Odlazeća ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da se suspenzija američkih viza ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsad-obustavljaju-obrade-zahtjeva-za-imigrantske-vize-gradanima-crne-gore-kosova-bih-albanije-s-makedonije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rajnke je kazala da odluka Stejt Departmenta da suspenduje procesuiranje imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima je i Crna Gora, ima za cilj da pomogne SAD da snažnija zemlja.
- Procesi se dešavaju posljednjih nekoliko godina i želim da vas podsjetim da je riječ o imigraciji u SAD. Dakle, to se ne odnosi na regularne vize za putovanje i za turizam. Ja želim da kažem da je Crna Gora dobrodošla i žeelimo dobrodošlicu svim ljudima koji su kvalifikovani da dobiju vizu i želim da vas ohrabrim da putujete u našu zemlju - kazala je Rajnke i pojasnila da odluka SAD-a ne uključuje radne, studentske i vize za putovanje.
Nije mogla da odgovori koju vrstu pomoći vlada Sjedinjenih Američkih Država daje imigrantima, s obzirom na to da je predsjednik Donald Tramp najavio na svojim društvenim mrežama da se veliki novac izdvajao za tu namjenu.
- Voljela bih da imam sve te informacije i vjerujem da ste zaista zainteresovani za to, ali vjerujem da ćemo uskoro dobiti ove informacije s obzirom na to da su ovo posljednje vijesti - kazala je Rajnke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Suspenzija američkih viza se ne odnosi na radne, studentske i vize za putovanja

Crna Gora će pooštriti vizna pravila za ruske državljane kako bi bila usklađena sa politikom EU. To proizilazi iz izjave premijera Milojka Spajića koji je, u emisiji <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2025/11/20/montenegro-pm-vows-visa-restrictions-on-russian-travellers">The Europe Conversation na Euronewsu</a>, rekao da namjeravamo da uvedemo odgovarajuće mjere „veoma uskoro“.
Ranije ovog mjeseca, EU je najavila stroža vizna pravila za ruske državljane kako bi se poboljšala bezbjednost nakon hibridnih dron napada pripisanih Rusiji.
Od sada, ruski državljani više neće imati pravo na vize za više ulazaka u EU. Umjesto toga, moći će da dobiju samo jednokratne vize, što zahtijeva novu aplikaciju za svaku posjetu. Međutim, u Crnoj Gori je situacija drugačija: ruski državljani mogu da putuju u zemlju bez vize do 30 dana uz važeći pasoš, što dovodi do velikog broja ruskih posjeta.
Spajić je istakao da Crna Gora u potpunosti prati Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU (CFSP) — ključni uslov za članstvo u EU — uključujući i u ovom pitanju.
CFSP je okvir EU za koordinaciju spoljne politike i bezbjednosnih aktivnosti, koji uključuje sankcije EU protiv Rusije.
- Čak i prije nego što imamo status i benefite članstva, ponašamo se kao država članica - rekao je premijer.
Očekuje se da Crna Gora prilagodi svoju viznu politiku onoj EU kako bi se pridružila bloku od 27 članica.
Zemlja je takođe ukinula bezvizne režime za državljane Jermenije, Uzbekistana, Kuvajta i Egipta u oktobru, kako bi se uskladila sa politikom EU.
Vlada se nada da će zemlja postati 28. članica EU do 2028. &nbsp;Spajić je priznao da je postignut brz napredak, ali da se može učiniti još više.
- Potrebno je da svih 27 država članica osjete i istinski veruju da je u njihovom nacionalnom interesu da vide Crnu Goru kao dio EU - rekao je Spajić.
Moramo, kaže, da ih u to ubjedimo.
- Ne smijemo da se opuštamo - naveo je on.
Spajić vjeruje da bi se Crna Gora sada trebalo fokusirati na izgradnju i jačanje odnosa sa drugim državama članicama.
- Postoje države članice koje su malo konzervativnije prema proširenju kao konceptu. Zato moramo veoma naporno da radimo sa tim zemljama - naveo je on.
Na ovom mjestu, Spajić je naglasio značaj vladavine prava: „Zemlje Balkana tradicionalno su bile fokus u pogledu ovog aspekta.“
Dodao je da je Crna Gora sprovela reforme na ovom polju, što dokazuje zatvaranje poglavlja pet o javnim nabavkama. Ovo se odnosi na skup zakona i propisa EU koje zemlje kandidati moraju da usvoje prije nego što mogu postati članice.
- Opet, moramo uraditi mnogo više. Moramo pokazati da radimo odličan posao kada je riječ o vladavini prava - istakao je on.
Generalno, sa tehničke strane, Spajić je rekao da Crna Gora treba da obavi „svoj dio zadataka i bude spremna za pristupanje“.
- To je u našem interesu, u interesu cijele unije, jer očigledno, kada se pridružimo EU, želimo da dodamo vrijednost. Ne želimo da oduzimamo vrijednost - zaključio je Spajić.

