Državljanin Bangladeša T.I. (35) uhapšen je na podgoričkom aerodroma zbog falsifikovanja vize.
T.I. je juče, sa leta na liniji Istanbul – Podgorica, pristupio graničnoj kontroli sa putnom ispravom Bangladeša u kojem se nalazila viza u čiju su vjerodostojnost policijski službenici posumnjali.
- Budući da je državljanima Bangladeša neophodna viza za ulazak u Crnu Goru izvršena je detaljna granična provjera na drugoj liniji kontrole i tom prilikom utvrđeno je da je riječ o reprodukciji vize, odnosno falsifikatu - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se od ovoga lica prikupe obavještenja na zapisnik, uz prisustvo sudskog tumača.
Nakon preduzetih naloženih aktivnosti, postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama T.I. stiču elementi krivičnog djela falsifikovanje isprave i da se on uhapsi.
- T.I. je na Aerodromu Podgorica lišen slobode i on će u zakonom predviđenom roku uz kriivčnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - saopšteno je iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uhapšen Državljanin Bangladeša: Pokušao da uđe u Crnu Goru sa falsifikovanom vizom

Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

Stejt department obustavlja obradu imigrantskih viza za 75 zemalja, među kojima i za građane Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, Albanije i Sjeverne Makedonije, u pokušaju da se obračuna sa podnosiocima zahtjeva za koje se smatra da bi vjerovatno "postali teret za javne fondove". Interni memorandum Stejt departmenta, u koji je prvi imao uvid Foks njuz didžital (Fox News Digital), nalaže konzularnim službenicima da odbijaju vize u skladu sa postojećim zakonom, dok Stejt department ponovo procjenjuje procedure provjere i bezbjednosne kontrole. Među zemljama su Somalija, Rusija, Avganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigerija, Tajland, Jemen i druge. Obustava će početi 21. januara i trajaće neodređeno, sve dok Department ne sprovede ponovnu procjenu obrade viza. U novembru 2025. godine, depeša Stejt departmenta poslata diplomatsko-konzularnim predstavništvima SAD-a širom svijeta naložila je konzularnim službenicima da primjenjuju široke nove smjernice za provjeru u okviru takozvane odredbe o „javnom teretu“ u imigracionom zakonu. Smjernice nalažu konzularnim službenicima da odbiju vize podnosiocima zahtjeva za koje se procijeni da će se vjerovatno oslanjati na javne beneficije, uz razmatranje širokog spektra faktora, uključujući zdravstveno stanje, starost, znanje engleskog jezika, finansije, pa čak i potencijalnu potrebu za dugoročnom medicinskom njegom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260114180128_447a51e3c1e93bd97cc9ae91fd1abd3119ed5e4018ef8c7a5f1fb3293d69359c" data-rendition-name="original" width="900" height="360" loading="lazy" alt="Lista zemalja"> <figcaption>Lista zemalja(Photo: Foks njuz)</figcaption> </figure>  Stariji ili gojazni podnosioci zahtjeva mogli bi biti odbijeni, kao i oni koji su u prošlosti koristili državnu novčanu pomoć ili bili institucionalizovani. Iako odredba o javnom teretu postoji već decenijama, njena primjena se značajno razlikovala između administracija, pri čemu su konzularni službenici istorijski imali široka diskreciona ovlašćenja u njenoj primjeni. Izuzeci od nove obustave biće „veoma ograničeni“ i dozvoljeni samo nakon što podnosilac zahtjeva prođe procjenu u vezi sa javnim teretom. Foks njuz piše da kompletna lista zemalja obuhvata: Avganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Jermeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Bjelorusiju, Belize, Butan, Bosnu i Hercegovinu, Brazil, Burmu, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sent Kits i Nevis, Sent Luciju, Sent Vinsent i Grenadine, Senegal, Sijera Leone, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.

SAD obustavljaju obrade zahtjeva za imigrantske vize građanima Crne Gore, Kosova, BiH, Albanije, S. Makedonije...

