Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju upozorio je da se u Crnoj Gori očekuju visoke temperature.
- Narednih dana područje Balkana biće pod uticajem termobaričkog grebena i veoma tople vazdušne mase sa sjevera i sjeverozapada Afrike, koja će usloviti veoma toplo vrijeme. Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, ovakava situacija će se nastaviti i tokom većeg dijela naredne sedmice - naveli su oni.
Kažu da će ovaj toplotni talas usloviti visoke temperature vazduha.
- U većem dijelu zemlje tropske temperature, u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici maksimalna temperatura će prelaziti 40 stepeni - ističu u ZHMS.
Visoka temperature doprinijeće, upozoravaju oni, i povećanju rizika od požara.
- Otežavaće i svakodnevno uobičajeno funkcionisanje, pa se treba pridržavati dobro poznatih mjera zaštite i savjeta ljekara - zaključili su u ZHMS.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

ZHMS upozorava: Tropske temperature u većem dijelu Crne Gore

Grčke vlasti naredile su obavezne pauze u radu u područjima gdje se očekuje da će temperature preći 40 stepeni Celzijusa.
Od nedjelje, djelove Grčke zahvatio je ekstremni toplotni talas koji bi trebao trajati do četvrtka.
Ministarstvo rada zabranilo je fizički rad na otvorenom i dostavu hrane od 12 do 17 sati.
Naredba će se uglavnom primjenjivati na centralne regije Grčke i neka ostrva.
Od poslodavaca je takođe zatraženo da ponude mogućnosti rada na daljinu.
U Atini nisu poduzete nikakve vanredne mjere, jer se trenutni toplotni talas u glavnom gradu ne smatra neuobičajenim.
Meteorolozi očekuju najviše temperature u utorak i srijedu, dok predviđaju blagi pad, na oko 35 stepeni, prema kraju sedmice.
Najekstremnije temperature se očekuju u nizinskim područjima centralnih regija Grčke.
Na ostrvima i duž obale očekuje se da će temperature biti tri do pet stepeni niže nego na kopnu i u urbanim centrima.
Među najvažnijim preporukama za građane su: izbjegavanje boravka na otvorenom tokom vrućih podnevnih sati, unos velike količine vode, izbjegavanje alkohola, konzumiranje laganih obroka i izbjegavanje sportskih aktivnosti na otvorenom.
Da bi pomogli najugroženijima, poput beskućnika ili onih bez klima uređaja, mnogi gradovi i opštine su obezbijedili klimatizovane prostore gdje ljudi mogu da se sklone. 
 
Visoke temperature preovlađuju i u drugim dijelovima Evrope, uključujući region Balkana.

Grčka zabranjuju rad na otvorenom zbog visokih temperatura

Nezaštićenost glave, posebno potiljka i ne unosa dovoljno tečnosti za posljedicu ima povišenu temperaturu, mučninu, glavobolju, povraćanje. U težim slučajevima dijete je uznemireno, nekad može doći malo do dezorijentacije u vremenu i prostoru, zujanje u ušima, dolazi do pada pritiska i to su već neke teže forme - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista pedijatrije dr Branka Samardžija Jovanović.
Jučerašnji dan bio je najtopliji dan ovoga ljeta, a po najavama meteorologa ovoga ljeta će temperature biti izuzetno visoke, pa je tih dana potrebno dodatno voditi računa o zdravlju, hidrataciji i sa posebnim akcentom na djecu.
Iako djeca vole da borave vani, na suncu i da se igraju, kaže Jovanović, treba voditi računa kada i koliko borave na suncu.
- Često uslijed dugotrajnog izlaganja, ili boravka na suncu u periodu kada je najintenzivnije sunčevo zračenje može doći do i najčešće dolazi do sunčanice. U našim ambulantama već imamo takvu djecu, ne kažem da je to veći broj, ali u svakom slučaju imamo djecu sa tegobama koje nastaju kao posljedica izlaganja suncu - rekla je Jovanović.
Najčešća posljedica pretjeranog izlaganja suncu kod djece je, objašnjava Jovanović, poremećaj termoregulacije, što je kombinacija pregrijavanja tijela, povišene temperature.
- Nezaštićenost glave, posebno potiljka i ne unosa dovoljno tečnosti za posljedicu ima povišenu temperaturu, mučninu, glavobolju, povraćanje. U težim slučajevima dijete je uznemireno, nekad može doći malo do dezorijentacije u vremenu i prostoru, zujanje u ušima, dolazi do pada pritiska i to su već neke teže forme. Ono što je nekako bitno i što je suština svega ovoga po preporukama je da takvu djecu treba skloniti sa sunca, a ako su na moru ili planini onda u neku debelu hladovinu, mada mi uvijek kažemo da je najbolje u dobro rashlađenu, klimatizovanu prostoriju, koja je pritom &nbsp;zamračena i osnovno je što djetetu počinjemo da dajemo tečnosti, da ga hidriramo - zaključila je Jovanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjA_oCLG-rkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Već u ambulantama imamo djecu sa tegobama koje nastaju kao posljedica izlaganja suncu