Spajić: Brzo ćemo uvesti vize za državljane Rusije

Sjedinjene Američke Države će ubrzati izdavanje viza za strane posjetioce koji imaju karte za utakmice FIFA Svjetskog prvenstva koje će se sljedeće godine održati u 11 američkih gradova, saopštio je sinoć američki predsjednik Donald Tramp.
Vašington će uspostaviti sistem zakazivanja termina za intervjue za vizu koji će prioritetno tretirati strane navijače koji prisustvuju utakmicama Svjetskog prvenstva, koje će se održavati od 11. juna do 19. jula. Meksiko i Kanada će takođe biti domaćini pojedinih utakmica.
Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da su vladine agencije radile "kako bi osigurale da fudbalski fanovi iz cijelog svijeta budu pravilno provjereni i da sljedećeg ljeta lako mogu doći u SAD".
Predsjednik SAD je naveo da je njegova administracija ubrzala izdavanje viza za ljude iz većine zemalja, sa vremenom čekanja sada od 60 dana ili manje. Rekao je da bi Svjetsko prvenstvo moglo donijeti 30 milijardi dolara i stvoriti 200.000 radnih mjesta.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je da je Stejt department dodao 400 konzularnih službenika za obradu viza, čime je u nekim zemljama udvostručena prisutnost.
- SAD nude prioritizovane termine kako bi fanovi mogli obaviti svoje intervjue za vizu i pokazati da ispunjavaju uslove - rekao je Rubio.
U Bijeloj kući, predsjednik FIFA Đani Infantino rekao je da će pet do 10 miliona ljudi doći u SAD zbog utakmica.
FIFA je saopštila da je više od milion karata već kupljeno od strane fanova iz 212 zemalja.
U saopštenju, fudbalska upravljačka organizacija navela je da će vlasnici karata početkom 2026. dobiti više informacija o sistemu prioritizovanih termina za vize.

Za sve koji imaju kartu za Svjetsko prvenstvo u SAD: Tramp uvodi prioritetne vize

Državljani Turske koji posjeduju obični pasoš od četvrtka će biti podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru, objavila je Ambasada Turske u Podgorici.
Iz ambasade su podsjetili da u skladu s odlukom Vlade Crne Gore, režim bezviznog putovanja za državljane Turske privremeno suspendovan.
- Prema informacijama dobivenim od Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, državljani Turske koji posjeduju običnu (bordo) putovnicu od 30. oktobra biće podložni viznom režimu prilikom putovanja u Crnu Goru - navodi se u objavi ambasade na mreži X.
Dodaje se da se zahtjevi za vizu mogu podnijeti putem Ambasade Crne Gore u Ankari ili Generalnog konzulata u Istanbulu.
- S druge strane, osobe koje imaju pasoš i boravišnu dozvolu koja važi najmanje tri mjeseca, i rezidenti Australije, Kanade, Japana, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja Šengenskog prostora i posjeduju važeću višekratnu vizu, mogu ući u Crnu Goru bez vize, pod uslovom da njihov boravak ne prelazi 30 dana - piše u objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTC_PodgoritsaBE%2Fstatus%2F1983180473414365597%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora od četvrtka uvodi vize za državljane Turske