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Konzulat SAD u Lagosu otkazao je vizu piscu Voleu Sojinki, glasnom kritičaru predsjednika Donalda Trampa, izjavio je književnik, dobitnik Nobelove nagrade 1986. godine.
- Želim da uvJerim konzulat... da sam veoma zadovoljan otkazivanjem moje vize - rekao je poznati nigerijski dramski pisac i autor na konferenciji za novinare.
Sojinka je ranije tokom ove godine rekao je da ga je američki konzulat pozvao na razgovor u vezi sa obnavljanjem vize.
Prema pismu konzulata Sojinki, u čiji je uvid imala agencija AFP, zvaničnici su naveli propise Stejt departmenta koji dozvoljavaju "otkazivanje neimigrantske vize u bilo kom trenutku, po sopstvenom nahođenju".
Čitajući pismo naglas novinarima u Lagosu, dobitnik Nobelove nagrade je rekao da su ga zvaničnici zamolili da donese pasoš u konzulat kako bi viza mogla bila poništena.
Dramaturg, koji ima 91 godine, predavao je i dobio nagrade na vodećim američkim univerzitetima, kao što su Harvard i Kornel.
Trampova administracija je učinila otkazivanje viza ključnim dijelom svoje represije protiv imigracije, posebno usmjerene na studente koji govore o palestinskim pravima, prenio je Frans pres.

Otkazana viza SAD dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Nigerijcu Voleu Sojinki

Crnogorski karatisti nijesu uspjeli da se, preko kvalifikacionog turnira u Parizu, plasiraju na Svjetsko pojedinačno prvenstvo u Kairu.
Najbliži plasmanu na šampionat, posljednjeg takmičarskog dana, bio je Nemanja Jovović u kategoriji preko 84 kilograma, koji je zaustavljen na startu nokaut faze.
Jovović je, sa dva trijumfa i porazom, prošao takmičenje po grupama, ali ga je od plasmana na šampionat odvojio poraz od Ivana Kudžinaua iz Bjelorusije 5:2.
Isti učinak u grupi nije bio dovoljan Nikoli Maloviću da se domogne nokaut faze u kategorjii do 84 kilograma.
Crna Gora u Kairu neće imati predstavnice u ženskoj konkurenciji, nakon što su kvalifikacio i turnir u grupi završile Helena Backović i Jovana Stojanović.
Pojedinačno prvenstvo svijeta na programu je od 27. do 30. novembra u Kairu, a nastup su ranije obezbijedili Nenad Dulović, Balša Vojinović i Nemanja Mikulić u borbama i Vladimir Mijač u katama.

Crnogorski karatisti u Parizu bez vize za SP

Američka administracija je 22. avgusta saopštila da provjerava više od 55 miliona ljudi koji imaju važeće američke vize zbog bilo kakvih prekršaja koji bi mogli dovesti do deportacije
To je dio sve oštrijih mjera protiv stranaca kojima je dozvoljen boravak u SAD.
U pisanom odgovoru na pitanje AP-a, Stejt department je saopštio da su svi koji imaju vize, uključujući i strane turiste, podložni stalnoj provjeri da li su zbog nečega nepodobni za dozvolu ulaska ili boravka u SAD.
Ako bi se takve informacije našle, viza bi bila ukinuta, a, ako je nosilac vize već u SAD, on ili ona će biti deportovani, dodao je Stejt department.
Od kada je predsjednik Donald Tramp preuzeo dužnost, njegova administracija usmjerila se na deportaciju migranata koji su ilegalno u SAD kao i nosilaca studentskih viza i viza za razmjenu posjetilaca.
Poruke iz Stejt departmenta ukazuju na to da je stalni proces provjere, za koji zvaničnici priznaju da uzima dosta vremena, značajno uzeo maha i da čak i onima koji imaju dozvolu za boravak u SAD, ona može naglo biti ukinuta.
Prošle godine je u SAD bilo 12,8 miliona ljudi sa zelenim kartama i 3,6 miliona ljudi na privremenim vizama, prema Ministarstvu za domaću bezbjednost.
Cifra od 55 miliona ukazuje da bi neki od ljudi koji su predmet revizije mogli biti van SAD sa turističkim vizama za višekratni ulazak, rekla je Džulija Gelat iz Instituta za migracionu politiku. Ona je dovela u pitanje vrijednost trošenja resursa na ljude koji se možda nikad neće vratiti u SAD.
Stejt department je saopštio da usmjerava pažnju na indikatore za nepodobnost, uključujući ljude koji su ostali duže od dozvoljenog roka datog u vizi, na kriminalnu aktivnost, prijetnje javnom redu, na uključenost u bilo kakvu terorističku aktivnost, ili pružanje podrške terorističkoj organizaciji.
- reispitujemo sve dostupne informacije u okviru naše provjere, uključujući podatke policije ili imigracije ili bilo kakve druge informacije koje se pojave poslije izdavanja vize koje mogu da ukažu na potencijalnu nepodobnost - saopštio je Stejt department.
SAD će prestati da izdaju i radne vize za komercijalne vozače kamiona, objavio je državni sekretar Marko Rubio juče na mreži Iks.
- Povećan broj stranih vozača koji voze velike kamione sa prikolicama na američkim putevima dovode američke živote u opasnost i ugrožavaju mogućnost zarade američkim kamiondžijama - napisao je Rubio.

