Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnju zastupnicu Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarinu Peković i umjesto nje postavila Mirka Đukovića.
Pored toga, i Ana Srdanović je postavljena za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić razriješen je sa pozicije člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a imenovan poslanik Socijaldemokrata (SD) i jednan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-izabran-za-zamjenika-predsjednika-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-i-clana-vijeca-za-nacionalnu-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istim rješenjem je za člana Vijeća ponovo imenovan direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Samir Orahovac je, odlukom Vlade, određen za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Osim toga, Vlada je donijela postavila Biljanu Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, te donijela rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića. On je potom određen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Vlada je donijela i rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo - rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode.
Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja predloženo je da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića, a Vlada je odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine.
Svetlana Rajković je razriješena sa mjesta sekretarke Savjeta za vladavinu prava, a na tu poziciju imenovan Denis Vukotić.
Vlada je Jasminu Lukačeviću produžila v.d. mandat na poziciji sekretara Ministarstva dijaspore.
- Vlada je donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević, te donijela rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje - naveli su u Vladi.
Mandat je produžen i &nbsp;v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivani Janković Mijanović, kao i v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Draganu Mijuškoviću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada razriješila Katarinu Peković, Mirko Đuković novi zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević na današnjoj sjednici izabran je za zamjenika predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu. Tim izborom, po funkciji, Zirojević postaje i član Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
- Zirojević, koji, je do danas bio zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, najavio je da će podnijeti ostavku na to mjesto, na kojem će ga, shodno dogovoru unutar opozicije, zamijeniti Zoran Mikić - saopšteno je iz Evropskog saveza.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost je Vladino tijelo kojim upravlja predsjednik Vlade, a čine ga rukovodioci svih institucija bezbjednosnog sektora, kao i predsjednik i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

Zirojević izabran za zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu i člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost predložili smo da se, u saradnji sa Evropskom komisijom, sprovede hitan veting u pravosuđu jer postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela i trenda povećanja broja ukinutih pritvora - kazao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X).
Ministarstvo pravde su, kako je naveo u objavi danas nakon što je juče održana sjednica, zadužili da do oktobra pripremi zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom.
- Vijeće daje punu podršku vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i Upravi policije u odlučnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Spajić.
Najavljuje za petak novi sastanak u užem sastavu.
- Kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - naveo je Spajić.
Na devetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao Spajić, posebno su, kako se navodi u saopštenju, analizirana ubistva sa obilježljima mafijaških likvidacija počinjena u prethodnom periodu, koja su izazvala uznemirenost javnosti.
- Ocijenjeno je da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine - navodi se u saopštenju.
U pogledu usvojenih mjera, precizira se da je Vijeće konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.
- Sa ciljem sagledavanja efikasnosti rada pravosudnog sistema u postupanju po predmetima sa elementima teških krivičnih djela, Vijeće će zatraži od Sudskog savjeta sveobuhvatne podatke o ukupnom broju sudskih odluka koje nijesu pisano izrađene u zakonom propisanim rokovima, kao i podatke o broju ukinutih pritvora koji su posljedica nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice - navodi se u saopštenju.
Zbog kontinuiranog nedonošenja sudskih presuda u roku od tri godine od dana podizanja optužnice, Vijeće predlaže Ministarstvu pravde da inicira izmjenu i dopunu Zakonika o krivičnom postupku i uputi je Evropskoj komisiji, sa posebnim akcentom na produženje maksimalnog roka trajanja pritvora i povećanje sadašnje granice od tri godine za najteža krivična djela.
- Minisitarstvo pravde se zadužuje da ovu inicijativu dostavi Evropskoj uniji kao dopunu već dostavljenog Nacrta izmjena ZKP-a sa obrazloženjem - dodaju iz Vlade.
Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.&nbsp;
- Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka - kazali su iz Vlade.
Vijeće je pozvalo Ministarstvo pravde da do oktobra intenzivira aktivnosti na donošenju zakona o oduzimanju imovinske koristi stečenu kriminalnom djelatnošću i drugih srodnih zakona ključnih za borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- Vijeće predlaže Ministarstvu finansija da, u saradnji sa Evropskom komisijom, počne pripremne aktivnosti na formiranju posebne finansijske agencije, koja bi imala zadatak da vrši suštinsku i nezavisnu kontrolu finansijskih iskaza i izvještaja.
Na sjednici su jednoglasno usvojeni i Izvještaj o radu Vijeća za nacionalnu bezbjednost od 15. maja do 31. decembra 2024, kao i Izvještaj o radu Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi (BOK) od 7. juna do 31. decembra 2024. godine, čime je potvrđena ključna uloga BOK-a u usklađivanju aktivnosti ANB-a, MUP-a i Ministarstva odbrane.
- Rrazmatrana su i druga tekuća pitanja iz djelokruga rada Vijeća. Zaključeno je da Vijeće u užem sastavu zasijeda u petak, 25.jula, kako bi se razradili konkretni operativni koraci juče usvojenih mjera - najavili su iz Vlade.