Ljudi koji apliciraju za život ili rad u SAD-u sada će biti provjeravani i zbog mogućeg “antiamerikanizma”, uključujući provjeru njihovih profila na društvenim mrežama, saopštile su vlasti, u sklopu pooštravanja restrikcija koje su zabrinule zagovornike imigracije i advokate.
Imigracioni službenici moći će provjeravati da li su podnosioci zahtjeva imali “bilo kakvo učešće u antiameričkim ili terorističkim organizacijama” ili da li postoji “dokaz o antisemitskoj aktivnosti”, navodi se u ažuriranoj politici Američke službe za državljanstvo i imigraciju (USCIS), piše N1.
Provjere društvenih mreža, koje je administracijaDonalda Trampaveć uvela u proces imigracione provjere u junu, bit će proširene kako bi obuhvatile i traganje za bilo kakvom “antiameričkom aktivnošću”, stoji u saopštenju.
Stejt Department je ove godine poništio više od 6.000 studentskih viza, rekao je u ponedjeljak jedan zvaničnik.
A u junu je Stejt Department saopštio da ambasade i konzularna predstavništva moraju provjeravati aplikante za studentske vize zbog “neprijateljskih stavova prema našim građanima, kulturi, vladi, institucijama ili temeljnim principima.”
- Američke beneficije ne bi trebale biti date onima koji preziru ovu zemlju i promovišu antiameričke ideologije - rekao je glasnogovornik USCIS-aMathju Trageseru saopštenju za javnost.
On je dodao da je imigraciona agencija “posvećena implementaciji politika i procedura koje iskorjenjuju antiamerikanizam i podržavaju sprovođenje rigoroznih mjera provjere i nadzora u najvećoj mogućoj mjeri.”
Ažurirana politika nije dala tačnu definiciju “antiamerikanizma,” već je samo navela da se to odnosi na one koji podržavaju “antisemitski terorizam, antisemitske terorističke organizacije i antisemitske ideologije.”
Međutim, ukazala je na jedan dio Zakona o imigraciji i državljanstvu iz 1952. godine (INA) kao primjer “antiameričkih” ideologija.
Taj dio zakona, koji predstavlja glavni pravni okvir SAD-a za imigraciju, zabranjuje određenim osobama da postanu naturalizirani državljani, uključujući članove različitih komunističkih partija, one koji se zalažu za “svjetski komunizam”, one koji pišu ili distribuiraju materijale protiv “svake organizovane vlade”, ili one koji žele nasilnim putem srušiti američku vladu.
Ova objava odmah je izazvala zabunu i uzbunu, a na online forumima povela se rasprava o tome šta se zapravo smatra “antiamerikanizmom”.
Mnogi su izrazili zabrinutost da bi nejasna formulacija i izostanak jasne definicije mogli imigracionim službenicima dati ovlasti da dodatno pooštre imigraciju, bez obzira na postojanje stvarne prijetnje.

Stejt Department će u aplikacijama za vizu pregledati društvene mreže zbog „antiameričkih poruka“

Američka ambasada u Podgorici upozorila je studente da im vize mogu biti poništene, ali i da mogu izgubiti pravo na buduće američke vize ukoliko prekrše uslove studentskog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Ako odustanete od studija, preskačete časove ili napustite program bez obavještavanja škole, vaša studentska viza može biti poništena, a to može uticati i na vaše šanse za dobijanje budućih američkih viza - navodi se u objavi na X-u Ambasade SAD u Podgorici.
Iz Ambasade savjetuju studente da striktno poštuju uslove svoje vize i održavaju status redovnog studenta kako bi izbjegli probleme sa imigracionim vlastima.