SAD preispituju podobnost više od 55 miliona stranaca koji imaju vize

Administracija predsednika Donalda Trampa zahtijevaće od podnosilaca zahtjeva za vize iz Zambije i Malavija da plate kauciju do 15.000 dolara za neke turističke i poslovne vize u okviru pilot-programa koji počinje za dvije nedjelje, saopštio je Stejt department u utorak.
- Počev od 20. avgusta 2025. svaki građanin ili državljanin koji putuje s pasošem koji je izdala jedna od ovih zemalja, za koga se utvrdi da inače ispunjava uslove za vizu B1/B2, mora da položi depozit u iznosima od 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, što će se utvrditi tokom razgovora za vizu - naveo je Stejt department.
Obavještenje o programu, koji daje američkim konzularnim službenicima širom svijeta diskreciono pravo da nametnu depozite posjetiocima iz zemalja s visokim stopama prekoračenja boravka po vizi, pojavilo se u Federalnom registru u ponedjeljak, ali imena zemalja nisu pomenuta.
Portparol Stejt departmenta je u ponedjeljak rekao da će zemlje biti identifikovane na osnovu "visokih stopa prekoračenja boravka, nedostataka u proveri i provjeri, zabrinutosti u vezi sa sticanjem državljanstva investicijom bez uslova prebivališta i spoljnopolitičkih razmatranja".
Portparol, koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime, rekao je da se lista zemalja može povremeno ažurirati.
Depozit će biti vraćen podnosiocu zahtjeva ako podnosilac zahtjeva napusti SAD u dozvoljenom vremenskom roku u skladu sa svojom vizom i ispuni sve uslove svog viznog statusa.
Predsjednik Donald Tramp je suzbijanje ilegalne imigracije stavio u fokus svog predsjedničkog mandata, povjećavajući resurse za obezbejđivanje granice i privođenja ljudi koji su ilegalno u SAD.
U junu je izdao zabranu putovanja koja u potpunosti ili djelimično blokira građane 19 zemalja da uđu u SAD iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Brojne zemlje u Africi, uključujući Burundi, Džibuti i Togo, takođe su imale visoke stope prekoračenja dozvoljenog boravka, pokazuju podaci Američke carinske i granične zaštite iz 2023. godine.
Ljudi s vizama koji su položili depozit moraju da uđu u SAD i izađu iz te zemlje preko tri određene tačke – aerodrom Boston Logan, Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku i aerodrom Vašington Dales, navodi se u obavještenju Stejt departmenta u utorak.
Upozoreno je da tim putnicima ako uđu u zemlju ili izađu iz nje preko neke druge tačke, da im može biti odbijen ulazak ili da njihov odlazak možda neće biti pravilno registrovan.

SAD traže od građana Zambije i Malavija da polože depozit do 15.000 dolara za dobijanje vize

