Privredna komora Crne Gore drugog dana prestižnog međunarodnog vinskog sajma “Vinska vizija” u Beogradu, predstavila je crnogorske vinare na zajedničkom štandu koji je privukao izuzetnu pažnju i veliki broj posjetilaca. Crnogorski proizvođači tom prilikom izložili su najbolje iz svoje ponude, još jednom potvrđujući status Crne Gore kao značajne vinske destinacije u regionalnim okvirima, saopšteno je iz PKCG.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Dragan Kujović, osvrnuo se na izuzetno dobru posjećenost i pozitivnu atmosferu na zajedničkom štandu crnogorskih vinara, ističući da ovakvi događaji dodatno jačaju poziciju Crne Gore na vinskoj mapi regiona i Evrope.
- Privredna komora, kroz grupaciju vinara i druge vidove udruživanja, pruža punu podršku njihovim nastojanjima da Crna Gora bude visoko pozicionirana na vinskoj mapi — što ona, u skladu sa kvalitetom svojih vina, zaista i zaslužuje. Crnogorska vina danas se piju širom Evrope i svijeta, a ovakvi događaji, poput sajma u Beogradu, izvanredna su prilika da dodatno ojačamo prepoznatljivost i održimo kontinuitet prisustva naših vina na međunarodnoj vinskoj sceni. Siguran sam da će naši vinari iskoristiti ove sajamske dane da kroz razne aktivnosti i B2B sastanke sklope nove poslovne aranžmane, ojačaju svoje biznise i spremno dočekaju period koji je pred nama, posebno u kontekstu procesa približavanja Evropskoj uniji- poručio je on.
Predstavnica kompanije 13. jul Plantaže, Marija Gošović, istakla je da je učešće na ovom sajmu od izuzetnog značaja, kako za promociju kompanije, tako i za potvrdu visokog kvaliteta crnogorskih vina na međunarodnoj sceni.
- Ovaj sajam je mnogo više od izložbenog prostora — on je radna platforma na kojoj tokom nekoliko dana možemo iskoristiti prisustvo velikog broja profesionalnih kupaca, somelijera, novinara i vinskih kritičara, i prenijeti jasnu poruku da Plantaže i Crna Gora imaju vina koja stojе uz rame velikim svjetskim etiketama.Brojne međunarodne nagrade iz Velike Britanije, Njemačke, Kine i Grčke, njih ukupno 28 ove godine, potvrđuju ono što znamo mi, ali i potrošači širom svijeta — da se u Crnoj Gori proizvode vina izuzetnog kvaliteta- kazala je ona i podsjetila na izuzetan uspjeh koji obilježava ovu godinu, ističući da je riječ o rezultatu na koji treba da bude ponosna cijela Crna Gora.
Riječ je o vrancu Pro Corde, koji je osvojio titulu najboljeg crvenog vina Balkana za 2025. godinu, uz zlatne medalje na svim međunarodnim takmičenjima na kojima se predstavio.
Govoreći o značaju zajedničkog nastupa na sajmu, Paško Dedvukaj, predstavnika vinarije Dedvukaj, naglasio je da je učešće na ovakvim manifestacijama važno ne samo za promociju vina, već i za afirmaciju crnogorske privrede i domaće proizvodnje.
- Ovo je lijepa prilika da promovišemo svoju državu, da pokažemo da imamo svoj proizvod i da se i kod nas radi. Svi koji probaju naša vina oduševljeni su kvalitetom i karakterom. Iako smo nova vinarija i mnogi za nas još nijesu čuli, vjerujem da ćemo za nekoliko godina biti daleko prepoznatljiviji nego do sada- istakao je on.
Predstavnik vinarije Bogojević, Aleksandar Bogojević, kazao je da učešće na sajmu predstavlja značajnu priliku za dodatno približavanje crnogorskih vina regionalnom tržištu, ističući da je nastup organizovan uz podršku Privredne komore Crne Gore.
