Novo, 27. izdanje Festivala vina i ukljeve svečano je otvoreno danas u Virpazaru, a okupilo je veliki broj ljubitelja ribe, vina i dobrog provoda.&nbsp;
Festival i ove godine lokalnim vinogradarima i ribarima omogućava prezentaciju proizvoda, dok posjetioci imaju priliku da uživaju u dobrom vinu, tradicionalnim lokalnim proizvodima, muzici i prirodnim ljepotama Virpazara.
Organizatori festivala su MZ Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i Turistička organizacija Bar. Program je svečano otvorio predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.
- Raduje me činjenica da ovaj festival iz godine u godinu dobija regionalni karakter na čemu smo radili i na šta smo posebno ponosni. Pozivamo vas da uživate u delicijama koje su pripremljene u sklopu festivalskih aktivnosti i probate sva vina koja su vrijedni izlagači iz Crmnice, ali i regiona prezentovali na ovom dijelu izložbenog prostora. Takođe, ponosni smo i na činjenicu da u jednom segmentu festivala on dobija i edukativnu formu gdje proizvođači vina imaju priliku da se upoznaju sa novim trendovima i praksama, da razmijene iskustva, da budu još uspješniji, a da njihovi proizvodi budu plasirani i u region - kazao je Raičević.
Raičević je ovom prilikom istakao podršku koju Opština Bar pruža kako vinarima i vinogradarima, tako i ostatku poljoprivrednog sektora.
- Opština Bar u kontinuitetu podržava poljoprivredne proizvođače. Zaključno sa sredstvima koja su planirana u ovoj godini - direktan plasman kroz mjere subvencija poljoprivrednoj proizvodnji sa nivoa lokalne samouprave prešao je million eura. Proizvođači vina i vinogradari su iskoristili sve one benefite koji su ponuđeni kroz ove mjere podrške i upravo smo u ovoj oblasti, kao i u oblasti maslinarstva, postigli najveće uspjehe - saopštio je Raičević.
Edukativni segmenat ovogodišnjeg izdanja Festivala vina i ukljeve istakao je i predsjednik MZ Crmnica, Tomislav Ukšanović.
- U sklopu programa smo organizovali okrugli sto sa aktuelnim temama, te se tu moglo čuti više o novostima oko proizvodnje, etiketiranja i akciza, a imali smo i dobre sagovornike - naveo je Ukšanović.
Festival je poznat i po svom takmičarskom karakteru, te će drugog dana 27. Festivala vina i ukljeve biti dodijeljene nagrade za najkvalitetnija vina.
- Ove godine imamo 28 izlagača, posebno smo ponosni da imamo šest izlagača iz regiona i 59 uzoraka. Ocjenjivanje je po sistemu 100 bodova, broj medalja je ograničen na jednu trećinu. Možemo se pohvaliti kvalitetom vina koja su izložena ove godine - istakao je predsjednik MZ Crmnica.
Veliki značaj Festivala vina i ukljeve ističu i predstavnici vinarija koji već tradicionalno učestvuju na ovoj manifestaciji i osvajaju nagrade za svoja vina.
- Vrlo rado se odazivam Festivalu vina i ukljeve i tu prezentujem moja bijela, crvena i roze vina. Mogu da kažem da su moja vina pobudila veliko interesovanje i dobila nagrade. Prije dvije godine bio sam šampion sa mojim bijelim vinom Istarska Malvazija. Nadam se da će i ove godine biti nagrada, ali sam prije svega tu da se družimo i da uživamo u vinu i ribljim specijalitetima - kazao je Budimir Miranović iz vinarije Miranović.
Po deseti put na Festivalu vina i ukljeve predstavlja se vinarija Jokaš.
- Ovaj festival je veoma značajan za nas, sve više ga posjećuju strani državljani koji žive u našoj zemlji. Počeli smo kao gosti na poziv Crmničana, a posljednjih godina smo stalni izlagači. I ove godine smo u konkurenciji za nagrade. Jako smo zadovoljni - poručio je Peko Sekulić iz vinarije Jokaš.
Posjetioci su u zabavnom dijelu programa danas uživali u nastupima Folklornog ansambla ,,Rumija”, uvijek zanimljivog pjesnika i humorista Rajka Joličića, Čardak benda, popularnog Petra Mitića, kao i pjevača crnogorskih pjesama Nikole Buškovića.
Bogat program 27. Festivala vina i ukljeve biće nastavljen sjutra, drugog marta, kada će osim uživanja u ribljim specijalitetima i kvalitetnom vinu posjetioci moći da se zabave uz nastupe KUD “Jedinstvo”, Dina Beharovića i Nikole Buškovića, ali i uz koncert Emira Aličkovića iz Lapsus benda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svečano otvoren 27. Festival vina i ukljeve u Virpazaru