Klimatske promjene imaju širok spektar djelovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, kazao je naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature.
Kako je naveo, klimatske promjene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je riječ o invazivnim vrstama, koje do sada tu nijesu živjele.
- Naravno da one ima uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina - ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gdje naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki - kazao je Joksimović.
On je naglasio da te ribe imaju uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih su otrovne vrste koje imaju neurotoksin, pa u bliskom susretu sa njima može doći i do takvih problema.
Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći da je prije nekoliko dana ulovljena riba lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.
- Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan - dodao je Joksimović.
On je kazao da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.
- Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili - rekao je Joksimović.
Upitan kako klimatske promjene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.
- Sa povećanjem temperature nastaju one promjene cvjetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promjene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti - poručio je Joksimović.
Govoreći o glavnim posljedicama klimatskih promjena na populaciju riba, on je rekao da je ljetos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavijestili ribari.
- Na onim mjestima gdje su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one bježu u velike dubine, jer gdje je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban - dodao je Joksimović.
Visoke temperature, kako je rekao, vrlo nepovoljno utiče na riblje zajednice i ostale morske organizme i organizmi koji su slobodno plivajući će ih izbjegavati na način što će se povlačiti u veće dubine.
Prema riječima Joksimovića, zagrijavanje mora, koje će uslijediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koje vladaju u tom ekosistemu.
- Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvidjeti šta sve može da izazove to povećanje temperature - kazao je Joksimović.
On je naveo da na ribe utiče i zakiseljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija.
- Sadejstvo antropogenog faktora i prirodnih činilaca vodi nas u problematičan vijek koji je pred nama - naveo je Joksimović.
On je kazao da se, u svjetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Na pitanje koje su najugroženije vrste usljed klimatskih promjena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne.
Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.
- Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka - naveo je Joksimović.
U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.
Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.
- Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primjera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni - dodao je Joksimović.
On je kazao da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.
- Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite - rekao je Joksimović.
On je najavio da će na zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, koja će biti održana u Rimu naredne sedmice, jedna od tema biti uspostavljanje dva nova zaštićena ribarska prodručja ispred obala Albanije i na ulazu u Jadran, kod Otrantskih vrata.
Govoreći o tome kako klimatske promjene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primjer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.
- Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših rijeka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna - naveo je Joksimović.
Govoreći o promjenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive.
Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je kazao da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka svijeta biti na akvakulturi i vještačkom uzgoju.

