Viši sud za prekršaje Crne Gore je, u prvih devet mjeseci, imao u radu 2.097 predmeta u radu, od čega 1.948 novih, dok je 149 bilo prenijeto iz 2024. godine.
Na kraju izvještajnog perioda je završeno 1.932 predmeta ili 92,13 odsto, dok je 165 ostalo neriješeno, od čega 39 ili 1,86 odsto kao administrativno vraćeno prvostepenim sudovima.
- Priliv novih predmeta u izvještajnom periodu je za 409 ili 26,58 odsto bio veći u odnosu na isti izvještajni period u 2024. godini (1.948-1.539), pri čemu je ukupan broj predmeta u radu bio veći za 72 (2.097-2.025) - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekšraje.
Procenat potvrđenih odluka u izvještajnom periodu je iznosio 71,48 ili 10,35 odsto više nego na kraju istog izvještajnog perioda u 2024. godini (71,48-61,13 odsto). Procenat ukinutih odluka je smanjen sa 17,90 na 13,87 odsto, dok je procenat preinačenih odluka smanjen sa 17,32 na 11,13 odsto.
Kako su rekli iz Višeg suda za prekršaje, nastavljen je trend skraćenja trajanja postupka u predmetima. Na kraju izvještajnog perioda u 1.330 ili 68,84 odsto završenih predmeta postupak je trajao do jednog mjeseca, dok je u istom izvještajnom periodu u 2024. godini iznosio 619 ili 36,45 odsto. 
Sa druge strane, u ovoj godini je u 1.752 ili 90,68 odsto predmeta postupak trajao do dva mjeseca.
- Imajući u vidu iznijete podatke, a posebno ako se ima u vidu činjenica da je sud preko dva mjeseca radio sa jednim sudijom manje, da je priliv novih predmeta u odnosu na prošlu godinu povećan za 26,58 odsto, kao i okolnost da je u istom periodu sprovedena implementacija PRIS-a u sudu, a što je usljed prilagođavanja novom načinu rada usporilo postupanje sudija, to su rezultati rada Višeg suda za prekršaje Crne Gore u izvještajnom periodu ocijenjeni veoma uspješnim - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Imali više posla nego prošle godine: Viši sud za prekršaje riješio 92.13 odsto predmeta

Predsjednica Višeg suda za prekršaje Larisa Begović položila je zakletvu pred predsjednikom Sudskog savjeta Radom Ćetkovićem.
Begović je, nakon što je Sudski savjet 13. decembra obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje, izabrana za predsjednicu tog Suda.
Takođe, povećan je broj sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici na šest.

Predsjednica Višeg suda za prekršaje Larisa Begović položila zakletvu

Larisa Begović nova je predsjednica Višeg suda za prekršaje, odlučio je Sudski savjet.
Odluka je donijeta nakon što je Savjet danas obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje. Takođe, povećan je broj sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici na šest.
- Na trideset četvrtoj sjednici Sudskog savjeta, održanoj 13. decembra 2024. godine, Savjet je obavio intervju sa kandidatima prijavljenim na Javni oglas za izbor predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore i to: Larisom Begović, Nadom Bjeković, Andrijom Vojvodićem i Majom Živaljević. Nakon sprovedene zakonske procedure, Sudski savjet je donio odluku da se za predsjednicu Višeg suda za prekršaje Crne Gore, izabere Larisa Begović, dosadašnja vd predsjednica i sudija tog suda - saopšteno je iz Sudskog savjeta.
Savjet je sproveo intervju sa kandidatima za izbor troje sudija viših sudova i to sa Almirom Muratovićem i Bojanom Radović, te je nakon sprovedene zakonom propisane procedure donijeta odluka o izboru o njihovom izboru za sudije višeg suda i raspoređivanju u Viši sud u Bijelom Polju.
Razmatrajući inicijativu za povećanje broja sudijskih mjesta u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, Sudski savjet je, kako je istaknuto u saopštenju, jednoglasno donio odluku o povećanju broja sudija u tom odjeljenju za šest sudijskih mjesta. Istovremeno, Savjet je zaključio da je potrebno povećati i broj savjetnika u tom odjeljenju tako da svaki sudija ima po jednog savjetnika.
- Savjet je utvrdio ocjenu kandidatkinji Anji Krkeljić Milić ostvarenu za vrijeme inicijalne obuke u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, nakon čega je donijeta odluka o izboru imenovane za sudiju Privrednog suda Crne Gore. Sudski savjet je konstatovao prestanak sudijske funkcije Saneli Efović, sudiji Osnovnog suda u Podgorici, na lični zahtjev - navedeno je u saopštenju.
Savjet je, kako dalje dodaju, donio odluku da se raspišu slobodna sudijska mjesta i to: javni oglasi za izbor po jednog sudije u Vrhovnom sudu Crne Gore i Višem sudu za prekršaje Crne Gore, kao i oglase za dobrovoljno trajno premještanje jednog sudije u Osnovni sud u Podgorici, i dvoje sudija u Osnovni sud u Bijelom Polju. Donijeta je i odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor pet kandidata za sudije sudova za prekršaje.

