Evropska unija se sprema da dodatno pooštri vizna pravila za ruske građane, ukidajući u većini slučajeva izdavanje šengenskih dozvola za više ulazaka, rekla su tri evropska zvaničnika Politiku.
Ovaj potez, koji predstavlja još jedan korak u naporima EU da kazni Moskvu zbog rata u Ukrajini, značiće da će Rusi uglavnom dobijati vize za jedan ulazak, uz neke izuzetke iz humanitarnih razloga ili za pojedince koji imaju i državljanstvo EU.
Brisel je već otežao i poskupeo Rusima dobijanje viza, suspendujući sporazum o olakšavanju viznog režima sa Moskvom krajem 2022. godine, a neke članice, poput baltičkih država, otišle su još dalje - zabranjujući ili maksimalno ograničavajući Rusima da potpuno kroče na njihovo tlo.
Međutim, izdavanje viza ostaje u nacionalnoj nadležnosti, što znači da, iako Evropska komisija može otežati proces, ne može nametnuti potpunu, sveobuhvatnu zabranu ruskim državljanima.
Prema podacima Evropske komisije, 2024. godine više od pola miliona Rusa dobilo je šengenske vize, što je značajno povećanje u odnosu na 2023. godinu, iako je i dalje daleko ispod predratnog nivoa, kada je 2019. izdato više od četiri miliona viza.
Mađarska, Francuska, Španija i Italija nastavljaju da bez većih problema odobravaju turističke vize ruskim državljanima.
Očekuje se da će nova, stroža pravila, koja su dio paketa mjera namijenjenih smanjenju broja Rusa koji ulaze u EU, biti formalno usvojena ove nedjelje.
Odvojeno od toga, EU planira da ograniči i kretanje ruskih diplomata, zahtijevajući od njih da unaprijed obavijeste države ako putuju preko Šengenskog prostora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU pooštrava vizna pravila za Ruse: Kraj višestrukih ulazaka u Šengen

Vlada Crne Gore donijela je odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Republike Turske, koju inače ni sami ne znaju da objasne, kazali su u Zajednici crnogorskih udruženja u Njemačkoj - eMDe Alijansa.
U eMDe Alijansi su rekli da je donošenjem ove odluke Vlade brojnoj, patriotski orijentisanoj dijaspori u razvijenim zemljama demokratskog zapada pripao nemoguć zadatak. 
- Naime, pripadnicima crnogorske dijaspore pripala je nezahvalna dužnost da u zemljama u kojima žive objašnjavaju domaćinima kakva je to država (inače, o tempora! o mores!, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji) u kojoj rulja, na ulici, uređuje viznu politiku. Kakva je to Vlada, i kakve su to institucije - pitaju u eMDe Alijansi.
Po zvaničnoj statistici Uprave policije u Crnoj Gori je od početka 2025. godine ubijeno devet osoba. U eMDe Alijansi kažu da institucije i policijski organi, kako je poznato, nijesu na ova ubistva reagovale masovnim privođenjima i hapšenjima. 
- Na linč spremna rulja se nije okupljala, nije prijetila i skandirala na račun počinioca i na talasu nasilja nije demolirala privatnu imovinu. No sve se ovo desilo nakon što je od strane dvojice državljana Azerbejdžana i Turske, iz javnosti nepoznatih razloga, nažalost pretučen i nožem ranjen građanin Podgorice - navedeno je u saopštenju eMDe Alijanse.
Neželjeni incident i krivično djelo sa društvene margine iznenada se, ističu, našlo u fokusu crnogorske društveno-političke stvarnosti. 
- Nastala je prava anti-turska pomama i histerija, koja je poprimila lokal-nacionalističko-šovinistička obilježja. Naime, svi u Crnoj Gori znaju da su, pored naziva za pripadnike maloazijske nacije, termini „Turčin“ i „Turkinja“ stari, ksenofobni disfemizmi za pripadnike islamske religije (prevashodno Bošnjake) u Crnoj Gori. Pa kada nasilna rulja ulicama Podgorice skandira da „Ubij Turčina“ to nije poruka samo za „Turke iz Turske“, već i za lokalne, kojima se poručuje „gdje im je mjesto“ odnosno šta im se može desiti ukoliko se tog mjesta ne budu držali - navedeno je u saopštenju.
Kako kažu u eMDe Alijansi, brojna crnogorska dijaspora se pita da li nekontrolisano divljanje razularene rulje ulicama Podgorice treba razmujeti kao „pokaznu vježbu“ ili „generalnu probu“ za neke buduće nemire u kojima će target biti „lokalni Turci“?
- Sasvim očekivano u čitavoj gadariji nije potencirana činjenica da je u incidentu ranjavanja Podgoričanina učestvovao i državljanin Azerbejdžana. Vjerovatno zbog toga što je u čitavu pometnju prste umješala i neka od legalnih ili ilegalnih „službi“ države Srbije, koja, poznato je, ima dobre i prijateljske odnose sa Azerbejdžanom, i koja (Srbija) ne propušta ni jednu priliku da napravi haos u Crnoj Gori - stoji u saopštenju.
Posebna priča je, ističu, namontirano skandiranje predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Nako ovih dešavanja dijaspora poručuje da se nezadrživo približava trenutak u vremenu u kojem će predsjednik Vlade Milojko Spajić morati donijeti odluku koju, kažu u eMDe Alijansi, već predugo odlaže. 
- Ili će Crna Gora biti stabilna i sigurna evropska država u kojoj se poštuju prava svih njenih građana, nezavisno o etničkoj i religijskoj pripadnosti; ili će Crna Gora biti srpska despotija u kojoj rulja, na ulici, vodi državnu politiku. Da ponovimo, kako nas oni nevjerni ne bi pogrešno shvatili, žao nam je zbog napada na mladića iz Podgorice! Međutim, mi zaista ne možemo da ćutimo, a da se koristeći taj događaj stvara ratnohuškačka atmosfera u državi i sprovode tuđi interesi, svi znamo i čiji - poručeno je u saopštenju.

