Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnju zastupnicu Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarinu Peković i umjesto nje postavila Mirka Đukovića.
Pored toga, i Ana Srdanović je postavljena za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić razriješen je sa pozicije člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a imenovan poslanik Socijaldemokrata (SD) i jednan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-izabran-za-zamjenika-predsjednika-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-i-clana-vijeca-za-nacionalnu-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istim rješenjem je za člana Vijeća ponovo imenovan direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Samir Orahovac je, odlukom Vlade, određen za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Osim toga, Vlada je donijela postavila Biljanu Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, te donijela rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića. On je potom određen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Vlada je donijela i rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo - rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode.
Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja predloženo je da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića, a Vlada je odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine.
Svetlana Rajković je razriješena sa mjesta sekretarke Savjeta za vladavinu prava, a na tu poziciju imenovan Denis Vukotić.
Vlada je Jasminu Lukačeviću produžila v.d. mandat na poziciji sekretara Ministarstva dijaspore.
- Vlada je donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević, te donijela rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje - naveli su u Vladi.
Mandat je produžen i &nbsp;v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivani Janković Mijanović, kao i v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Draganu Mijuškoviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada razriješila Katarinu Peković, Mirko Đuković novi zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević na današnjoj sjednici izabran je za zamjenika predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Tim izborom, po funkciji, Zirojević postaje i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Zirojević, koji, je do danas bio zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, najavio je da će podnijeti ostavku na to mjesto, na kojem će ga, shodno dogovoru unutar opozicije, zamijeniti Zoran Mikić - saopšteno je iz Evropskog saveza.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost je Vladino tijelo kojim upravlja predsjednik Vlade, a čine ga rukovodioci svih institucija bezbjednosnog sektora, kao i predsjednik i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

Zirojević izabran za zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu i člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Veoma je loše to što je u Crnoj Gori kompletan bezbjednosni sektor pod kontrolom jedne ne baš velike političke partije, rekao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović. Dodaje da ta partija ima nesporni legitimitet, ali da je riječ o veoma maloj političkoj stranci.
Demokratska Crna Gora, smatra on, pokušava sve segmente bezbjednosti kojim upravlja da učini svojim vlasništvom i da postavi svoje ljude na sve ključne pozicije.
- To je prvo urađeno sa policijom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, a sada se to pokušava uraditi, po svaku cijenu i sa Vojskom Crne Gore. To je loše, veoma loše - dodaje Vujović.&nbsp;
Bezbjednosni sektor je, kaže prilično oštećen i očigledno već nesposoban da odgovori povećanom kriminalitetu i sukoba između nekoliko kriminalnih klanova.&nbsp;
- Crna Gora sve manje postaje bezbjedna zemlja, a građane je vjerovatno sve više strah s obzirom da se ubistva dešavaju na ulicama. Posljednje ubistvo se desilo u ulici u kojoj ja živim, tako da nije svejedno kad tokom dana vidite da se kriminalci međusobno likvidiraju po ulicama i okruženju gdje građani Podgorice žive - &nbsp;naglasio je Vujović.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost je zakazana kao pokušaj kontrole štete, kaže Vujović, nastale od strane premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Pokušali su da sporna pitanja otvore u prostoru koji, kako kaže, oni kontrolišu.&nbsp;
Vjeruje da ukoliko bi se o gorućim temama razgovaralo na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, na koju je pozvao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Spajić i mandić bi izgubili kontrolu nad jednim dijelom procesa.
- Mislim da je gospodin Spajić veoma jasno i oštro, kao i pripadnici njegove političke partije, osudio napad na predsjednika Opštine Budva, gospodina Jovanovića, što nije slučaj sa Novom srpskom demokratijom, čiji su funkcioneri tukli gospodina Jovanovića, ili Demokratskom Crnom Gorom, koja bolje da nije izdavala saopštenje u kojem je navodno osudila napad na gospodina Jovanovića. Jasno se vidi pristrasnost &nbsp;i izbjegavanje jasne i oštre osude dijela vladajuće strukture, za razliku od Spajićeve partije, koja jeste osudila, ali s druge strane vjerovatno pokušava da pomogne Andriji Mandiću da umanji ogromnu štetu koja je nastala nasilnim ponašanjem funkcionera Nove srpske demokratije - rekao je Vujović.
Smatra da jedan od razloga nedolaska premijera na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu može da bude dogovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Drugi razlog možemo tražiti u izuzetno lošim odnosima između premijera i predsjednika države, koji nijesu sanirani iako su u koaliciji u Podgorici. Podsjetimo se, partija iza koje stoji Jakov Milatović, Pokret za Podgoricu je formirala vlast sa Spajićevim PES-om, te Mandićevom i Bečićevom političkom partijom. Očigledno to nije uticalo da se izgradi povjerenje između tih struktura, nego naprotiv, ono samo čeka trenutak kada će ponovo eskalirati - istakao je Vujović.
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu postignut je dogovor između vlasti i opozicije da se lokalni izbori održe u jednom danu 2027.godine, a takvo rješenje je, kaže on, pokušaj da se dođe do političkog optimuma.
- Lično bih volio i mislim da je najbolje za Crnu Goru, kad govorimo s aspekta izbornog procesa, da se on desi na jesen 2026.godine, kad se održava najveći broj lokalnih izbora, međutim, teško će se to ostvariti. S druge strane iako se desi da to bude u maju ili junu 2027.godine, ne mislim da je to potpuno neprihvatljivo, jer postignut je široki politički konsenzus, sve političke partije su stale iza toga. Drugo, motivacija za sve to je i u koordinaciji sa Evropskom unijom da se otvori prostor da Crna Gora bez održavanja i stalnih turbulencija koje proizvode izbori završi pregovore do kraja 2026. godine - naglasio je Vujović.
Period do 2027.godine je, kaže, za neke opštine predug, za druge prekratak, jer su samo prije nekoliko mjeseci, održani lokalni izbori u Nikšiću i Podgorici, dok će to za Šavnik biti osam ili devet godina iste vlasti.&nbsp;
- To sve nije dobro, ali postavlja se pitanje šta je alternativa, da samo idemo iz jednih u druge lokalne izbore, da se svi bavimo identitetskim pitanjima, da evropske integracije ostavimo u zapećku - istakao je Vujović.
Smatra da će se održavanjem izbora u jednom danu smanjiti zloupotreba biračkog spiska i duplo upisanih birača, odnosno seljenja birača iz jedne u drugu opštinu.
- Nije riješen problem birača van Crne Gore, i oni koji ih dovode moraće da ih disperzuju po cijeloj Crnoj Gori, a ne kao što je to bio slučaj, recimo, u Nikšiću, pa dovedete hiljade birača u jednu opštinu. To će na neki način biti ublaženo, ali ne riješeno - zaključio je Vujović. 
 