Američka ambasada upozorila studente na moguće posljedice u slučaju kršenja uslova boravka u SAD

Prvi konkretni koraci na unapređenju saradnje između Crne Gore i Bahreina evidentirani su samo dva mjeseca po zvaničnoj posjeti predsjednika Vlade Milojka Spajića Manami, poruka je današnjeg susreta predsjednika Vlade sa delegacijim Bahreina na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.&nbsp; Tokom susreta premijera Milojka Spajića i delegacije Bahreina predvođene ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom bin Kalifom i predsjednikom Fonda rada (Tamkeen) Isa bin Salmanom bin Hamadom Al Kalifom, poručeno je da građanima Bahreina neće biti potrebne vize za dolazak u Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250123150132_c0d07a42c29730b8a283f5ae121b3289faea5db17b1fbd338aa03479f48946e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Spajić u Davosu"> <figcaption>Spajić u Davosu(Photo: Spajić u Davosu)Vlada Crne Gore</figcaption> </figure>  To bi, kako su ocijenili, trebalo da ima pozitivne implikacije po crnogorsku ekonomiju imajući u vidu da postoji značajno interesovanje za posjetu i inevstiranje u Crnu Goru. U tom kontekstu već se intenzivno radi na spajanju dvije zemlje avio linijom.&nbsp; Tokom posjete premijera Spajića Bahreinu u novembru prošle godine, što je ujedno i bila prva posjeta na najvišem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa, potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Fondom rada (Tamkeen), na temelju koje će se u prvoj polovini 2025. započeti i aktivnosti na diverzifikaciji tržišta rada i &nbsp;dokvalifikaciji radne snage u Crnoj Gori. - Prekvalifikacije i obuke urađene od strane Tamkeen fonda, potpuno su promijenile naše tržište rada. Čak 95 odsto Bahreinaca, koji sada rade u privatnom sektoru, prošli su &nbsp;Tamkeen obuke što najbolje pokazuje koliki su benefiti za domaću privredu. Rado ćemo sa Crnom Gorom podijeliti iskustva i znanje u ovoj oblasti. Vaša posjeta Manami bila je kjučni korak za jačanje saradnje naše dvije zemlje - podcrtao je Isa bin Salman. Tokom susreta bilo je riječi i o prilikama za dolazak bahreinskih investitora u Crnu Goru, što bi, kako su ocijenili, moglo da generiše i jačanje ekonomske saradnje dvije zemlje. - Brojne naše kompanije ozbiljno razmatraju da investiraju i šire poslovanje. Posebno smo oprezni u izboru zemalja, ali Crnu Goru smatramo pouzdanim partnerom. Ukidanje viza nesporno će se pozitivno odraziti u tom smislu - kazao je ministar Salman bin Kalifa. Na sastanku je ocijenjeno da će najavljena posjeta krunskog princa i predsjednika Vlade Bahreina, šeik Salman Bin Hamad Al Kalife, Crnoj Gori dati snažan imuls realizciji zajedničkih ciljeva i jačanju ukupne saradnje dvije zemlje.

Spajić: Odluka o ukidanju viza građanima Bahreina značajan impuls za investicije i dalji razvoj turizma u Crnoj Gori