Zajednica crnogorskih udruženja u Njemačkoj: Kakva je to država u kojoj rulja na ulici uređuje viznu politiku?

Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

Vlada Crne Gore saopšila je da će u saradnji sa Evropskom unijom nastaviti da traži najbolja rješenja i aktivno raditi na usklađivanju viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima.
Kako su rekli u Vladi, u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni su za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto BDP-a.&nbsp;
- Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja - navedeno je u saopštenju Vlade.
Konkretno iz Vlade kažu da je Rusija zemlja sa najvećim brojem lica koji u Crnoj gori imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije).
- Rusija sa 230.000 ruskih posjetilaca godišnjei dalje ima značajan uticaj na ekonomiju; zemlja sa najvećim brojem lica koji u CG imaju regulisan boravak - navedeno je u saopštenju.
Vlada dalje navodi Azerbejdžan, zemlju koja je investirala milijardu eura u rizort Portonovi i sa 15.000 turista godišnje.
- Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Bahrein: Rastuće investicije iz ovih zemalja u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta; Turska: treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024), 320.000 posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske - dodaju dalje u Vladi.
Podsjećaju da Kina učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (autoput, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024.
Ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana je, navode, Bjelorusija. Trenutno je, podsjećaju, 50 ljudi na listi čekanja, a troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje.
- Za Crnu Goru je ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju - kažu u Vladi.
Napominju da, u cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa.
- To su izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima; Angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže. Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu; Reforma Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od 1 milion eura u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU - kazali su u Vladi.
Kako kažu, Crna Gora je privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je, tvrde u Vladi, turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru.&nbsp;
Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio destinacija, ima ograničenja zbog, kako objašnjavaju u Vladi, nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije.
- U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024-2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU - poručeno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;

Vlada: Bezvizni režim prema određenim zemljama uspostavljen zbog ekonomskih interesa

Bez obzira na zacrtanu dinamiku evropskog puta i planove za zatvaranje poglavlja do kraja godine, nedopustivo je da se 25 kompleksnih zakona koji direktno utiču na građane usvajaju u Skupštini Crne Gore za nešto više od sat vremena, poručili su iz Građanskog pokreta URA.
Upozoravaju da je poražavajuće da se bez rasprave, bez pojašnjenja, pukim pritiskom na taster, poslanici izjašnjavaju o zakonima koje objektivno nijesu ni pročitali i da na taj način pristaju na ponižavanje svog digniteta i institucije parlamenta.
- Ovakva dinamika je sve osim, evropska. Ako su neke druge države činile isto ili slično da bi ubrzale zatvaranje poglavlja, to ne treba da bude primjer na koji se ugledamo, nego primjer iz kojeg učimo kako ne treba. Svi zakoni doneseni na ovakav način će se mijenjati, a posljedice takvog rada će plaćati građani. I da ne idemo dalje od sopstvenog dvorišta, imali smo isto iskustvo sa IBAR zakonima. Tada su, pod pritiskom u žurbi za dobijanje IBARA usvojeni štetni zakoni u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, koje je ista Vlada, odmah nakon dobijanja IBARA morala mijenjati- navode iz pokreta URA.
Oni su naglasili da takav površan rad Vlade, uz ponižavanje i obesmišljavanje Skupštine, nije nikakva odlika evropskog društva kakvom težimo.
- Zato ova Vlada i parlamentarna većina, koja pokazuje disfunkcionalnost na svakom polju: bezbjednosnom, ekonomskom, u zdravstvu, energetici, treba što prije da bude smijenjena, da ne bi njihove greške ispravljali decenijama nakon ulaska u EU- zaključili su iz Građanskog pokreta URA.