Larisa Begović na čelu Suda za prekršaje, u Specijalnom odjeljenju Višeg suda šest sudija

Viši sud za prekšraje Crne Gore je u prvih deset mjeseci ove godine imao u radu 2.025 predmeta, od čega 1.539 novih i 486 starih.
Završeno je 1.698 predmeta ili 83,85 odsto, 34 predmeta ili 1,68 odsto su bili administrativno vraćeni prvostepenim sudovima, dok je ostalo neriješeno 293 ili 14,47 odsto predmeta. 
- Završeni predmeti su riješeni na način što je u 44 ili 2,59 odsto žalba odbačena, u 1.038 ili 61,13 odsto potvrđena prvostepena odluka, u 304 ili 17,90 odsto ukinuta prvostepena odluka, u 294 ili 17,32 odsto preinačena prvostepena odluka, dok je 18 predmeta ili 1,06 odsto riješeno na drugi način - navedeno je u saopštenju Višeg suda za prekršaje.
U 818 ili 48,17 odsto završenih predmeta postupak po žalbi je trajao do dva mjeseca, dok je stopa ažurnosti rješevanja predmeta iznosila 110,33. Svi stari predmeti su završeni.
- Imajući u vidu veliki broj starih predmeta u radu, kao i značajan priliv novih predmeta, uz već ranije ukazane okolnosti vezane za broj postupajućih sudija u ovoj godini, rad Višeg suda za prekršaje Crne Gore na kraju devetomjesečnog perioda ocijenjen je veoma uspješnim - kazali su iz Všeg suda za prekršaje.

Viši sud za prekršaje riješio 83,85 odsto predmeta

27.01.
01:26h
Čuli ste.
Iz Ministarstva za medije (zove li se tako, nijesam siguran) nagovijestili &nbsp;su promjenu legislative koja će inaugurisati u pravnom poretku - inspektora za medije.
Odmah ste pogodili koja partija kontroliše taj resor.
I sada, zamislite širinu, dubinu, intelektualnu podlogu, dobrodušnost, nepristrasnost medijskog Herkula Poaroa, kojeg će, izvjesno je, kontrolisati Boris, dobri nam Bogdanović.
Kako će tek taj da raspoređuje sunčeve zrake, vitamin D, kako će taj da preore medijsku scenu (snagom 1500 novih policajaca), kamen neće ostati kad uleti u medije koji onako "glorifikuju" Bokija i njegove.
Ajte, sad krenite da istražujete, komentarišete resore koje tako uspješno vode pioniri SNP-a koji su svoj prvi trening (medijski) imali na Moldavki S.Č.
Zamislite da je onda postojao budući Poaro za medije koji svako jutro sluša Dragana Koprivicu iz mediapoola-a SNP-a u čijoj su pozadini virili iza zavjese Bečić, Bogdanović i još neki.
Koprivica nije bio tu.
Školovali su ga za Bemax.
Uništenje cigareta koje će neko da plati, učili ga i računanju do 28 miliona evra koje je skoro naplatio od Bemaxa koristeći iskustva stečena na kursevima SNP-a - tate od Demokrata.
I još nekih.
Inspektor će da bi predupredio haos unaprijed pozvati Šukovića, Darka, naravno, Đuranovića, ženu mu, Danu Nikolić, Kaćušu i ostale rakete koje smetaju i prenijeti im Bokijeve pozdrave uz želju za uspješnu saradnju.
Reći će da ne pripada niti jednoj partiji i da mu se Demokrate najmanje dojme.
Što će imenovani pozdraviti aplauzom.
Posebno, Dana i Kaćuša.
Draško će mejbi na tradicionalan način hicima iz pištolja (kojeg će mu pozajmiti Tigar iz onog kontigenta koji je ostao nezaplijenjen u soliteru od strane bezbednjaka Adžića i Abazovića, za koje su Krcun i Leka Ranković male bebe) proslaviti dolazak inspektora.
Ja ću prestati da pišem, jer će mi strah paralisati desnu ruku (lijeva mi ionako služi da njome ovu operem).
I svi siti.
I neki mediji u još većem broju. Kao oduzimači vitamina D, kiseonika.
Zato planiram da u zatvor Acu i Zoranu ponesem masku za kisik, da bi u navali Bogdanovićevih novih policajaca i medijskih inspektora mogli da otmu malo bjelopavlićkog zraka prije nego li Boki zatvori vazdušni prostor.
P.S: Don Žuanom su se ozbiljno bavili Puškin, Kjerkegor, Bajron, Molijer. I Mocart.
U literaturi je ipak ženomrzac, što se za komesara Demokrata ne bi moglo reći.
A postojao je taman koliko i ženoljubac Kazanova.
Dakle, kao nepostojeći ušli su udžbenike najvećih umova.
Komesar Boki jeste um, ali oni gore nijesu među nama, i vjerovatno pate na nebu za propuštenom prilikom da ga ovjekovječe, kao onog junaka sa Iberijskog poluostrva.
Zato će ovo Balkansko imati priliku ubuduće da piše podvige medijskog inspektora i njegovog izumitelja, makar Kazanova zainat pretekao znate koju ekipu, u zavođenju ljepšeg pola.
I to sve bez potrebe da neko bez kiseonika ostane koristeći blagodeti sunca.
I vitamina D.
Zbog kojeg su i ovi odlučili da im ime partije počinje baš tim slovom.

Medijski inspektor

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore razmatraće danas pokretanje postupka za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o više zakonskih rješenja poput Predloga zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Predlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici, te Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu.
Raspravljaće se i o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore te Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invalididtetom.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas o pokretanju postupka za izbor članova Fiskalnog savjeta

Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima - poručila je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Ona je ukazala da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, upozorio &nbsp;da je negiranje zločina dvostruko ubistvo žrtve.&nbsp;
- Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima rehabilitacije zločinaca i ideološki indukovane revizije istorije, koji udaljavaju društvo od vrijednosti koje mora dosljedno da njeguje - kulture sjećanja i nedvosmislene osude zločina i zločinaca - jasna je Marinović.
Lekcije iz istorije, kako je podvukla, nijesu u potpunosti naučene.&nbsp;
- Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu. Upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava - poručila je Marinović.
Posebnu odgovornost, dodaje ona, imaju i svi u javnom prostoru.&nbsp;
- Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima i danas svjedočimo u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije, ostavljajući prostor da se najteže greške prošlosti ponove. Sjećanje na milione žrtava Holokausta tokom Drugog svjetskog rata podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više lica iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, od izuzetnog je značaja Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona - navela je saradnica na programima CGO.
Ovim se, ističe ona, nakon više od deceniju rada omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti.
- Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, jer je toga dana 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više of 1, 100 000 je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi - navela e Marinović.
Rezolucija, kako je rekla, poziva države članice UN da čuvaju sjećanje na žrtve Holokausta i razvijaju obrazovne programe o njehovoj istoriji, kao izraz odlučnost da se spriječi ponavljanje genocida u budućnosti.

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Saobraćaj se u Crnoj Gori ovog jutra obavlja po mjestimično vlažnimkolovozima i uz mjestimično smanjenu vidljivost, a na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Saobraćaj je, dodaju, umjerenog intenziteta. Vozačima savjetuju opreznu vožnju prilagodjenu uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30, dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati. Predviđeno je da radovi traju do 28.02.2026 godine.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17, dionica Čevo-Riđani, zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Za period od 19.01.2026. do 15.06.2026. doći će do izmjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični kao i mogućnost potpune obustave saobraćaja u kraćim terminima u tunelu Sozina u vremenu od 22.00 do 06.00 časova. U pitanju su radovi na sanaciji pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. Radovi će se izvoditi ručno pomoću lake opreme i mašina.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portalatunela Sozina u periodu izmedju 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će seobavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: visi-sud-za-prekrsaje