<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu vinogradarstvo.</p>
<p>Prilikom zasnivanja novih i/ili proširenja postojećih vinograda, najmanja količina sadnog materijala vinove loze mora da bude 500 komada.</p>
<p>Rok za dostavljanje zahtjeva je do 31. oktobra.</p>
<p>Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala, sistema za navodnjavanje uključujući pumpe za vodu, potpornih elemenata za uzgoj (stubovi i žica), naslona - armature za novozasađene čokote, protivgradne i mreže za zaštitu od ptica.</p>
<p>Minimalna visina investicije je 500 eura.</p>
<p>Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada eura, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada eura.</p>
<p>Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.</p>
<p>Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.</p>
<p>Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Podrška investicijama u vinogradarstvu

<p>Pošto Vlada Crne Gore uporno ne prihvata sugestije i prijedloge naučne, stručne i zajednice vinogradara o akzicnoj politici i razvoju vinogradarstva u Crnoj Gori - članovi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) traže da se u Skupštini pokrene interpelacija o njihovom radu u toj oblasti.</p>
<p>Na održanom okruglom stolu pod nazivom ,,Budućnost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Plantaže, kao nosioca razvoja“ - predstavnici naučne, akademske i stručne javnosti, državnih organa, privrednih udruženja i vinogradarskog sektora usaglasili su se da bi Vlada najkasnije do 30. novembra trebalo da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama kako bi se ukinule uvedene akcize na mirna vina.</p>
<p>To, između ostalog, zahtijevaju da bi izmjene Zakona bile usvojene prije 31. decembra - tj. prije nego na snagu stupi sad važeće zakonsko rješenje.</p>
<p>Pored toga, traže da Vlada svojim dokumentama i radnjama obaveže da neće ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i bivšeg IRF-a u „Plantažama“ i time da onemogući da potencijalno novi vlasnici izvrše prenamjenu zemljišta u gradsko-građevinsko zemljište u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih građevina.</p>
<p>Decidni su i u tome da bi u privrednim društvima sa strateškim značajem, u kojima država ima većinsko vlasništvo, trebalo da se angažuje profesinalni - a ne partijski menadžment.</p>
<p>- U cilju očuvanja i unapređenja rada ovih privrednih subjekata i da se propiše obaveznost sticanja licence za članove upravnih i nadzornih odbora koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore - naveli su učesnici okruglog stola koji je organizovala STEGA.&nbsp;</p>
<h2>SMANJENA KONKURETNOST</h2>
<p>Oni su ocijenili da ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvođenja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede.</p>
<p>- Ove mjere po turizam kao vodeću privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i „Plantaže“ koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg povećanja dizblanasa na odnos uvoz/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, čini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom domaćih proizvoda - ocijenili su stručnjaci.</p>
<p>U Crnoj Gori je, kako su podsjetili, 2017. godine urađena „Rejonizacija vinogradarskih područja Crna Gore“, kojom su definisana vinogradarska područja za gajenje vinove loze, sortiment i enološki postupci u proizvodnji vina. &nbsp;</p>
<p>- Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprijeđena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Rađeno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i proučavanjima autohtonih sorti vinove loze (kratošija, vranac, krstač, žižak). Posebna pažnje je poklonjena radu na genetčkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske baštine u Crnoj Gori. Njihovim proučavanjima potvrđeno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama -ukazali su stručnjaci.</p>
<h2>VLADIN PLAN GODIŠNJEG PRIHODA OD ČETIRI MILIONA EURA</h2>
<p>Nasuprot svemu tome, Vlada je Fiskalnom strategijom predvidjela uvođenje akcize na „mirna vina“ - odnosno na sva vina osim pjenušavih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina.&nbsp;</p>
<p>- Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potrošnju, ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, povećanje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i povećanje trgovačkih marži za taj proizvod. U obrazloženju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na „mirna vina“, koja predstavljaju alkoholno piće i čija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno štetnost po zdravlje stanovništva, akciza bude nula eura, kada su već uvedene ili povećane akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo - naveli su oni.</p>
<p>Ranije je resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo da uvođenje akcize za vino od 25 eura na sto litara, što je predloženo Fiskalnom strategijom, neće doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija.&nbsp;</p>
<p>Dodali su i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problematično za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim jačanjem sivog tržišta i nekonkuretnim domaćim brendovima na unutrašnjem tržištu.&nbsp;</p>
<p>- Resorno ministarstvo je smatralo „da bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se nađe kompromisno rješenje, s obzirom na to da je ovaj dokument još u fazi javne rasprave. Na ovaj način bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno zaštitili proizvođači koji svojim proizvodima na najbolji način predstavljaju svoju državu” tj. da se nađe kompromisno rješenje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno zaštitili domaći proizvođači – ukazali su stručnjaci.</p>
