Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnju zastupnicu Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarinu Peković i umjesto nje postavila Mirka Đukovića.
Pored toga, i Ana Srdanović je postavljena za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić razriješen je sa pozicije člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a imenovan poslanik Socijaldemokrata (SD) i jednan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-izabran-za-zamjenika-predsjednika-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-i-clana-vijeca-za-nacionalnu-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istim rješenjem je za člana Vijeća ponovo imenovan direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Samir Orahovac je, odlukom Vlade, određen za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Osim toga, Vlada je donijela postavila Biljanu Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, te donijela rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića. On je potom određen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Vlada je donijela i rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo - rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode.
Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja predloženo je da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića, a Vlada je odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine.
Svetlana Rajković je razriješena sa mjesta sekretarke Savjeta za vladavinu prava, a na tu poziciju imenovan Denis Vukotić.
Vlada je Jasminu Lukačeviću produžila v.d. mandat na poziciji sekretara Ministarstva dijaspore.
- Vlada je donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević, te donijela rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje - naveli su u Vladi.
Mandat je produžen i &nbsp;v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivani Janković Mijanović, kao i v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Draganu Mijuškoviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada razriješila Katarinu Peković, Mirko Đuković novi zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević na današnjoj sjednici izabran je za zamjenika predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Tim izborom, po funkciji, Zirojević postaje i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Zirojević, koji, je do danas bio zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, najavio je da će podnijeti ostavku na to mjesto, na kojem će ga, shodno dogovoru unutar opozicije, zamijeniti Zoran Mikić - saopšteno je iz Evropskog saveza.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost je Vladino tijelo kojim upravlja predsjednik Vlade, a čine ga rukovodioci svih institucija bezbjednosnog sektora, kao i predsjednik i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

Zirojević izabran za zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu i člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Veoma je loše to što je u Crnoj Gori kompletan bezbjednosni sektor pod kontrolom jedne ne baš velike političke partije, rekao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović. Dodaje da ta partija ima nesporni legitimitet, ali da je riječ o veoma maloj političkoj stranci.
Demokratska Crna Gora, smatra on, pokušava sve segmente bezbjednosti kojim upravlja da učini svojim vlasništvom i da postavi svoje ljude na sve ključne pozicije.
- To je prvo urađeno sa policijom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, a sada se to pokušava uraditi, po svaku cijenu i sa Vojskom Crne Gore. To je loše, veoma loše - dodaje Vujović.&nbsp;
Bezbjednosni sektor je, kaže prilično oštećen i očigledno već nesposoban da odgovori povećanom kriminalitetu i sukoba između nekoliko kriminalnih klanova.&nbsp;
- Crna Gora sve manje postaje bezbjedna zemlja, a građane je vjerovatno sve više strah s obzirom da se ubistva dešavaju na ulicama. Posljednje ubistvo se desilo u ulici u kojoj ja živim, tako da nije svejedno kad tokom dana vidite da se kriminalci međusobno likvidiraju po ulicama i okruženju gdje građani Podgorice žive - &nbsp;naglasio je Vujović.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost je zakazana kao pokušaj kontrole štete, kaže Vujović, nastale od strane premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Pokušali su da sporna pitanja otvore u prostoru koji, kako kaže, oni kontrolišu.&nbsp;
Vjeruje da ukoliko bi se o gorućim temama razgovaralo na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, na koju je pozvao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Spajić i mandić bi izgubili kontrolu nad jednim dijelom procesa.
- Mislim da je gospodin Spajić veoma jasno i oštro, kao i pripadnici njegove političke partije, osudio napad na predsjednika Opštine Budva, gospodina Jovanovića, što nije slučaj sa Novom srpskom demokratijom, čiji su funkcioneri tukli gospodina Jovanovića, ili Demokratskom Crnom Gorom, koja bolje da nije izdavala saopštenje u kojem je navodno osudila napad na gospodina Jovanovića. Jasno se vidi pristrasnost &nbsp;i izbjegavanje jasne i oštre osude dijela vladajuće strukture, za razliku od Spajićeve partije, koja jeste osudila, ali s druge strane vjerovatno pokušava da pomogne Andriji Mandiću da umanji ogromnu štetu koja je nastala nasilnim ponašanjem funkcionera Nove srpske demokratije - rekao je Vujović.
