Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, Organizacije boraca Narodnooslobodilačkog rata 1941–1945. godine Glavnog grada Podgorice i OBNOR-a 1941–1945. godine Opštine Zeta položile su danas vijenac na Spomenik strijeljanim rodoljubima u Farmacima. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević, potpredsjednik SOBNOR-a Aleksandar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122713124_682cbe021c87e1d53bf088ff904d0cd01f4ac9140d1c5d67eaeafcfb1496482c" data-rendition-name="original" width="2048" height="1525" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  O ovom značajnom događaju iz istorijske prošlosti govorio je član Upravnog odbora OBNOR-a Podgorica Dragan I. Radović. On je istakao da je obilježena 82. godišnjica strijeljanja 57 rodoljuba iz Nikšića, Podgorice i Danilovgrada, koje su nacisti strijeljali na ovom mjestu. – Okupili smo se danas pred ovim zdanjem, na ovom časnom mjestu, da zajedno obilježimo ovaj bolni dan, kada su prije 82 godine nacisti u Farmacima strijeljali 57 rodoljuba – časnih junaka koji su dali svoje živote za slobodu i ljudsko dostojanstvo, ne pokazujući ni trunku straha pred smrću. Danas smo se poklonili njihovim sjenima i djelu, položili cvijeće i odali počast na ovom ponosnom mjestu – rekao je Radović. On je podsjetio da su 27. decembra 1943. godine njemačke okupacione snage iz zatvora Jusovača izvele 57 vezanih rodoljuba i poveli ih na gubilište u Farmake. Kako je naveo, borci su tokom cijelog puta, od Nikšića do Jusovače, a zatim od Jusovače do Farmaka, prkosili okupatoru prezirom, klicanjem slobodi i pjesmom, čak i ispred uperenih fašističkih cijevi. – Mlade djevojke iz Nikšića pjevale su: „Mi smo mlade partizanke, rodom Nikšićanke“, ali su fašistički rafali zauvijek prekinuli njihove prkosne strofe – kazao je Radović. Podsjetio je na crnogorskog oficira Mata Perova Raičevića, koji je, kako je naveo, ratni put započeo i završio u Lješkopolju. Prema zapisima, Raičević je nad rakom, pred zaprepašćenim fašistima, izdao posljednju zapovijest: „Ova borba zahtijeva, kad se gine, da se pjeva“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122713124_0fc5bf764f8792574929e07c35028067417f5adc3ffd55a2410e4e0506cacc01" data-rendition-name="original" width="2048" height="2015" loading="lazy" alt="sa polaganja vijenca"> </figure>  Radović je poručio da se nada da će časni i junački životi palih rodoljuba strijeljanih u Farmacima biti trajni uzor mladim generacijama, te da će ovaj spomenik slobode vječno podsjećati na njihovu žrtvu. – Sa željom da se ova nedjela nad nedužnim ljudima i ženama nikada ne zaborave niti ponove, pozdravljam vas i poručujem: Neka vječno žive sjećanja na 57 rodoljuba i slobodara strijeljanih na ovom mjestu i neka vječno živi sjećanje na našu slavnu Narodnooslobodilačku borbu – zaključio je Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Časni i junački životi palih rodoljuba u Farmacima trajan uzor mladim generacijama