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAP8d1mYD6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost sazvana radi pokušaja kontrole štete

U zgradi Vlade u toku je sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Kako je najavljeno, Vijeće će analizirati bezbjednosnu situaciju u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući i koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Na poziv premijera, sjednici prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladmir Novović, v.d. direktora policije Lazar Šćepanović, načelnik SPO Predrag Šuković.
Medijske kuće su obaviještene da će nakon sjednice biti izdato saopštenje za javnost.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je još 20. jula sazvao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog eskalacije nasilja na ulicama i sukoba kriminalnih klanova, koji su izazivali zabrinutost građana.
Iako je Milatović saopštio da je spreman da se sjednica održi u terminu koji odredi premijer, Spajić se nije odazvao pozivu, već je odlučio da za danas u 18 sati sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje djeluje pod okriljem Vlade.&nbsp;

U toku sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Premijer Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, obratio se javnosti na konferenciji za medije sazvanoj poslije vanredne sjednice Vijeća za bezbjednost.
Na počeku, premijer se zahvalio medijima na korektnom izvještavanju nakon tragičnih događaja na Cetinju. Zahvalio se takođe i medicinskom osoblju Kliničkog centra i bolnice Danilo I na Cetinju.
- Radi se o medicinskom fenomenu, čovjeku sa evidentnim psihičkim problemom, ali i drugim komponentama, nekome ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece- rekao je Spajić.
- Ovaj slučaj nema nikakve veze ni sa vjerskim i na nacionalnim obilježjima i molim da se stane sa dezinformacijama, jer ne postoji nikakav trag koji vodi ka tome, da je tuča izazvana nečim sličnim- izjavio je premijer.
Pohvalio je preko 150 policajaca iz svih gradova Crne Gore koji su došli na Cetinje i reagovali, dajući sve od sebe da bi se počinilac što prije priveo pravdi.
Spajić je govorio o neophodnoj saradnji Ministarstva zdravlja sa raznim resorima, kako bi se povezale baze podataka i pratila bolovanja, da se dobije zajednička baza podataka, psihijatrijskih slučajeva i ljudi koje bi policija obilazila, ako bi dobijala prijave za čudno ponašanje, za nošenje oružja, nasilno ponašanje i tako dalje. Zahvalio se u tom dijelu partnerima iz NATO-a koji su se stavili na raspolaganje, prenoseći iskustva koja imaju iz proučavanja problema sa PTSD-ijem.
- Imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon, sada govorimo o legalnom oružju- da će ljudi imati vremena do 1. januara 2026. godine da prođu sve provjere po novom zakonu, i ako ne prođu provjere, gubiće dozvolu i zaplijeniće im se oružje. Ključna mjera, koja će omogućiti preispitivanje svih neophodnih provjera, ili pogoršanja mentalnog stanja, ostavićemo prostor mentalno zdravim ljudima da legalno drže oružje- saopštio je premijer.
- Nelegalno oružje, tu je situacija gora i mi već imamo jednu kampanju koja traje duže vremena, a sad će trajati dva mjeseca i ako u naredna dva mjeseca ko god posjeduje nelegalno oružje isto ne vrati, suočiće se sa drakonskim kaznama. Oni će završiti u zatvoru- izjavio je premijer na konferenciji.
I lovačka društva će prolaziti provjere. I oni imaju godinu dana vremena da pribave i obnove sve dozvole.
- Što se tiče sportsko-streljačkih organizacija, kojih ima previše, i koja se često, po operativnim podacima, koriste za regrutovanje i nabavku ilegalnog oružja, ja sam lično stava da privatna treba zabraniti, i da država bude jedina koja će biti vlasnik sportsko-streljačkih društava. Ali da radikalizujemo ljude i dajemo im ideje i mjesta gdje da kupuju oružje, nismo ludi da to radimo- kazao je premijer.
