Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

500x500

1084x550

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američka administracija je 22. avgusta saopštila da provjerava više od 55 miliona ljudi koji imaju važeće američke vize zbog bilo kakvih prekršaja koji bi mogli dovesti do deportacije
To je dio sve oštrijih mjera protiv stranaca kojima je dozvoljen boravak u SAD.
U pisanom odgovoru na pitanje AP-a, Stejt department je saopštio da su svi koji imaju vize, uključujući i strane turiste, podložni stalnoj provjeri da li su zbog nečega nepodobni za dozvolu ulaska ili boravka u SAD.
Ako bi se takve informacije našle, viza bi bila ukinuta, a, ako je nosilac vize već u SAD, on ili ona će biti deportovani, dodao je Stejt department.
Od kada je predsjednik Donald Tramp preuzeo dužnost, njegova administracija usmjerila se na deportaciju migranata koji su ilegalno u SAD kao i nosilaca studentskih viza i viza za razmjenu posjetilaca.
Poruke iz Stejt departmenta ukazuju na to da je stalni proces provjere, za koji zvaničnici priznaju da uzima dosta vremena, značajno uzeo maha i da čak i onima koji imaju dozvolu za boravak u SAD, ona može naglo biti ukinuta.
Prošle godine je u SAD bilo 12,8 miliona ljudi sa zelenim kartama i 3,6 miliona ljudi na privremenim vizama, prema Ministarstvu za domaću bezbjednost.
Cifra od 55 miliona ukazuje da bi neki od ljudi koji su predmet revizije mogli biti van SAD sa turističkim vizama za višekratni ulazak, rekla je Džulija Gelat iz Instituta za migracionu politiku. Ona je dovela u pitanje vrijednost trošenja resursa na ljude koji se možda nikad neće vratiti u SAD.
Stejt department je saopštio da usmjerava pažnju na indikatore za nepodobnost, uključujući ljude koji su ostali duže od dozvoljenog roka datog u vizi, na kriminalnu aktivnost, prijetnje javnom redu, na uključenost u bilo kakvu terorističku aktivnost, ili pružanje podrške terorističkoj organizaciji.
- reispitujemo sve dostupne informacije u okviru naše provjere, uključujući podatke policije ili imigracije ili bilo kakve druge informacije koje se pojave poslije izdavanja vize koje mogu da ukažu na potencijalnu nepodobnost - saopštio je Stejt department.
SAD će prestati da izdaju i radne vize za komercijalne vozače kamiona, objavio je državni sekretar Marko Rubio juče na mreži Iks.
- Povećan broj stranih vozača koji voze velike kamione sa prikolicama na američkim putevima dovode američke živote u opasnost i ugrožavaju mogućnost zarade američkim kamiondžijama - napisao je Rubio.

SAD preispituju podobnost više od 55 miliona stranaca koji imaju vize

Administracija predsednika Donalda Trampa zahtijevaće od podnosilaca zahtjeva za vize iz Zambije i Malavija da plate kauciju do 15.000 dolara za neke turističke i poslovne vize u okviru pilot-programa koji počinje za dvije nedjelje, saopštio je Stejt department u utorak.
- Počev od 20. avgusta 2025. svaki građanin ili državljanin koji putuje s pasošem koji je izdala jedna od ovih zemalja, za koga se utvrdi da inače ispunjava uslove za vizu B1/B2, mora da položi depozit u iznosima od 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, što će se utvrditi tokom razgovora za vizu - naveo je Stejt department.
Obavještenje o programu, koji daje američkim konzularnim službenicima širom svijeta diskreciono pravo da nametnu depozite posjetiocima iz zemalja s visokim stopama prekoračenja boravka po vizi, pojavilo se u Federalnom registru u ponedjeljak, ali imena zemalja nisu pomenuta.
Portparol Stejt departmenta je u ponedjeljak rekao da će zemlje biti identifikovane na osnovu "visokih stopa prekoračenja boravka, nedostataka u proveri i provjeri, zabrinutosti u vezi sa sticanjem državljanstva investicijom bez uslova prebivališta i spoljnopolitičkih razmatranja".
Portparol, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da se lista zemalja može povremeno ažurirati.
Depozit će biti vraćen podnosiocu zahtjeva ako podnosilac zahtjeva napusti SAD u dozvoljenom vremenskom roku u skladu sa svojom vizom i ispuni sve uslove svog viznog statusa.
Predsjednik Donald Tramp je suzbijanje ilegalne imigracije stavio u fokus svog predsjedničkog mandata, povjećavajući resurse za obezbejđivanje granice i privođenja ljudi koji su ilegalno u SAD.
U junu je izdao zabranu putovanja koja u potpunosti ili djelimično blokira građane 19 zemalja da uđu u SAD iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, takođe su imale visoke stope prekoračenja dozvoljenog boravka, pokazuju podaci Američke carinske i granične zaštite iz 2023. godine.
Ljudi s vizama koji su položili depozit moraju da uđu u SAD i izađu iz te zemlje preko tri određene tačke – aerodrom Boston Logan, Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku i aerodrom Vašington Dales, navodi se u obavještenju Stejt departmenta u utorak.
Upozoreno je da tim putnicima ako uđu u zemlju ili izađu iz nje preko neke druge tačke, da im može biti odbijen ulazak ili da njihov odlazak možda neće biti pravilno registrovan.