Predložen hitan veting nosilaca pravosudnih funkcija, do oktobra zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Veoma je loše to što je u Crnoj Gori kompletan bezbjednosni sektor pod kontrolom jedne ne baš velike političke partije, rekao je u informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović. Dodaje da ta partija ima nesporni legitimitet, ali da je riječ o veoma maloj političkoj stranci.
Demokratska Crna Gora, smatra on, pokušava sve segmente bezbjednosti kojim upravlja da učini svojim vlasništvom i da postavi svoje ljude na sve ključne pozicije.
- To je prvo urađeno sa policijom, Ministarstvom unutrašnjih poslova, a sada se to pokušava uraditi, po svaku cijenu i sa Vojskom Crne Gore. To je loše, veoma loše - dodaje Vujović.&nbsp;
Bezbjednosni sektor je, kaže prilično oštećen i očigledno već nesposoban da odgovori povećanom kriminalitetu i sukoba između nekoliko kriminalnih klanova.&nbsp;
- Crna Gora sve manje postaje bezbjedna zemlja, a građane je vjerovatno sve više strah s obzirom da se ubistva dešavaju na ulicama. Posljednje ubistvo se desilo u ulici u kojoj ja živim, tako da nije svejedno kad tokom dana vidite da se kriminalci međusobno likvidiraju po ulicama i okruženju gdje građani Podgorice žive - &nbsp;naglasio je Vujović.
Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost je zakazana kao pokušaj kontrole štete, kaže Vujović, nastale od strane premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Pokušali su da sporna pitanja otvore u prostoru koji, kako kaže, oni kontrolišu.&nbsp;
Vjeruje da ukoliko bi se o gorućim temama razgovaralo na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, na koju je pozvao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, Spajić i mandić bi izgubili kontrolu nad jednim dijelom procesa.
- Mislim da je gospodin Spajić veoma jasno i oštro, kao i pripadnici njegove političke partije, osudio napad na predsjednika Opštine Budva, gospodina Jovanovića, što nije slučaj sa Novom srpskom demokratijom, čiji su funkcioneri tukli gospodina Jovanovića, ili Demokratskom Crnom Gorom, koja bolje da nije izdavala saopštenje u kojem je navodno osudila napad na gospodina Jovanovića. Jasno se vidi pristrasnost &nbsp;i izbjegavanje jasne i oštre osude dijela vladajuće strukture, za razliku od Spajićeve partije, koja jeste osudila, ali s druge strane vjerovatno pokušava da pomogne Andriji Mandiću da umanji ogromnu štetu koja je nastala nasilnim ponašanjem funkcionera Nove srpske demokratije - rekao je Vujović.
Smatra da jedan od razloga nedolaska premijera na sjednicu Savjeta za bezbjednost i odbranu može da bude dogovor sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem.
- Drugi razlog možemo tražiti u izuzetno lošim odnosima između premijera i predsjednika države, koji nijesu sanirani iako su u koaliciji u Podgorici. Podsjetimo se, partija iza koje stoji Jakov Milatović, Pokret za Podgoricu je formirala vlast sa Spajićevim PES-om, te Mandićevom i Bečićevom političkom partijom. Očigledno to nije uticalo da se izgradi povjerenje između tih struktura, nego naprotiv, ono samo čeka trenutak kada će ponovo eskalirati - istakao je Vujović.
Na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu postignut je dogovor između vlasti i opozicije da se lokalni izbori održe u jednom danu 2027.godine, a takvo rješenje je, kaže on, pokušaj da se dođe do političkog optimuma.
- Lično bih volio i mislim da je najbolje za Crnu Goru, kad govorimo s aspekta izbornog procesa, da se on desi na jesen 2026.godine, kad se održava najveći broj lokalnih izbora, međutim, teško će se to ostvariti. S druge strane iako se desi da to bude u maju ili junu 2027.godine, ne mislim da je to potpuno neprihvatljivo, jer postignut je široki politički konsenzus, sve političke partije su stale iza toga. Drugo, motivacija za sve to je i u koordinaciji sa Evropskom unijom da se otvori prostor da Crna Gora bez održavanja i stalnih turbulencija koje proizvode izbori završi pregovore do kraja 2026. godine - naglasio je Vujović.
Period do 2027.godine je, kaže, za neke opštine predug, za druge prekratak, jer su samo prije nekoliko mjeseci, održani lokalni izbori u Nikšiću i Podgorici, dok će to za Šavnik biti osam ili devet godina iste vlasti.&nbsp;
- To sve nije dobro, ali postavlja se pitanje šta je alternativa, da samo idemo iz jednih u druge lokalne izbore, da se svi bavimo identitetskim pitanjima, da evropske integracije ostavimo u zapećku - istakao je Vujović.
Smatra da će se održavanjem izbora u jednom danu smanjiti zloupotreba biračkog spiska i duplo upisanih birača, odnosno seljenja birača iz jedne u drugu opštinu.
- Nije riješen problem birača van Crne Gore, i oni koji ih dovode moraće da ih disperzuju po cijeloj Crnoj Gori, a ne kao što je to bio slučaj, recimo, u Nikšiću, pa dovedete hiljade birača u jednu opštinu. To će na neki način biti ublaženo, ali ne riješeno - zaključio je Vujović. 
 