Evropska komisija je danas predložila ukidanje bezviznog režima putovanja u EU za gruzijske zvaničnike u odgovoru na represiju vlasti nad demonstrantima, dan pošto su SAD i Velika Britanija uvele sankcije protiv ministra unutrašnjih poslova i još nekoliko zvaničnika.
U saopštenju se navodi da je Evropska komisija predložila da se suspenduje dio sporazuma EU i Gruzije o olakšavanju izdavanja viza a da će, ako Savjet usvoji taj prijedlog, gruzijskim diplomatama, zvaničnicima i članovima njihovih porodica koji imaju diplomatske i službene pasoše biti potrebna viza za putovanje u EU za boravak do 90 dana u šestomjesečnom periodu.
Vizne olakšice, kao što su kraće vrijeme podnošenja zahtjeva, niže takse za vizu i podnošenje manjeg broja pratećih dokumenata, takođe se više ne bi primjenjivale na gruzijske nosioce diplomatskih i službenih pasoša.
Gruzijski državljani koji imaju obične pasoše i dalje će moći da bez viza putuju u EU na kraći boravak.
- Ovaj prijedlog je odgovor na nasilnu represiju gruzijskih vlasti nad mirnim demonstrantima, političarima i nezavisnim medijima, koja je počela nakon što su vlasti 28. novembra objavile da neće nastaviti sa otvaranjem pregovora sa EU do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da se u Gruziji, usvajanjem zakona o transparentnosti stranog uticaja u maju i o porodičnim vrednostima i zaštiti maloljetnika u septembru, krše osnovna prava koja su u srži evropskih vrijednosti.
- Usklađenost sa osnovnim pravima, kao što je efikasna primena antidiskriminacionih politika, ključni je uslov za odobravanje vizne liberalizacije - saopštila je EK.
U saopštenju se podsjeća da je EU već preduzela mjere u odgovoru na „ozbiljno demokratsko nazadovanje Gruzije“, a pošto je situacija nastavila da se pogoršava, poslije rasprave Savjeta za spoljne poslove 16. decembra, Komisija je odlučila da predloži suspenziju izuzeća od viza za gruzijske diplomate i zvaničnike.
Prijedlog Komisije o djelimičnoj suspenziji Sporazuma o viznim olakšicama treba da odobri Savjet EU, poslije čega će države članice morati da primjenjuju nove mjere.
Svakodnevni protesti u Gruziji zbog odluke vlasti da odloži pristupne pregovore s EU traju više od 20 dana, okupljajući hiljade demonstranata koji takođe traže ponavljanje parlamentarnih izbora na kojima je pobjedu proglasila partija Gruzijski san.
Velika Britanija i SAD su 19. decembra uvele sankcije za nekoliko gruzijskih zvaničnika, uključujući ministra unutrašnjih poslova, zbog nasilja policije nad učesnicima uličnih protesta.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su na meti sankcija pet zvaničnika za koje je navelo da su odgovorni za nasilne napade na novinare i mirne demonstrante.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je uvelo sankcije dvojici zvaničnika koje je optužilo da su nadgledali nasilno razbijanje demonstracija i nesrazmjerno nasilje nad građanima, novinarima i liderima opozicije.

EK predložila uvođenje viza za gruzijske zvaničnike

Crna Gora i Bahrein, kao mali sistemi, mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama ekonomija, saopštio je na mreži Iks predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić. 
Prema njegovim riječima, zato je za Crnu Goru korisno iskustvo Tamkeen-a, državne institucije Bahreina, u obukama i jačanju domaće radne snage i povezivanju sa naprednim tehnologijama. 
Kako je dodao Spajić, ove i ostale vidove saradnje, u veoma prijateljskom i inspirativnom razgovoru, razmotrio je sa Nj. V. Isom Bin Salman bin Hamad Al Khalifom i ministrom finansija i nacionalne ekonomije Salmanom Bin Khalifom Al Khalifom. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2014096730355028055%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Crna Gora i Bahrein mogu brže sprovoditi reforme i razvijati vještine u skladu sa stvarnim potrebama