Predstavnici Udruženja Lješansa luča i Fondacije “Sula Radov” danas su, u čast Crnogorcima, koji su 3. oktobra 1796. godine izvojevali pobjedu u bici na Krusima, položili vijenac na spomen-obilježju, podignutom u njihovu čast.&nbsp; Bitka na Krusima imala je presudan značaj u procesu državne i nacionalne emancipacije Crnogoraca i dovela do punog međunarodnog priznanja državnosti Crne Gore. Današnjim okupljanjem i obilježavanjem ovog značajnog jubileja crnogorske istorije, nastavljena je viševjekovno zajedništvo Lješnjana i Komana, koji su vazda bili u zajedništvu u volji i nevolji i na braniku Crne Gore i njene slobode. Na to zajedništvo su u svom obraćanju podsjetili profesor Miomir Radunović i član Senata Fondacije “ Sula Radov” Boro Pejović. Predstavnici dvije organizacije dogovorili su da se naredne godine, povodom jubileja 230 godina od ove znamenite bitke, organizuje Naučni skup i niz drugih aktivnisti kojima će se ovaj jubilej obilježiti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003181032_ae80bf306071bb53edd876c845db7fdd05db32358cad3651745051d4dfe03296" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251003181032_fdffe2f58cc330e347ef2a1715a6101b4432b843ac786534a332bf68d0563973" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Lješnjani i Komani "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251003181032_bc3dba898457c306c951689ba38b82e902d9c405a1ec8c787fcf52b933b0a334" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251003181032_22315297a76309867feceafa2acae228b8762154295ec334be6f1c46ff326737" data-rendition-name="original" width="1066" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251003181032_d1b41a79e90802859129fc55e748d5f94a1d1f1be16c6b31e727defe51390ba8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Spomenik "> </figure>

Lješnjani i Komani vazda bili u zajedništvu i na braniku Crne Gore i njene slobode

Delegacije SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica, OBNOR-a 1941 – 1945 Zete, danas su položili cvijeće na spomenik Josipu Brozu Titu u Podgorici. Skupu su prisustvovali predsjednik SOBNOR Crne Gore Radojica Radojevic, potpredsjednik Aleksanadar Maraš i sekretarka Radmila Čagorović.
Nakon polaganja cvijeća Radojević je između ostalog istakao da su danas na ovom časnom mjestu da zajedno obilježe ovaj svijetli dan 25. maj, kada je Josip Broz Tito rođen u Kumrovcu u hrvatskom Zagorju maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obelježavan je 25. maj, i to kao “Dan mladosti”.
“Manifestaciju „Dan mladosti” održavamo tradicionalno ovdje u Podgorici, ovog puta organizovali smo posjetu ovom Spomeniku i položili smo cvijeće. Čast mi da vas sve skupa pozdravim u ime SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941-1945 Glavni Grad Podgorica i zahvalim Vam se na prisustvu da zajedno obilježimo ovaj značajan datum 
iz naše istorijske prošlosti”, kazao je Radojević.
Tito je, podsjetio je on, simbol jednog vremena u kojem su postizani izvanredni ekonomski, socijalni, društveni i kulturni rezultati koji danas ni iz bliza nijesu takvi kao što su nekad bili.
“Josip Broz Tito, je bio neprikosnoveni vođa i predsjednik Saveza komunista Jugoslavije, maršal, vrhovni komandant i doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, države stvarane u moru krvi tokom 20. vijeka. Bio je lider jugoslovenskih komunista, ličnost koja je obilježila jedan istorijski period na balkanskim prostorima. Tito je predvodio narodnooslobodilački pokret koji je oslobodio Jugoslaviju u Drugom svetskon ratu 1945. i od tada, do smrti, bio je na čelu i države i Komunističke partije/ da posjetim u ovom periodu se navršilo 106. godina od kada je nastala KPJ”, kazao je on.
Bio je prvi predsjednik i osnivač SUBNOR-a SFRJ, umro je 4. maja 1980. godine u Kliničkom centru u Ljubljani. Tito je sahranjen u Beogradu 8. maja, na pogrebnoj svečanosti kakvu svijet u dotadašnjoj modernoj istoriji nije vidio. Četiri dana kasnije u Beograd je, na sahranu doživotnog jugoslovenskog predsjednika, došlo oko 700.000 ljudi, među 
kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Posljednju poštu Titu, koji je bio i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, tada su odali 31 šef države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika skupština. Iz svijeta podijeljenog po hladnoratovskim linijama, došli su državnici iz oba bloka.
“Danas živimo u vremenu kada pojednci i grupe pokušavaju negirati lik i djelo druga Tita i nasu slavnu antifačističku prošlost, kada je fašizam uzeo maha, kada se pokušavaju veličati one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam, to najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. U tom smislu izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji ovih dana veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Na ovaj svijetli praznik, želim da opomenem one protogoniste ovakvih i sličnih ataka na slobodarsku tradiciju ovog naroda i da se kane svega onog što vrijadja naša antifašistička osjećanja, kao i svim onim grupama i pojednincima koji negiraju lik i djelo druga Tita, trobojku sa petokrakom a time i naš NOP”, istakao je Radojević.
Prema njegovim riječima Titovo ime ćemo pamtiti kao simbol jugoslovenskog socijalističkog samoupravljanja, nezavisnosti Jugoslavije, ljubavi i jedinstva svih nacionalnosti u zemlji, a takođe kao simbol politike nesvrstavanja.
“Više od 60 godina borbenog iskustva druga Tita, predstavlja ga i kao nepokolebljivog borca u međunarodnom komunističkom pokretu i istaknutog branioca nezavisnosti, suvereniteta i svjetskog mira… Ostavio je dubok istorijski trag kao veliki revolucionar i borac za socijalizam”, zaključio je Radojević.
Na današnjem skupu govorio je i predsjednik Udruženja vojnih penzionera Glavnog Grada pukovnik Pavle Bandović.