Državni sekretar SAD Marko Rubio koji je, piše France 24, kontroverzno ukinuo vize aktivistima koji kritikuju Izrael i pojačao provjeru društvenih mreža stranih studenata, izjavio je da djeluje protiv „grubih akcija cenzure“ u inostranstvu usmjerenih protiv američkih tehnoloških kompanija.
Nije javno imenovao nijednog zvaničnika kojem bi nova politika mogla uskratiti vizu. Međutim, prošle nedjelje je sugerisao zakonodavcima da planira sankcije protiv sudije Vrhovnog suda Brazila, Aleksandra de Moraesa, koji je u sukobu sa vlasnikom platforme X i Trampovim saveznikom, Ilonom Maskom, zbog navodne dezinformacije.
Administracija Donalda Trampa takođe je oštro kritikovala Njemačku i Veliku Britaniju zbog ograničavanja onoga što vlade tih američkih saveznika nazivaju govorom mržnje i uvrjedljivim sadržajem.
Rubio je rekao da će Sjedinjene Države početi da ograničavaju vize stranim državljanima koji su odgovorni za „cenzuru zaštićenog izražavanja u Sjedinjenim Državama.“
- Nije prihvatljivo da strani zvaničnici izdaju ili prijete hapšenjem američkim građanima ili stanovnicima SAD zbog objava na društvenim mrežama na američkim platformama dok se ti ljudi fizički nalaze na tlu SAD. Podjednako je neprihvatljivo da strani zvaničnici zahtijevaju od američkih tehnoloških platformi da usvoje globalne politike moderiranja sadržaja ili da se bave cenzurom koja prelazi njihova ovlašćenja i miješa se u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država - rekao je on.
Rubio je poručio da SAD neće tolerisati narušavanje američkog suvereniteta, naročito kada takva narušavanja ugrožavaju ostvarivanje osnovnog prava na slobodu govora.
Rubio je rekao da je ukinuo vize hiljadama ljudi, uglavnom studentima koji su protestovali protiv izraelske ofanzive u Gazi.
Jedan od najistaknutijih slučajeva bila je Rumejsa Ozturk, turska doktorka na univerzitetu Tafts, koja je napisala članak u studentskim novinama kritikujući stav škole prema Gazi.
Maskirani agenti su je uhapsili na ulici u Masačusetsu i odveli. Sudija je nedavno naložio njeno puštanje na slobodu.
Rubio je u utorak obustavio dalje zakazivanje termina za studente koji traže vize za Sjedinjene Države dok Stejt department ne izradi nove smjernice za pojačanu provjeru objava podnosilaca zahtjeva na društvenim mrežama.
Njemačka – čiji je ministar spoljnih poslova u srijedu razgovarao sa Rubiom – ograničava govor mržnje i dezinformacije na internetu, navodeći da je naučila lekciju iz svoje nacističke prošlosti i da će izopštavati ekstremiste.
Zamjenik predsednika SAD, Džej Di Vens, u govoru u Minhenu u februaru kritikovao je Njemačku zbog odbacivanja krajnje desnice, primjećujući popularnost njene anti-imigrantske poruke.
U eseju u utorak, jedan zvaničnik Stejt departmenta ukazao je na regulacije društvenih mreža i rekao da Evropljani sprovode „sličnu strategiju cenzure, demonizacije i birokratskog naoružavanja“ kao što je viđeno protiv Trampa i njegovih pristalica.
- Ono što ovo otkriva jeste da globalni liberalni projekat ne omogućava procvat demokratije - napisao je Samjuel Samson, viši savjetnik u kancelariji za ljudska prava Stejt departmenta.
Naprotiv, on gazi demokratiju, kao i zapadno nasljeđe, u ime dekadentne vladajuće klase koja se boji sopstvenog naroda.“

Rubio: Nema vize za SAD onima koji kritikuju Izrael

Za više od 1.000 stranih studenata u Sjedinjenim Američkim Državama ukinute su vize ili pravni status posljednjih nedjelja.
Nekoliko studenata podnijelo je tužbe protiv administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, tvrdeći da im je vlada uskratila odgovarajući proces kada im je iznenada oduzela dozvolu da borave i studiraju u SAD.
Akcije američke savezne vlade da ukine pravni status studenata dovele su stotine akademaca u opasnost od pritvora i deportacije. U tužbama protiv Odjeljenja za unutrašnju bezbjednosti, studenti tvrde da vlada nije imala opravdanje da im ukine vizu, ili njihov pravni status.
Vize se mogu ukinuti iz više razloga, ali fakulteti kažu da su neki studenti izdvojeni zbog manjih prekršaja, kao što su saobraćajni i to oni koji su počinjeni u davnoj prošlosti. U nekim slučajevima, studenti kažu da uopšte nije jasno zašto su meta.
U slučaju pritvaranja aktiviste sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku Mahmuda Halila, Trampova administracija ja tvrdila da bi trebalo da bude dozvoljeno da se deportuju i oni koji su učestvovali u propalestinskim demonstracijama.
Ulaznim vizama upravlja Stejt department. Kada dođu u SAD, pravni status stranih studenata nadgleda Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost.
Ranije studentima kojima su ukinute vize bilo je dozvoljeno da zadrže svoj status legalnog boravka i da završe studije. Nedostatak važeće ulazne vize samo je ograničio njihovu mogućnost da napuste SAD i da se vrate, ali su za to mogli ponovo da podnesu zahtjev Stejt departmentu.
Ali, ako je student izgubio status legalnog boravka, rizikuje da ga pritvore imigracione vlasti. Neki studenti su već napustili zemlju, napuštajući studije kako bi izbjegli hapšenje. Predstavnici visokog obrazovanja brinu da bi hapšenja i ukidanje viza mogli obeshrabriti studente u inostranstvu da nastave studiranje u SAD.

