Advokat Damir Lekić saopštio je da ostaje pri tvrdnjama o neažurnosti, neradu i stanju u sudovima nakon što su u Apelacionom sudu poručili da je netačna njegova tvrdnja da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fapelacioni-sud-netacna-tvrdnja-advokata-lekica-spise-predmeta-smo-vratili-visem-sudu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.
Lekić je rekao da nije na njemu kao braniocu da provjerava je li tačna ili nije ova informacija, niti da želi time da se bavi.
- Zna se čije su to stvari, ko njima mora da se bavi i da ih provjerava. Ja sam samo kao branilac koji je bio zgrožen kada je čuo zbog čega nijesu ispunjene procesne pretpostavke za održavanje tako složenog i kompleksnog predmeta, hitne prirode, koji razlog je &nbsp;potpuno banalan i blago rečeno neozbiljan i neprimjeren, prenio riječi sa ročišta glavnog pretresa koje je saopštio predsjednik vijeća i to da se zbog kasne dostave spisa predmeta od strane Apelacionog suda Crne Gore i kordinacije pisarnice tog suda, sa pisarnicom Višeg suda u Podgorici i predsjednikom vijeća da u njegove ruke predmet blagovremeno stigne odlaze ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.
Kao neko ko brine o zaštiti elementarnih ljudskih prava branjenika, naročito, kako je naglasio, onih koji se nalaze u Istražnom zatvoru duži vremenski period - i to u postupku gdje blago rečeno nema dokaza za postojanje osnovane sumnje za krivični progon - ovaj razlog za odlaganje mu je, naglašava, bio potpuno neprihvatljiv.
- I samo sam prenio ono sto mi je saopšteno u sudnici integralno, a to šta su sudovi i to Apelacioni i Visi u Podgorici radili sa predmetom i njihove pisarnice i gdje je on bio - a naročito koliko predmetu treba da stigne sa visočijeg sprata na niži sprat u istoj zgradi i koliko treba vremena da se odluči po žalbi - neka ovi sudovi sami vide - istakao je Lekić.
Ostaje, kaže, pri navodima koje je saopštio koji se odnose na neažurnost, nerad i drugo - kao i na stanje u crnogorskim sudovima koje je loše.
- Koje ćemo nažalost svi osjetiti, o kojem pričaju čak sad javno i pojedine sudije i koje mora da se sto prije poboljša - dodao j eon.
Konačno, kaže da je fakat porazno i to da je po žalbi odbrane iz Višeg suda u Podgorici otišao predmet u Apelacioni sud Crne Gore.
- Te da zbog postupanja tih sudova i njihovih pisarnica predmet nije blagovremeno stigao u ruke sudećeg sudije kako bi isti mogao da održi suđenje - a što je neprihvatljivo - naveo je on.
Posebno je, kaže, simptomatično ovo sto Apelacioni sud Crne Gore govori da je 10.10.2024 godine dostavio spise predmeta Višem sudu u Podgorici - a da je o tome isti opet pisanim putem dana 16.10.2024 godine imao potrebu da obavijesti postupajućeg sudiju - predsjednika vijeća.
- Što zapravo upućuje na tačnost ovih - a i mojih prethodnih navoda &nbsp;jer da nije tako: zašto bi ga dva puta obavještavao i to neposredno ili na dan glavnog pretresa - zaključio je Lekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lekić: Ostajem pri navodima o neažurnosti, neradu i lošem stanju u sudovima