SAD traže od građana Zambije i Malavija da polože depozit do 15.000 dolara za dobijanje vize

Državni sekretar SAD Marko Rubio koji je, piše France 24, kontroverzno ukinuo vize aktivistima koji kritikuju Izrael i pojačao provjeru društvenih mreža stranih studenata, izjavio je da djeluje protiv „grubih akcija cenzure“ u inostranstvu usmjerenih protiv američkih tehnoloških kompanija.
Nije javno imenovao nijednog zvaničnika kojem bi nova politika mogla uskratiti vizu. Međutim, prošle nedjelje je sugerisao zakonodavcima da planira sankcije protiv sudije Vrhovnog suda Brazila, Aleksandra de Moraesa, koji je u sukobu sa vlasnikom platforme X i Trampovim saveznikom, Ilonom Maskom, zbog navodne dezinformacije.
Administracija Donalda Trampa takođe je oštro kritikovala Njemačku i Veliku Britaniju zbog ograničavanja onoga što vlade tih američkih saveznika nazivaju govorom mržnje i uvrjedljivim sadržajem.
Rubio je rekao da će Sjedinjene Države početi da ograničavaju vize stranim državljanima koji su odgovorni za „cenzuru zaštićenog izražavanja u Sjedinjenim Državama.“
- Nije prihvatljivo da strani zvaničnici izdaju ili prijete hapšenjem američkim građanima ili stanovnicima SAD zbog objava na društvenim mrežama na američkim platformama dok se ti ljudi fizički nalaze na tlu SAD. Podjednako je neprihvatljivo da strani zvaničnici zahtijevaju od američkih tehnoloških platformi da usvoje globalne politike moderiranja sadržaja ili da se bave cenzurom koja prelazi njihova ovlašćenja i miješa se u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država - rekao je on.
Rubio je poručio da SAD neće tolerisati narušavanje američkog suvereniteta, naročito kada takva narušavanja ugrožavaju ostvarivanje osnovnog prava na slobodu govora.
Rubio je rekao da je ukinuo vize hiljadama ljudi, uglavnom studentima koji su protestovali protiv izraelske ofanzive u Gazi.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bila je Rumejsa Ozturk, turska doktorka na univerzitetu Tafts, koja je napisala članak u studentskim novinama kritikujući stav škole prema Gazi.
Maskirani agenti su je uhapsili na ulici u Masačusetsu i odveli. Sudija je nedavno naložio njeno puštanje na slobodu.
Rubio je u utorak obustavio dalje zakazivanje termina za studente koji traže vize za Sjedinjene Države dok Stejt department ne izradi nove smjernice za pojačanu provjeru objava podnosilaca zahtjeva na društvenim mrežama.
Njemačka – čiji je ministar spoljnih poslova u srijedu razgovarao sa Rubiom – ograničava govor mržnje i dezinformacije na internetu, navodeći da je naučila lekciju iz svoje nacističke prošlosti i da će izopštavati ekstremiste.
Zamjenik predsednika SAD, Džej Di Vens, u govoru u Minhenu u februaru kritikovao je Njemačku zbog odbacivanja krajnje desnice, primjećujući popularnost njene anti-imigrantske poruke.
U eseju u utorak, jedan zvaničnik Stejt departmenta ukazao je na regulacije društvenih mreža i rekao da Evropljani sprovode „sličnu strategiju cenzure, demonizacije i birokratskog naoružavanja“ kao što je viđeno protiv Trampa i njegovih pristalica.
- Ono što ovo otkriva jeste da globalni liberalni projekat ne omogućava procvat demokratije - napisao je Samjuel Samson, viši savjetnik u kancelariji za ljudska prava Stejt departmenta.
Naprotiv, on gazi demokratiju, kao i zapadno nasljeđe, u ime dekadentne vladajuće klase koja se boji sopstvenog naroda.“