Poseban problem je brojnost u policiji, gdje se preko 1000 oprativaca i uniformi penzionisalo u prethodnoj godini. Istakao je da se tri generacije akademaca sa Policijske akademije nije zaposlilo, i oni će sada, kako kaže biti primljeni u službu.
- Mi ne radimo na politizaciji policije. Ubijeđen sam da ćemo primiti svakoga ko prođe uslove, bezbjedonosnu i psihijatrijsku provjeru- naglasio je Spajić.&nbsp;
Govoreći konkretno o ubistvu na Cetinju, Spajić je rekao da je u tom trenutku u gradu, oko 18h bilo šest, možda deset policajaca, a trebalo je da dođe još patrola nakon 18h, da obezbijede drugu noć Nove godine, ali to samo naglašava da nam nedostaje ljudi, saopštio je Spajić.
Premijer je saopštio i da će otvoriti linije da građani mogu da anonimno prijave svakoga ko nelegalno posjeduje oružje.
Odgovarajući na pitanja novinara, Spajić je rekao da se već neko vrijeme radi na izmjenama Zakona o oružju koji je zastario, i da se posebno zahvaljuje nevladinim organizacijama i fizičkim licima, čije će sugestije biti uvažene.
Osvrnuo se i na mali broj saobraćajaca na putevima, koji se mora povećati,, kao i potrebu uvođenja nove pozorničke dužnosti, gdje će se proaktivno djelovati.&nbsp;
Premijer Spajić negirao je da se na sjednici Vijeća govorilo o ostavkama odgovornih ljudi.
-Ja lično osjećam odgovornost svakoga dana i ličnu i moralnu i teško mi padaju ovakave stvari, i kao roditelju kad se ugase nevini životi i dva mlada života- rekao je premijer osvrćući se na pitanje odgovornosti.
Spajić je rekao da neće biti prečica što se tiče nedovoljno obučenog kadra. Očekuje da će nove kolege proći sve obuke i moći da se uključe u rad trenutnih jedinica.&nbsp;
Moli za razumijevanje od građana da pristanu na pretrese koje Vlada planira, vezano za nelegalno oružje i da ne shvate to kao da su obilježeni za članove OKG-a, već da su do policije stigle određene informacije koje treba provjeriti.
Na pitanje novinara zašto se nije učinilo više kada se znalo da je ubica psihijatrijski slučaj, i imao terapiju, a da nije poslat u ustanovu, Spajić je rekao da to pitanje treba postaviti ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije. On je saopštio i da je policija devet puta razgovarala sa osumnjičenim za zločin na Cetinju oko oružja, to je procedura koja je, po njemu, predugo trajala.&nbsp;
Premijer je saopštio i da će Specijalna jedinica biti gro novog voda koji će postojati za ove situacije.
Upitan da li će tražiti smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao je da treba da se osjeća moralna odgovornost, ali je izbjegao direktan odgovor.
- Ja ne prebacujem nikada greške na ljude ispod sebe, preuzimam punu odgovornost za sve što se dešava u CG. Pa ako građanima to ne odgovara mogu se izjasniti na izborima kako smo ili nijesmo radili. Kroz metodologiju rada ministara ćemo razmotriti rad ministara pojedinačno. Da ne radimo neke brze poteze sada, nego kad se podvuče crta- kazao je on.&nbsp;
Naveo je i da je poznato ko je pogrešno dojavio policiji lokaciju kafane u kojoj se desila prva pucnjava i pojasnio da se radi o svjedoku koji je bio u stanju šoka i zabune.
- Mi treba policiju da podržimo u jednom ovakvom trenutku, moramo da je njegujemo kao instituciju, ona je gažena u prethodnom periodu- izjavio je Spajić odgovarajući na pitanje novinara da li ima pohvale za policiju koja je šest sati tražila jednog čovjeka na Cetinju.
- Sva ubistva su počinjena u 20 i nešto minuta. To je bio cunami nasilja koji je zadesio Cetinje- rekao je Spajić.
Odbio je da odgovori na ponovno pitanje novinara da li će tražiti ostavku ministra Šaranovića, ne samo zbog ubistva na Cetinju već i slučaja Balijagić. Ipak je naglasio da je nakon slučaja Balijagić bilo ostavku u bezbjedonosnom sektoru.
Na pitanje novinarke da li zna koliko je ljudi u njegovom ili obezbjeđenju njegovog kabineta, s obzirom na to da je policije na ulicama nedovoljno, Spajić ju je uputio da zatraži slobodan pristup informacijama za odgovor na to pitanje.
Izjavu ministra Šaranovića da ''svi treba da se vratimo normalnom životu'' okarakterisao je kao nesrećnu i dodao da on lično ne može da se vrati normalnom životu.