Smatra da jedan od razloga nedolaska premijera na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu može da bude dogovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Drugi razlog možemo tražiti u izuzetno lošim odnosima između premijera i predsjednika države, koji nijesu sanirani iako su u koaliciji u Podgorici. Podsjetimo se, partija iza koje stoji Jakov Milatović, Pokret za Podgoricu je formirala vlast sa Spajićevim PES-om, te Mandićevom i Bečićevom političkom partijom. Očigledno to nije uticalo da se izgradi povjerenje između tih struktura, nego naprotiv, ono samo čeka trenutak kada će ponovo eskalirati - istakao je Vujović.
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu postignut je dogovor između vlasti i opozicije da se lokalni izbori održe u jednom danu 2027.godine, a takvo rješenje je, kaže on, pokušaj da se dođe do političkog optimuma.
- Lično bih volio i mislim da je najbolje za Crnu Goru, kad govorimo s aspekta izbornog procesa, da se on desi na jesen 2026.godine, kad se održava najveći broj lokalnih izbora, međutim, teško će se to ostvariti. S druge strane iako se desi da to bude u maju ili junu 2027.godine, ne mislim da je to potpuno neprihvatljivo, jer postignut je široki politički konsenzus, sve političke partije su stale iza toga. Drugo, motivacija za sve to je i u koordinaciji sa Evropskom unijom da se otvori prostor da Crna Gora bez održavanja i stalnih turbulencija koje proizvode izbori završi pregovore do kraja 2026. godine - naglasio je Vujović.
Period do 2027.godine je, kaže, za neke opštine predug, za druge prekratak, jer su samo prije nekoliko mjeseci, održani lokalni izbori u Nikšiću i Podgorici, dok će to za Šavnik biti osam ili devet godina iste vlasti.&nbsp;
- To sve nije dobro, ali postavlja se pitanje šta je alternativa, da samo idemo iz jednih u druge lokalne izbore, da se svi bavimo identitetskim pitanjima, da evropske integracije ostavimo u zapećku - istakao je Vujović.
Smatra da će se održavanjem izbora u jednom danu smanjiti zloupotreba biračkog spiska i duplo upisanih birača, odnosno seljenja birača iz jedne u drugu opštinu.
- Nije riješen problem birača van Crne Gore, i oni koji ih dovode moraće da ih disperzuju po cijeloj Crnoj Gori, a ne kao što je to bio slučaj, recimo, u Nikšiću, pa dovedete hiljade birača u jednu opštinu. To će na neki način biti ublaženo, ali ne riješeno - zaključio je Vujović. 
 
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAP8d1mYD6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost sazvana radi pokušaja kontrole štete

U zgradi Vlade u toku je sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Kako je najavljeno, Vijeće će analizirati bezbjednosnu situaciju u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući i koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Na poziv premijera, sjednici prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladmir Novović, v.d. direktora policije Lazar Šćepanović, načelnik SPO Predrag Šuković.
Medijske kuće su obaviještene da će nakon sjednice biti izdato saopštenje za javnost.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je još 20. jula sazvao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog eskalacije nasilja na ulicama i sukoba kriminalnih klanova, koji su izazivali zabrinutost građana.
Iako je Milatović saopštio da je spreman da se sjednica održi u terminu koji odredi premijer, Spajić se nije odazvao pozivu, već je odlučio da za danas u 18 sati sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje djeluje pod okriljem Vlade.&nbsp;

U toku sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Premijer Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, obratio se javnosti na konferenciji za medije sazvanoj poslije vanredne sjednice Vijeća za bezbjednost.