<p>Oni su naglasili da je Vlada uvođenjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu 1. januara iduće godine, planirala da prihoduje četiri miliona eura godišnje - ali i da je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere koje će se ogledati kroz povećanje cijene koštanja vina, povećanje marže, dodatne troškove i administrativne procedure za male proizvođače - što sve, kako su podvukli, utiče na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na domaćem i inostranom tržištu.&nbsp;</p>
<p>Proizvođač bi, kako je ukazano na današnjem okruglom stolu, akcizu plaćao unaprijed prilikom flaširanja - kupovao akciznu markicu, a zatim bi taj trošak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na konačnog kupca.</p>
<h2>U OSTALIM ZEMLJAMA AKCIZE NULA EURA</h2>
<p>Kada su u pitanju „Plantaže“, stručnjaci konstatuju da one više od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na domaće tržište.&nbsp;</p>
<p>-Treba imati na umu da nijedna država koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo veću proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao što su: Italija, Španija, Portugalija, Grčka, Austrija, Njemačka, Mađarska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska opterećenja, tj. akcize na vino su nula eura - naglasili su oni.</p>
<p>Jedna od rijetkih država, velikih proizvođača vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi, kako je danas ukazano, tri centa po litru.</p>
<p>- U državama iz okruženja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na međunarodnom tržištu<b>, </b>Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura - napomenuli su stručnjaci.</p>
<p>Posljednjie dvije decenije uložen je, ističu oni, veliki napor u revitalizaciju postojećih i zasnivanju novih vinograda, u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina.&nbsp;</p>
<p>- Povećan je broj registrovanih proizvođača vina sa 4, koliko smo ih imali 2007. godine na 117 u 2024. godini. &nbsp;Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut donošenjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore”, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori - istakli su.</p>
<p>Sadašnji crnogorski propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, napominje struka, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobudžet usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina.&nbsp;</p>
<p>- Vrijedi podsjetiti da čak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423/1426. godine , tretirana je ondašnja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom) - dodali su oni.</p>
<p>Iz kompanije „Plantaže“, kao i udruženja domaćih malih vinarija, upućen je Vladi veći broj su analiza i inicijativa u kojima se tražilo da se odustane od ove dažbine. U ovim analizama<b> </b>se navodi da će posljedice biti gašenje velikog broja malih proizvođača ili njihov prelazak na crno tržište, kao i da bi „Plantaže“ pretrpjele gubitak u periodu kada je počeo oporavak kompanije.&nbsp;</p>
<p>Učesnici okruglog stola su zaključili da su po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobođena akcize - tako da bi ova odluka izložila domaća vina nelojalnoj konkurenciji.</p>
<h2>AUTOHTONO VINOGRADARSTVO&nbsp;</h2>
<p>Kroz istraživanja potvrđeno je, navode oni, da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarsta Balkana, te da u ovoj oblasti trenutno ima veće resurse nego bilo koja država u okruženju.&nbsp;</p>
<p>- Utvrđen je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea slicna sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukrstajući se sa drugim sortama &nbsp;stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku što predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljedećih 150 godina - istakli su članovi STEGA.&nbsp;</p>
<p>Ove autohtone sorte, podvlače oni, predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promjena koje negativno uticu na vinogradarstvo.&nbsp;</p>
<p>- Rezultatima ovih istraživanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske naučne činjenice za svoje specifično autohtono vinogradarstvo, što je presudno za naučnu, stručnu, razvojnu i marketinšku promociju ove strateške grane crnogorske poljoprivrede – ocijenili su stručnjaci.</p>
<h2>POTREBAN PODSTICAJ PRED ULAZAK U EU&nbsp;</h2>
<p>Ovi resursi su, poručuju oni, osnova za vinski turizam, imidž Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifičnih i tipičnih vina za ovaj region predstavljajuci bazu za turizam na svjetskom nivou.&nbsp;</p>
<p>Cijene da vinogradarstvo i vinarstvo, kao najperspektivnija grana poljoprivrede, trebaju podsticaj i povećanje površina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku Uniju.</p>
<p>- Vinogradi kao dugogodišnji zasadi predstavljaju ekološki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestrirajuci ugljenik i sadnja vinograda i dugogodišnjih poljoprivrednih kultura je elemenat borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljujući resursima i vinskom klasteru koga predvode „Plantaže“ sa privatnim proizvođačima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turistička i izvozna grana od največeg značaja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turistički i privredni amblem Crne Gore - jasna je struka.</p>