Spajić: Usvajamo novi Zakon o oružju, drakonske kazne za sve koji ga ne poštuju

Vijeće za nacionalnu bezbjednost Crne Gore tek je sada uputilo saopštenje sa sinoćnje sjednice koju je premijer Milojko Spajić hitno sazvao nakon ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića koji se povezuju sa kavačkim klanom, a koje se u sred dana desilo u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću.
Pored toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.
Sjednici, koja je završena sinoć oko 22 sata, pored članova vijeća prisustvovali su po pozivu: vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković, predsjednik Višeg suda Podgorica Zoran Radović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin, v.d. pomoćnik direktora Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Lazar Šćepanović, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Todor Goranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fspajic-ovo-nije-trenutak-da-se-mjeri-bilo-cija-odgovornost-nedonosenje-prvostepenih-presuda-je-najveci-problem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U saopštenju Vijeća se navodi da je ova sjednica održana nakon najnovijih dešavanja povezanih sa sukobom između „škaljarskog“ i „kavačkog“ klana. U tom kontekstu, oni su ocijenili da je posljednjih deset godina, ovaj sukob između organizovanih kriminalnih grupa izazvalo opravdanu zabrinutost javnosti.
Vijeće je, kako je saopšteno, &nbsp;usvojilo ciljeve kako bi unaprijedilo bezbjednosnu situaciju i efikasnost institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
- &nbsp;Procjena bezbjednosnih strategija i operativnih mjera – Analizirani su dosadašnji pristupi i potrebna pojačanja u strategijama i operativnim kapacitetima. Identifikacija institucionalnih slabosti – Prepoznate su ključne tačke gdje saradnja između MUP-a, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pravosuđa/pravosudnih organa treba biti ojačana. Postavljanje odgovornosti i prioriteta – Definisani su prioriteti i odgovornosti svakog sektora za efikasniju borbu protiv kriminala i zaštitu građana – ističe se u saopštenju.
Na kraju sjednice, Vijeće za nacionalnu bezbjednost je odredilo, kako su kazali, hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornosti nadležnim institucijama i pojedincima.&nbsp;
- Definisalo prioritete u alokaciji neophodnih resursa za unapređenje bezbjednosnog i pravosudnog sistema, utvrdilo neophodne inicijative prema zakonodavnoj grani vlasti, donijelo odluku o jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima kako bi se poboljšala razmjena obavještajnih podataka, uvelo redovne izvještaje o napretku u implementaciji mjera za suzbijanje kriminalnih aktivnosti, uz redovne sastanke za praćenje rezultata - ističe se u saopštenju.
Službe bezbjednosti su, kako se dalje navodi, predstavile najnoviji izvještaj o aktivnostima kriminalnih klanova u Crnoj Gori i inostranstvu.&nbsp;
- Takođe, prikazano je trenutno stanje bezbjednosnih mjera u najugroženijim područjima i potencijalnim žarištima, kao i potrebne resurse za realizaciju budućih prioritetnih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala - dodaju u Vijeću.
Ministarstvo pravde, Vrhovno državno tužilaštvo, Vrhovni sud i Viši sud izvijestili su o procesuiranju članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i o proceduralnim preprekama koje usporavaju proces donošenja pravosudnih odluka.
- Identifikovane su ključne tačke gdje se očekuju promjene i pojačanja u zakonodavnom okviru kako bi se poboljšala efikasnost pravosudnog sistema - poručuje se u saopštenju.
Vijeće, poručuju, ostaje posvećeno odlučnom djelovanju u borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju bezbjednosnih kapaciteta i saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi svaki građanin Crne Gore osjetio sigurnost i povjerenje u institucije.
- Kroz unapređenje saradnje svih nadležnih organa, sprječavaćemo eskalaciju kriminalnih aktivnosti i osigurati stabilnost i mir u našoj zemlji - zaključili su u saopštenju.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost odredilo hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornosti nadležnim institucijama i pojedincima