Grad Beč će tokom ove godine privremeno zatvoriti više muzeja posvećenih čuvenim kompozitorima, u okviru mjera štednje i smanjenja budžeta za kulturu radi ispunjavanja ciljeva javne potrošnje, saopštili su danas gradski zvaničnici.
Kako je najavio direktor bečkih muzeja, privremeno će biti zatvoreni stan u kojem je preminuo austrijski kompozitor Franc Šubert, rezidencija Johana Štrausa, kao i kuća u kojoj je živio Jozef Hajdn, piše Gardijan. Ove mjere dio su šireg paketa štednje koji uključuje i povećanje cijena javnog prevoza u austrijskoj prijestonici za gotovo 30 odsto za pojedine karte.
- Svi moramo da štedimo. To je realnost u kojoj živimo - izjavio je direktor javne ustanove Muzeji Beča Mati Buncl, koja upravlja brojnim istorijskim lokalitetima u Beču.
Beč je, zahvaljujući pokroviteljstvu dinastije Habzburg, postao jedna od vodećih evropskih kulturnih prijestonica u doba baroka i krajem 19. vijeka, ugostivši stvaraoce poput Mocarta i Betovena, kao i umjetnike Gustava Klimta i Egona Šilea, pojašnjava Gardijan. Iako su muzeji pogođeni rezovima uglavnom manji objekti sa minimalnim troškovima osoblja, njihovo zatvaranje trebalo bi da traje dvije godine, izjavila je finansijska direktorka Kristina Švarc.
Gradski budžet za muzeje smanjen je sa 29,7 miliona eura u 2025. godini na 28,4 miliona ove godine, uz dodatno smanjenje planirano za 2027. Stan u kojem je Šubert preminuo zatvoren je od početka godine, dok će Hajdnova kuća i Štrausov stan biti zatvoreni od 2. marta. Šubertovo rodno mjesto takođe će biti zatvoreno od istog datuma, radi preuređenja, a ponovno otvaranje planirano je za 2028. godinu, povodom 200 godina od njegove smrti. Pored toga, više drugih muzeja u Beču skratiće radno vrijeme, među njima Prater muzej, Hermes vila, crkva Ota Vagnera, Sudski paviljon Ota Vagnera u Hicingu i paviljon Ota Vagnera na Karlsplacu.

Beč privremeno zatvara više muzeja zbog budžetskih rezova

Vakcina protiv kovida-19 britansko-švedske farmaceutske i biotehnološke kompanije AstraZeneka ostala je u upotrebi u Velikoj Britaniji uprkos hiljadama prijavljenih slučajeva srčanih oboljenja regulatoru za lijekove, pokazuju do sada neobjavljeni povjerljivi dokumenti u koje je imao uvid GB News.
Dokumenti, pribavljeni putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama (FOI), ukazuju na razmjere prijavljenih neželjenih posljedica povezanih sa ovom vakcinom, dok su se istovremeno unutar britanske Agencije za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) vodile interne rasprave o novim bezbjednosnim podacima, navodi britanski list.
Prema tim dokumentima, samo tokom 2021. godine MHRA je primila 48.472 prijave srčanih poremećaja povezanih sa AstraZeneka vakcinom.
MHRA je, međutim, odbacila ove navode, tvrdeći da je stvarni broj spontanih prijava srčanih problema bio znatno manji - ukupno 13.010.
Portparol agencije nije mogao da objasni razliku u brojkama, navodeći da je u toku detaljna revizija ranije objavljenih podataka.
Vakcina AstraZeneka, koja je 2020. godine proglašena „trijumfom britanske nauke" i bila ključni dio rane vakcinacije u Velikoj Britaniji, izazvala je zabrinutost nakon početka primjene u januaru 2021. godine, zbog izvještaja o potencijalno smrtonosnim krvnim ugrušcima i srčanim komplikacijama.
Vakcina je u međuvremenu povučena iz upotrebe.
Dodatni FOI dokumenti pokazuju da je posebna vladina radna grupa u aprilu 2021. razmatrala sumnje na povezanost vakcine i opasnih krvnih ugrušaka.
Zapisnici Radne grupe za procjenu odnosa koristi i rizika vakcina protiv kovida, objavljeni 2024. godine, navode da u tom trenutku nije bilo dovoljno dokaza za javno upozorenje, uz ocjenu da bi podizanje uzbune moglo da poveća otpor građana prema vakcinaciji.
Uprkos tome, brojne evropske zemlje, uključujući Švedsku, Francusku, Njemačku, Italiju i Španiju, privremeno su obustavile upotrebu AstraZeneka vakcine tokom 2021. godine.
Britanski Zajednički komitet za vakcinaciju i imunizaciju (JCVI) je 7. aprila 2021. preporučio da se osobama mlađim od 30 godina ponudi alternativna vakcina.
Podatke su analizirali istraživači sa Oksforda, Tom Džeferson i Karl Henigan, koji tvrde da su regulatori bili upoznati sa bezbjednosnim signalima širim od onih koji su javno saopšteni.
Oni su zatražili od regulatornih tijela da otkriju koliko je doza AZ vakcine primijenjeno u Velikoj Britaniji.
Međutim, Agencija za zdravstvenu bezbjednost Velike Britanije, koja nadgleda mjere javnog zdravlja, odbila je to, navodeći da su informacije "komercijalno osjetljive" i da njihovo objavljivanje "nije u javnom interesu".
Džeferson je naveo da reakcija regulatora na obim izvještaja pokreće pitanja o transparentnosti i nadzoru.
"Eksplozija izvještaja uprkos jakoj vladinoj propagandi i praktičnoj prisili na vakcinaciju trebalo je da bude istražena i da zabrine regulatore. Ljudi gube povjerenje u tijela koja služe interesima političara i farmaceutskih kompanija, a ne narodu", ocijenio je on.
AstraZeneka je u maju 2023. godine povukla dozvolu za stavljanje vakcine u promet širom svijeta, navodeći komercijalne razloge, nakon što je u sudskim dokumentima u Velikoj Britaniji priznala da vakcina u "veoma rijetkim slučajevima" može izazvati krvne ugruške. Taj navod sada je dio kolektivne tužbe osoba koje tvrde da su pretrpjele teške zdravstvene posljedice.
MHRA i dalje brani svoje postupke, navodeći da su vakcine korišćene u Velikoj Britaniji "bezbjedne i efikasne" i da sistem prijave neželjenih dejstava služi za otkrivanje rijetkih nuspojava, dok koristi vakcinacije, prema njihovoj ocjeni, prevazilaze rizike od kovida-19.