U Apelacionom sudu poručili su da je netačna tvrdnja advokata Damira Lekića da je ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih koji se sumnjiče za trgovinu ljudima, odloženo zbog grubog previda, propusta, očigledne neažurnosti i nerada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Flekic-rociste-glavnog-pretresa-protiv-grecina-odlozen-zbog-grubog-previda-propusta-i-ocigledne-neazurnosti-apelacionog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Apelacioni sud Crne Gore je spise predmeta Višeg suda u Podgorici &nbsp;K.br. 69/24 u krivičnom postupku protiv optuženog Vitaly Grechina i drugih, vratio tome sudu dana 10.10.2024. godine, uz akt ovog suda Kvž.br. 672/24 od 09.10.2024.godine, što je konstatovano na dostavnici potpisanoj od strane ovlašćenog službenika Višeg suda u Podgorici, kojom je potvrđen prijem spisa predmeta. O navedenom je ovaj sud obavijestio predsjednika sudećeg vijeća Višeg suda u Podgorici dopisom Kvž.br. 672/24 od 16.10.2024.godine - naveli su u Apelacionom sudu.
Dodali su da postupaju u svim predmetima koji su u njihovoj nadležnosti.&nbsp;
- A posebno u pritvorskim predmetima sa posebnom hitnošću, poštujući zakonske rokove i prava učesnika u postupku, pa su neistinite i neutemeljene tvrdnje o njegovoj neažurnosti i neradu - istakli su u Apelacionom sudu.
Poručili su da se iznošenjem neistina o njihovom postupanju nanosi šteta njihovom, ali i ugledu pravosuđa u cjelini.
- Apelacioni sud Crne Gore još jednom koristi priliku da pozove sve medijske aktere da se uvijek prije objavljivanja informacija, radi provjere tačnosti &nbsp;informacija u posjedu ovog suda, istom obrate, jer je objektivno i istinito informisanje o predmetima od posebnog interesovanja javnosti zajednički cilj kojem treba podjednako da teže i Apelacioni sud Crne Gore i mediji, a iznošenje neistina o postupanju ovog suda, bez obzira od koga dolazi, ne doprinosi dostizanju ovog cilja, već se na taj način nanosi šteta ugledu kako ovog suda tako i pravosuđa u cjelini, što vjerujemo nije namjera niti cilj ni jednog medijskog aktera - naveli su u reagovanju.

Apelacioni sud: Netačna tvrdnja advokata Lekića, spise predmeta smo vratili Višem sudu

Suđenje američkom državljaninu ukrajinskog porijekla Vitaliju Grečinu, zatim ruskom državljaninu Aleksandru Liščinskom i Ukrajincima Alekseju Blahoslovovom i Bogdanu Petrovu koji se terete za trgovinu ljudima danas je odgođeno za 28. novembar jer Apelacioni sud nije Višem sudu dostavio spise predmeta.
Proces vodi sudija Višeg suda Jovan Jovanović.
Odbrana optuženih zatražila je od sudije Jovanovića da za javnost ne zatvara suđenje jer, kako su objasnili, to se može očekivati zbog specifičnosti krivičnog djela i zaštite djevojaka.
I optuženi Grečin je podržao zahtjev odbrane i zamolio da mediji prisustvuju suđenje jer, kako je naveo, javnost treba da čuje neke odgovore. Sudija Jovanović će o tome odlučiti do narednog ročišta.
Branilac Grečina, advokat Damir Lekić kazao je da proces odgođen zbog grubog propusta i očigledne neaužurnosti Apelacionog suda.
- Iako je Apelacioni sud upoznat da se radi o pritvorskom predmetu, koji iziskuje hitnost i da je za danas zakazano ročište, uprkos tome spisi nijesu dostavljeni. Ovo oslikava nažalost sliku našeg pravosuđa koja nimalo nije dobra o kojoj su čak javno počeli da govore i pojedine sudije a branioci odavno ukazuju na to. Ugrožava se krivična procedura, prava okrivljenih a naročito onih koji se nalaze u Istražnom zatvoru - kazao je advokat Lekić.
Podsjetimo, optuženi su uhapšeni u oktobru 2023 u tivatskom hotelu ,,Regent“ zbog sumnje da su vrbovali 15 djevojaka iz nekoliko zemalja sa ciljem seksualne eksploatacije i upotrebe u pornografske svrhe.
Grečin je prilikom kontrole optužnice ustvrdio da su djevojke koje je policija krajem oktobra prošle godine zatekla na zabavi u tivatskom hotelu njegove prijateljice i modeli za fotografisanje, a ne žrtve trafikinga. I ostala trojica optuženih negirali su kategorično navode optužnog akta.