Na počeku, premijer se zahvalio medijima na korektnom izvještavanju nakon tragičnih događaja na Cetinju. Zahvalio se takođe i medicinskom osoblju Kliničkog centra i bolnice Danilo I na Cetinju.
- Radi se o medicinskom fenomenu, čovjeku sa evidentnim psihičkim problemom, ali i drugim komponentama, nekome ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece- rekao je Spajić.
- Ovaj slučaj nema nikakve veze ni sa vjerskim i na nacionalnim obilježjima i molim da se stane sa dezinformacijama, jer ne postoji nikakav trag koji vodi ka tome, da je tuča izazvana nečim sličnim- izjavio je premijer.
Pohvalio je preko 150 policajaca iz svih gradova Crne Gore koji su došli na Cetinje i reagovali, dajući sve od sebe da bi se počinilac što prije priveo pravdi.
Spajić je govorio o neophodnoj saradnji Ministarstva zdravlja sa raznim resorima, kako bi se povezale baze podataka i pratila bolovanja, da se dobije zajednička baza podataka, psihijatrijskih slučajeva i ljudi koje bi policija obilazila, ako bi dobijala prijave za čudno ponašanje, za nošenje oružja, nasilno ponašanje i tako dalje. Zahvalio se u tom dijelu partnerima iz NATO-a koji su se stavili na raspolaganje, prenoseći iskustva koja imaju iz proučavanja problema sa PTSD-ijem.
- Imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon, sada govorimo o legalnom oružju- da će ljudi imati vremena do 1. januara 2026. godine da prođu sve provjere po novom zakonu, i ako ne prođu provjere, gubiće dozvolu i zaplijeniće im se oružje. Ključna mjera, koja će omogućiti preispitivanje svih neophodnih provjera, ili pogoršanja mentalnog stanja, ostavićemo prostor mentalno zdravim ljudima da legalno drže oružje- saopštio je premijer.
- Nelegalno oružje, tu je situacija gora i mi već imamo jednu kampanju koja traje duže vremena, a sad će trajati dva mjeseca i ako u naredna dva mjeseca ko god posjeduje nelegalno oružje isto ne vrati, suočiće se sa drakonskim kaznama. Oni će završiti u zatvoru- izjavio je premijer na konferenciji.
I lovačka društva će prolaziti provjere. I oni imaju godinu dana vremena da pribave i obnove sve dozvole.
- Što se tiče sportsko-streljačkih organizacija, kojih ima previše, i koja se često, po operativnim podacima, koriste za regrutovanje i nabavku ilegalnog oružja, ja sam lično stava da privatna treba zabraniti, i da država bude jedina koja će biti vlasnik sportsko-streljačkih društava. Ali da radikalizujemo ljude i dajemo im ideje i mjesta gdje da kupuju oružje, nismo ludi da to radimo- kazao je premijer.
Poseban problem je brojnost u policiji, gdje se preko 1000 oprativaca i uniformi penzionisalo u prethodnoj godini. Istakao je da se tri generacije akademaca sa Policijske akademije nije zaposlilo, i oni će sada, kako kaže biti primljeni u službu.
- Mi ne radimo na politizaciji policije. Ubijeđen sam da ćemo primiti svakoga ko prođe uslove, bezbjedonosnu i psihijatrijsku provjeru- naglasio je Spajić.&nbsp;
Govoreći konkretno o ubistvu na Cetinju, Spajić je rekao da je u tom trenutku u gradu, oko 18h bilo šest, možda deset policajaca, a trebalo je da dođe još patrola nakon 18h, da obezbijede drugu noć Nove godine, ali to samo naglašava da nam nedostaje ljudi, saopštio je Spajić.
Premijer je saopštio i da će otvoriti linije da građani mogu da anonimno prijave svakoga ko nelegalno posjeduje oružje.
Odgovarajući na pitanja novinara, Spajić je rekao da se već neko vrijeme radi na izmjenama Zakona o oružju koji je zastario, i da se posebno zahvaljuje nevladinim organizacijama i fizičkim licima, čije će sugestije biti uvažene.
