Privredna komora Crne Gore drugog dana prestižnog međunarodnog vinskog sajma “Vinska vizija” u Beogradu, predstavila je crnogorske vinare na zajedničkom štandu koji je privukao izuzetnu pažnju i veliki broj posjetilaca. Crnogorski proizvođači tom prilikom izložili su najbolje iz svoje ponude, još jednom potvrđujući status Crne Gore kao značajne vinske destinacije u regionalnim okvirima, saopšteno je iz PKCG.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Dragan Kujović, osvrnuo se na izuzetno dobru posjećenost i pozitivnu atmosferu na zajedničkom štandu crnogorskih vinara, ističući da ovakvi događaji dodatno jačaju poziciju Crne Gore na vinskoj mapi regiona i Evrope.
- Privredna komora, kroz grupaciju vinara i druge vidove udruživanja, pruža punu podršku njihovim nastojanjima da Crna Gora bude visoko pozicionirana na vinskoj mapi — što ona, u skladu sa kvalitetom svojih vina, zaista i zaslužuje. Crnogorska vina danas se piju širom Evrope i svijeta, a ovakvi događaji, poput sajma u Beogradu, izvanredna su prilika da dodatno ojačamo prepoznatljivost i održimo kontinuitet prisustva naših vina na međunarodnoj vinskoj sceni. Siguran sam da će naši vinari iskoristiti ove sajamske dane da kroz razne aktivnosti i B2B sastanke sklope nove poslovne aranžmane, ojačaju svoje biznise i spremno dočekaju period koji je pred nama, posebno u kontekstu procesa približavanja Evropskoj uniji- poručio je on.
Predstavnica kompanije 13. jul Plantaže, Marija Gošović, istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja, kako za promociju kompanije, tako i za potvrdu visokog kvaliteta crnogorskih vina na međunarodnoj sceni.
- Ovaj sajam je mnogo više od izložbenog prostora — on je radna platforma na kojoj tokom nekoliko dana možemo iskoristiti prisustvo velikog broja profesionalnih kupaca, somelijera, novinara i vinskih kritičara, i prenijeti jasnu poruku da Plantaže i Crna Gora imaju vina koja stojе uz rame velikim svjetskim etiketama.Brojne međunarodne nagrade iz Velike Britanije, Njemačke, Kine i Grčke, njih ukupno 28 ove godine, potvrđuju ono što znamo mi, ali i potrošači širom svijeta — da se u Crnoj Gori proizvode vina izuzetnog kvaliteta- kazala je ona i podsjetila na izuzetan uspjeh koji obilježava ovu godinu, ističući da je riječ o rezultatu na koji treba da bude ponosna cijela Crna Gora.
Riječ je o vrancu Pro Corde, koji je osvojio titulu najboljeg crvenog vina Balkana za 2025. godinu, uz zlatne medalje na svim međunarodnim takmičenjima na kojima se predstavio.
Govoreći o značaju zajedničkog nastupa na sajmu, Paško Dedvukaj, predstavnika vinarije Dedvukaj, naglasio je da je učešće na ovakvim manifestacijama važno ne samo za promociju vina, već i za afirmaciju crnogorske privrede i domaće proizvodnje.
- Ovo je lijepa prilika da promovišemo svoju državu, da pokažemo da imamo svoj proizvod i da se i kod nas radi. Svi koji probaju naša vina oduševljeni su kvalitetom i karakterom. Iako smo nova vinarija i mnogi za nas još nijesu čuli, vjerujem da ćemo za nekoliko godina biti daleko prepoznatljiviji nego do sada- istakao je on.
Predstavnik vinarije Bogojević, Aleksandar Bogojević, kazao je da učešće na sajmu predstavlja značajnu priliku za dodatno približavanje crnogorskih vina regionalnom tržištu, ističući da je nastup organizovan uz podršku Privredne komore Crne Gore.
- Za sada smo zadovoljni odzivom – posjetioci rado dolaze da probaju naša vina, a posebno me raduje što interesovanje izazivaju i specijalne etikete, poput našeg oranž vina, koje je privuklo posebnu pažnju gostiju. U narednim danima očekujemo i dolazak distributera, pa se nadamo da će ovaj sajam otvoriti i nove mogućnosti za plasman naših vina na tržištu Srbije- poručio je on.
Predstavnik vinarije Knežević, Simo Knežević, istakao je da je nastup na sajmu Wine Vision prilika da se predstavi rad i ponuda vinarije, te da se posjetioci upoznaju sa njihovim vinima.
- Ovo je naš prvi nastup na sajmu Wine Vision u Beogradu i želimo da se zahvalimo Privrednoj komori Crne Gore na podršci. Naša vinarija se nalazi u blizini Skadarskog jezera, a godišnja proizvodnja iznosi oko 30.000 do 35.000 flaša. Cilj nam je da predstavimo vinariju, da posjetioci probaju naša vina i da saznaju više o tome što radimo. Upravo to je povod našeg učešća- istakao je on.
Učešće crnogorskih vinara na ovom prestižnom sajmu, uz organizacionu podršku Privredne komore Crne Gore, još jednom je potvrdilo kvalitet domaćih vina, jačanje prepoznatljivosti Crne Gore na međunarodnoj vinskoj sceni i kontinuirani napredak crnogorskog vinarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