Marija Žižić

Advokati i Grečin traže da javnost ne bude isključena

U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća - sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet sati trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv Vitalija Grečina i drugih zbog sumnje na trgovinu ljudima. Međutim, kako je saopštio advokat Damir Lekić, zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada Apelacionog suda Crne Gore je odloženo.
- Nažalost ironično rečeno odbrana je na jednu odluku Višeg suda u Podgorici još dosta ranije izjavila žalbu, ali Apelacioni sud Crne Gore iako je dobro upoznat sa činjenicom da se radi o pritvorskom predmetu hitne prirode, te sa činjenicom kada je bilo zakazano danasnje ročište glavnog pretresa, pa i pored činjenice da je taj sud i predsjednik vijeća - sudija Jovan Jovanovic prethodne i tokom ove sedmice u više navrata obavještavao i upozoravao da je danas zakazano ročište glavnog pretresa kako bi mu dostavili spise predmeta kako bi otpočeo sa suđenjem, on se nije udostojio, iako se čak nalazi u istoj zgradi, da dostavi spise predmeta pa i bez odluke o tom pitanju, kako bi suđenje danas moglo da otpočne - naveo je Lekić.
Ovo je, cijeni on, poražavajuće.
- Ovo oslikava nažalost trenutnu sliku našeg pravosuđa, koja zbog više objektivnih okolnosti o kojima su čak javno počele da govore i pojedine sudije, a branioci odavno, nije nimalo dobra. I ona direktno ugrožava krivičnu proceduru, te prava okrivljenih - a naročito onih koji se nalaze u istražnom zatvoru - istakao je Lekić.
Opet, kaže, mora biti ironičan.
- Branilac i okrivljeni se izgleda ne smiju žaliti na odluke suda sa čijom sadržinom nijesu zadovoljni, a što se odnosi npr na rješenja o produženju pritvora, na rješenja o odbijanju predloga za određivanje jemstva, a što su redovna i elementarna procesna sredstva u postupku, a da ne pretrpe ovakve grube i štetne posljedice, a koje su u konkretnom slučaju zapravo suština, jer je &nbsp;pored svega ipak najvažnije da se u što bržem i zakonito sprovedenom postupku pred sudom donese pravosnažna presuda, a što ovog puta nije bilo moguće jer je iz navedenih razloga odloženo ovo ročište glavnog pretresa - naveo je Lekić.
Ovo je, kaže, razlog zbog kojeg je danasnje ročište glavnog pretresa odloženo.
- A što slobodno mogu da kažem da je jedna obična sramota i to ni Viši a ni Apelacini sud kao jedni od najvažnijih sudova u Crnoj Gori ne bi bi smjeli nikad da dozvole, bez obzira na druge okolnosti - zaključio je Lekić.

Lekić: Ročište glavnog pretresa protiv Grečina odgođeno zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti Apelacionog suda

Nikola Moskov postigao je go sedam sekundi prije kraja - te su tako vaterpolisti Crne Gore savladali Holandiju rezultatom 15:14 u meču za peto mjesto na završnom turniru Svjetskog kupa u Podgorici.
Naša selekcija je ranije obezbijedila plasman na Svjetsko prvenstvo u Singapuru.

Ajkule na petom mjestu, pobijedile Holandiju rezultatom 15:14

Na španskom ostrvu Lanzarote u Kanarskom arhipelagu poplavljen je veliki broj stambenih objekata, a zbog obilnih padavina proglašeno je vanredno stanje, javljaju španski mediji. 
 
 Saobraćajnice su se, prema njihovim navodima, pretvorile u blatnjave rijeke. 
 
- Vanredno stanje je proglašeno kada je ustanovljeno da je u subotu za samo dva sata palo više od 60 milimetara kiše - saopštila je lokalna služba za hitne situacije, prenosi Rojters. 
 
