Optužnica protiv Alije Balijagića koja je podignuta zbog krađe i nošenje oružja dostavljena je Višem sudu u Užicu na odlučivanje - potvrđeno je Portalu ETV iz tog suda.
Balijagić je 25. oktobra ubio sestru i brata Milanku i Jovana Madžgalj u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja.
Crnogorske vlasti su proslijedile zahtjev kolegama u Srbiji za njegovo izručenje.
Balijagić je uhapšen 21. novembra u blizini Priboja, poslije skoro mjesec dana skrivanja, i tada su kod njega pronađene dvije puške, a kasnije i treća.
Sumnja se da je dvije puške ukrao iz kuće u Srbiji.
Osumnjičeni za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalja, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.
Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko tri decenije.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Optužnica protiv Balijagića dostavljena Višem sudu u Užicu

Više javno tužilaštvo u Užicu podiglo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog nošenja i krađe oružja kod Priboja, piše RTS.
Balijagić je osumnjičen za dvostruko ubistvo u selu kod Bijelog Polja u Crnoj Gori, koja traži njegovo izručenje.
- Optužnicom tužilaštva u Užicu na teret mu se stavljaju dva krivična djela – nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo teška krađa - rekao je viši javni tužilac u Užicu Pavle Markićević.
Optužnica je predata sudu na potvrđivanje.
Balijagić je uhapšen 21. novembra u blizini Priboja, poslije skoro mjesec dana skrivanja, i tada su kod njega pronađene dvije puške, a kasnije i treća.
Sumnja se da je dvije puške ukrao iz kuće u Srbiji.

Portal ETV

Protiv Alije Balijagića podignuta optužnica zbog nošenja i krađe oružja

Ubistvo 31.godišnjeg Cetinjanina Andrije Gazivode i pored činjenice da je većina aktera zločina uhapšena i dalje je pod velom tajne. Motiv je i nakon skoro pet godina nepoznat, a njegov otac Vaso Gazivoda u razgovoru za Sjenke poručuje da neće odustati od lične istrage dok ne sazna punu istinu i ne budu odgovarali svi koji su na bilo koji način umiješani u ubistvo njegovog sina. Puna istina ne zna se ni o ubistvu 51.godišnjeg Cetinjanina Petra Muhadinovića , koji je likvidiran u stravičnoj eksploziji, samo deset dana pošto je ubijen Gazivoda. 

U posljednjoj epizodi četvrte sezone "Sjenki" koja se emituje večeras od 22 sata na TV E, pogledajte ko stoji iza ubistva Petra Muhadinovića koje se dogodilo krajem februara 2020. godine na Cetinju. Petar Muhadinović stradao je u eksploziji automobila, a njegov brat, Nikola u emisiji "Sjenke" otkriva i ko se od optuženih za ovaj zločin pojavio na saučešću. 

- Muhadinović je 27. februara 2020. godine oko 12.30 časova krenuo vozilom prema gradu i dok se kretao Bulevarom Crnogorskih junaka, tada nepoznata osoba je daljinskim upravljačem aktivirala eksplozivnu napravu. Od jačine eksplozije Muhadinović je preminuo. Takoðe, od siline eksplozije tom prilikom je povrijeđen i jedan maloljetnik, ali srećom te povrede su bile lakše prirode, odnosno nijesu bile opasne po život - kazala je za "Sjenke" novinarka Ana Raičković . 

Nikola Muhadinović prisjetio se dana kada mu je stradao brat. 

- Oko 12.30 časova uzeo sam dijete iz vrtića i sreo sam brata ispred vrtića. Petar ga je uzeo, zagrlio ga je i molio me da mu ostavim dijete da ga provoza jedan krug. Nisam htio, jer sam mu rekao da mora da ide kući, i tu smo se razdvojili i pošao sam kući. Poslije nekih sedam, osam minuta moj drug me nazvao telefonom i kaže – ubiše Pera. Ja nisam mogao da vjerujem, pitao sam – kako ga ubiše, bio sam prije sedam, osam minuta sa njim. Rekao mi je raznijeli su ga bombom - ispričao je Muhadinović. 

Kao osobu koja je postavila i aktivirala eksploziv ispod automobila Muhadinovića, istražitelji su, na osnovu prikupljenih podataka označili njihovog kuma Nikolu Martinovića, što je bio dodatni šok za porodicu Muhadinović. 