Vakcina Astra Zeneka ostala u upotrebi uprkos hiljadama prijava srčanih oboljenja

U Francuskoj se sve više pažnje posvećuje kontroli buke u javnom prevozu, a nedavna situacija u Nantu pokazuje koliko ozbiljno vlasti shvataju poštovanje mira putnika.
Muškarac je kažnjen sa 200 eura jer je na željezničkoj stanici razgovarao preko zvučnika na svom mobilnom telefonu, što je izazvalo pažnju zapošljenih, prenosi punkufer.hr.
On je razgovarao sa sestrom koristeći zvučnik na mobilnom telefonu dok je čekao voz na stanici u Nantu. Tada ga je zaustavila službenica francuske željeznice SNCF i zamolila da smanji jačinu zvuka.
Iako je upozoren da će dobiti kaznu od 150 eura, mislio je da je u pitanju šala, odbio je da plati, a kazna je potom povećana na 200 eura.
Trenutno angažuje advokate kako bi osporio obavezu plaćanja.
<h2>Kazne za preglasno ponašanje</h2>
Iako u Francuskoj ne postoji zakon koji direktno zabranjuje razgovor preko zvučnika na javnim mjestima, postoje jasna pravila o kontroli buke.
Francuski prometni kodeks predviđa kažnjavanje onih koji koriste uređaje i instrumente kako bi bukom ometali mir drugih u prostorima javnog prevoza. Tako, na primjer, i glasniji razgovor na mobilnom telefonu bez zvučnika na francuskim željeznicama može dovesti do kazne od 60 eura.
U modernom svijetu sve je češća pojava da ljudi glasno telefoniraju na javnim mjestima ili gledaju video sadržaje bez slušalica. Pitanje je da li bi takvo ponašanje trebalo strogo zabraniti i kažnjavati.

Tag: vize