Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 26. januara da je u nedjelju na svom sajtu objavilo preostalu dokumentaciju u okviru postupka koji vodi za pad nadstrešnice sa novosadske Željezničke stanice 1. novembra, kada je poginulo 15 osoba, a dvije su teško povrijeđene.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obavještava javnost da je, zaključno sa 26. januarom 2025. godine, postavljanjem dokumenta pod nazivom "Preostala dokumentacija 3. dio", stavilo na uvid cjelokupnu dokumentaciju sa kojom raspolože, kao i informacije prikupljene tokom predistražnog i istražnog postupka vođenog pred Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, kao i druge dokaze kojima se potkrepljuje opravdana sumnja da su optužena lica izvršila krivična djela koja im se stavljaju na teret - navodi se u saopštenju.
Tužilaštvo navodi da je dokumentacija objavljena iz opravdanog interesa javnosti, te da je "izuzeta medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih".
Nakon pritiska javnosti i zahtjeva studenata u blokadi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je polovinom decembra 2024. najavio objavljivanje dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.
Dio dokumentacije sukcesivno je objavljivan na sajtu Vlade Srbije, nakon čega su studenti u blokadi i predstavnici stručne javnosti u više navrata ukazali da ona nije kompletna.
Dio dokumentacije je nakon toga, krajem decembra, objavljen na sajtu Vlade, kao i na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu.
Međutim, i nakon toga su studenti u blokadi i predstavnici struke nastavili da insistiraju na tome da u objavljenim spisima nedostaje ključna dokumentacija neophodna za utvrđivanje krivične odgovornosti lica koja su rukovodila rekonstrukcijom Željezničke stanice i bila na njoj angažovana.
Oni su u saopštenju ukazali da cilj njihovog zahtjeva nije samo da se dokumentacija učini dostupnom javnosti, već da se podstakne tužilaštvo da je u okviru svog sistema funkcionisanja pregleda, a da nakon toga preduzme zakonom predviđene korake.
U padu betonske nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici poginulo je 15, a teško povrijeđeno dvije osobe.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom pada nadstrešnice u tom gradu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo u Novom Sadu objavilo "preostalu dokumentaciju" o padu nadstrešnice

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je 30. decembra da je na svom sajtu stavlja na uvid "cjelokupnu raspoloživu dokumentaciju i informacije prikupljene u toku predistražnog i istražnog postupka" u vezi sa padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Dokumentacija je, kako se navodi u saopštenju, objavljena "prepoznavajući opravdan interes javnosti da bude upoznata sa navedenom dokumentacijom".
- S tim što se iz navedene dokumentacije izuzima medicinska dokumentacija koja uključuje fotografije, snimke i zapisnike koji se tiču preminulih i povrijeđenih, s obzirom na to da je privatni interes njihovih porodica i njih ovdje pretežniji od interesa javnosti da zna - navodi se u saopštenju tužilaštva.
U saopštenju se dodaje da će dokumentacija biti, zbog obimnosti, objavljena u više sukcesivnih koraka, ali bez odlaganja.
Na sajtu tužilaštva su do sada, između ostalog, kako piše, objavljeni građevinski dnevnici, projekat rekonstrukcije stanice, izvještaji inspekcijskog nadzora i drugo.
Vrhovna javna tužiteljka Srbije Zagorka Dolovac saopštila je 30. decembra da su tužilaštva u Srbiji izašla u susret zahtjevima koje su studenti koji blokiraju fakultete dostavili tom tužilaštvu, kao i da će cjelokupna dokumentacija o padu nadstrešnice biti objavljena.
- Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je u ovom predmetu započelo postupak stavljanja opštoj javnosti na uvid cjelokupne tužilaštvu raspoložive dokazne dokumentacije i informacija na službene računarske servere javnog tužilaštva koji su javno dostupni - najavljeno je iz Vrhovnog javnog tužilaštva.
Objavljivanje cjelokupne dokumentacije o padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, nesreći u kojoj je poginulo 15 osoba, jedan je od zahtjeva studenata koji blokiraju fakultete u Srbiji.
U Srbiji je blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola.
Vlada Srbije saopštila je 13. decembra da je objavila je sva dokumenta Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture koja se tiču "mogućeg izvršenja krivičnog djela" prilikom urušavanja nadstrešnice na staničnoj zgradi u Novom Sadu, ali su kasnije pojedini fakulteti i studenti u blokadi tvrdili da nije riječ o kompletnoj dokumentaciji.
Građevinski fakultet u Beogradu saopštio je 19. decembra da je sproveo preliminarnu analizu dostupne dokumentacije za željezničku staničnu zgradu u Novom Sadu, objavljenu na sajtu Vlade Srbije, i da je zaključak da nedostaje ključna dokumentacija.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je povodom nesreće u Novom sadu 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 osoba, između ostalog, protiv bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivše direktorke Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković.