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon skoro četiri sata, ali se iz Vlade još niko, kao što je ranije najavljeno, ne oglašava.
Portalu ETV je rečeno da će se Vlada ovim povodom javnosti obratiti tek sjutra.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić sazvao je juče hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost - nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom.&nbsp;
Osim toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Vlada će se oglasiti tek sjutra

Belgijski zvaničnik i nekadašnji predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel osvrnuo se na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o tome kako se Evropa ne može braniti bez pomoći SAD-a.
Mišelu je zasmetala izjava Rutea u kojoj je rekao kako Evropa može "nastaviti sanjati", ali da bez SAD-a nije u stanju odbraniti kontinent od prijetnji.
- Dragi Mark Rute, varaš se. Evropa se može odbraniti. Donald Tramp nije moj 'tatica'. Budućnost Evrope zahtijeva viziju, hrabrost i liderstvo. Ne rezignaciju, pokornost i fatalizam - poručio je Mišel.
Rute je poručio i da bi Evropa, bez Sjedinjenih Američkih Država, izgubila ultimativnog garanta slobode, a to je američki nuklearni kišobran.
- Ako zaista želite ići sami, srećno - naveo je Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frute-evropa-se-ne-moze-odbraniti-bez-sad-a-pogotovo-od-nuklearnog-napada&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim Mišela, slične poruke Ruteu uputio je i francuski ministar za Evropu Jean-Noel Barrot.
- Ne, dragi Mark Rute. Evropljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Američke Države slažu. To je evropski stub NATO-a - objavio je Barot na X.

Šarl Mišel žestoko uzvratio Ruteu na izjavu o odbrani Evrope: "Trump nije moj tatica"