Joksimović: Visoke temperature nepovoljno utiču na riblje zajednice

Splitska policija uhapsila je 16-godišnjaka i 18-godišnjaka zbog napada na dvojicu državljana Srbije koji se dogodio juče ujutru na parkingu u naselju Ravne njive. Sumnja se da je povod napadu bio govor na ekavici, a mladići se terete za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari iz mržnje, prenosi Dalmatinski portal.
Incident se desio kada je grupa mlađih osoba napala 50-godišnjaka i 34-godišnjaka iz Srbije. Napadači su ih fizički napali i pokušali izvući iz kombija, pri čemu su razbili jedno staklo na vozilu.
Pretpostavlja se da su napadači čuli žrtve kako u obližnjem kafiću govore ekavicom, te su im zbog toga organizovali “doček” na parkingu. Napadnuti 50-godišnjak već duže vrijeme radi u Splitu.
Nakon što su se napadači razbježali, dvojica iz Srbije prijavila su slučaj u policijskoj stanici. Odbili su ljekarsku pomoć jer nisu imali vidljivih povreda.
Kako prenosi Index, policija je izvršila uviđaj i ubrzo identifikovala i uhapsila dvojicu osumnjičenih, dok se za još dvojicom, pretpostavljene slične starosti, i dalje traga.
Maljoletni 16-godišnjak priznao je djelo tokom ispitivanja i pušten je na slobodu. Protiv njega će biti podnijeta redovna krivična prijava za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđih stvari u vezi sa zločinom iz mržnje.
I 18-godišnjak je prijavljen za ista krivična djela.

Državljani Srbije napadnuti u Splitu, uhapšena dvojica osumnjičenih

Crna Gora je, prema najavama Vlade pred zatvaranjem poglavlja 13. Ribarstvo sa EU. Možda je država ispunila sve preduslove koje zahtjeva EU, ali nije riješila ni jedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara, poručili su iz Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.
Marko Kise, ispred ovog udruženja, ističe da ribari iz Crne Gore od države ne traže ništa više niti manje od onoga što imaju ribari u zemljama EU.
- Problemi koji su evidentni u ribarstvu Crne Gore su odavno rješeni u zemljama EU. Svi ribari u Crnoj Gori su za ulazak u EU i kamo sreće da smo ušli u EU mnogo prije. Smatramo da nije pošteno, humano i da nije praksa u EU da zatvori poglavlje 13. a da prethodno ne upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skaldu sa pravilima EU prije zatvaranja poglavlja- kazao je Kise.
Ističe da, ako ja za EU bitna samo morska teritorija Crne Gore, a ne problemi, interesi i poštovanje zakonskih propisa usklađenih sa normama EU, onda ribari iz Crne u potpunosti razumiju politiku proširenja EU.
- Ministarstvo poljoprivrede MPŠV je o svemu ovome dobro upozanto, ali EU nažalost nije. Dana 01.10.2025. sa svim problemima koji prate ribarstvo upoznata i skretarica Ministarstva za Evropske Integracije na sastanku u Baru prilikom javne rasprave za poglavlje 13 Ribarstvo. Do danas niko od predstavnika Ministarstva Evropskih Integracija nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore, bez da se sa njima upozna i Evropska Unija- poručio je Kise.
Podsjeća da je na sastanku sa Ministrom Jokovićem dana 08.09.2025. dogovoreno da se oformi Radna grupa koja bi riješila sve probleme u ribarstvu.
- Danas 05.12.2025. još nema radne grupe i ministar Joković prilikom gostovanja na televiziji PRVA izjavio da mu se sa “fromiranjem radne grupe uopšte ne žuri i nije mu jasno šta to ribari traže”- podsjećaju ribari.
Dana 10.11.2025, kako se navodi u saopštenju, &nbsp;obratili su se delegaciji EU u Crnoj Gori odnosno ambasadoru Johanu Salteru da ih primi na razgovor i da ga upoznamo sa stvarnim stanjem I problemima u crnogorskom ribarstvu, naravno da bi se zaustavilo zatvaranje poglavlja 13. prije riješavanja problema o ribarstvu. Evo 26 dana nikakvog odgovora od ambasadora nema.
Zbog toga su se 24.11.2025. obratili za pomoć ombudsmanu Robertu Šumanu. Obratili su se i Evropskoj Komisiji, gospođi Marti Kos. Obratili su se i Evropskom Parlamentu kao i Komesaru za ribarstvo pri EU Kostasu Kadisu. Na kraju su bili prinuđeni da se obrate i gospodinu Toninu Piculi članu Evropskog Parlamenta iz Hrvatske.
- Očekujemo da će Evropski Parlament prepoznati naše probleme i da će zahtjevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara pa tek onda zatvori poglavlje 13. Ribarstvo- poručio je Kise kao predstavnik ribara.