Tužilaštvo u Novom Sadu najavljuje objavljivanje "cjelokupne raspoložive dokumentacije" o nadstrešnici na Željezničkoj stanici

Papa Franjo, 266. poglavar Katoličke crkve, prije smrti je odlučio prekinuti stogodišnju tradiciju jer njegovo posljednje počivalište neće biti u grotama ispod Bazilike svetog Petra u Vatikanu, već u Bazilici Santa Maria Mađore u Rimu.
Time će postati prvi papa od Lava XIII, koji je preminuo 1903. godine, da je sahranjen izvan Vatikana.
Ova odluka, objavljena u decembru 2023. godine, ukazuje na duboku duhovnu vezu pape Franje s ovom bazilikom, u koju je često dolazio kako bi se pomolio Djevici Mariji.
- Želim biti sahranjen u Santa Maria Mađore jer prema njoj imam veliku pobožnost - kazao je tada Franjo.
Bazilika Santa Maria Mađore već je mjesto posljednjeg počinka za sedam papa, no papa Franjo je prvi u više od 120 godina koji svjesno bira da ne bude ukopan u srcu Vatikana.
Papa Franjo je 2023. godine, u svjetlu smrti pape emeritusa Benedikta XVI, uveo važne reforme u ritualima papinskih sahrana, prvi put nakon 24 godine. Te promjene uključuju pojednostavljene ceremonije, ukidanje tradicije izlaganja tijela pape na povišenom mjestu u Bazilici svetog Petra, kao i ukidanje običaja trostrukog kovčega (od hrasta, čempresa i olova).
- Tako se još više ističe da je sahrana rimskog biskupa zapravo sahrana pastira i Hristovog učenika, a ne moćnog čovjeka ovog svijeta - izjavio je nadbiskup Diego Raveli, zadužen za liturgijske ceremonije u Vatikanu.
Ova odluka o sahrani u Rimu i izmjene u ceremonijama odražavaju širi stav pape Franje prema njegovoj ulozi: poniznost, skromnost i bliskost s narodom. Umjesto da boravi u Apostolskoj palati, papa Franjo je izabrao jednostavni dom, a umjesto luksuznih limuzina, koristio je skromne automobile.

Papina posljednja želja bila prekidanje stogodišnje tradicije: Neće biti sahranjen u Vatikanu

Pozivamo Ustavni sud da postupi po zahtjevu i odmah obustavi izvršenje odluke ministra pravde, jer bi izručenje poljskog državljanina Romana Zimijanija prije okončanja Ustavnog nadzora predstavljalo ozbiljnu prijetnju i prouzrokovalo neotklonjive štetne posljedice za našeg branjenika - navodi se u saopštenju koju potpisuju njegova odbrana - advokatica Marijana Laković, Jelena Đonović Vukotić, Milena Labović i njihov kolega advokat Vuk Lutovac.
Ističu da je obustava izručenja do okončanja postupka po ustavnoj žalbi neophodna za očuvanje svrhe ustavne zaštite.
On se tereti za krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala i to za težak obik prevare u većem obimu, pranje novca, krađa i povreda zakona. Uhapšen je u Podgorici po međunarodnoj potjernici.
U saopštenju branioci upozoravaju na kršenje osnovnih ljudskih prava i pravne sigurnosti koje su bile tokom ekstradicionog postupka.
- Donijeta je prvostepena odluka od Višeg suda u Podgorici kojom je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izručenje Zimijanija Republici Poljskoj i Republici Koreji. Apelacioni sud Crne Gore, bez valjanog obrazloženja, u rekordno kratkom roku odbio je žalbu branilaca rješenjem od 15. aprila iako se radi o predmetu obimne pravne složenosti sa preko 300 stranica spisa. 
 Već narednog dana, 16. aprila Ministarstvo pravde je donijelo odluku o dozvoljenju izručenja Zimijaninija Republici Poljskoj – bez da su branioci uopšte prethodno obaviješteni o odluci Apelacionog suda, niti im je ta odluka dostavljena – navodi se u saopštenju advokatskog tima.
Ponavljaju da su branioci o toj odluci saznali od zaposlenih u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, čime su, kako smatraju, na grub način prekršeni procesni standardi i pravo na odbranu. Tek nakon što su branioci otišli u Viši sud i Ministarstvo pravde, uručene su im odluke Apelacionog suda i Ministarstva pravde. 
 
