Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je danas ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da se Mađarska neće dati zastrašiti.
- Mađarska se neće dati zastrašiti. Predsjednici dolaze i odlaze, mogu da se dese lične uvrede, ali dostojanstvo Mađarske je nešto oko čega ne može da se pregovara. Predsjednik Ukrajine Zelenski bi trebalo da to zapamti - rekao je Orban u objavi na društvenoj mreži Iks.
Mađarski premijer je prethodno, u četvrtak, kritikovao Zelenskog zbog njegovog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u kojem je, kako navode iz Budimpešte, "ponovo uzeo mađarsku vladu i njega lično na nišan".
- Zelenski kaže da je podrška poslata Ukrajini nedovoljna, oružje nedovoljno i da je odlučnost Evrope nedovoljna. Nismo morali dugo da čekamo na odgovor Brisela. Predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen predstavila je mapu puta za razvoj Ukrajine. U njoj je Brisel prihvatio svaki ukrajinski zahtjev - 800 milijardi dolara za Ukrajinu, ubrzano pristupanje EU do 2027. godine i dalja podrška sve do 2040. godine - naveo je Orban.
On je rekao da je Zelenski "sve pogrešno postavio", ali da je Brisel "željan da plati".
- I o tome ćemo reći nekoliko riječi. Stiže nacionalna peticija, kojom možemo da pošaljemo jasnu poruku Briselu: mi nećemo da plaćamo - zaključio je Orban.
Zelenski je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, između ostalog, svoje stavove ilustrovao poređenjem sa filmom "Dan mrmota", rekavši da Evropa, poput junaka iz filma, "ponavlja iste reči" bez promene u delovanju, uprkos protekloj godini i ponovljenim apelima da "Evropa zna kako da se brani".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban Zelenskom: Ne možete nas zastrašiti

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uključio se u kampanju premijera Mađarske Viktora Orbana za parlamentarne izbore učešćem u promotivnom spotu sa još deset političara, među kojima su premijeri nekoliko zemalja, ali i lideri njemačke i francuske krajnje desnice.
U spotu za izbore, koji su danas raspisani za 12. april, podršku Orbanu pružaju premijerka Italije Đorđa Meloni i predsjednici Vlade Češke Andrej Babiš i Izraela Benjamin Netanjahu, koji se najčešće označavaju kao desni populisti.
Među političarima su, međutim, i opozicioni lideri sa krajnje desnice u Njemačkoj, Francuskoj, Španiji i Austriji - kopredsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alis Vajdel, liderka Nacionalnog okupljanja u parlamentu Francuske Marin Le Pen, te predsjednici španske stranke Voks Santjago Abaskal Konde i Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl.
U promotivnom spotu Orbanove partije Fides pojavljuju se i desničarski predsjednik Argentine Havijer Milei, zamjenik premijerke Italije Mateo Salvini, koji je i lider nacionalističke stranke Liga, i bivši poljski premijer Mateuš Moravjecki, koji je sada predsjednik panevropske Stranke evropskih konzervativaca i reformista.
Spot, koji je Orban objavio na Iksu, počinje govorom američkog glumca i komičara Roba Šnajdera, koji je na izborima u SAD 2024. prvo podržao Roberta Kenedija Džuniora, sada ministra zdravlja, a zatim kandidata republikanaca Donalda Trampa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2010424569228841019%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010424569228841019%7Ctwgr%5E8d1991c57813aa1ada271eed014e530156d43eb6%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vučić u spotu kaže: "Nadam se da će naredni izbori mnogo značiti svima nama, što znači da ćemo svjedočiti još jednoj pobjedi Fidesa".
Predsjednik Mađarske Tamaš Šujok objavio je danas da će parlamentarni izbori biti održani 12. aprila.
Prvi put od povratka na vlast 2010. godine, Orban se suočava sa snažnim protivnikom - Peterom Mađarom, čija je konzervativna Stranka poštovanja i slobode (TISZA) u prednosti nad Fidesom prema većini anketa.
Mađar, bivši dugogodišnji član Orbanovog Fidesa (2002-2024), obećava jačanje nezavisnosti pravosuđa, borbu protiv korupcije i pružanje biračima jasne alternative sadašnjoj vlasti.

(VIDEO) Vučić u spotu podrške Orbanu sa liderima njemačke i francuske krajnje desnice

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da bi događaji u Venecueli trebalo da dovedu do povoljnije situacije na svjetskom energetskom tržištu.
Orban je naveo da bi Venecuela i Sjedinjene Američke Države mogle da zajedno kontrolišu 40 do 50 odsto svjetskih zaliha nafte.
To može da značajno utiče na svjetske cijene, rekao je Orban, javlja Rojters.

Orban: Događaji u Venecueli trebalo bi da dovedu do povoljnije situacije na svjetskom energetskom tržištu

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Mađarska je oštro kritikovala današnje glasanje u Briselu o zamrznutoj ruskoj imovini, tvrdeći da se time krše temeljni evropski ugovori i princip jednoglasnosti.&nbsp;
Iz Budimpešte poručuju da ova odluka označava kraj vladavine prava u Evropskoj uniji i najavljuju borbu za povratak zakonitog poretka.
Orban: Zavladala je „briselska diktatura“
 