Festival vina i ukljeve biće održan 1. i 2. marta u Virpazaru.
Tradicionalna manifestacija ove godine slavi svoje 27. izdanje, a lokalnim vinogradarima i ribarima omogućava prezentaciju svojih proizvoda.
Iz Turističke organizacije (TO) Bar su kazali da će posjetioci moći da uživaju u dobrom vinu, tradicionalnim lokalnim proizvodima, muzici i prirodnim ljepotama Virpazara.
Svečano otvaranje zakazano je za 1. mart u 11 sati. Osim zabavnog, manifestacija je i takmičarskog duha. Dodjela nagrada za najbolje vino biće održana drugog dana festivala.
- Virpazar je mjesto sa bogatom istorijom i tradicijom, pa posjetioci pored vrhunskih vina i lokalnih specijaliteta, imaju priliku da istraže lokalnu kulturnu baštinu i obiđu znamenitosti ovog kraja - navodi se u saopštenju.
Organizatori festivala su Mjesna zajednica Crmnica i Udruženje vinara, a pokrovitelji Opština Bar i TO Bar.
Oni su pozvali sve da dođu na Festival vina i ukljeve i da u prelijepom prirodnom ambijentu, u srcu Skadarskog jezera, uživaju uz čuveno crmničko vino, riblju čorbu i svježu i suvu ukljevu.