Povodom Dana mladosti položen vijenac na Titov spomenik

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas je, u svojstvu najvišeg predstavnika zakonodavne vlasti, položio vijenac na spomen-obilježje u Murinu povodom obilježavanja 26 godina od NATO bombardovanja ovog mjesta i pogibije civila.&nbsp;
Na vijencu koji je Mandić položio bila je lenta sa bojama srpske zastave.
Na to je ukazao i predsjednik Crnogorske konzervativne partije Boris Lalović.
- Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena trobojkom, a da to ne znamo, jer Mandić ovdje očigledno nastupa ispred Skupštine Crne Gore, kao njen predsjednik, a ne u svojstvu partijskog funkcionera - naveo je Lalović na mreži X.
Ovo nije prvi put da Mandić na ovaj način odaje poštu, koristeći simbole koji nijesu zvanični državni, već imaju snažnu nacionalno-identitetsku konotaciju, što često izaziva podijeljene reakcije u javnosti. 
&nbsp;
Tako je, pored ostalog, i na na spomenik na Bojnoj Njivi u Mojkovcu položio vijenac sa lentom u bojama trobojke.

Mandić u Murinu položio vijenac sa trobojkom; Lalović: Je li ovo postojeća državna zastava i zvanično zamijenjena?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić položio je danas, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Milunom Zogovićem, vijence u kasarnama Masline i Danilovgrad u znak sjećanja na heroje koji su prije 26 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije, ali i nevine civilne žrtve tog sukoba, saopšteno je iz crnogorskog parlamenta. Mandić je u Maslinama vijence posvetio „Junacima naše zemlje“, ističući da se sa ponosom sjećamo tih hrabrih ljudi koji su vođeni najčistijim osjećanjima patriotizma i ljubavi prema rodnoj grudi, stali u odbranu zajedničke države i njoj dali sve, uključujući i vlastiti život. U Danilovgradu Mandić je vijenac posvetio prvoj žrtvi NATO bombardovanja, mladom vojniku Saši Stajiću, kao i, kako je rekao, svim junacima koji su položili svoje živote u odbrani "naše zajedničke otadžbine ističući da se sa pijetetom sjećamo svih nevinih civilnih žrtava". - Vječan im pomen - poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032413030_ec7fb5aba0b01a30586328a36848d270bc52d63f2e848b121bc825a8cbeb85f7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="polaganje vijenaca"> </figure>

Mandić položio vijence u Maslinama i Danilovgradu: S ponosom se sjećamo hrabrih ljudi koji su stali u odbranu zajedničke države

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: vijenac