Kise: Razumije li EU probleme ribara iz Crne Gore i da li ih želi riješiti ili samo zadovoljava formu kako bi zatvorili poglavlje

Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine", Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića biće priređen u nedjelju, 7. decembra, u 20 časova, u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović". Soliste će pratiti orkestar Ivana Pekovića, a voditeljka programa je Nina Strugar.
Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine" Zdravka Đuranovića i Šukrije Žutog Serhatlića dio je manifestacije Decembarska umjetnička scena - DEUS 2025.
- Višedecenijska muzička karijera Zdravka Đuranovića, obilježena je brojnim hit pjesmama, među kojima se posebno izdvajaju one o Podgorici, potvrđene velikim brojem nagrada. Kao autor potpisuje više od 500 muzičkih djela, od kojih oko 250 na crnogorske muzičke teme, a oko 150 inspirisano Podgoricom. Đuranovićeve najpoznatije pjesme postale su dio podgoričke muzičke baštine. S velikim Narodnim orkestrom RTS-a, snimio je deset izvornih podgoričkih pjesama za radio arhivu- podsjećaju organizatori.
Šukrija Žuti Serhatlić, takođe rođeni Podgoričanin, živa legenda naše starogradske muzike, harmonikaš i kompozitor, tokom izuzetno bogate karijere iznjedrio je brojne hitove. Radni vijek proveo je u KIC-u "Budo Tomović", kao šef Orkestra Folklornog ansambla, ostajući vjeran tradiciji. 
Pored matičnog orkestra, vodi i Orkestar Podgorica, koji je posvećen očuvanju i njegovanju crnogorskog muzičkog nasljeđa. Slavu balkanskog melosa, Orkestar Podgorica pronio je širom svijeta gostujući po Evropi, SAD-u, Africi... Predstavljao je Crnu Goru na raznovrsnim domaćim i stranim manifestacijama i festivalima, na kojima je dobio značajna priznanja - Nagrada na festivalu u Edrenu (Turska), zlatna medalja na folklornom festivalu Efes (Turska) i srebrna na festivalu u Dižonu (Francuska). Sarađivao je s brojnim istaknutim umjetnicima na prostoru ex-Jugoslavije.

Koncert "Pjevamo pjesme Ksenijine" u nedjelju u KIC-u

Obavljen je žrijeb za Svjetsko prvenstvo u fudbalu.
Fudbaleri Hrvatske igraće u grupi L – rivali su joj Engleska, Gana i Panama, odlučeno je na žrijebu u Vašingtonu.
Aktuelni prvak svijeta Argentina igraće protiv Alžira, Austrije i Jordana, dok je Brazil u grupi sa Marokom, Haitijem i Škotskom.
Ako prođe plej-of Bosna i Hercegovina ide u grupu B u kojoj su jedan od domaćina – Kanada, te Katar i Švajcarska…
Mundijal se igra od 11. juna do 19. jula naredne godine.
Sve grupe:
Grupa A: Meksiko, Južna Afrika, Južna Koreja, Danska/Makedonija/Češka/Irska;
Grupa B: Kanada, Katar, Švajcarska, Italija/Sjeverna Irska/Vels/BiH;
Grupa C: Brazil, Moroko, Haiti, Škotska;
Grupa D: SAD, Paragvaj, Australija, Turska/Rumunija/Slovačka/Kosovo;
Grupa E: Njemačka, Kurasao, Obala Slonovače, Ekvador;
Grupa F: Holandija, Japan, Ukrajina/Švedska/Poljska/Albanija, Tunis;
Grupa G: Belgija, Egipat, Iran, Novi Zeland;
Grupa H: Španija, Zelenortska Ostrva, Saudijska Arabija, Urugvaj;
Grupa I: Francuska, Senegal, Irak/Bolivija/Surinam, Norveška;
Grupa J: Argentina, Alžir, Austrija, Jordan.
Grupa K: Portugal, Kolumbija, Uzbekistan;
Grupa L: Engleska, Hrvatska, Gana, Panama;

Žrijeb za Mundijal: Argentina protiv Alžira, Hrvati sa Engleskom, Bosna u grupi sa domaćinom Katarom

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: visoke-temperature