''Vinska vizija'': Uspjeh crnogorskih vinara na sajmu vina u Beogradu

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
„Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir“, rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, uradjeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu &nbsp;iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva - rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost &nbsp;Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno? - rekao je Kažanegra.

Usvajanje prijedloga izmjena Zakona o akcizama bi ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina

Vlada Crne Gore i Opština Ulcinj potpisale su Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Parkom prirode „Ulcinjska solana“.
Ugovor su potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Ministar Ćulafić je tim povodom rekao da Ulcinjska solana nije klasično zaštićeno područje, "ona je simbol naše svijesti, kao države sa malom teritorijom, da je izuzetno važno sačuvati ono što imamo."
- Solana je dokaz patriotizma, naša ispunjena obaveza i trajna odgovornost, koju kao Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dosljedno preuzimamo - kazao je on.
Istakao je da je poslije zvaničnog zatvaranja Poglavlja 27 rješenje upravljača jedna od najvažnijih obaveza koje smo uspješno priveli kraju.
- Ulcinjska solana je ponos Ulcinja i cijele Crne Gore, živi dokaz da prirodu možemo čuvati odgovorno, s ljubavlju i vizijom za budućnost. Ona je ambasador Crne Gore, mjesto gdje se ekologija i tradicija susrijeću na održiv način. Zato danas ovdje i ponosno stojimo pred našim evropskim partnerima, jer smo pokazali da kao društvo vrijedimo i da znamo da se dogovorimo oko važnih pitanja. Iako se činilo da su neki procesi trajali dugo, vjerujem da se neke stvari nijesu mogle desiti ranije i da se sada dešavaju u pravo vrijeme, a u ovom slučaju, pred naš finalni krug završavanja obaveza i zatvaranja Poglavlja 27” - zaključio je ministar Ćulafić i zahvalio svima koji su istinski doprinijeli finalizaciji pitanja Ulcinjske solane.
Nimanbegu je rekao da "potpisujemo odluku da se Ulcinjska solana trajno zaštiti, obnovi i odgovorno upravlja, u interesu građana Ulcinja, bivših radnika Solane i budućih generacija."
- Politički dogovor o proglašenju Solane Parkom prirode postignut je 2016. godine, a Skupština opštine Ulcinj je 2019. donijela odluku kojom je taj status i formalno potvrđen. U periodu od 2021. do 2025. godine radili smo posvećeno na implementaciji te odluke i stvaranju uslova za zakonito i održivo upravljanje - istakao je Nimanbegu.
Kazao je da Ulcinj bira dugoročne vrijednosti ispred kratkoročnih interesa, "da prirodna dobra nijesu predmet prodaje, već nasljeđe koje čuvamo i unapređujemo."
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador Njemačke Peter Felten, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr Martin Schneider Jacoby Association (MSJA).

Ćulafić i Nimanbegu potpisali Ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