Anja Ivanović

610x380

500x500

1250x600

1084x550

STEGA traži interpelaciju Vlade: Uvođenjem akciza na mirna vina zanemareno povećanje cijena, marži, dodatni troškovi i smanjenje konkuretnosti

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Brano Milačić napustio proslavu sto godina postojanja FK Budućnost: "Vi ste od petog reda pa na gore"

<p>Posebna noć na glavnom trgu u Podgorici – veče u kojem je FK Budućnost proslavila vijek postojanja.</p>
<p>Na rođendan najvećeg crnogorskog kluba, simbola grada i države došli su brojni asovi, bivši i sadašnji igrači i treneri, legende kluba, mnogobrojni sportisti, ali i ljudi sa političke, kulturne i muzičke scene, piše Pobjeda.</p>
<p>U glamuroznom ambijentu, na video bimovima govorili su velikani „plavih“, ali i ljuti rivali iz Beograda, Splita i Sarajeva...</p>
<p>Intonirana je crnogorska himna, a potom je uz instrumental sa navijačkim melosom na binu izašao novoizabrani predsjednik Budućnosti – <b>Boško Kovačević</b>.</p>
<p>- Proslavljamo vijek postojanja FK Budućnost, simbola Podgorice i neizbrisivog dijela naše sportske i društvene baštine. Duboka zhvalnost svima vama koji ste radom, trudom, odanošću i ljubavlju doprinijeli da klub ne samo opstane, nego raste kroz cijelo jedno stoljeće. Teško je riječima opisati kroz što je sve ovaj klub prošao. Od vremena kada se igralo na šljaci – do modernih stadiona. Od skromnih početaka – do šampionskih titula i evropskih nastupa. Svaka decenija nosi svoju priču, svoje heroje, svoje nezaboravne trenutke. Svaki taj trenutak je utkan u identitet naše Budućnosti. Ovo nikada nije bio samo klub. Budućnost je bila ideja, pokret, snaga koja je ujedinjavala ljude svih generacija. Bila je dom za hiljade mladih koji su sanjali velikesnove sa loptom u nogama. Kada govorimo o Budućnosti, ne možemo a da ne spomenemo one koji su uvijek bili uz klub. I u dobru i u zlu, i na suncu i na kiši, kod kuće i na gostovanjima. Naši vjerni navijači – varvari, postali su neodvojivi dio identiteta Budućnosti. Vaša pjesma, podrška, vaša strast uvijek su nam bili vjetar u leđa. Hvala što čuvate duh Budućnosti – rekao je Kovačević.</p>
<p>U ,„Ex Yu“ ligi, Budućnost nikada nije bila šampion, nikada nije osvojila trofej, ali je bila prvak u stvaranju asova.</p>
<p>Jedan od takvih, ikona kluba i svjetski priznati fudbaler je<b> Dejan Savićević</b>, prvi čovjek FSCG.</p>
<p>- Poslavljamo izuzetan jubilej – 100 godina postojanja fudbalskog kluba Budućnost, simbola našeg grada i jednog od najprepoznatljivijih brendova Crne Gore. Od svog postanka pa sve do danas kada slavi stoti rođendan, Budućnost je klub u kojem su se talenti razvijali, igrači stvarali a svjetski šampioni donosili pobjede i velika slavlja. Budućnost je kroz vijek postojanja predstavljala sinonim za Podgoricu i najljepšu emociju svih ljudi iz našeg grada – kazao je Savićević.</p>
<p>Popularni „Genije“ iz Budućnosti je započeo blistavu karijeru koju je dalje gradio u Crvenoj zvezdi, Milanu i bečkom Rapidu.</p>