Rubio: Nema vize za SAD onima koji kritikuju Izrael

Za više od 1.000 stranih studenata u Sjedinjenim Američkim Državama ukinute su vize ili pravni status posljednjih nedjelja.
Nekoliko studenata podnijelo je tužbe protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da im je vlada uskratila odgovarajući proces kada im je iznenada oduzela dozvolu da borave i studiraju u SAD.
Akcije američke savezne vlade da ukine pravni status studenata dovele su stotine akademaca u opasnost od pritvora i deportacije. U tužbama protiv Odjeljenja za unutrašnju bezbjednosti, studenti tvrde da vlada nije imala opravdanje da im ukine vizu, ili njihov pravni status.
Vize se mogu ukinuti iz više razloga, ali fakulteti kažu da su neki studenti izdvojeni zbog manjih prekršaja, kao što su saobraćajni i to oni koji su počinjeni u davnoj prošlosti. U nekim slučajevima, studenti kažu da uopšte nije jasno zašto su meta.
U slučaju pritvaranja aktiviste sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku Mahmuda Halila, Trampova administracija ja tvrdila da bi trebalo da bude dozvoljeno da se deportuju i oni koji su učestvovali u propalestinskim demonstracijama.
Ulaznim vizama upravlja Stejt department. Kada dođu u SAD, pravni status stranih studenata nadgleda Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost.
Ranije studentima kojima su ukinute vize bilo je dozvoljeno da zadrže svoj status legalnog boravka i da završe studije. Nedostatak važeće ulazne vize samo je ograničio njihovu mogućnost da napuste SAD i da se vrate, ali su za to mogli ponovo da podnesu zahtjev Stejt departmentu.
Ali, ako je student izgubio status legalnog boravka, rizikuje da ga pritvore imigracione vlasti. Neki studenti su već napustili zemlju, napuštajući studije kako bi izbjegli hapšenje. Predstavnici visokog obrazovanja brinu da bi hapšenja i ukidanje viza mogli obeshrabriti studente u inostranstvu da nastave studiranje u SAD.

1250x600

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

Danas formirana vladajuća crno-crvena koalicija konzervativnih demohrišćana i socijaldemokrata Njemačke se u koalicionom ugovoru sporazumjela da ukine ubrzanu dodjelu državljanstva imigrantima, koji su se dobro integrisali u njemačko društvo.
Ipak, u danas predstavljenom koaliconom sporazumu demohrišćanske Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) ostaje se pri ranijoj odluci o skraćenju roka za sticanje državljanstva sa osam na pet godina, a ostaje i odluka vlade o priznavanju dvojnog državljanstva. Mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva u Njemačkoj nije postojala do dolaska na vlast SPD, Zelenih i FDP pod kancelarom Olafom Šolcom.
Koalicionim sporazumom buduće vladajuće koalicije predviđeno je, međutim, ograničenje migrantima za spajanje s porodicom ako u Njemačkoj uživaju supsidijarnu zaštitu, dakle nisu azilanti, piše agencija DPA. Takva mogućnost da dovedu porodice postojaće u mandatu nove vlade samo u „izrazito važnim slučajevima“.
Do sada je za najbižu rodbinu osoba s nekom vrstom međunarodne zaštite postojao kontingent od 1.000 dozvola mjesečno za ulazak u Njemačku.
Supsidijarna zaštita nije isto što i izbjeglički status ili azil, ali dozvoljava boravk u Njemačkoj osoba kojima bi povratak u matičnu zemlju mogao da bude opasan ili kojima prijeti nepravda ili tortura.
Sredinom marta ove godine Austrija je donijela odluku da azilantima ukine pravo na spajanje s porodicom, iako je sporno koliko je to u skladu s pravom Evropske unije, konvencijama o ljudskim pravima i uprkos kritikama stručnjaka i nevladinih organizacija.

Njemačka ukida ubrzanu dodjelu državljanstva, ograničava spajanje porodica migranata

SAD će zabraniti izdavanje viza za oko 20 osoba odgovornih za "podrivanje demokratije u Gruziji", uključujući vladine ministre, članove parlamenta i sigurnosne zvaničnike - saopšteno je iz Stejt departmenta.
U saopštenju nisu navedena imena osoba kojima će biti zabranjeno dobijanje američkih viza.
Stotine osoba uhapšeno je u Gruziji otkako su prije gotovo dvije nedjelje izbili noćni protesti protiv odluke vladajuće stranke Gruzijski san da odloži dugogodišnji cilj te bivše sovjetske republike da se pridruži Evropskoj uniji, podsjeća Rojters.
- Sjedinjene Države snažno osuđuju kontinuirano, brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san protiv gruzijskih građana, uključujući demonstrante, predstavnike medija, opozicije, kao i aktiviste za ljudska prava - saopštio je Stejt depertment.
Američko ministarstvo spoljnih poslova je napisalo i da se „pripremaju dodatne akcije, uključujući sankcije, kako bi pozvalo na odgovornost one koji „potkopavaju demokratiju u Gruziji“.

SAD će zabraniti izdavanje viza gruzijskim zvaničnicima zbog podrivanja demokratije

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: viza