Američka vlada ukinula vize za više od 1.000 stranih studenata

Američki nosač aviona i prateći ratni brodovi stigli su na Bliski istok, rekli su Rojtersu danas dvojica američkih zvaničnika.
Nosač aviona USS Abraham Linkoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima stigli su u regiju Bliskog istoka, koja je pod Središnjim zapovjedništvom američke vojske, rekli su zvaničnici Rojtersu.
Američki predsjednik Donald Tramp je u četvrtak kazao da Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju "armadu" koja ide prema Iranu, ali se nada da je neće morati upotrijebiti.
Ratni brodovi počeli su se raspoređivati ​​iz azijsko-pacifičke regije ranije ovog mjeseca, dok su napetosti između Irana i SAD eskalirale nakon ​gušenja protesta širom zemlje, prenosi Hina.
Tramp je u više navrata prijetio da će intervenisati ako Iran nastavi ubijati protestante , ali su se protesti u međuvremenu smirili.&nbsp;
Američka vojska je u prošlosti slala snage na Bliski istok u vrijeme pojačanih napetosti, što su često bili obrambeni potezi. Međutim, američka vojska je prošle godine izvela napade na iranska nuklearna postrojenja.
Osim nosača i ratnih brodova, Pentagon takođe premješta borbene avione i sisteme protivvazdušne odbrane na Bliski istok.
Tokom vikenda, američka vojska najavila je da će izvesti vježbu u regiji "kako bi demonstrirala sposobnost raspoređivanja, raspršivanja i održavanja borbenog vazdušnog naoružanja".
&nbsp;Visoki iranski zvaničnik rekao je prošle sedmice da će Teheran svaki napad smatrati "sveopštim ratom" protiv zemlje.

Američka flota stigla na Bliski istok

Iranska vlast je u nedjelju otkrila novi mural na ogromnom bilbordu na centralnom trgu u Teheranu sa direktnom porukom Sjedinjenim Američkim Državama da ne pokušavaju vojni napad na zemlju.
Bilbord prikazuje ptičju perspektivu nosača aviona sa oštećenim i eksplodiranim borbenim avionima na njegovoj palubi. Paluba je posuta tijelima i natopljena krvlju koja se slijeva u vodu iza broda, formirajući uzorak koji podsjeća na pruge američke zastave. Na jednom uglu istaknut je slogan: „Ako siješ vjetar, žanješ oluju“.
Otkrivanje murala na Trgu Engeleab dolazi dok nosač aviona USS Abraham Linkoln i prateći ratni brodovi kreću prema regionu, odnosno sada su već stigli na Bliski istok. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se brodovi premještaju „za svaki slučaj“ ako odluči preduzeti akciju.
- Imamo ogromnu flotu koja ide u tom pravcu i možda je nećemo ni morati upotrijebiti - rekao je Tramp prošle sedmice.
Trg Engeleab se koristi za okupljanja koja organizuje država, a vlasti mijenjaju mural u skladu s nacionalnim prilikama. U subotu je komandant iranske paravojne Revolucionarne garde upozorio da je njegova sila „spremnija nego ikad, prst na okidaču“.
Američka vojska je putem društvenih mreža saopštila da njeni borbeni avioni F-15E Strajk Igl sada imaju prisustvo na Bliskom istoku, navodeći da borbeni avion „povećava borbenu spremnost i promoviše regionalnu sigurnost i stabilnost“.
Slično tome, britansko Ministarstvo odbrane je u četvrtak saopštilo da je rasporedilo svoje borbene avione Tajfun u Katar „u odbrambenu svrhu“.

Iran bilboardom poslao poruku Americi s centralnog trga u Teheranu: Ako siješ vjetar, žanješ oluju

Crna Gora ulazi u ovu godinu snažno i odlučno, sa punom posvećenošću završetku evropskog puta, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je, u objavi na mreži Iks, istakla da je svega mjesec nakon zatvaranja pet poglavlja, na današnjoj Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora zatvorila i poglavlje 32 - Finansijski nadzor.
- Ovaj rezultat potvrđuje kapacitet države da odgovorno upravlja javnim sredstvima i štiti finansijske interese EU - navela je Gorčević.
Kako je dodala, nakon dvije uspješne godine, ovu godinu započinju snažno i odlučno, uz jasnu poruku da Crna Gora punom posvećenošću radi na završnici svog evropskog puta.
- Sada brojimo 13 zatvorenih poglavlja, gotovo na polovini smo puta, koji vjerujemo da ćemo uspješno preći do kraja godine - navela je Gorčević.
Ona je kazala da evropski partneri prepoznaju da je Crna Gora na vrhuncu fokusa i posvećenosti evropskoj integraciji.