- To je bilo grozno. Poznavali smo te ljude, bili u dobrim odnosima sa njim, čak smo bili i u kumovskim odnosima... Sjutradan na saučešće, Nikola Martinović je došao sa ocem, pružio ruku, poljubio me, učestvovao mi u žalosti za bratom - rekao je Nikola Muhadinović. 

Emisiju "Sjenke" pogledajte večeras od 22 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhFFnRjcTqz4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Sjenke" na TV E: Ubica Muhadinovića aktivirao eksploziv, a onda otišao da izjavi saučešće

Evropska centralna banka odlučila je danas da od 18. decembra smanji tri ključne kamatne stope za 25 baznih poena. Prema toj odluci, kamatna stope na depozitne olakšice biće tri odsto, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja biće 3,15 odsto, dok će stopa na marginalne kreditne olakšice biti smanjena na 3,4 odsto.
- Konkretno, odluka o smanjenju kamatne stope na depozitne olakšice – stope putem koje ECB usmjerava stav monetarne politike – zasnovana je na ažuriranoj procjeni izgleda inflacije, dinamici bazne inflacije i dosljednosti primjene monetarne politike - navodi se u saopštenju Evropske centralne banke.
Proces smanjenja inflacije, kako se navodi, napreduje po planu.
Prema procjenama, ukupna inflacija će u prosjeku iznositi 2,4 odsto u 2024, zatim 2,1 odsto u 2025, pa 1,9 odsto u 2026. i 2,1 odsto u 2027. godini.

Evropska centralna banka snizila kamatne stope

Vlada je danas utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se predlaže uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija. 
 
Iz Vlade je saopšteno da se donošenje izmjena i dopuna Zakona predlaže u cilju unapređenja socio-ekonomskog položaja korisnika prava na srazmjernu penziju, u skladu sa međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju. 
 
- U skladu sa tim, predlaže se uvođenje isplate razlike do najnižeg iznosa penzije korisnicima srazmjernih penzija, ukoliko im je zbirni iznos srazmjernih penzija manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 29 Zakona, u iznosu od 450 eura - navodi se u saopštenju Vlade nakon sjednice Vlade. 
 
Takođe se predlaže smanjenje doprinosa za produženo osiguranje koje plaćaju osiguranici iz člana 66 Zakona. 
 
Vlada je danas utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o platnom prometu. 
 
U diskusiji je naglašeno da je riječ o propisu čije donošenje predstavlja ispunjenje jednog od mjerila za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 4 – Sloboda kretanja kapitala. 
 
- Predloženim rješenjima stvorene su pretpostavke za dalji razvoj i unapređenje pružanja platnih usluga na teritoriji Crne Gore i potpuno izjednačavanje pravila poslovanja crnogorskih pružalaca platnih usluga u domenu evropske regulative - navodi se u saopštenju. 
 
Takođe, preciznijim definisanjem pravila poslovanja u SEPA platnim šemama se obezbjeđuje kontinuirana usklađenost zahtjeva za domaće pružaoce platnih usluga u odnosu na iste takve strane u EU. 
 
- Propisom se poboljšava transparentnost u domenu izdavanja odobrenja za pružanje platnih usluga, što će imati pozitivan uticaj na ulazak novih učesnika na tržište platnih usluga - dodaje se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila informaciju o kreditnom zaduženju Hotelske grupe Budvanska rivijera kod NLB banke. 
 
Tim povodom, data je saglasnost da se to preduzeće zaduži kod NLB banke, u visini od deset miliona eura, po uslovima definisanim u Nacrtu ugovora o kreditu ili povoljnijim. 
 
- Kako se navodi u zahtjevu, Odbor direktora kompanije je donio odluku o odobravanjua kreditnog zaduženja, putem zaključenja ugovora o kreditu sa NLB bankom, u iznosu od deset miliona EUR, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,9 odsto, sa rokom otplate kredita od 120 mjeseci, uključujući grejs period do 12 mjeseci - navodi se u saopštenju. 
 
Cilj kreditnog zaduženja je izvođenje radova na adaptaciji 334 sobe u turističkom naselju Slovenska plaža, a koji bi se finansirali iz navedenih kreditnih sredstava i sopstvenih sredstava kompanije u iznosu od 3,79 miliona eura. 
 
