Da se nije blagovremeno oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević dodijelio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, Vita Nikolića, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu, izjavila je glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Nikolić je istakla da je dobro što se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ ograđuje od Opštine Nikšić i što u Opštini prepoznaje fašizam i revizionizam.&nbsp;
Međutim, prema njenim riječima, najvažnije je to što niko iz Književne zajednice nije obavijestio njenu porodicu da će se nagrada ponovo dodjeljivati.
Podsjetila je da je tokom ranijih dodjela nagrada aktivno učestvovala sa pokojnom majkom, jer su uvijek bile uredno obaviještene o sastavu žirija i dobitnicima.
- Zahtijevali su našu saglasnost da dobitnik nagrade ni na koji način ne ugrozi ugled i značaj imena mog oca i svega što je on u životu uradio. To ove godine nije ispoštovano! Sinoć sam imala dugu prepisku sa rukovodećim ljudima iz Književne zajednice. Kontaktirali su me tek nakon raspisanog konkursa, iako tvrde da su pokušavali da me dobiju ranije, što nije tačno. Slali su mi screenshotove poruka na aplikaciji koju ne koristim već desetak godina, pa me nije bilo moguće kontaktirati. Poenta je da nijesu tražili moju dozvolu da nagrada ponovo bude aktivirana, pokušali su nešto uraditi na podmukao način - kazala je Nikolić.
Prema njenim riječima, da se nije oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu.
Nikolić je istakla da se konsultovala sa advokatima i dobila pravni savjet o daljim koracima, koje će, kako tvrdi, preduzeti kako bi zaštitila ime Vita Nikolića.
<h2>Popovi nemaju šta da rade u državnim instiitucijama&nbsp;</h2>
Komentarišući situaciju u Državnom arhivu i namjeru da se dovedu volonteri iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), Nikolić je kazala da SPC ne revidira samo istoriju, već i arhitekturu crnogorskih kulturnih dobara.
- Pogledajte samo Ostrog – kako izgleda sada, a kako je izgledao nekada. Pretvoren je u opšti vašar, bez smisla i reda, što primjećuju i strani stručnjaci koji dolaze ovdje i bave se kulturno-istorijskim spomenicima. Ulazak volontera popova u Državni arhiv sporan je sa više aspekata. Ova država je odvojena ne samo od SPC, već od svih vjerskih zajednica, što je ustavna kategorija. Oni nemaju šta da rade u državnim institucijama. Imamo dovoljno mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi koji mogu volontirati i sticati iskustvo u ovakvim poslovima - naglasila je Nikolić.
Dodala je da bi ulazak volontera mogao dovesti do zloupotreba, pa bi to bio slučaj i sa arhivskom građom njenog čukundjeda, nekadašnjeg gradonačelnika Nikšića, koji je uredno arhivirao dokumente o izgradnji crkve u Ozrinicima.
<h2>Odbijanje žalbe u slučaju "državni udar" predstavljalo bi presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori</h2>
Komentarišući žalbu SDT-a Apelacionom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju poznatom kao „državni udar“, Nikolić je rekla da bi odbijanje žalbe predstavljalo presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
- Ako Apelacioni sud usvoji žalbu, automatski bi se skidao poslanički imunitet nekih funkcionera i proces bi se morao nastaviti. Presudan faktor biće da li sud djeluje pod političkim uticajem ili pokazuje integritet, što sve češće primjećujemo kod sudija - istakla je Nikolić.
Na kraju, komentarišući informacije o agentu GRU-a Andreju Averjanovu, čije se ime dovodi u vezu sa pokušajem terorizma 2016. godine, Nikolić je rekla da njegova pogibija nije iznenađenje za ruske službe, koje imaju mnoge profilisane kadrove za slične operacije.
- Sve akcije u kojima je učestvovao uključuju imena Popova i Šišmakova, koje još uvijek traže neke države. To pokazuje sistem po kome GRU i ruske službe funkcionišu – formiraju ekipe od velikog povjerenja koje dijele zadatke - zaključila je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Preduzećemo sve korake i iz ove situacije izaći u korist imena Vita Nikolića

Studentski parlament Fakulteta za crnogorski jezik i književnost organizovao je program posvećen Vitu Nikoliću, u okviru kojeg je gostovala njegova ćerka Danica Nikolić. Program je okupio studente, profesore i zainteresovanu javnost, kazali su iz FCJK.
Tokom susreta sa studentima, Danica Nikolić govorila je o Vitovom životu i stvaralaštvu, osvjetljavajući njegovu ličnost iz perspektive porodičnog śećanja i ličnog iskustva. Razgovor je bio usmjeren na odnos između pjesnikova života i njegove poezije, na javnu i privatnu sliku Vita Nikolića, kao i na načine na koje se njegovo djelo pamti i prenosi novim generacijama.