Osvrnuo se i na mali broj saobraćajaca na putevima, koji se mora povećati,, kao i potrebu uvođenja nove pozorničke dužnosti, gdje će se proaktivno djelovati.&nbsp;
Premijer Spajić negirao je da se na sjednici Vijeća govorilo o ostavkama odgovornih ljudi.
-Ja lično osjećam odgovornost svakoga dana i ličnu i moralnu i teško mi padaju ovakave stvari, i kao roditelju kad se ugase nevini životi i dva mlada života- rekao je premijer osvrćući se na pitanje odgovornosti.
Spajić je rekao da neće biti prečica što se tiče nedovoljno obučenog kadra. Očekuje da će nove kolege proći sve obuke i moći da se uključe u rad trenutnih jedinica.&nbsp;
Moli za razumijevanje od građana da pristanu na pretrese koje Vlada planira, vezano za nelegalno oružje i da ne shvate to kao da su obilježeni za članove OKG-a, već da su do policije stigle određene informacije koje treba provjeriti.
Na pitanje novinara zašto se nije učinilo više kada se znalo da je ubica psihijatrijski slučaj, i imao terapiju, a da nije poslat u ustanovu, Spajić je rekao da to pitanje treba postaviti ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije. On je saopštio i da je policija devet puta razgovarala sa osumnjičenim za zločin na Cetinju oko oružja, to je procedura koja je, po njemu, predugo trajala.&nbsp;
Premijer je saopštio i da će Specijalna jedinica biti gro novog voda koji će postojati za ove situacije.
Upitan da li će tražiti smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao je da treba da se osjeća moralna odgovornost, ali je izbjegao direktan odgovor.
- Ja ne prebacujem nikada greške na ljude ispod sebe, preuzimam punu odgovornost za sve što se dešava u CG. Pa ako građanima to ne odgovara mogu se izjasniti na izborima kako smo ili nijesmo radili. Kroz metodologiju rada ministara ćemo razmotriti rad ministara pojedinačno. Da ne radimo neke brze poteze sada, nego kad se podvuče crta- kazao je on.&nbsp;
Naveo je i da je poznato ko je pogrešno dojavio policiji lokaciju kafane u kojoj se desila prva pucnjava i pojasnio da se radi o svjedoku koji je bio u stanju šoka i zabune.
- Mi treba policiju da podržimo u jednom ovakvom trenutku, moramo da je njegujemo kao instituciju, ona je gažena u prethodnom periodu- izjavio je Spajić odgovarajući na pitanje novinara da li ima pohvale za policiju koja je šest sati tražila jednog čovjeka na Cetinju.
- Sva ubistva su počinjena u 20 i nešto minuta. To je bio cunami nasilja koji je zadesio Cetinje- rekao je Spajić.
Odbio je da odgovori na ponovno pitanje novinara da li će tražiti ostavku ministra Šaranovića, ne samo zbog ubistva na Cetinju već i slučaja Balijagić. Ipak je naglasio da je nakon slučaja Balijagić bilo ostavku u bezbjedonosnom sektoru.
Na pitanje novinarke da li zna koliko je ljudi u njegovom ili obezbjeđenju njegovog kabineta, s obzirom na to da je policije na ulicama nedovoljno, Spajić ju je uputio da zatraži slobodan pristup informacijama za odgovor na to pitanje.
Izjavu ministra Šaranovića da ''svi treba da se vratimo normalnom životu'' okarakterisao je kao nesrećnu i dodao da on lično ne može da se vrati normalnom životu.

Spajić: Usvajamo novi Zakon o oružju, drakonske kazne za sve koji ga ne poštuju

Vijeće za nacionalnu bezbjednost Crne Gore tek je sada uputilo saopštenje sa sinoćnje sjednice koju je premijer Milojko Spajić hitno sazvao nakon ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića koji se povezuju sa kavačkim klanom, a koje se u sred dana desilo u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću.