<p>- Kao bivši igrač Budućnosti i neko kome je ovaj klub prva asocijacija za ljubav, moram govoriti o tome koliko mi je klub značio na ličnom nivou. Na terenima našeg kluba napravio sam prve značajne korake u svojoj karijeri, upisao prve minute u seniroskom fudbalu i krenuo u izgradnju fudbalskog imena. Noseći plavo-bijeli dres u periodu od šest godina naučio sam vrijednosti timskog rada i posvećenosti, da se borim do posljednjeg atoma snage za klub i stekao brojna prijateljstva. Svaki trenutak proveden na terenu u dresu Budućnosti, kako na treningu tako i na utakmicama, bio je kamen temeljac moje karijere. Zahvalan sam svima koji su na tom putu dali svoj doprinos da postanem igrač kakav sam postao. Najiskrenije se nadam da sam Budućnosti na najbolji mogući način vratio sve ono što je klub meni dao kao igraču – kaže Savićević.</p>
<p>Na kraju je poručio:</p>
<p>- Vijek Budućnosti predstavlja vijek ljubavi, truda, rada, odricanja, posvećnosti, krvi i znoja. Vijek čiste emocije svih koji su plavo-bijeli i koji će zauvijek ostati vezani za Budućnost. Zajedno, kao i do sada, gradimo Budućnost koja je svijetla i pobjednička. Živjela Budućnost – zaključio je Savićević.</p>
<h2>Mujović: FK Budućnost je uspješna sportska priča, to je priča o životu</h2>
<p>Gradonačelnik Podgorice <b>Saša Mujović</b> emotivnim govorom čestitao je Budućnosti 100. rođendan.</p>
<p>- Medun i Duklja, Ribnica i Morača, Ljubović i Gorica, i sa njima Fudbalski klub Budućnost, predstavljaju najsvjetlije luče ovog grada. One koje nas odvajaju od drugih i po kojima nas drugi prepoznaju. FK Budućnost je uspješna sportska priča, to je priča o životu, usponima i padovima, pobjedima, porazima, o velikim postignućima kao onima iz 1965. i 1977, o kojima je brujala velika Jugoslavija. Ali - i priča o selidbama u niže rangove. Budućnost je priča o porodici, o vjernim navijačima koji su uz svoj klub i u dobru i u zlu. I onda kada kada je trebalo bodriti naše fudbalske vedete i virtuoze kakvi su bili <b>Tonko Miročević</b>, <b>Caco Ljumović</b>, <b>Dragan Vujović</b>,<b> Dejo Savićević</b> ili <b>Predrag Mijatović</b>, ali i kada je trebalo aplaudirati rivalu boljem od sebe – rekao je Mujović.</p>
<p>- Publika je nosila Budućnost, a Budućnost je vratila i učinila da se stvori kult dostojanstvene i objektivne podgoričke publike. Budućnost je ideja koja nas okuplja i sabira, koja se prenosi s koljena na koljeno i od koje nema odstupanja.</p>
<p>Budućnost je iznad svih nas. Ako bi kao mjerilo uspjeha posmatrali broj osvojenih trofeja, onda bismo mogli reći da postoje bolji od nas. Nijesmo najbolji, nijesmo najuspješniji ni najbogatiji, ali Budućnost je reprezent Podgorice i to je jedino racionalno objašnjenje beskrajne ljubavi Podgoričana prema ovom klubu – zaključio je Mujović.</p>
<h2>Proslava bez trenera Brnovića</h2>
<p>Na 100. rođendan Budućnosti došli su treneri koji su sa klubom osvajali trofeje –<b> Miodrag Radulović</b>,<b> Radisav Dragićević</b>, <b>Miodrag Vukotić</b>, <b>Aleksandar Nedović</b>, <b>Branko Brnović</b>, kao i rekorder <b>Mladen Milinković </b>bili su među brojnim zvanicama.</p>
<p>Na proslavi, međutim, nije bilo aktuelnog šefa stručnog štaba <b>Ivana Brnovića </b>koji je u nedavno završenoj sezoni ubjedljivo stigao do titule.</p>
<p>Ekipa koja je podigla šampionski pehar izašla je na binu predvođena kapitenom Petrom Grbićem. „Plavi“ su pozdravljani aplauzom, navijačkom pjesmom...</p>