 Mađarski premijer Viktor Orban oglasio se tim povodom na društvenoj mreži X.
&nbsp;- Danas Brisel prelazi Rubikon. U podne će se održati pismeno glasanje koje će nanijeti nepopravljivu štetu Evropskoj uniji- naveo je.
Istakao je da se o zamrznutim ruskim sredstvima do sada odlučivalo jednoglasno svakih šest mjeseci.&nbsp;
- Današnjom procedurom Brisel jednim potezom pera ukida zahtjev za jednoglasnošću, što je očigledno protivzakonito. Time završava vladavina prava u Evropskoj uniji, a evropski lideri stavljaju se iznad pravila- poručio je Órban.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F1999358779763183953%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1999358779763183953%7Ctwgr%5E0aa74a281cc568d506b5d18696b3c4f207ed6ea0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Orban je kazao da umjesto da štiti poštovanje evropskih ugovora, Evropska komisija sistematski krši evropsko pravo.&nbsp;
- To čini kako bi nastavila rat u Ukrajini, rat koji očigledno nije moguće dobiti. Sve se to dešava usred bijela dana, manje od nedjelju dana prije sastanka Evropskog savjeta... Vladavinu prava u EU zamjenjuje vladavina birokrata. Drugim riječima, zavladala je briselska diktatura- poručio je mađarski premijer,
Naime, države članice EU postigle su dogovor o neograničenom zamrzavanju ruske državne imovine, čime je uklonjena ključna prepreka za odobravanje „reparacionog zajma“ Ukrajini u iznosu od 210 milijardi eura. Odluka je donesena samo dan nakon što je belgijski premijer Bart de Vever javno izrazio sumnju u zakonitost prijedloga Evropske komisije o trajnom zamrzavanju ruske imovine.
Ključan „članak 122.“
 
 Komisija se pozvala na tzv. „članak 122.“ evropskih ugovora, kako bi se izbjegla obaveza vraćanja ruske imovine u slučaju ukidanja sankcija. Bez ove odredbe, Belgija bi mogla biti primorana da Rusiji vrati stotine milijardi eura ukoliko se zajam realizuje.
Do sada su sankcije na rusku imovinu morale biti produžavane jednoglasnom odlukom svih članica svakih šest mjeseci. Mađarski premijer Viktor Órban, poznat po proruskim stavovima, više puta je prijetio blokadom, iako je na kraju uvijek odustajao.
Jedan diplomata EU potvrdio je da je velika većina članica podržala novu odluku. Drugi izvori navode da će Mađarska i Slovačka vjerovatno glasati protiv prijedloga na današnjem formalnom glasanju, dok se očekuje da će Belgija biti uzdržana.

Orban: Brisel danas prelazi Rubikon, nema više evropske vladavine prava

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan i premijer Mađarske Viktor Orban dogovorili su se da će Turska garantovati nastavak protoka ruskog gasa prema Mađarskoj.
Mađarska je zadržala svoju zavisnost od ruske energije od početka sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike nekoliko saveznika u Europskoj uniji i NATO-u.
Oni su 2021. godine potpisali 15-godišnji ugovor s Rusijom o kupovini 4,5 milijardi kubičnih metara gasa godišnje, a prošle godine su povećali kupovinu od Gasproma, uvozeći oko 7,5 milijardi kubičnih metara ruskog gasa putem gasovodaTurkstream.
- Danas sam se dogovorio s predsjednikom da ćete vi, Turska, garantovati rutu kako bismo mogli transportirati (plin) iz Rusije u Mađarsku - rekao je Orban na press konferenciji u Turskoj koja je emitovana putem državnog televizijskog kanala M1.
On je takođe rekao da je Mađarska ove godine primila 7,5 milijardi kubičnih metara gasa putem gasovoda Turkstream.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Američke Države dodijelile su Mađarskoj jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija za korišćenje ruske nafte i gasa nakon što je Orban tokom prijateljskog sastanka s predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu tražio izuzeće.
- Bez Turske koja štiti Evropu s juga, život u Mađarskoj i širom Evrope bio bi neizdrživ. Utapali bismo se u ilegalnoj migraciji, to je spriječeno zahvaljujući Turskoj - poručio je mađarski premijer govoreći o migracijama.

Turska garantuje transport ruskog gasa za Mađarsku, Orban hvalio Erdogana: "Bez Vas bi život ovdje bio neizdrživ"

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Pošta ne osjeća posledice blokade

Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa Aktivnim centrom – Organizacijom osoba s invaliditetom, organizovalo je radionicu o prihvatanju različitosti kod mladih pod nazivom „Udahni toleranciju, izdahni predrasude“, koja je održana u JU Dom učenika i studenata Cetinje.
Ciljnu grupu činili su srednjoškolci Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i Srednje stručne škole JU Gimnazija Cetinje.
Trenerica radionice bila je sociološkinja Ana Kavaja.
Na početku radionice, predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić ukazao je na značaj pravilne terminologije u javnom diskursu kada je riječ o osobama s invaliditetom, kao i na razliku između medicinskog modela i modela zasnovanog na ljudskim pravima.
Tmušić je naveo i brojne probleme sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, posebno u ostvarivanju osnovnih prava i aktivnosti.
Sociološkinja Ana Kavaja govorila je o istorijskom razvoju prava osoba s invaliditetom, sa posebnim osvrtom na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Povelju Evropske unije o temeljnim pravima, kao i na domaće propise, uključujući Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i strategije inkluzivnog obrazovanja.
Istakla je da su društvo i država u obavezi da stvaraju uslove za dosljednu primjenu modela zasnovanog na ljudskim pravima, koji podrazumijeva jednakost i ista prava za sve građane i građanke, uključujući učenike i studente s invaliditetom u obrazovnom sistemu.
Tokom interaktivne radionice, uz aktivno učešće srednjoškolaca, diskutovalo se o stepenu senzibilisanosti zajednice za društvo jednakih šansi i mogućnosti za sve.
Posebno su naglašene ključne barijere koje otežavaju punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, među kojima su arhitektonske i psihološke prepreke, kao i prenaglašeni zaštitnički odnos porodice.
Radionica je realizovana u okviru projekta „Javno zastupanje i kreiranje javnih politika za OSI“, koji je odobrila Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava i zaštite lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Tag: viktor-orban