Advokat Miroje Jovanović ocijenio je danas da je pritvor Danilu Mandiću, koji traje devet mjeseci i sedam dana, faktički pretvoren u zatvorsku kaznu zbog njegovog imena, prezimena i porijekla, te da za optužbe ne postoje dokazi. Prema njegovim riječima, postupak se vodi bez promjena u dokaznom stanju još od avgusta 2025. godine i predstavlja ispolitizovan proces. Danas je u Osnovnom sudu nastavljeno suđenje Danilu Mandiću, optuženom za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Mandić je sinovac predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Nakon ročišta, njegov branilac, advokat Miroje Jovanović, kazao je novinarima da njegov branjenik faktički već izdržava zatvoraku kaznu, iako presuda ne postoji. - Moj branjenik očigledno već služi zatvorsku kaznu. Ishod suđenja ne mogu da predvidim - rekao je Jovanović. Jovanović navodi da vijeće Osnovnog suda koje produžava pritvor Danilu Mandiću primjenjuje praksu prisutnu u cijelom regionu da, „čim je neko uhapšen, smatra se krivim i mora u zatvor“, zbog čega je pritvor koji traje devet mjeseci i sedam dana faktički pretvoren u zatvorsku kaznu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127140116_efcea7ffa85b0852d8ac375715cc548cde3e1e15624477078344b9bba2fbab36.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127140116_efcea7ffa85b0852d8ac375715cc548cde3e1e15624477078344b9bba2fbab36" data-rendition-name="original" width="585" height="330" loading="lazy" alt="Miroje Jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - To nije posljedica dokaza, već je to zbog njegovog porijekla, imena i prezimena - naglasio je Jovanović. On je ukazao i na sistemski problem u Crnoj Gori, ističući da se sudsko-medicinska vještačenja sprovode od strane malog broja ljudi, te ponovio da, prema njegovim riječima, Danilo Mandić nema nikakve veze sa događajem koji mu se stavlja na teret. Jovanović je podsjetio da je sud još 1. avgusta 2025. godine konstatovao da dokaza nema, te da se od tada ništa nije promijenilo. - Dobili smo i potvrdu od strane oštećenih da moj branjenik sigurno nije učesnik tog događaja - dodao je on. Na kraju je poručio da se, prema njegovim riječima, ovdje radi o ispolitizovanom procesu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdanilu-mandicu-produzen-pritvor-ccx245nc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jovanović: Pritvor Danilu Mandiću pretvoren u zatvorsku kaznu zbog njegovog imena, prezimena i porijekla

Španski teniser Karlos Alkaras plasirao se u polufinale Australijan opena u Melburnu.
Alkaras je danas u četvrtfinalnom meču savladao domaćeg tenisera, Aleksa de Minora 3:0 (7:5, 6:2 i 6:1).
Do prvog polufinala u Melburnu došao je nakon dva sata i 15 minuta igre.
Alkaras, vodeći na rang listi, po dva puta osvajao je Rolan Garos, Vilmbldon i US open.
Za plasman u finaleigraće protiv njemačkog tenisera, Aleksandera Zvereva, koji je, poslije tri sata i 13 minuta igre, savladao Amerikanca Lernera Tijena 3:1 (6:3, 6:7, 6:1 i 7:6).
Zverev, prošlogodišnji finalista u Australiji, do desetog grend slem polufinala stigao je uz čak 24 asa i samo jednu duplu servis grešku.
Drugi polufinalni par biće poznat nakon duela Novaka Đokovića i Lorenca Muzetija, odnosno Jana Sinera i Lućana Darderija.

Alkaras ubjedljivo do prvog finala u Melburnu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata Crne Gore, generalnim sekretarom Srđom Kekovićem i zamjenikom generalnog sekretara Radomirom Božovićem, sa kojima je razgovarao o položaju zaposlenih i jačanju socijalnog dijaloga.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici USSCG upoznali su predsjednika sa činjenicom da je Opšti kolektivni ugovor istekao krajem 2025. godine, te da je produžen do 31. marta 2026. godine kako bi se stvorio dodatni prostor za dogovor socijalnih partnera. 
U tom kontekstu istaknut je zahtjev za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi doprinijelo rastu plata za veliki broj zaposlenih.
Milatović je podržao ovu inicijativu, naglašavajući da je zaštita kupovne moći zaposlenih pitanje ekonomske stabilnosti i društvene pravednosti. 
Kako se navodi u saopštenju, on je istakao da plate moraju pratiti realne troškove života, a ne zaostajati za inflacijom, jer je dostojanstven rad temelj zdravog društva i održive ekonomije.
Milatović je, dodaje se, poručio da socijalni dijalog mora biti trajni mehanizam usklađivanja interesa zaposlenih, poslodavaca i države, te da se standard građana ne štiti jednokratnim potezima, već sistemskim rješenjima i odgovornom ekonomskom politikom.
- Sagovornici su razgovarali i o Rezoluciji USSCG o potrebi reforme izbornog sistema. Konstatovano je da inicijativa predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih lista u potpunosti korespondira sa ciljevima sindikata, jer jača odgovornost izabranih predstavnika prema građanima i doprinosi transparentnijem političkom procesu - navodi se u saopštenju. 
Kako se pojašnjava, tokom sastanka ocijenjeno je da dostojanstvo rada i dostojanstvo glasa građana predstavljaju dvije strane iste borbe za pravednije društvo. 
Milatović je istakao da su jačanje standarda zaposlenih i unapređenje demokratskih pravila dio iste politike, politike u kojoj država radi u interesu građana, a ne parcijalnih interesa.

Tag: vijece-za-nacionalnu-bezbjednost