Festival vina i ukljeve u Virpazaru početkom marta

Uže jezgro Virpazara, jedne od nezaobilaznih turističkih tačaka u Crnoj Gori, ove sezone dočekalo je goste natrpano štandovima i info-punktovima, od kojih je većina postavljena nepropisno i bez potrebnih dozvola. Ekipa portala ETV izašla je na teren 10. oktobra i uvjerila se da se oko 20 tezgi, namijenjenih uglavnom izdavanju karata za krstarenje Skadarskim jezerom, nalazi pored puta na samom ulazu u centar malog ribarskog naselja, kojim gazduje ovaj Nacionalni park na čijem je čelu Belma Šestović. Sudeći prema odgovorima koje je portal ETV dobio iz Nacionalnih parkova, samo za šest ovih objekata su potpisani ugovori o zakupu – za četiri 2023, a za dva ove godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZGn327s054w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sliku ruži i činjenica da se ovi privremeni objekti nalaze na prostoru nepredviđenom za ovu namjenu – pješačkom trotoaru, ispred ugostiteljskih objekata, stare česme…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  Jedan čak opstaje na improvizovanom postolju od paleta uz most koji vodi ka jednom od simbola slobode - Spomeniku herojima trinaestojulskog ustanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  <h2>Narušavanje ambijenta</h2> Pojedini mještani požalili su se našem portalu na otežano funkcionisanje i narušavanje kompletnog ambijenta prostora prepoznatom po kulturno-istorijskim spomenicima, autentičkoj arhitekturi, hladovini starih i visokih platana…&nbsp; Naša kamera Domaće stanovništvo i turisti, kojih ima i u oktobru u ovom mjestu, prinuđeni su da hodaju ulicom jer je trotoar uzurpiran sada već praznim štandovima kojima, očigledno, ne prijeti uklanjanje jer izostaje reakcija nadležnih. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore nijesu konkretno odgovorili na pitanje ETV kako je moguće da na ovako malom prostoru postoji ovoliki broj privremenih objekata. Našem portalu su kazali da je važećim Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka “Skadarsko Jezero” za period 2020-2024. godina, predviđeno postavljanje 18 štandova i informacionih punktova na tri lokacije u Virpazaru, od kojih nijedna nije ona na koju ukazuju mještani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee" data-rendition-name="original" width="3264" height="2129" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Prema važećem Programu objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero za period 2020-2024. na području Virpazara planirano je pet štandova na lokacijama broj 17.1-17.5 na dijelu KP 271 KO Virpazar, šest informacionih punktova na lokaciji 20.9 na dijelu KP 232 KO Virpazar i sedam na lokaciji 22.2 planiranih na dijelu KP 225 i dijelu KP 227 KO Virpazar – odgovorili su nam iz Nacionalnih parkova, uz priložene skice obilježenih katastarskih parcela sa mjestima previđenim za privremene objekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0" data-rendition-name="original" width="3264" height="2127" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  Napomenuli su da su u 2023. godini, shodno javnom pozivu od 11. avgusta 2023. godine, zaključili ugovore o zakupu za četiri štanda, koji su aneksima ugovora produženi i za 2024. Za lokacije planirane za postavljanje informacionih punktova, kako su kazali u NP-u, nije niko licitirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  - Tokom 2024. godine Javno preduzeće je raspisalo dva javna poziva za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera i to 31. maja i 11. jula. Sa Javnog poziva od 31. maja zaključen je jedan Ugovor o zakupu za lokaciju 20.9 IP5 za postavljanje informacionog punkta, kao i sa Javnog poziva od 11. jula za lokaciju IP 4 – saopštili su iz Nacionalnih parkova, uz napomenu da se lokacije daju u zakup za vrijeme trajanja Programa objekata privremenog karaktera, odnosno do 31. decembra.&nbsp; Trenutno važećim Programom na lokaciji, na kojoj se danas nalazi niz od 15 “na svoju ruku” postavljenih štandova, planirano je, kako su rekli iz Nacionalnih parkova, privremeno parkiralište, koje bi bilo vlasništvo Javnog preduzeća.&nbsp; Međutim, iz Nacionalnog parka još nijesu odgovorili na dopunska pitanja portala ETV o izgledu predviđenog parkirališta u srcu Virpazara i teritoriji koju će zauzeti. <h2>Odgovornost</h2> Takođe, izostao je odgovor na pitanja da li su službe Nacionalnog parka Skadarsko jezero izlazile na teren i evidentirale bespravno postavljene objekte, kao i šta će preduzeti po pitanju suzbijanja ovakvih nelagalnih aktivnosti i sankcionisanja odgovornih. Pojedini mještani tvrde da Nacionalni park Skadarsko jezero nije postupio po službenoj dužnosti i obavijestio nadležne o nelegalnim aktivnostima, niti pozvao inspekciju da izađe na teren.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> <figcaption>Auta parkirana na ulici pored štandova(Photo: Tamara Klikovac/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Program objekata privremenog karaktera donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice lokalne samouprave, organa državne uprave nadležnog za turizam, zaštitu kulturnih dobara i životne sredine, kao i organa uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz državni put i organa lokalne uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz opštinski put. Ovim povodom portal ETV je pisao i Opštini Bar iz koje su nam nezvanično rekli da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, već Nacionalnog parka Skadarsko jezero kojem pripada ovaj prostor Virpazara. Nedavno je raspisan poziv za novi Program privremenih objekata za područje NP Skadarsko jezero za period 2025-2029. godine. - U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi transparentnost i omogući prethodno učešće javnosti Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poziva zainteresovane korisnike prostora da dostave svoje zahtjeve najkasnije do 24. oktobra 2024. godine – navedeno je u pozivu Nacionalnih parkova.