- Izlaganje je proteklo u otvorenoj i dinamičnoj atmosferi, uz aktivno učešće studentkinja i studenata, koji su imali priliku da se upoznaju s manje poznatim aspektima pjesnikova života, izvan ustaljenih književnih interpretacija i biografskih stereotipa. Oni su kroz pitanja otvarali teme poput odnosa između biografije i poezije, granice između života i književnog izraza, ali i ranjivosti kao dijela pjesnikova identiteta - navodi se u soapštenju.
U završnom dijelu razgovora posebno je pomenuta pjesma „Noć sa Dubrovnikom“, kao jedno od djela koje, prema sagovornici, na upečatljiv način sažima pjesnikov poetski izraz i unutrašnji odnos prema vremenu u kojem je nastala.
- U ime Studentskog parlamenta, studente je pozdravila studentkinja Aida Orahovac-Kuč, a Vitove stihove govorio je student Ismar Kadrović. Razgovor s Danicom Nikolić vodila je profesorica Sanja Orlandić. Predstavnici Fakulteta istakli su da ovakva gostovanja predstavljaju važan segment nastavnog i kulturnog života ustanove, uz punu institucionalnu podršku studentskim inicijativama i vannastavnim aktivnostima - navodi se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Program posvećen Vitu Nikoliću na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je Opštini Nikšić inicijativu da nova vaspitna jedinica u okviru JPU „Dragan Kovačević“ u naselju Rudo Polje ponese ime čuvenog crnogorskog pjesnika Vitomira Vita Nikolića. Istom inicijativom predviđeno je i podizanje spomen-obilježja u čast jednog od najznačajnijih literarnih stvaralaca koje je Nikšić, ali i Crna Gora u cjelini, dala.
Vitomir Vito Nikolić (1934–1994) ostavio je neizbrisiv trag u crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti. Njegovo stvaralaštvo, prožeto toplinom, iskrenošću i dubokim razumijevanjem običnog čovjeka, učinilo ga je simbolom duhovne slobode i ljudske bliskosti. Rođen i odrastao u Nikšiću, Vito je ostao neraskidivo povezan sa svojim gradom, koji je često bio inspiracija za nastanak njegovih najpoznatijih stihova.
Njegova poezija, jednostavna u izrazu, a bogata emocijom i promišljenošću, postala je dio kulturnog identiteta brojnih generacija. Zbirke poput „Drumovanja“ i „Sunce, hladno mi je“ uvrštene su u antologije crnogorske i jugoslovenske književnosti, potvrđujući njegov status jednog od najvoljenijih pjesnika našeg prostora.
Kako se navodi u inicijativi, davanje imena vaspitnoj jedinici po Vitomiru Vitu Nikoliću imalo bi snažnu simboliku – najmlađim generacijama bi se, od prvih koraka i prvih napisanih slova, prenosile vrijednosti koje je Vito živio i stvarao: dobrotu, iskrenost, maštovitost i ljubav prema čovjeku.
Time bi, poručuju iz Ministarstva, Vito Nikolić nastavio da bude dio svakodnevice grada koji ga je oblikovao, ali i grada koji je zahvaljujući njemu postao bogatiji duhom i riječju – Nikšića, Prijestonice kulture 2030. godine.

Inicijativa MPNI: Nova vaspitna jedinica u Nikšiću da nosi ime Vitomira Vita Nikolića

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori sinoć je u podgoričkom tržnom centru Big Fashion organizovala proslavu Festivala proljeća – Lunarne Nove godine.
Mnogobrojne posjetioce na početku svečanosti pozdravio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, koji je ukazao na značaj obilježavanja Kineske Nove godine u Crnoj Gori.
– Festival proljeća je najznačajniji tradicionalni praznik kineskog naroda za porodično okupljanje, oproštaj od starog i doček novog. Ovaj praznik je 2024. zvanično uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, čime je radost Kineske Nove godine prešla planine i mora i postala kulturna svetkovina koju dijeli cijeli svijet. Kroz niz tradicionalnih kineskih kulturnih običaja, gastronomije i talenata učenika Instituta Konfucije želimo sa vama podijeliti ovu radost i harmoniju, te učiniti da kinesko-crnogorsko prijateljstvo u ovoj snažnoj prazničnoj atmosferi postane još dublje. 2026. godina je godina konja po kineskom starom lunarnom kalendaru. U kineskoj kulturi, konj simbolizuje napredak, izdržljivost i marljivost. – Energiju od zmaja i konja – doživljavamo kao simbol vitalnosti, dok – biti prvi naprijed – predstavlja hrabrost da juri ispred drugih. Ove vrline su živi odraz kineskog visokokvalitetnog razvoja, ali se istovremeno prirodno podudaraju sa herojskim duhom i težnjom ka slobodi koje crnogorski narod tradicionalno povezuje sa simbolikom konja. Godina Konja dolazi u punom zamahu. Kinesko-crnogorska saradnja, takođe, hvata povoljan vjetar i ulazi u novu fazu razvoja – poručio je Nj.E. Čen Sijufeng.