- Za sada smo zadovoljni odzivom – posjetioci rado dolaze da probaju naša vina, a posebno me raduje što interesovanje izazivaju i specijalne etikete, poput našeg oranž vina, koje je privuklo posebnu pažnju gostiju. U narednim danima očekujemo i dolazak distributera, pa se nadamo da će ovaj sajam otvoriti i nove mogućnosti za plasman naših vina na tržištu Srbije- poručio je on.
Predstavnik vinarije Knežević, Simo Knežević, istakao je da je nastup na sajmu Wine Vision prilika da se predstavi rad i ponuda vinarije, te da se posjetioci upoznaju sa njihovim vinima.
- Ovo je naš prvi nastup na sajmu Wine Vision u Beogradu i želimo da se zahvalimo Privrednoj komori Crne Gore na podršci. Naša vinarija se nalazi u blizini Skadarskog jezera, a godišnja proizvodnja iznosi oko 30.000 do 35.000 flaša. Cilj nam je da predstavimo vinariju, da posjetioci probaju naša vina i da saznaju više o tome što radimo. Upravo to je povod našeg učešća- istakao je on.
Učešće crnogorskih vinara na ovom prestižnom sajmu, uz organizacionu podršku Privredne komore Crne Gore, još jednom je potvrdilo kvalitet domaćih vina, jačanje prepoznatljivosti Crne Gore na međunarodnoj vinskoj sceni i kontinuirani napredak crnogorskog vinarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

''Vinska vizija'': Uspjeh crnogorskih vinara na sajmu vina u Beogradu

Ekonomski tim Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru NOVA STEGA apelovao je na poslanike Skupštine Crne Gore da odbace prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, upozoravajući da bi njegovo usvajanje ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina, koji se već suočavaju sa izazovima poput prekomjernog uvoza i sive ekonomije.
Oni su to saopštili na pres konferenciji „Izmjene Zakona o akcizama i njegov (negativan) uticaj na budućnost vinogradarstva u Crnoj Gori“, koju su održali uoči zasjedanja Skupštine Crne Gore, na kojem će se 26. septembra razmatrati izmjene i dopune Zakona, koji je vraćen od predsjednika države na ponovno razmatranje.
Član ekonomskog tima dip ecc Vladimir Nikaljević istakao je da bi usvajanje ovog prijedloga Zakona o akcizama moglo imati negativne posljedice po domaću privredu, posebno sektor vinogradarstva.
- Uvođenje akciza na mirna vina je mala korist, a velika šteta za crnogorsku ekonomiju - ocijenio je Nikaljević, pojašnjavajući da se ovaj zakon odnosi isključivo na domaće proizvođače, dok uvozna vina ostaju izuzeta.
Ovakav pristup, smatra on, dodatno ugrožava konkurentnost domaćih proizvođača, koji se već suočavaju sa problemima poput prevelikog uvoza i sive ekonomije.
Govoreći o značaju vinogradarstva u Crnoj Gori, Nikaljević je podsjetio na dugu tradiciju ovog sektora, navodeći primjer Kratošije, autohtone sorte vinove loze koja je poznata i pod nazivom Zinfandel.
„Oni koji baštine milenijumsku tradiciju gajenja vinove loze zaslužuju poseban obzir“, rekao je Nikaljević, pozivajući na poštovanje prema kulturnom nasljeđu Crne Gore.
Najavio je da će NOVA STEGA organizovati okrugli sto na temu „Budućnost crnogorskog vinogradarstva“, sa posebnim osvrtom na Plantaže na koji će biti pozvani stručna, naučna i zainteresovana javnost, predstavnici vlasti i poslanici.
- Okrugli sto ćemo organizovati s ciljem da obezbijedimo da 27 poslanika, shodno članu 108 Ustava Crne Gore, pokrenu interpelaciju o radu Vlade u oblasti poljoprivrede na temu značaj Plantaža, kao nosioca razvoja vinogradarstva i vinskih brendova Crne Gore i najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda - rekao je Nikaljević.