Gorčević: Crna Gora započinje 2026. odlučno i sa punom posvećenošću evropskom putu

Kako se programi azila širom svijeta ograničavaju, a represija prema migrantima raste, novi šef Agencije UN-a za izbjeglice poručuje da će štititi Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. U intervjuu za agenciju Associated Press u Rimu u ponedjeljak, novoimenovani visoki komesar UN-a za izbjeglice Barhan Salih, i sam nekada izbjeglica, priznao je da će morati da se „bori“ kako bi zaštitio ljude koji bježe od progona, ističući da to nije samo pravna, već i moralna obaveza. - Naravno da je to borba, nesporno, ali sam istovremeno pun nade i uvjeren da u svijetu još postoji dovoljno humanosti da nam omogući da to uradimo - rekao je Salih, bivši predsjednik Iraka, za AP. Ranije u ponedjeljak, Salih se u Vatikanu sastao sa papom Leonom XIV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260126210128_fe51425647ba5eb6db94283a6dd300c29f33dafef621d095cb5a496d24e79ea9" data-rendition-name="original" width="3015" height="4522" loading="lazy" alt="Papa Lav"> </figure>  Kazao je da je zahvalan na podršci poglavara Katoličke crkve u trenutku kada se njegova agencija suočava sa velikim izazovima u pružanju pomoći milionima izbjeglica širom svijeta, nakon što su Sjedinjene Američke Države smanjile svoje doprinose za više milijardi dolara. - Njegova moralna podrška, njegov glas o potrebi da se pomogne izbjeglicama i onome što mi kao UNHCR sada radimo, izuzetno su važni - rekao je Salih. Prema podacima UNHCR-a, u svijetu trenutno ima 117,3 miliona prisilno raseljenih osoba iz 194 zemlje. Salihov najveći izazov je kako da pruži podršku za oko 30 miliona izbjeglica van granica njihovih država uz znatno manje finansijskih sredstava. Tokom 2024. i 2025. godine, finansiranje iz SAD-a palo je sa 2,1 milijarde na 800 miliona američkih dolara, iako ta zemlja i dalje ostaje najvažniji donator UNHCR-a. Osim toga, SAD su vodile kampanju da druge države preispitaju Konvenciju o izbjeglicama nastalu nakon Drugog svjetskog rata i redefinišu pravila azila na globalnom nivou. Administracija predsjednika Donalda Trampa već preispituje sopstveni sistem azila, suspendovala je program prihvata izbjeglica 2025. godine i postavila limit od 7.500 ulazaka, uglavnom bijelih Južnoafrikanaca — što predstavlja istorijski najniži broj izbjeglica koje će SAD primiti od uspostavljanja programa 1980. godine. Takođe je pojačana primjena imigracionih zakona u okviru obećanja o povećanju deportacija. Iako nije direktno pominjao napore i politiku američke vlade, Salih je priznao da je „ovo nesumnjivo veoma težak trenutak u istoriji“ i da mora biti kreativan u suočavanju s krizom. - Moramo prihvatiti potrebu da se prilagodimo novom globalnom okruženju - kazao je Salih. Njegova agencija nastoji da bude efikasnija, responzivnija i finansijski racionalnija, „kako bi zaista pružala pomoć ljudima kojima je potrebna, a ne bila dio sistema koji održava zavisnost od humanitarne pomoći“, dodao je. Salih je na dužnost visokog komesara UN-a za izbjeglice stupio 1. januara i ima petogodišnji mandat. On je prvi bivši izbjeglica koji obavlja ovu funkciju, a kaže da to iskustvo značajno oblikuje njegov pogled na posao. Kao izbjeglica je bio dva puta: prvi put je 1974. godine, kao tinejdžer, pobjegao iz Iraka u Iran. Zatim je 1979. godine, nakon što je bio uhapšen i mučen pod režimom Sadama Huseina, pobjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, prije nego što se vratio u Irak, gdje je bio predsjednik od 2018. do 2022. godine. - Ovo je priča o tome da izbjeglice nijesu samo brojevi i žrtve. Uz zaštitu i priliku, svijet za ljude može izgledati sasvim drugačije - rekao je Salih za AP.

Tag: viza