Advokat Zoran Piperović kazao je juče za TV E da je predložio da se sasluša izvršna direktorica Vijesti Marijana Bojanić u predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
- Bio sam kod Mijajlovića u UIKS-u i rekao mi je da je primijetio da su skoro svi novinari sa kojima je komunicirao, a koji se pominju u naredbi za sprovođenje istrage, tretirani kao svjedoci, ali da jedna osoba iz svijeta medija nije pozvana kao svjedok, a sa njom je komunicirao ništa manje nego sa, na primjer, urednicom Standarda Jasminom Muminović. To je Marijana Bojanić - izvršna direktorka Vijesti, i ja sam predložio da se i ona sasluša na okolnosti - rekao je Piperović za TV E.
On je istakao da je Mijajlović, u vrijeme kada je komunicirao sa novinarima targetiranih medija, bio u kontaktu sa Bojanić, te da bi, shodno tome, imao nekoliko pitanja za nju.
- Mijajlović nije prejudicirao da bi tu bilo išta spektakularno, ali treba da ispoštujemo princip i da vidimo da li je imao inputa prema Vijestima, i da li su ljudi iz tog medija imali impute prema Aleksandru Mijajloviću, ako je već uticao na ostale mediji koji su se poslije karakterisali kao mafijaški - naglasio je Piperović.
Očekuje da će tužioci Miroslav Turković i Ivana Petrušić Vukašević uvažiti njegov zahtjev. Ukoliko njegov prijedlog ne prihvati Specijalno državno tužilaštvo, hoće, uvjeren je, Vrhovni sud.
- Ako SDT ne prihvati moj prijedlog, onda ulazi u opasnost da se svi zapitamo zašto je neko toliko ekskluzivan da ne smije, ili ne treba da daje izjavu upravo zbog onoga zbog čega su drugi novinari dali izjavu, a koji su kontaktirali sa Mijajlovićem. Ako je deset novinara bilo u kontaktu sa njim, a devet se saslušaju, što ne bi i desiti? Zašto bi bio privilegovan? Te poruke su tužioci već vidjeli i pomalo "zažmurili". Evo, da vidimo o čemu su se dopisivali u vremenu kada je Mijajlović sa ostalim medijima pravio "mafijaške medije" koji će "da ruše sistem bezbjednosti", "ustavni sistem" i sve ono što piše u naredbi za sprovođenje istage - poručio je Piperović.
Komentarišići jučerašnje davanje izkaza izvršne direktorice i glavne i odgovorne urednice portala Standard Jasmine Muminović, Piperović je kazao da je bila vrlo koncizna i korektna, te da će njeni odgovori na tužilačka pitanja biti od velike pomoći i njima. 
- Objasnila je koji su to bili aranžmani sa Mijajlovićem i da tu nema ništa posebno u odnosu na druge ljude sa kojima je sarađivala -medijskim kućama i sponzorima. Kazala je da njena kuća posluje godišnje oko 300.000 eura uz sponzorske aktivnosti, a da je udio Montemedia 5-6 odsto i da Aco Mijajlović nikada nije rekao, niti tražio što da piše. Ako je nešto poslao ili pitao, ona je to provjeravala pa tek onda objavljivala - kazao je Piperović.
Muminović je juče detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Pored Muminović, u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića ranije su saslušani izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović i glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović...

Piperović: Tražio sam da se sasluša i Marijana Bojanić, komunicirala je sa Mijajlovićem kad i targetirani novinari

Ministarstvo pravde dalo je saglasnost da se za odbjeglim osuđenikom Milošem Medenicom raspiše međunarodna potjernica, rekao je resorni ministar Bojan Božović.
Bjekstvo Medenice koji je prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora ozbiljan je udar na društvo i sistem, kazao je ministar pravde u emisiji “Okvir” na TVCG.
Kako piše Portal RTCG, Božović je istakao da je Zakon o krivičnom postupku jasno propisao da je Uprava policije zadužena za mjere nadzora, ali da one jesu veliki izazov zbog, kako je kazao, načina na koji su postavljene.
Podsjetio da su Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora predlagali zakonske izmjene da se produži pritvor sa tri na pet godina okrivljenima za najteža krivična djela, ali drugi nijesu to podržali.
- Ne bih sada licitirao je li u ovom dogođaju učestvovala organizovana grupa. Vjerujem da će državni organi dati odgovore na sva pitanja koja se sada prirodno postavljaju - rekao je Božović.