Članica ekonomskog tima prof. dr u oblasti vinogradarstva Vesna Maraš, kazala je da je poznavanje prošlosti ključno za pravilno usmjeravanje ka budućnosti.
Prisjećajući se početaka vinogradarstva u Crnoj Gori, Maraš je podsjetila na 1963. godinu, kada je samo nekolicina vjerovala u uspjeh Ćemovskog polja, vingrada i sorte Vranac.
- Tada je malo ko vjerovao u potencijal našeg vinogradarstva, ali su nas eksperti uvjerili u kvalitet Vranca - rekla je Maraš, dodajući da je Međunarodna banka 1977. godine potvrdila da Vranac može stati rame uz rame sa najboljim francuskim vinima.
Ona je istakla da je crnogorsko vino od tada osvajalo svijet, sa preko 1000 nagrada na prestižnim takmičenjima, uključujući šampionske titule iz 1982. godine na Ljubljanskom sajmu.
- Vranac se kroz svoj kvalitet probio na međunarodnu scenu, baš kao što je Crna Gora često uspijevala u svojoj istoriji - dodala je Maraš.
Podsjetila je i na teške trenutke kroz koje su Plantaže prolazile, uključujući krizu krajem 1980-ih, kada su kompaniju pogodili politička previranja i naplata kredita za projekat Ćemovsko polje.
- Krajem 1993. godine Plantaže su ostale bez 930 hektara zemljišta, što je dodatno otežalo njihov opstanak - kazala je Maraš, napominjući da su Plantaže, uprkos svim izazovima, uspjele da obnove preko 750 hektara vinograda i unaprijede svoju proizvodnju.
Prema njenim riječima, Plantaže su prošle kroz transformaciju, ali su uspjele da ostanu ekonomski održive i razvojno orijentisane, navodeći da su posljednjih godina uspješno obnovili svoje vinograde, unaprijedili asortiman vina i nastavili osvajati prestižne nagrade.
Maraš je ukazala na važnost saradnje sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, ali i u regionu.
- Plantaže su vodile ključne naučne i stručne aktivnosti, uključujući genetska istraživanja koja su rezultirala otkrivanjem preko 50 potencijalno autohtonih sorti vinove loze - kazala je Maraš, podsjećajući da su organizovali i prvu međunarodnu konferenciju o Vrancu i drugim autohtonim crnogorskim sortama.
Istakla je da je danas crnogorsko vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda, sa izvozom od 12 miliona eura u 2021. godini, naglašavajući potrebu za daljom podrškom vlade i institucija.
- Vlade u regionu aktivno podržavaju svoje vinare, dok Crna Gora mora preduzeti slične korake kako bi poboljšala promociju i prodaju domaćih vina - rekla Maraš.
Smatra da Crna Gora mora preispitati svoj pristup i osigurati da vinarski sektor dobije zasluženu pažnju.
- Trasirajmo put u nove vinske i poslovne pobjede, jer u tom procesu nema mjesta za akcize na mirna vina - poručila je Maraš.
Nezavisni naučnik, profesor genomike iz Kanade prof. dr Miodrag Grbić koji je učestvovao u istraživanju genetskog diverziteta vinove loze u Crnoj Gori istakao je da vinogradarstvo predstavlja jednu od strateških prednosti Crne Gore u oblasti poljoprivrede.
Ukazao je na istraživanje, koje je trajalo više od pet godina i koje su finansirali Plantaže, Ministarstvo nauke i Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore, a koje je pokazalo značajne rezultate.
- Ovo istraživanje, uradjeno u saradnji sa Institutom za vino i vinovu lozu &nbsp;iz La Rioje u Španiji, mojim matičnim univerzitetom Western Ontario u Kanadi i pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog Ministarstva Poljoprivrede i Nauke i Plantaza u nedavno us podrsku Univerziteta Crne Gore donijelo je otkrića koja su od velike važnosti za budućnost našeg vinogradarstva - rekao je Grbić.