GP URA: Evropski put postao izgovor vlasti za urušavanje Skupštine i donošenje štetnih zakona

Španija planira da zabrani pristup društvenim mrežama maloljetnicima mlađim od 16 godina.
Platforme će biti obavezane da implementiraju sisteme za verifikaciju starosti, izjavio je danas premijer Pedro Sančez, najavljujući nekoliko mjera za garantovanje sigurnog digitalnog okruženja.
Sančezova vlada, koja je u koaliciji sa ljevicom, više puta je ukazivala na širenje govora mržnje, pornografskog sadržaja i dezinformacija na društvenim mrežama, tvrdeći da to ima negativan uticaj na mlade.
- Naša djeca su izložena prostoru koji nikada nije trebalo da istražuju sama. Nećemo više to prihvatati - rekao je Sančez obraćajući se na Svjetskom samitu vlada u Dubaiju, pozivajući druge evropske zemlje da primijene slične mjere.
- Štitićemo ih od digitalnog Divljeg zapada - dodao je on, prenosi Rojters.
Australija je prva zemlja koja je zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina, a to razmatraju i Velika Britanija i Francuska.
Sančez je rekao da se Španija evropskim zemljama, koje je nazvao "Koalicijom digitalno voljnih", kako bi koordinisale i sprovele prekograničnu regulaciju.
Koalicija će održati svoj prvi sastanak u narednim danima, dodao je. Nije rekao koje zemlje čine ovu grupu, a njegov kabinet nije odgovorio na zahtev za pojašnjenjem.
- Znamo da je ovo bitka koja daleko prelazi granice svake zemlje - rekao je Sančez.
Najavio je da će u Španiji takođe sljedeće nedjelje biti predložen zakon koji će omogućiti kažnjavanje rukovodilaca društvenih mreža za ilegalni sadržaj i govor mržnje, kao i kriminalizovati manipulaciju algoritmima i širenje ilegalnog sadržaja, rekao je Sančez.
Među mjerama koje je predložio bio je sistem za praćenje govora mržnje na internetu, dok bi platforme bile obavezane da uvedu sisteme za verifikaciju starosti koji "nisu samo formalnost", rekao je on.
Njegova vlada će početi proces donošenja zakona već sljedeće nedjelje, dodao je Sančez.

Španija će zabraniti pristup društvenim mrežama za osobe mlađe od 16 godina

Grupa nevladinih organizacija izrazila je protest zbog odluke Vlade i Skupštine Crne Gore da na dnevnom redu Drugog vanrednog zasijedanja zadrže Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, iako Evropska komisija o tim aktima još nije dostavila mišljenje.
Kako ističe grupa od 18 civilnih organizacija, i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će prijedlozi tih zakona biti razmatrani i usvajani tek nakon dobijanja mišljenja i okončanja konsultacija sa Evropskom komisijom, u skladu sa propisanom procedurom.
- Zahtijevamo da se ovi predlozi hitno skinu sa dnevnog reda do pribavljanja konačnog mišljenja Evropske komisije i njihovog potpunog usaglašavanja sa evropskim i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratskog nadzora bezbjednosnog sektora - ističu u saopštenju.
Zadržavanje ovih zakona na dnevnom redu, kako su naglasili, predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti.
- Radi se o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji. Posebno naglašavamo da ove izmjene zakona nisu potrebne za proces pridruživanja EU (nemaju "plavu zastavicu") i da su predložene bez usaglašavanja s evropskim standardima - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su ovi prijedlozi zakona već jednom povučeni iz procedure nakon snažnih reakcija javnosti, uz obećanje da će se proces unaprijediti i da će se javnost i međunarodni partneri uključiti u izradu rješenja.&nbsp;
Do danas nijedna javna rasprava nije održana, niti su građanima i stručnoj javnosti predočene eventualne izmjene koje bi opravdale njihovo ponovno razmatranje.
&nbsp;- Posebno je problematično to što predlagači ovih zakona crnogorsku javnost ni ne obavještavaju o tome da li je Evropska komisija dostavila konačno mišljenje i kakvo o ovim zakonima, već te informacije novinari moraju da traže od Evropske komisije. Zakoni koji uređuju rad Agencije za nacionalnu bezbjednost i policije predstavljaju temelj sistema bezbjednosti i moraju se donositi u otvorenom, inkluzivnom i transparentnom postupku - navodi se u saopštenju grupe NVO.
Dodaju da astavak netransparentnog procesa njihovog nametanja predstavlja korak unazad za demokratiju, vladavinu prava i evropski put Crne Gore.
Saopštenje potpisuju:&nbsp;
Akcija za ljudska prava
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za ženska prava (CŽP)
Asocijacija Spektra
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Juventas
Prima
Sigurna ženska kuća
SOS PG
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje pravnika Crne Gore

Grupa NVO: Prijedlozi spornih zakona o bezbjednosti na dnevnom redu Skupštine bez zelenog svjetla EU

Odlučio sam da vratim juče usvojene zakone Skupštini na ponovno razmatranje kako bi poslanici mogli da ih zaista i pročitaju, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
- Evropske reforme ne znače puko dizanje ruku u Skupštini, ni usvajanje zakona bez rasprave i diskusije. Građani od poslanika očekuju ozbiljan i odgovoran pristup prilikom donošenja zakona koji određuju njihov svakodnevni život- kazao je Milatovič.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F2018678596580098102%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: vizna-politika