Božović: Ministarstvo pravde dalo saglasnost da se za Medenicom raspiše međunarodna potjernica

Ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić u vezi sa masakrom na Medovini,koje je bilo zakazano za 28. januar i na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano jer je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
Dodatnu sumnju na cijeli slučaj baca i činjenica da sutkinja koja je vodila ovaj predmet, Marija Ćupić, ali ni pravni zastupnik oštećenih porodica Zdravko Đukanović, do 28. januara nijesu obaviješteni da spisi neće biti vraćeni, kao ni o razlogu za ovu odluku.
Vesna Pejović, majka i baba žrtava masakra na Medovini, u izjavi za <a href="https://www.antenam.net/clanak/vesna-pejovic-neko-ne-zeli-da-se-dokaze-istina-morace-da-me-prime-u-sdt-sve-cu-dici-na-noge">Antenu M </a>nije krila svoje ogorčenje.
- Toliko je to urađeno na njihov poznat, prljav način, u sistemu u koji mi ne vjerujemo od prvog dana jer, da su bili ljudi, da su radi išta radili, mi bi im vjerovali. Vjerujte mi da je ovo samo presedan jedan koji će se dugo pamtiti, jer neko ne želi da se dokaže istina. A dokazano je da su zdravstvo, tužilaštvo, policija, kada je riječ o našem slučaju, duboko zagazili u jedan neprofesionalni rad i oni su za nas saučesnici ubistva naših najmilijih - poručuje Pejović.
<h3>Pejović ponovo pisala Satleru, očekuje da je primi</h3>
Pejović se, kaže, ponovo juče obratila šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru od kojeg je dobila uvjerenje da će je ponovo primiti na razgovor.
- On trenutno nije u Crnoj Gori, ali mi je rekao da će me obavijestiti čim bude da ja dođem i iznesem svu dokumentaciju, a da će onda izvršiti pritisak - kaže Pejović.
<h3>Za sada bez blokada na Kruševom ždrijelu&nbsp;</h3>
Upitana o sljedeći koracima, Pejović kaže da iako je ogorčena, prije svega misli na ostale građane, pa blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu za sada neće biti.
Sačekaće, kaže, odgovore institucija, u prvom redu Specijalnog državnog tužilaštva.
Ukoliko odgovor ne dobije,uslijediće, poručuje, žestok odgovor.
- To znači da ćemo napraviti blokadu na koju neće ispaštati građani, sigurni budite. Otići ću u Specijalno tužilaštvo, moraće da me prime, sve će dići na noge. Znači, nema toga sistema koji će me maći. Pa ću ja doći ispred Specijalnog tužilaštva da vidim dokle će majke, babe i sestre u crno zavijati. Pored svih rana što su nam napravili, zar nijesmo zaslužili istinu? Ako žele građani da ne bude blokade, neka stanu barem jedan dan sa nama, da se izvrši pritisak, jer ne zna niko na čija vrata može zlo da zakuca. Isti ti što su me kritikovali, ne bih željela moje rane da dočekaju, ali ipak treba neka solidarnost, bar zbog ona četiri dječaka što su pod crnom zemljom - kaže Pejović.&nbsp;
Pejović poručuje i da na odgovor neće puno čekati i dodaje da njihov pravni tim preduzima sve zakonom dozvoljene radnje kako bi se spriječilo dalje ometanje sudskog postupka.
<h3>Bez odgovora SDT-a</h3>
Redakcija Antene M pokušala je od Specijalnog državnog tužilaštva da dobije odgovore na pitanja zašto je SDT zatražilo predmet u slučaju masakra na Medovini 22. decembra, i odlučilo da, neposredno pred održavanje završnih riječi i okončanje suđenja, te spise ne vrati Osnovnom sudu na Cetinju na dalje postupnje, ko je donio tu odluku i na čiji zahtjev, te zašto sutkinja koja vodi predmet nije obaviještena o razlozima.
Međutim,specijalni tužilac i portparol ove institucije Vukas Radonjić, iako je 9. oktobra prošle godine u javnom nastupu kazao da svi mediji imaju jednak pristup SDT-u, na naše pozive i poruke nije odgovarao.
Pitanja smo uputili i na zvaničnu mejl adresu Tužilaštva, ali do zaključenja ovog teksta, odgovore nijesmo dobili.

Tag: vinari

''Vinska vizija'': Uspjeh crnogorskih vinara na sajmu vina u Beogradu

Usvajanje prijedloga izmjena Zakona o akcizama bi ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina

Ćulafić i Nimanbegu potpisali Ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

Piperović: Tražio sam da se sasluša i Marijana Bojanić, komunicirala je sa Mijajlovićem kad i targetirani novinari

Božović: Ministarstvo pravde dalo saglasnost da se za Medenicom raspiše međunarodna potjernica

Vesna Pejović: Neko ne želi da se dokaže istina - moraće da me prime u SDT, sve ću dići na noge

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO