da je Ministarstvo pravde odgovorno za finansiranje vjerskih škola a Ministarstvo prosvjete za njihove obrazovne programe? Može li se sve to sakriti pod saradanjom Vlade sa vjerskim zajednicama i odlukom Vlade da se finansiranje vjerskih škola prebaci na Ministarstvo pravde? Ne treba zaboraviti da član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom."
&nbsp;Može li se iz budžeta finansirati privatna škola kao što je škola "Sveti Sava" u kojoj su svi nastavnici angažovani (iz izvještaja Odsjeka inspekcije rada) preko ugovora o djelu, da direktor Jugoslav Blagojević kao penzioner ne može da bude direktor, da nastavnici vjerskih predmeta nemaju licencu za rad? &nbsp;Školska zgrada se još gradi, škola ne ispunjava propisane uslove za dobijanje licence.
&nbsp;Sva dosadašnja dešavanja sa finansiranjem vjerskih škola su nasilje nad zakonom i zdravim razumom. Jedino objašnjenje da je sve rezultat nekog dogovora, koji se krije, između nekog iz aktuelne vlasti i Mešihata i vlasti i Mitrpolije SPC. I ova novost da će Ministarstvo pravde biti odgovorno za finansiranje vjerskih škola je opet stvar nekog dogovora, nije Zakona. Vjerovatno da bi se opet zaobišao Zakon.
&nbsp;Dogovor o finansiranju škole "Sveti Sava", Vlada-Mitropolija SPC, vjerovali ili ne, štiti i jedan od tužilaca SDT. On opravdava kao zakonitu dodjelu sredstava za osnivanje vjerskoj školi "Sveti Sava" sa tim da u Opšem zakonu o obrazovanju i vaspitanju: "....ne postoji u citiranom zakoniku imperativna zabrana dodjele sredstava za osnivanje škole, to su prijavljeni u konkretnom tumačili zakon po slobodnom uvjerenju, a suprotno &nbsp;navodima krivične prijave, sa kojih razloga smatram da ne postoji protivpravnost u ovakvom tumačenju zakona....".
&nbsp;Znači, u Zakonu je propisano kako se i kada može finansirati vjerska škola. Ti propisi se mogu ignorisati kao da ne postoje. &nbsp;U tom Zakonu ne postoji zabrana za dodjelu sredstava za osnivanje škole, pa tumačenjem zakona po slobodnom uvjerenju, možete dodijeliti školi sredstva da se osnuje? Nije nezakonito to da je sve urađeno protivno propisanim normama Zakona koje ste ignorisali kao da ne postoje?

Bezakonje se nastavlja

Centar za građansko obrazovanje podnio je danas Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da je to urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom.
- Što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore - ističu iz Centra za građansko obrazovanje.
Kako su precizirali, član 139 stav 3 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se samo srednje vjerske škole koje izvode javno važeće obrazovne programe mogu finansirati iz budžeta Crne Gore.
- Odobrenje ovih isplata nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog Zakona na osnovu ekonomske cijene koštanja obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje - kazali su iz CGO.&nbsp;
Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je, kako ocjenuju, da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu.
&nbsp;- CGO cijeni da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju u finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a - poručili su iz ove nevladine organizacije.

CGO podnio SDT-u krivičnu prijavu zbog isplate 4,9 miliona eura za finansiranje vjerskih škola

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Služba bezbjednosti Parlamenta Kanade u Otavi proglasila je lokdaun u zgradi na Parlament Hilu. Obavještenje o lokdaunu poslato je u subotu poslijepodne zaposlenicima koji rade na Parlament Hilu.
Rečeno im je da odmah potraže zaklon u najbližoj prostoriji, zatvore i zaključaju sva vrata te da se sakriju.
CBC News kontaktirao je policiju Otave &nbsp;i službu Parlamenta ali nijedna služba nije navela razloge lokdauna.
- Ako nijeste u neposrednoj blizini, držite se podalje do daljnjega. Nemojte prilaziti područjima u lokdaunu- objavila je služba.&nbsp;
Policija Otave je poručila preko društvenih mreža da je u toku policijska akcija na Parlament Hilu i da mole građane da izbjegavaju to područje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOttawaPolice%2Fstatus%2F1908610149276622875%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908610149276622875%7Ctwgr%5E4499614ff368cd4717caf9731172ebabe009b10f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Otava: Evakuisan kanadski parlament

Komandant združenih snaga NATO u Evropi američki general Kristofer Kavoli izjavio je danas da KFOR trenutno na Kosovu ima 4.300 vojnika, ali su raspoređene i rezervne jedinice kako bi se izborili sa rastućim tenzijama, piše Indeks onlajn. 
 
- Kao što znate, KFOR na Kosovu ima 4.300 vojnika, od kojih je manje od 600 američkih. Italijani su preuzeli veliki dio tereta misije. Rasporedili smo i rezervne snage kako bismo se nosili sa rastućim tenzijama, koje su prisutne više od godinu dana- rekao je Kavoli.
On je dodao da se broj stalnih snaga proširuje kako bi se oslobodile rezervne snage i izrazio uvjerenje da će uskoro biti postignut dogovor o tome.
Naveo je da su, pored Italije i Turske, ključne nacije u misiji KFOR Velika Britanija i Mađarska.

NATO general Kavoli: Raspoređene rezervne jedinice KFOR-a na Kosovu zbog rastućih tenzija

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić saopštiće ime mandatara za novu Vladu sjutra, u 20 časova, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Republike.
Predsjednik Vučić će se javnosti obratiti povodom izbora mandatara iz Palate Srbija.
- Na osnovu ustavnih ovlašćenja, predsjednik Republike predložiće Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, pošto je saslušao mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista- navodi se u saopštenju.
Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju još krajem januara, jer je smatrao da je objektivno odgovoran za napad na studente u Novom Sadu.
Skupština Srbije 19. marta konstatovala je ostavku premijera Miloša Vučevića čime je pala aktuelna Vlada Srbije.
Iz Srpske napredne stranke najavili su da imaju dva konkurentna kandidata za mandatara. Za kog od te dvojice su se odlučili saznaće se sjutra . 
Posljednji rok za izbor nove Vlade je 18. april.

Vučić sjutra u 20 časova saopštava ime mandatara za novu Vladu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: vjerske-skole