- Na osnovu izvršene ekonomsko-finansijske analize, utvrđeno je da profitabilnost kompanije raste, da je solventno, te da je sposobno da iz sopstvenih prihoda pokriva obaveze prema kreditorima i investitorima. Imajući u vidu navedeno, ocijenjeno je da kreditni aranžman neće ugroziti likvidnost kompanije, dok će se standard predmetnih kapaciteta podići sa tri na četiri zvjezdice i time znatno unaprijediti kvalitet smještajnih kapaciteta, ali i konkurentnost turističkog naselja Slovenska plaža - rekli su iz Vlade. 
 
U cilju ispunjavanja završnih mjerila Pregovaračkog poglavlja 21 – Trans-evropske mreže i radi realizacije obaveza u sklopu završnog Mjerila 2, Vlada je usvojila Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor energetike. 
 
- Lista sadrži 15 projekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 1,38 milijardi eura. Kako se završno Mjerilo 2 odnosi na prioritetne projekte u energetskom sektoru u skladu sa Regulativom 1316/2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Evrope, bilo je neophodno u skladu sa Metodologijom Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF) ažurirati Listu, na osnovu koje će Evropska komisija, u skladu sa definisanim prioritetima na nivou države, donositi odluke o tome koji će projekti biti finansijski podržani sredstvima iz WBIF-a, kao glavnog mehanizma posredstvom kojeg će biti implementirana finansijska podrška Evropske unije za region, u periodu od ove do 2027. godine - navodi se u saopštenju. 
 
Vlada je usvojila zahtjeve za odobrenje pomoći male vrijednosti (de minimis pomoći) Montecargu i Održavanju željezničkih voznih sredstava. 
 
- Tim povodom zaduženo je Ministarstvo finansija da iz tekuće budžetske rezerve obezbijedi iznose od po 150 hiljada eura za potrebe tih kompanija - precizirano je iz Vlade.

Vlada usvojila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PIO

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić govorio je u &nbsp;Drugačijoj radio vezi o neuralgičnim pitanjima bezbjednosnog sektora. Potpuno otvoreno, na osnovu ogromnog iskustva i saznanja iz kredibilnih izvora, Samardžić je analizirao posljedice ponašanja ministra odbrane Dragana Krapovića, potencijalne zakulisne radnje i interese predsjednika Skupštine Andrije Mandića i premijera Milojka Spajića, poziciju predsjednika države Jakova Milatovića i niz drugih važnih problema zbog kojih je bezbjednosni sistem naše države neefikasan.
<h2>Mandić mjesecima drži u ladici odluku o misiji podrške Ukrajini, EU to zna i zato ga ne prima</h2>
Samardžič ocjenjuje da premijer Spajić nije bio jedini zainteresovan da se ne održi sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost. Vjeruje da je isti interes i motiv imao predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Objašnjava i zašto:
- Podsjetiću da je sjednica SOB s kraja avgusta 'pauzirana' zbog neslaganja o smjeni načelnika GŠ Zorana Lazarevića ali i da je Savjet imao obavezu da donese jednu, za Crnu Goru mnogo važniju, odluku o učešću naših vojnika u NATO misiji obuke i bezbjednosne pomoći za Ukrajinu. To je nova misija, usvojena na samitu Alijanse u Vašingtonu, za nju su glasale sve članice NATO,glasala je i naša delegacija koju je predvodio premijer Spajić. Mi već dobijamo packe zbog čega se još nijesmo pridružili toj misiji."
Admiral Samardžić podsjeća da je na neizvršavanje te obaveze predsjednika CG Jakova Milatovića, tokom njegove ljetošnje posjete Briselu, podsjetio generalni sekretar NATO Mark Rute. Uz to, opomenuti smo i da Crna Gora još nema ambasadora pri Alijansi, a Milatović je najavio da će pitanje učešća u misiji za Ukrajinu pokrenuti na prvoj narednoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost.
- Odluka, kad je usvoji Savjet, ide pred poslanike i Skupština finalno odlučuje o učešću u svim misijama. Podsjećam javnost da je SOB 28. avgusta usvojio prijedlog odluke o učešću naših vojnika u misiji EU. To je misija koja se odvija u Njemačkoj, nije predviđeno nikakvo angažovanje na teritoriji Ukrajine nego bi se bavili obukom ukrajinskih vojnika, &nbsp;i za nju je trebalo da pošaljemo 2-3 vojnika koji bi bili u sklopu slovenačkog kontingenta. &nbsp;Slična je i misija NATO, njen je karakter logistički i angažuje oko 700 ljudi i tijesno bi sarađivala sa misijom EU.
Prijedlog za učešće u misiji EU dostavljen &nbsp;je Skupštini početkom septembra, a Andrija mandić ga do dan danas drži u ladici i ne stavlja ga na dnevni red parlamenta! Mislite da EU to ne zna? Mislite da je slučajno ovo što se dešavalo sa otkazivanjem njegove posjete Briselu? Pa nemojmo biti neozbiljni! Ne možemo na sva zvona pričati da smo kredibilan partner NATO, da smo potpuno posvećeni EU, a na drugoj strani raditi ovakve stvari. To je nedopustivo!"
<h2>Predviđam da će uhapšene na Kosovu dočekati kao heroje, Krapovićeva reakcija partijsko šibicarenje a ne državnički stav</h2>
Odgovarajući na pitanje o odrazu na sliku Vojske CG pred domaćom javnosti i NATO partnerima skandala što su ga napravila dvojica pripadnika VCG na Kosovu i jedan u Štitarici, admiral Samardžić kaže da nedisciplinovanih vojnika ima u svim vojskama svijeta i da za takva ponašanja postoji disciplinski postupak. Problem vidi u načinu na koji je reagovala država, "a država je u ovom slučaju ministar odbrane", a to je ono što prate i EU i NATO.
- Zar je bilo teško reći: ja kao ministar odbrane i osuđujem svako ponašanje vojnika koje je u suprotnosti sa zakonima i kodeksima vojne etike i interesima Crne Gore. Ne reaguje se državnički nego smo skloni partijskom šibicarenju, gledamo hoćemo li dobiti koji glas a pravimo ogromnu štetu državi", konstatuje bivši načelnik GŠ VCG.
Gost DRV podsjeća kako zakon obavezuje pripadnike VCG da u svim situacijama i okolnostima moraju zastupati interese svoje države i pita: kakvu poruku ministar onakvom reakcijom šalje ostalim pripadnicima Vojske i službi bezbjednosti?
- Ne bi me ni malo iznenadilo da se, nakon svega, ti vojnici na povratku u državu dočekaju kao heroji!!! Moje je predviđanje da će oni napustiti Vojsku ali da će biti udomljeni na drugi način. I kakvu ćemo poruku poslati crnogorskoj javnosti? to ne brine samo mene, nego i one koji prate situaciju u Crnoj Gori."
<h2>Mandić danas učestvuje u komandovanju vojskom koju je poredio sa lovačkim društvom</h2>
Na pitanje kako na atmosferu u Vojci CG ali i sliku o nama u NATO utiče ćosanje Milana Kneževića po beogradskim televizijama, đe u nastupima poredi crnogorske oružane snage sa lovačkim društvom, Samaržić kaže da je to "jadno" i podsjeća:
- Ne priliči bilo kome u Crnoj Gori da tako govori. Ali, podsjetiću da nije Milan Knežević prvi upotrijebio to poređenje. Davno, još dok sam ja bio na čelu GŠ VCG, Andrija Mandić je kazao da je lovačko društvo u Grblju jače od crnogorske vojske!
A danas Andrija mandić sjedi u Savjetu za odbranu i bezbjednost, odlučuje o sudbini jedinica i učestvuje u komandovanju Voskom CG! Smatra li i danas da je VCG 'lovačko društvo'", pita admiral u penziji, uz opasku da nema lošeg vojnika, nego samo loših lidera.
- A naši lideri su pali na državničkom ispitu"!
<h2>Umjesto obećanih 2 odsto, za odbranu potrošeno 1,6 odsto BDP</h2>
Dragan Samardžić tvrdi da nijesu tačni podaci po kojima &nbsp;Crna Gora izdvaja 2 odsto iz Budžeta za odbranu. Nije to, kaže gost DRV, bilo tačno kada se Dritan Abazović hvalio tim podatkom, niti je tačno danas, kada vlada Milojka Spajića formalno opredjeljuje 2,02% za tu namjenu.
- Nama padaju razne ideje na pamet da bi prevarili NATO. Takva je bila ideja, mislim čak da je ušla u zvanična dokumenta, da se kupe dva helikoptera za potrebe MUP i prikažu kao dio vojnog budžeta kako bismo 'nabili' procenat koji je predviđen.
Cifre. međutim, kažu ovako: po NATO podacima iz budžeta za 2023. Crna Gora je izdvojila 1,55% BDP. Ove godine, svi zvaničnici Alijanse hvalili su kao glavnu pozitivnu stvar planirano izdvajanje 2,02% za odbranu. Blizu smo kraja godine a u tu svrhu potrošeno je cca 1,6%! na današnji dan je tako, a neka me demantuju iz Ministarstva odbrane", p(r)oziva Samardžić nadležne, dodajući da se pri kraju godine raspisuju tenderi i "radi sve moguće" ne bi li bio povećan taj postotak.
- Uz svu tu 'gimnastiku' ne predviđam da će do kraja godine za odbranu biti izdvojeno više od 1,7% BDP."
<h2>Sumnjam da je bilo korupcije prilikom kupovine patrolnih brodova</h2>
I u današnjoj DRV Dragan Samardžić se dotakao sporne kupovine dva patrolna broda od francuske kompanije Keršip, prvi put javno kazavši da sumnja u korupciju. Nakon podsjećanja da je nalaz DRI potvrdio njegov stav da posrijedi nije ugovor dvije vlade, nego posao između Vlade CG i privatne kompanije, admiral u penziji kaže:
- Iako nas ministar odbrane ubjeđuje da nikad nijesu bili transparentniji, Ministarstvo odbrane je zakopčano do grla. Znamo li mi koliko koštaju brodovi? Zna li crnogorska javnost đe smo se kreditno zadužili za njihovu kupovinu? I koliko će biti taj kredit? Po mojim saznanjima nije cijena 120 miliona, nego, sa kreditom i bez PDV (napominjem - bez PDV, a viđećemo kako će ih osloboditi PDV jer nemaju zakonski osnov) je 130 i nešto miliona!
Dakle - totalno netransparentno! Znamo li mi koje su ponude bile u igri? Hrvatska i Srbija su nabavljale eskadrile aviona pa znamo cijene. saopštile su javnosti najbitnije iz tih ugovora. A mi smo proglasili ugovor sa privatnom firmom i proglasili ga tajnom!? Nemam ništa protiv da neki djelovi ugovora ostanu tajni, ali osnovni elementi moraju biti saopšteni javnosti."
Samardžić naglašava da priču o kupovini patrolnih brodova ne smatra završenom.
- Ja pažljivo pratim šta radi francuska vlada i francuski parlament. Pa ćemo vidjeti kad francuska vlada i parlament ratifikuju Sporazum o saradnji dvije države u odbrani, što sam ja od početka tvrdio, i koji sam po sebi ništa ne znači za kupovinu brodova. &nbsp;A ne ratifikuju Tehnički dio koji smo mi prikazivali kao međudržavni ugovor na osnovu kojega smo kupili brodove, oslobodili 25 miliona poreza itd. E, onda ćemo vidjeti čime će se Ministarstvo odbrane braniti. I da li će nadležne institucije reagovati?"
Na pitanje od kojih institucija očekuje reakciju, gost DRV odgovara:
- Neće ovo pitanje biti postavljeno samo u Crnoj Gori! Vjerujte mi! Ovdje će biti zainteresovana EU i njeni istražni organi, iako nijesmo država članica. Nijesam siguran da se neće reagovati i u Francuskoj. Jer, nakon svega ovoga, sklapanje državnog ugovora sa privatnom kompanijom, a predstavljanje kao da je posrijedi posao između dvije države, navodi na sumnju u korupciju! Prije to nijesam govorio, a sad to kažem. Pogotovo nakon saopštenja bivšeg premijera Abazovića da je početna cijena tih brodova bila 90 i nešto miliona eura! A ja sam to 'čekirao' kod nekih ljudi koji su tada vodili pregovore."