Pored toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.
Sjednici, koja je završena sinoć oko 22 sata, pored članova vijeća prisustvovali su po pozivu: vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković, predsjednik Višeg suda Podgorica Zoran Radović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin, v.d. pomoćnik direktora Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Lazar Šćepanović, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Todor Goranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fspajic-ovo-nije-trenutak-da-se-mjeri-bilo-cija-odgovornost-nedonosenje-prvostepenih-presuda-je-najveci-problem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U saopštenju Vijeća se navodi da je ova sjednica održana nakon najnovijih dešavanja povezanih sa sukobom između „škaljarskog“ i „kavačkog“ klana. U tom kontekstu, oni su ocijenili da je posljednjih deset godina, ovaj sukob između organizovanih kriminalnih grupa izazvalo opravdanu zabrinutost javnosti.
Vijeće je, kako je saopšteno, &nbsp;usvojilo ciljeve kako bi unaprijedilo bezbjednosnu situaciju i efikasnost institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
- &nbsp;Procjena bezbjednosnih strategija i operativnih mjera – Analizirani su dosadašnji pristupi i potrebna pojačanja u strategijama i operativnim kapacitetima. Identifikacija institucionalnih slabosti – Prepoznate su ključne tačke gdje saradnja između MUP-a, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pravosuđa/pravosudnih organa treba biti ojačana. Postavljanje odgovornosti i prioriteta – Definisani su prioriteti i odgovornosti svakog sektora za efikasniju borbu protiv kriminala i zaštitu građana – ističe se u saopštenju.
Na kraju sjednice, Vijeće za nacionalnu bezbjednost je odredilo, kako su kazali, hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornosti nadležnim institucijama i pojedincima.&nbsp;
- Definisalo prioritete u alokaciji neophodnih resursa za unapređenje bezbjednosnog i pravosudnog sistema, utvrdilo neophodne inicijative prema zakonodavnoj grani vlasti, donijelo odluku o jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima kako bi se poboljšala razmjena obavještajnih podataka, uvelo redovne izvještaje o napretku u implementaciji mjera za suzbijanje kriminalnih aktivnosti, uz redovne sastanke za praćenje rezultata - ističe se u saopštenju.
Službe bezbjednosti su, kako se dalje navodi, predstavile najnoviji izvještaj o aktivnostima kriminalnih klanova u Crnoj Gori i inostranstvu.&nbsp;
- Takođe, prikazano je trenutno stanje bezbjednosnih mjera u najugroženijim područjima i potencijalnim žarištima, kao i potrebne resurse za realizaciju budućih prioritetnih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala - dodaju u Vijeću.
Ministarstvo pravde, Vrhovno državno tužilaštvo, Vrhovni sud i Viši sud izvijestili su o procesuiranju članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i o proceduralnim preprekama koje usporavaju proces donošenja pravosudnih odluka.
- Identifikovane su ključne tačke gdje se očekuju promjene i pojačanja u zakonodavnom okviru kako bi se poboljšala efikasnost pravosudnog sistema - poručuje se u saopštenju.
Vijeće, poručuju, ostaje posvećeno odlučnom djelovanju u borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju bezbjednosnih kapaciteta i saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi svaki građanin Crne Gore osjetio sigurnost i povjerenje u institucije.
- Kroz unapređenje saradnje svih nadležnih organa, sprječavaćemo eskalaciju kriminalnih aktivnosti i osigurati stabilnost i mir u našoj zemlji - zaključili su u saopštenju.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost odredilo hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornosti nadležnim institucijama i pojedincima

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon skoro četiri sata, ali se iz Vlade još niko, kao što je ranije najavljeno, ne oglašava.
Portalu ETV je rečeno da će se Vlada ovim povodom javnosti obratiti tek sjutra.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić sazvao je juče hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost - nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom.&nbsp;
Osim toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Vlada će se oglasiti tek sjutra

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: vijece-za-nacionalnu-bezbjednost