Ponosna prošlost, jedna je Budućnost

<p>Ministar pravde Srbije <b>Nenad Vujić</b> iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.</p>
<p>Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.</p>
<p>Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.</p>
<p>Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.</p>
<p>Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.</p>
<p>Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.</p>
<p>Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".</p>
<p>Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.</p>
<p>Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.</p>
<p>- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.</p>
<p>Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.</p>
<p>Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.</p>
<p>Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.</p>
<p>- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.</p>
<p>Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".</p>
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
<p>Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu <b>Grasijela Gati Santana</b> je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.</p>
<p>- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.</p>
<p>Gati Santana i njen prethodnik <b>Karmel Adjijus</b> su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.</p>
<p>Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.</p>
<p>Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.</p>
<p>Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.</p>
<p>Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.</p>
<p>Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.</p>

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

<p>Broj žrtava u poplavama u jednoj od najsiromašnijih provincija Južne Afrike Istočni Kejp porastao je danas na najmanje 78, a zvaničnici su saopštili da su pokušaji spasavanja u prvim satima nakon katastrofe bili "paralizovani" zbog nedostatka resursa.</p>
<p>Zvaničnici pokrajinske vlade nisu dali tačan broj nestalih, ali su rekli da će se akcije spasavanja nastaviti u petak.</p>
<p>Spasilački timovi su danas proveli treći dan radeći kroz ruševine i poplavnu vodu kako bi pronašli nestale osobe i izvukli tijela nakon što su obilne kiše izazvale izlivanje rijeke iz korita. Najgore poplave pogodile su grad Mtatu i okolna područja, odnoseći žrtve zajedno sa djelovima njihovih kuća i automobila.</p>
<p>Premijer provincije Istočni Kejp rekao je da su poplave pogodile ljude dok su spavali. Voda je bila visoka od tri do četiri metra, dodao je.&nbsp;</p>
<p>Rekao je da su se lokalne vlasti mučile da pokrenu efikasnu akciju spasavanja jer se katastrofa dogodila u, kako je rekao, regionu kome hronično nedostaju resursi.</p>
<p>Dodao je da uglavnom ruralna provincija Istočni Kejp na jugoistoku Južne Afrike, u kojoj živi oko 7,2 miliona ljudi, ima samo jedan spasilački helikopter.&nbsp;</p>
<p>- Region nema specijalizovane ronioce ili jedinice sa psima što znači da su morali biti pozvani sa drugih mjesta da pomognu - istakao je on.</p>
<p>Poplave su pogodile provinciju nakon što je ekstremno hladni front donio obilne kiše, jake vjetrove i snijeg djelovima istočne i južne Južne Afrike. Meteorolozi su prošle nedjelje upozoravali na štetne vremenske uslove.</p>

Najmanje 78 mrtvih u poplavama u Južnoj Africi

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>