 - Protiv rješenja Apelacionog suda odmah je podnijeta ustavna žalba. Smatramo da se ovakvim postupanjem grubo krše osnovna ljudska prava Zimijanija uključujući pravo na djelotvoran pravni lijek i pravično suđenje, te da bi se njegovim hitnim izručenjem Republici Poljskoj, bez odluke Ustavnog suda, nanijela nepopravljiva šteta. Naš branjenik je i dalje u pritvoru iako mu je po rješenju Višeg suda u Podgorici, ekstradicioni pritvor mogao trajati najduže do 17. aprila 2025. godine u 21:30 časova. Uprkos toj činjenici, lice nije pušteno na slobodu. Zbog toga je jasno da se Zimijaniji od isteka pritvora 17. aprila 2025. godine, protivpravno zadržava u pritvoru, čime se dodatno produbljuje već postojeće kršenje njegovih osnovnih prava piše u saopštenju.

Advokati Zimijanija traže od Ustavnog suda da obustavu izvršenje odluke ministra pravde

Demokratska partija socijalista zahtijeva hitnu ostavku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića zbog skandaloznog incidenta u kojem je njegov bliski rođak Danilo Mandić prije dvije noći pucao na dvojicu građana, upravljao službenim vozilom Skupštine bez odobrenja i tako direktno ugrozio živote ljudi, ali i integritet same institucije.
Riječ je, kako se navodi u saopštenju, o ozbiljnom krivičnom djelu - teško ubistvo u pokušaju, za koje je osumnjičen član najuže porodice predsjednika Skupštine.
- Što jasno upućuje da ovakva situacija zahtijeva jasnu i nedvosmislenu političku i moralnu odgovornost. U svakoj demokratskoj zemlji, predsjednik parlamenta bi u ovakvim okolnostima odmah podnio ostavku - ne zato što je zakonski obavezan, već zato što zna da je nakon ovakvih dešavanja moralno nedostojan da nastavi sa njenim obavljanjem - ocijenili su iz DPS-a.
Demokratska partija socijalista poziva nadležne i da, kako su rekli, hitno istraže zloupotrebu službenog položaja.
- Jer ne postoji nijedno prihvatljivo objašnjenje zašto se službeno vozilo Skupštine nalazilo u rukama privatnog lica, i to u momentima kada je izvršeno teško krivično djelo - ističu u DPS-u.
Jasno je, kako navode, da zahtjev za ostavkom Andrije Mandića nije stvar političkog poentiranja, već "minimum odgovornosti koju ova funkcija podrazumijeva". 
- Biće interesantno vidjeti i kako će se Mandićevi koalicioni partneri odnijeti prema ovom pitanju i hoće li na djelu potvrditi zalaganja za meritokratiju i evropski put ili će pokazati da ni u ovakvmim ekstremnim situacijama nemaju kapacitet da se suprotstave stvarnom šefu parlamentarne većine - zaključili su u DPS-u.

DPS: Mandić da hitno podnese ostavku, ispitati zloupotrebu službenog vozila

Svijet je ostao bez jedne od najvećih ličnosti današnjice. Njega su jednako poštovali i jednako ga žale vjernici i poglavari svih religija, svi ljudi dobre volje, posebno siromašni i ugroženi - kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom smrti poglavara Rimokatoličke crkve pape Franja.
On ističe da je sa iskrenom tugom primio vijest o smrti pape Franja, koji će, kako navodi, ostati upamćen kao papa koji je uveo istorijske promjene u Vatikanu.
- Ostaće upamćen po otvorenim stavovima o svim savremenim pitanjima i temama, koji se zalagao za mir i dijalog i redovno oglašavao povodom ratnih sukoba i nesreća širom svijeta, uključujući i našu cetinjsku tragediju. Pamtiću naš zvanični susret kao jedan od najupečatljivijih u mojoj dugoj političkoj karijeri. Posebno s kojim je poštovanjem govorio o Crnoj Gori, o kojoj je odavno mnogo znao zahvaljujući bliskosti s biskupom Emilijem Ognjenovićem našeg porijekla koji ga je zaredio. Moje duboko saučešće svim vjernicima i sveštenstvu Katoličke crkve, svima koji žale jednog od posljednjih svjetskih velikana - poručio je Đukanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1914319140438880632&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović o smrti pape Franja: Svijet ostao bez jedne od najvećih ličnosti današnjice

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.