Šef hitnih službi na ostrvu Lanzarote Enrike Espinosa potvrdio je da su poplavljeni brojni stambeni objekti. 
 
- Radili smo cijele noći, imali smo 300 poziva tokom noći, mnogi od njih u Aresifeu i Tegisu. Neke kuće su poplavljene, a ostala je velika količina blata - rekao je Espinosa za državnu televiziju RTVE.

Vanredno stanje na španskom ostrvu Lanzarote zbog obilnih padavina

17.11 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 17 sati glasalo je 62 odsto upisanih birača, odnosno oko 35,7 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). Predsjednik nikšićkog OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče u najboljem redu. Na nikšićkim izborima učestvuje deset lista, a biračko pravo ima 57.589 birača. Biračka mjesta biće otvorena do 20 sati. 17.08 - Demokrate javljaju da je izlaznost u Nikšiću do 17 sati 63,07 odsto. 17.00 - Prema podacima Pokreta Evropa sad, u Nikšiću je do 17 sati glasalo 62.9 odsto birača. 16.16 - Iz koalicije za Budućnost Nikšića saopšteno je da je u toj opštini na lokalnim izborima do 16 sati glasalo 59.69 odsto građana. 15:44 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do 15 sati glasalo je 52 odsto upisanih birača, odnosno oko 29,9 hiljada građana, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije. 15:08 - Prema podacima Demokrata izlaznost do 15 sati je 55,34 odsto. 15:01 - Iz Pokreta Evropa sad saopštili su da je u Nikšiću do 15 sati izašlo 54,6 odsto upisanih birača. 13:11 - &nbsp;Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK) do 13h glasalo je 43 odsto birača. Iz Pokreta Evropa sad navode da je izlaznost do 13h u Nikšiću 43,4 odsto, dok je prema podacima Demokrata izlaznost 43,37%.. U odnosu na podatke o izlaznosti sa prethodnih lokalnih izbora 2021. godine koje je pratio CeMi, kada je do 13 sati glasalo 61,2 odsto građana, ovo predstavlja drastičan pad izlaznosti odo oko 18 odsto.&nbsp; 12:23 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića navode da izlaznost na lokalnim izborima do 12 sati iznosi 35,34 odsto. 11:16 - Izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 11 časova je 24,73%, saopštila je Demokratska Crna Gora. Prema podacima CeMI-a sa lokalnih izbora &nbsp;u Nikšiću iz 2021. godine do 11 sati glasalo je 38.0 odsto birača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413110412_20cccfdb2002389d27ebe7909a4113e515a6c17e1b3f0b0ed96dca805c96f826" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Izlaznost 11 NK Demokrate"> </figure>  Prema podacima OIK-a do sada je glasalo je 21,2 odsto upisanih birača, odnosno oko 12,2 hiljade građana. Predsjednika OIK-a Rade Perišić rekao je agenciji MINA da nema prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 10:24 - Iz koalicije Za budućnost Nikšića za RTNK saopšteno je da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do 10 sati 15,43 odsto. 9:37 - Na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati glasalo je osam odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK). U odnosu na prethodne lokalne izbore u Nikšiću 2021. godine, prema podacima CeMI-a, izlaznost je niža oko sedam procenata. Prema izvještajima te NVO presjek izlaznosti do 9:00 sati 2021. godine bio je 15,6 odsto. &nbsp;. Predsjednik OIK-a Rade Perišić je agenciji MINA rekao da do sada nije bilo prijavljenih nepravilnosti i da izborni dan protiče mirno. 9:30 - Iz Demokratske Crne Gore je saopšteno da je izlaznost na lokalnim izborima u Nikšiću do devet sati 8,15 odsto. 6:45 - &nbsp;Danas se održavaju lokalni izbori u Nikšiću, a pravo glasa na njima ima 57.589 birača koji će moći da biraju između deset izbornih lista. Građani Nikšića glasaju na 131 biračkom mjestu. Birališta se otvaraju u sedam, a zatvaraju u 20 sati. Građani koji nijesu sigurni da li su upisani u birački spisak, ili ne znaju na kom biračkom mjestu glasaju, mogu to saznati pozivom na broj kol centra koji je uoči izbora usposatvilo Ministarstvo unutrašnjih poslova – 19820. Nakon što saopšte osnovne lične podatke (ime i prezime, datum rođenja i ime jednog od roditelja) ili jedinstveni matični broj (JMBG), operateri će im pružiti informaciju da li su upisani u birački spisak i na kojem biračkom mjestu glasaju. Prva na glasačkom listiću je lista „Probudimo Nikšić“ čiji je nosilac Dragoljub Radulović, a druga lista „Rad za moj grad – dr Borislav Mišo Đurišić“.&nbsp; Na izborima u Nikšiću učestvovaće i Demokratska partija socijalista čiji je nosilac liste Boris Muratović, Stranka evropskog progresa čiju listu predvodi Nikola Čvorović, URA čiji je nosilac Dušan Golović. U izbornoj trci je i lista „Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti“ koju predvodi Jelena Marković, koalicija Demokrata i Plenuma 083, čiji nosilac liste je Nemanja Vuković, te Evropski savez čiju listu predvodi Ivan Radojičić. Na izborima u Nikšiću učestvuje i Pokret Evropa sad čiji je nosilac liste Zoran Mrkić i koalicija Za budućnost Nikšića, čiju listu predvodi Marko Kovačević.