Ambasador je podsjetio da se 2026. godine obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore.
– Dvadeset godina od rasta do zrelosti, dvadeset godina zajedničkog puta rame uz rame. Naše dvije zemlje dosljedno se drže principa međusobnog poštovanja, povjerenja i uzajamne koristi, postavši primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i različite veličine. Od skoro deset miliona bezbjednih prolazaka vozila na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare, do projekta rekonstrukcije mosta na Tari kojim će se junački mostovi ponovo vratiti u život, svaki korak praktične saradnje je čvrst, postojan i ispunjen toplinom – istakao je Čen Sijufeng.
On je naglasio da je tokom proteklih dvadeset godina važan segment crnogorsko-kineskih odnosa bila povezanost među ljudima.
– Ovo prijateljstvo teče kroz sve intenzivnije kulturne i ljudske razmjene. Godine 2025. broj kineskih turista koji su posjetili Crnu Goru premašio je 80.000, uz rast od više od 34 odsto na godišnjem nivou. Ovom prilikom, iskreno pozivam što veći broj prijatelja iz Crne Gore da iskoriste bezvizni režim, da dođu u Kinu, da je obiđu i dožive, te da osjete dubinu kineske civilizacije i iskuse dinamičan razvoj savremenih tehnoloških inovacija. Srdačno vas pozivam da naredne godine dođete u Kinu i praznike provedete zajedno s nama, da doživite jedan istinski, autentični kineski doček Nove godine – saopštio je Sijufeng.
Proslavi je prisustvovala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je ukazala na važnost kulturne saradnje između Kine i Crne Gore.
– Saradnja Crne Gore i Narodne Republike Kine u oblasti kulture temelji se na čvrstim sporazumima i programima razmjene. Od prvog sporazuma o saradnji 2008. godine, pa do izvršnog programa saradnje od 2017. do 2020. godine, dvije zemlje kontinuirano jačaju saradnju u oblasti obrazovanja i umjetnosti. Ministarstvo kulture Crne Gore redovno je učestvovalo na forumima i događajima u organizaciji Narodne Republike Kine, podržavajući razmjenu umjetnika, plesnih i muzičkih programa, kao i vizuelnih umjetnosti. Crna Gora njeguje prijateljske i bratske veze sa gradovima širom svijeta, a posebno su značajne veze koje crnogorski gradovi imaju sa kineskim gradovima – istakla je ministarka.
Ona je podsjetila i na infrastrukturnu saradnju dvije države.
– Riječ je o projektima koji imaju veliku ulogu u povezanosti i razvoju naše zemlje, uključujući izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, čiji je prioritetni segment izrađen uz angažman kineske kompanije i finansiran kroz inicijativu Pojas i put. Kineske kompanije ostaju aktivne u daljim fazama izgradnje saobraćajne mreže, bulevara Jaz–Tivat i nastavka autoputa Bar–Boljare – dodala je Vujović.
Nakon zvaničnih obraćanja uslijedio je umjetnički program crnogorskih i kineskih mladih talenata, kroz koji je publiku vodila Alisa Bogdanović, pobjednica svjetskog takmičenja Kineski most u poznavanju kineskog jezika za učenike srednjih škola.
– Takmičenja u kojima sam učestvovala i čitav moj put sa kineskim jezikom su mi mnogo toga donijeli. Uspjela sam da kroz taj put shvatim ko sam i šta želim, te da odredim svoju budućnost. Naučila sam mnogo toga, osim jezika upoznala sam se sa kineskom kulturom i srećna sam što sam u životu imala priliku da se susretnem sa takvom kulturom – kazala je Bogdanović.
U okviru proslave, posjetioci su imali priliku da učestvuju u interaktivnim igrama, osvoje nagrade, upoznaju se sa tehnikama izrade papirnih ukrasa i kaligrafijom, kao i da degustiraju kineske specijalitete koje je pripremio šef kuhinje Ambasade NR Kine u Podgorici, Li Jiping.

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Tag: vito-nikolic