Kazao je da je Crna Gora jedan od centara genetskog diverziteta vinove loze na Balkanu, što je pokazano kroz genotipizaciju 512 uzoraka vinove loze iz starih vinograda.
- Ovo istraživanje pokazuje da je sorta Kratošija centralna u pedigreu vinskih sorti u Crnoj Gori. Kratošija je zapravo roditelj većine vinskih sorti na našem području, slično kao što su Pinot Noir i Cabernet Franc dominantne sorte u Burgundiji i Bordou - objasnio je Grbić.
Jedan od ključnih rezultata ovog istraživanja je otkriće da je Kratošija zapravo identična sa sortama Primitivo i Zinfandel, koje su iz Crne Gore prenesene u Italiju i Kaliforniju.
- Kratošija je sada priznata u svjetskoj bazi podataka kao izvorna crnogorska sorta, što je značajno za naš vinski identitet - rekao je Grbić, dodajući da su istraživači otkrili i 51 novu sortu vinove loze, što predstavlja resurs za razvoj vinogradarstva u narednih 150 godina.
Istakao je da su genetski diverzitet i autentičnost crnogorskih sorti ključ za borbu protiv klimatskih promjena.
- Klimatske promjene već pogađaju vinogradarstvo. Zbog globalnog otopljavanja smanjuje se kiselost vina, a povećava se nivo šećera, što utiče na kvalitet. Ovi genetski resursi omogućavaju nam da razvijemo sorte koje su otpornije na sušu i bolesti, kao i one koje sazrijevaju kasnije, što može biti prednost u promjenjivim klimatskim uslovima - pojasnio je Grbić.
Podsjetio je da je rad na ovim istraživanjima objavljen 2020. godine u prestižnom časopisu Nature Scientific Reports, a da je nazalost &nbsp;Odjeljenje za istraživanje i razvoj u Plantažama bilo ukinuto tako da dalja karakterizacija ovih sorata nije nastavljena.
- Cilj je bio da se uradi mikrovinifikacija, analiza otpornosti na sušu i bolesti, kao i proučavanje starijih vinograda koji su stariji od 60 godina - dodao je Grbić.
Ukazao je na važnost podrške razvoju vinogradarstva baziranog na autohtonim sortama i postavio ključno pitanje „Šta ćemo sada?“.
- Vrijeme je da donesemo odluke koje će osigurati budućnost crnogorskog vinogradarstva - poručio je Grbić.
Član ekonomskog tima mr Branko Diki Kažanegra ukazao je na problem nedostatka crnogorskih proizvoda u turističkoj ponudi.
- Putujući po svijetu, jedini proizvod iz Crne Gore koji sam redovno sretao bio je vranac, nekada pod brendom 13. jul, a danas Plantaže. Naša zemlja je nekada bila poznata po ovom vinu, ali mi smo svoje brendove zapostavili i dozvolili da polako nestanu - upozorio je Kažanegra.
On je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa onom u drugim državama, gdje su lokalni proizvodi neizostavni dio turističke ponude.
- Turisti koji posjećuju Francusku ili Njemačku odmah pomisle na francuski konjak, sir ili šampanjac, odnosno na njemačko pivo i Oktoberfest. To su proizvodi koji oblikuju turistički identitet tih zemalja. A mi? Mi smo došli do tačke gdje crnogorski turistički proizvod zapravo promoviše tuđe proizvode - smatra Kažanegra.
On je postavio pitanje “Kako možemo imati uspješan crnogorski turistički proizvod bez crnogorskih proizvoda?”.
- To je apsurdno. Naša sezona najviše koristi ministrima trgovine susjednih država, jer mi prodajemo njihove proizvode. Pitanje je – da li to radimo iz neznanja ili namjerno? - rekao je Kažanegra.

Usvajanje prijedloga izmjena Zakona o akcizama bi ugrozilo konkurentnost domaćih proizvođača vina

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.