Samardžić podvači da ugovor koji ratifikuje samo jedna država nema karakter međudržavnog i da Tehnički aranžman ne može poslužiti za oslobađanje od poreza.
<h2>Kome odgovara što radar NATO još nije na Zekovoj glavi</h2>
Zanimljiva tema današnje DRV bila je i sudbina 15 miliona vrijednog radara, koji je NATO poklonio Crnoj Gori, ali koji od četiri godine čeka u Luksemburgu da Crna Gora izmjesti opremu RDC sa Zekove glave, najvišeg vrha Bjelasice, i instalira postolje na koje bi taj uređaj trebalo da bude instaliran. S obzirom na to da je Crna Gora sada dio sistema kolektivne bezbjednosti, slika sa toga radara išla bi u centralu Alijanse.
- Odabrana je Zekova glava jer NATO ima određenu 'crnu rupu', ne pokriva to područje. Mi do dan danas nijesmo raspisali ni tender za postolje i vjerujuem da još nekoliko godina to nećemo uraditi. Ovo je neozbiljno ponašanje države, ali treba pitati da li je i nečiji interes da se to opstruira? Jer, taj radar je izuzetno važan za NATO. da je taj radar radio, ne bi nam baš onako ulijetali nenajavljeni helikopteri i slijetali u područja koja za to nijesu predviđena", kaže Samardžić, potvrđujući da misli na slučaj misterioznog dolijetanja patrijarha Porfirija na potpisivanje tzv. Temeljnog ugovora sa Dritanom Abazovićem, tadašnjim predsjednikom Vlade CG.
- To je bilo, par exelance narušavanje teritorijalnog integriteta Crne Gore. Ali, to je neko dopustio, van svih propisanih procedura", kategoričan je bivši načelnik GŠ VCG.
<h2>Četiri ključna problema sistema bezbjednosti</h2>
Dragan Samardžić kaže da je kadrovska popuna jedinica sistema bezbjednosti "katastrofalna". Pohvalio je najavu povećanja plata zaposlenima u tom sektoru, uz opasku da to nije dovoljno i da standard vojnika i policajaca treba podići kroz poboljšanja u brojnim drugim segmentima.
- Jedinice policije su totalno 'šuplje'. I specijalne i granične su na minimumu funkcionisanja. kako će popuniti vojsku i policiju ja to ne znam. Ne vidim izlaz iz ove situacije! niko se nije javio ni za West Point!"
Čovjek koji je "sa livade" stvarao bezbjkednosni sistem Crne Gore, nakon obnove državnosti 2006. saopštio je i sumnju, za koju je kasnije rekao da je, zapravo, tvrdnja jer počiva na saznanjima iz kredibilnih izvora:
- Ja sumnjam da odgovarajuće informacije koje dobijamo od NATO, ne dolaze do donosioca odluka! Prije svega do predsjednika Milatovića!"
Samardžić objašnjava da se drugačije ne može objasniti ovakvo ponašanje državnog vrha Crne Gore, koje uopšte ne prati promjene koje se dešavaju u NATO. Takođe, ništa se ne predutzima da spremni dočekamo dobijeanje jedne generalske pozicije u Alijansi, koja bi povukla oko 15 pozicija za naše oficire u komandi Alijanse.
- Gdje je nama petnaest pozicija? Radimo li išta da to pripremimo? Pripremamo li brojna dokumenta, analize. Da li Ministarstvo odbrane na osnovu tih analiza radi siže i upoznaje članove Savjeta?"
Na kraju, Dragan Samardžić podsjeća da traje zabrana generalu Zoranu Lazareviću da prisustvuje događajima van Crne Gore. Smatra da se ministar Krapović time direktno miješa u ustavne nadležnosti SOB. Naglašava da je načelnik GŠ VCG član Vojnog komiteta NATO i EU.
- Pa mislite vi da ne znaju u NATO i EU da mi imamo jednoga Putina koji sjedi na stolici ministra odbrane?! koji zabranjuje načelniku Generalštaba da vrši svoju dužnost, na koju ga je Savjet postavio! Pa to se nikad u istoriji EU i NATO nije desilo! Imalo je dosta primjera da ministar i načelnik nijesu pričali, ali nikome nije padalo na pamet da uzima nadležnosti načelnika Generalštaba. Kompromitujemo državu", rezignirano zaključuje Dragan Samardžić i dodaje kako smatra opravdanim zahtjev predsjednika Milatovića da ministar Krapović vrati nadležnosti generalu Lazareviću.
Gost DRV na kraju definiše i četiri ključna problema sistema bezbjednosti u Crnoj Gori:
- Prvi je odsustvo strateškog promišljanja. Naši lideri nemaju pojma kako treba da izgleda sistem bezbjednosti i u kom pravcu treba da se razvija. Drugi problem je totalna dezintegracija sistema, umjesto integracije. Treći je apsolutističko upravljanje, odnosno centralizacija sistema, što ga čini nefunkcionalnim i neefikasnim. I četvrti problem je kadrovski sistem popune. Nedavno smo čuli ministra da je to 'zatečeno stanje', pa sam ja pitao od kad je zatečeno? Od kog trenutka više neće biti zatečeno stanje?Jer je evo pet godina zatečeno stanje! Pet godina je neko drugi kriv. Vjerovatno je i za poraz Zvijezde od Milana, sinoć, kriv pokojni Miljan Miljanić".

Samardžić: Do Milatovića ne dolaze informacije koje šalje Alijansa, u EU i NATO znaju da imamo Putina koji sjedi u stolici ministra odbrane

Nije presudno pitanje ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, nego ko je bio nadležan i odgovoran kada je bivša učenica prijavila slučaj - kazala je bivša direktora Gimnazije "Slobodan Škerović" Zoja Bojanić Lalović reagujući na navode aktuelne čelnice ove obrazovne ustanove Biljane Vučurović.
Podsjećamo, Vučurović je danas na konferenciji za medije optužila Bojanić Lalović da je ona odgovorna za dolazak Čečovića u podgoričku srednju školu.
- Čečović je 28. avgusta 2020. godine bez ikakvih preporuka preuzet iz srednje stručne škole iz Bijelog Polja. Zaposlila ga je bivša direktorica Zoja Bojanić Lalović. Njena je bila odluka da dovede čovjeka kao što je Čečović u ovu školu. Predstavila ga je kao vrsnog edukatora, iako nikad nismo vidjeli preporuku iz škole iz koje je došao - kazala je Vučurović.
&nbsp;Bojanić Lalović u reagovanju ističe da je važno odgovoriti zbog čega se o ovome ćutalo tri godine i da li se i kako pratio dalji rad profesora i odnos sa učenicima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U vezi sa izjavom direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" saopštavam da je profesor Čečović sporazumno preuzet iz SSŠ iz Bijelog Polja u skladu sa zakonom i njegovim pravom da zbog promjene prebivališta dobije slobodne časove za vrijeme moga mandata. Ovaj profesor je preporučen kao omiljen među učenicima, intelektualac &nbsp;i umjetnik. Autor je udžbenika, pjesnik i član žirija manifestacije Ratkovićeve večeri poezije. Potvrdu o tome imamo i u činjenici da je skoro nagrađen Specijalnom nagradom za najbolji evropski udžbenik. Profesor Čečović je i u Gimnaziji "Slobodan Škerović" bio poštovan i cijenjen pedagog i nikada nije bilo pritužbi koje bi ukazivale na skandalozan odnos prema učenicama, a gradili smo odnos povjerenja i rješavali sve probleme naših učenika - istakla je Bojanić Lalović.
Čečović je, prema njenim riječima, neoprostivim odnosom prema mladoj ženi i svojoj bivšoj učenici poništio ugled koji je stvarao decenijama, ali i sve duboko zamislio nad pitanjem koji su mehanizmi da ovakve slučajeve prepoznamo u školama.
Bojanić Lalović najoštrije osuđuje postupanje Čečovića i apeluje i očekuje da će nadležne institucije sprovesti aktivnosti u rasvjetljavanju cijele priče.
U njenom profesionalnom angažovanju, kako dodaje, nema nikakvih "javnih tajni".
- Moj angažman u privatnoj Gimnaziji "Podgorica" sastoji se isključivo u pro-bono angažmanu stručnog konsultanta, na šta imam i zakonsko i moralno pravo. Svakako neću se pravdati nikome za šansu da pomognem uspostavljanju rada jedne obrazovne ustanove pošto je obrazovanje bilo moj profesionalni put, a nezakonito zaustavljen političkim progonom - rekla je Bojanić Lalović.&nbsp;
Akteri tog progona, kako je kazala, očigledno ni danas ne biraju sredstva da pokušaju da je unize i diskredituju.
- Cijenim ugled ustanove u kojoj sam se razvijala kao profesor i na čijem sam čelu bila skoro šest godina, pa ću neosnovane napade na svoj ugled i dostojanstvo rješavati bez medijskih senzacija. Po pitanju ličnih napada se više neću oglašavati, osim kroz borbu i osudu svih slučajeva koji uršavaju dostojanstvo žene uopšte - poručila je Bojanić Lalović.

Bojanić Lalović: Nije presudno pitanje ko je zaposlio Čečovića, nego ko je bio nadležan kad ga je učenica prijavila

Direktorica Gimnazije Biljana Vučurović zakazala je konferenciju za medije za sjutra u 9.30 sati u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“, zbog, kako navode iz ove obrazovne ustanove, &nbsp;“organizovane akcije putem društvenih mreža usmjerene protiv ove ustanove i nje lično”.&nbsp;
Ovih dana u žižu javnosti došao je slučaj seksualnog uznemiravanja bivše učenice ove srednje škole, a nakon što je CIN Crna Gora 30. novembra objavio istraživanje na ovu temu.
Bivša učenica Gimnazije „Slobodan Šekerović“ Sara Vujisić označila je profesora te prestižne podgoričke srednje škole Radomana Čečovića kao seksualnog predatora koji joj je prije tri godine, dok je bila na maturi, upućivao lascivne poruke.
Ono što je izazavalo posebnu zabrinutost u javnosti je da direktorica Vučurović na upit CIN-CG kazala da je nakon što ju je bivša učenica upoznala sa incidentom, kaznila Čečovića disciplinskom mjerom u iznosu smanjenja zarade za 30 odsto, u novembru 2021. godine.
Vučurovič je, prema pisanju CIN-CG, tražila izjašnjenje od Čečovića, koji je sve priznao, ističući da „u trenutku neprimjerenih poruka, Sara više nije bila učenica u školi“. Prva poruka poslata je u junu, a maturanti su školovanje završili u maju.
Čečović je priznao da je „prešao granicu“ u odnosu prema učenici, navela je Vučurović u odgovoru za CIN-CG. U odluci o disciplinskoj mjeri koju je Vučurović dostavila CIN-CG navodi se da Čečović „izražava duboko žaljenje” zbog neprijatnosti koju je priredio bivšoj učenici i direktorici, te da smatra da se „preigrao sa riječima“.
U Čečovićevom izjašnjenju, prema pisanju CIN-CG, piše da on „sa gnušanjem“ &nbsp;obija dio pritužbe bivše učenice koji se odnosi na njenu sumnju da na isti način komunicira sa drugim učenicama.

Vučurović tvrdi da se vodi organizovana akcija protiv nje lično i ustanove na čijem je čelu

Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović podrugljivim tonom se obratila danas novinarki Televiziji E na press konferenciji, očigledno nezadovoljna pitanjima upućenim povodom slučaja seksualnog uznemiravanja bivše učenice te škole od strane profesora knjiđevnosti Radomira Čečovića.
Prilikom postavljanja pitanja novinarke, Vučurović joj je upala u riječ neprihvatljivim obraćanjem na račun njene odjeće.
- Molim Vas sjedite, vidim da Vam smeta suknja - navela je Vučurović.
Potom joj je poručila da „nema logiku“ i da nije sigurna „koliko dobro zaključuje“ jer je na <a href="https://etv.me/drustvo/cecovic-na-bolovanju-vucurovic-tvrdi-da-se-njoj-crta-meta">današnjoj pres konferenciji</a> postavila pitanje na koje je ona već prethodno odgovorila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDDXotRzIr9p%2F%3Figsh%3DejNlMWMyM2l6YWU0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon toha i profesori ove škole su, poučeni primjerom direktorice, nastavili ophođenje prema novinarki u sličnom narativu.
Tako joj je, osim mrmljanja pojedinih profesora koji su bili u publici, po završetku pres konferencije, prišla jedna profesorica, pitala je je li bila učenica Gimnazije i uvrjedljivim tonom poručila da se vidi da nije - „jer bi znala da postavi pitanje da jeste“. Na to je dodala da ne bi ni mogla da upiše ovu školu.
Profesor istorije Predrag Ražnatović joj je rekao da su njena pitanja politički motivisana, a jedna profesorica potom poručila: „ajmo mi na kafu – da ne pričamo o politici i školi“.
Novinarka TV E je Vučurović pitala hoće li profesor Radoman Čečović, koji je porukama seksualno uznemiravao bivšu učenicu, dobiti otkaz i da direktorica pojasni zašto neće. Pitala je i hoće li Vučurović podnijeti ostavku, te je li konferenciju organizovala kako bi opravdala i od sebe na pravila žrtvu.
Profesori koji su bili u svečanoj sali, inače, su tokom konferencije jasno izražavali podršku direktorici gromoglasnim aplauzima na njene pojedine odgovore.

VIDEO: Vučurović novinarki TV E: Sjedite, vidim da Vam smeta suknja; Profesorica Gimnazije: „Da si bila naša učenica znala bi da postaviš pitanje“

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;