Tamara Klikovac

Ljepote Virpazara u sjenci tezgi na koje nadležni žmure

Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.
Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.
- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.
Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.
- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.
Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.
- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.
Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.
<h2>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji&nbsp;</h2>
Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.
Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.
U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.
- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.
Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.
Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.
- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.
Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.
- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.
Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.
Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.
- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.
Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Danas s ponosom obilježavamo Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Vrijednost ovog dana je neprocjenjiva - u žrtvama naših predaka za ideju mira, tolerancije i prosperiteta, ali i u našoj opredijeljenosti &nbsp;da živimo u društvu razvijenih demokratija - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj. &nbsp;
- Neka današnji dan bude inspiracija da, poštujući žrtvu predaka, zadržimo fokus na obavezama iz evropske agende. Zajednički doprinos izgradnji demokratskih institucija, jačanju ljudskih prava, &nbsp;međusobnog poštovanja i boljeg života, neka bude naš cilj bez alternative - poručio je Dukaj.
Crna Gora, kako dodaje, da zadrži duh izvornih, pravih vrijednosti i da postane članica velike evropske porodice, gdje i pripada.

Dukaj: Dan Evrope da bude inspiracija da zadržimo fokus na obavezama iz evropske agende

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su podnijeli krivični prijavu protiv R. B. (23) i njegovog oca N. B. (53) zbog sumnje da su, nakon saobraćajne nezgode, zadali teške i lake tjelesne povrede sugrađanima sa kojima su učestvovali u saobraćajki, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, službenici policije su izašli na teren postupajući po prijavi građana da je u jednoj ulici u Nikšiću došlo do narušavanja javnog reda i mira fizičkim sukobom između više osoba.
Dolaskom na teren zatekli su više osoba, od kojih su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić prikupljena obavještenja, dok su dva učesnika događaja upućena na ukazivanje ljekarske pomoći u Opštoj bolnici Nikšić. 
- Izvještajem ljekara specijaliste jednom oštećenom su konstatovane teške tjelesne povrede, u vidu preloma zigomatične kosti, dok su drugoj osobi konstatovane lake tjelesne povrede - precizirano je u saopštenju.
Kriminalističkom obradom učesnika događaja policijski službenici su, kako se navodi, došli do sumnje da je nakon saobraćajne nezgode došlo do verbalnog sukoba između učesnika, a potom i do fizičkog obračuna.
- R. B. (23) iz Nikšića zadao je jednom oštećenom više udaraca pesnicama u predjelu glave, nanoseći mu teške tjelesne povrede, dok je njegov otac N. B. (53) stisnutim pesnicama nanio lake tjelesne povrede drugom oštećenom - ističu iz Uprave policije.
U koordinaciji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, koji je kvalifikovao djelo, policijski službenici su protiv R. B. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška tjelesna povreda, dok je N. B. procesuiran krivičnom prijavom zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje.
Službenici ovog Odjeljenja bezbjednosti su, u odvojenoj aktivnosti, su identifikovali i drugog osumnjičenog događaja 3. maja, kada je jedan muškarac zadobio teške tjelesne povrede u vidu frakture nosne kosti na više mjesta.
Tada je kao osumnjičeni identifikovan i procesuiran A. G. (22) iz Nikšića, a sada je identifikovan i drugi osumnjičeni - maloljetnik.
- Od njega je u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, u prisustvu roditelja, prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja, te je protiv njega po nalogu nadležnog državnog tužilaštva podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda - kazali su iz Uprave policije.

U Nikšiću nakon saobraćajke i tuča: Otac i sin osumnjičeni da su nanijeli teške i lake povrede sugrađanima