OIK Nikšić: Do 17 sati glasalo 62 odsto birača, nema nepravilnosti

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović prenio je carskom visočanstvu, prestolonasljedniku Akišini i premijeru Japana Šigeru Išibi želju Crne Gore za jačanjem prijateljskih odnosa i unapređenjem bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa. To je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta nakon otvaranja ceremonije EXPO 2025 koje se održava u Osaki. - Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović, prisustvovao je svečanoj ceremoniji otvaranja Svjetske izložbe EXPO 2025, održanoj na ostrvu Jumešima u Osaki, Japanu. Ceremoniji su prisustvovali Njegovo carsko veličanstvo car Naruhito, Njeno carsko veličanstvo carica Masako, Njegovo carsko visočanstvo prestolonasljednik Akišino, Njeno carsko visočanstvo princeza Kiko, kao i premijer Japana, nj.e. gospodin Šigeru Išiba - naveli su Ivanovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250413160452_6a6e42e23f4e438647632c2ef6217b1b38efc040578e848cbf01cf0893d50ed6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250413160452_6a6e42e23f4e438647632c2ef6217b1b38efc040578e848cbf01cf0893d50ed6" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Ivanović - prestolonasljednik Akišino"></figure>  Ceremonija je održana pod temom “Re-Connect: Circulate, Resonate, Return, Connect”, simbolizujući obnovu veza među ljudima, prirodom i tehnologijom. - Na ceremoniji su se, pored ostalih, obratili Njegovo carsko veličanstvo car Naruhito, premijer Japana, nj.e. gospodin Šigeru Išiba, i generalni sekretar Biroa za međunarodne izložbe, gospodin Dimitri Kerkentzes - naglasili su u saopštenju. Svjetska izložba EXPO 2025, pod temom “Kreiranje budućeg društva za naš život”, okuplja više od 160 zemalja i međunarodnih organizacija, s ciljem promocije inovacija, održivog razvoja i globalne saradnje. Organizatori očekuju preko 28 miliona posjetilaca tokom trajanja izložbe, koja će biti otvorena za javnost od 13. aprila do 13. oktobra 2025. godine. - Učešće Crne Gore na EXPO 2025 predstavlja značajnu priliku za predstavljanje naših potencijala i jačanje međunarodnih partnerstava - zaključili su u Ivanovićevom kabinetu.

Ivanović sa Akišinom i Išibom: Crna Gora želi jačanje prijateljskih odnosa sa Japanom

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: vitalij-grecin