Ideja fašizma nije poražena i zato njeni pojavni oblici jačaju iz dana u dan. Đe god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima po bilo kom osnovu, ideologija fašizma istrajava, kao i u svim narativima koji veličaju ideologije krvi i tla, glorifikujući presuđene ratne zločince uz relativizaciju ili negaciju istoriski utemeljenih činjenica - istakla je predsjednica Crnogorskog ženskog lobija i feministička aktivistkinja Aida Petrović.
Ako na bilo koji oblik fašizma, počevši od verbalnog, institucije sistema i donosioci odluka ne reaguju konkretnom i direktnom osudom onih koji takve mračne i pogubne krvave ideje oživljavaju, stvara se, kako ističe, pogodna drušvena i politička klima za jačanje ekstremne desnice i fašizacije društva.
- Fašizam nije više vidljiv samo kod izvjesnih radikalnih pojedinaca ili grupa, već se prepoznaje i u otvorenom revanšizmu vlasti i donosioca odluka u metodama koje neki političari primjenjuju prema neistomišljenicima i njihovom kritičkom javnom narativu koji osuđuje svaki oblik fašizma, govora mržnje, slavljenje nasilja, progona, ubijanja, silovanja, etničkog čišćenja - naglasila je Petrović.
Kada se takvom narativu pridruži ili ga propagira i sam kler ili klerikalni pojedinci onda, kako dodaje, na scenu stupa opasna ratno huškačka propaganda sa svim elementima fašizma, koji su kroz istoriju prethodili bratoubilačkim i razornim ratnim ubijanjima ljudi, gradova, država.
- Crna Gora nastala na tekovinama antifašizma i multinacionalnog sklada danas je na teškom ispitu opstanka njenog suvereniteta, građanskog opredjeljenja i očuvanju mira i bezbjednosti, jer je pod snažnim koninuiranim narativnim, revizionisičkim napadima koji dolaze iz ekstremnih političkih i klerikalnih krugova, nekih parija i pojedinaca potpomognuti proruskim i prosrpskim faktorom i ukazuje da fašizam i genocidne ideologije nisu definitivno i jednom zauvijek poražene - rekla je Petrović.
Borba protiv ovih retrogradnih i necivilizacijskih ideologija, kako smatra, mora biti stalno opredjeljenje i permanentna borba svakog građanski orijentisanog pojedinca koji snagu za ovu i ovakvu borbu crpi iz temelja antifašističke Crne Gore.
- Stalnim otporom, opravdanim buntom i borbom protiv fašističkih pojavnih oblika možemo i moramo svi dati potreban doprinos da se povampireni i zlokobni duh fašizma nad svijetom i Crnom Gorom nepovrano smjesti i "zaključa" u istorijsku prošlost. Na bilo koji oblik fašizma se ne ćuti, već reaguje antifašističkim, javnim otporom i nepristajanjem na krvavu ideologiju ubijanja, smrti, negiranja različitih uništavanjem života i dostojanstva bilo kojeg ljudskog bića - zaključila je Petrović.

Petrović: Ideja fašizma nije poražena i zato pojavni oblici jačaju iz dana u dan

Saobraćaj autobusa, kampera i teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona od danas do 15. septembra zabranjen je na pojedinim dijelovima regionalnih puteva, saopšteno je iz Uprave policije.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije donio je, na osnovu Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, a zbog očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putevima, Naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera.
Iz policije su rekli da će saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, biti zabranjen do 15. septembra, svakim danom od sedam do 22 sata, na regionalnom putu Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje.
Oni su kazali da će saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, biti zabranjen i na putu R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj.
Iz policije su naveli da se zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i kombi vozila) i kampera, od sjutra do 15. septembra, na dionicama regionalnih puteva R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica - Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
Kako su naveli, saobraćaj autobusa i kampera biće zabranjen i na putu R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
Saobraćaj autobusa i kampera, kako je saopšteno, biće zabranjen i na putu R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
U saopštenju se navodi da će od 15. juna do 15. septembra, od 17 do 22 sata, biti zabranjen saobraćaj teretnih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP ) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, kao i M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac.
Iz policije su rekli da će saobraćaj za ta teretna vozila od 15. juna biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica – Mioska – Kolašin, kao i Podgorica – Cetinje – Budva.
Kako su pojasnili iz policije, zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, i vozila koja transportuju vodu.
- Kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci - navodi se u saopštenju.
Iz policije su naglasili da će njihovi službenici preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih vozila po završetku trajanja zabrane, što je bio čest slučaj prethodnih godina.
- Sužbenici će dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključivanja prođe vremenski period od najmanje nekoliko minuta, a vozači teretnih vozila će se upozoravati da su dužni držati propisano odstojanje između vozila - navodi se u saopštenju.

Od danas zabrana saobraćanja na pojedinim putevima za teretna vozila i autobuse

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Tag: virpazar