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAP8d1mYD6cE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost sazvana radi pokušaja kontrole štete

U zgradi Vlade u toku je sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koju je sazvao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Kako je najavljeno, Vijeće će analizirati bezbjednosnu situaciju u zemlji i efikasnost institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući i koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Na poziv premijera, sjednici prisustvuju i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladmir Novović, v.d. direktora policije Lazar Šćepanović, načelnik SPO Predrag Šuković.
Medijske kuće su obaviještene da će nakon sjednice biti izdato saopštenje za javnost.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je još 20. jula sazvao sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost zbog eskalacije nasilja na ulicama i sukoba kriminalnih klanova, koji su izazivali zabrinutost građana.
Iako je Milatović saopštio da je spreman da se sjednica održi u terminu koji odredi premijer, Spajić se nije odazvao pozivu, već je odlučio da za danas u 18 sati sazove Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje djeluje pod okriljem Vlade.&nbsp;

U toku sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, na kojoj će biti analizirana bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, biće održana danas.
Sjednicu je zakazao premijer Milojko Spajić, a iz Vlade je saopšteno da će biti analiza i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora.
Navodi se da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću.
Na sjednicu su pozvani i vršilac dužnosti direktora policije Lazar Šćepanović i načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost o bezbjednosnoj situaciji

Premijer Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, obratio se javnosti na konferenciji za medije sazvanoj poslije vanredne sjednice Vijeća za bezbjednost.
Na počeku, premijer se zahvalio medijima na korektnom izvještavanju nakon tragičnih događaja na Cetinju. Zahvalio se takođe i medicinskom osoblju Kliničkog centra i bolnice Danilo I na Cetinju.
- Radi se o medicinskom fenomenu, čovjeku sa evidentnim psihičkim problemom, ali i drugim komponentama, nekome ko je imao srca da ubije rođenu sestru, dvoje male djece- rekao je Spajić.
- Ovaj slučaj nema nikakve veze ni sa vjerskim i na nacionalnim obilježjima i molim da se stane sa dezinformacijama, jer ne postoji nikakav trag koji vodi ka tome, da je tuča izazvana nečim sličnim- izjavio je premijer.
Pohvalio je preko 150 policajaca iz svih gradova Crne Gore koji su došli na Cetinje i reagovali, dajući sve od sebe da bi se počinilac što prije priveo pravdi.
Spajić je govorio o neophodnoj saradnji Ministarstva zdravlja sa raznim resorima, kako bi se povezale baze podataka i pratila bolovanja, da se dobije zajednička baza podataka, psihijatrijskih slučajeva i ljudi koje bi policija obilazila, ako bi dobijala prijave za čudno ponašanje, za nošenje oružja, nasilno ponašanje i tako dalje. Zahvalio se u tom dijelu partnerima iz NATO-a koji su se stavili na raspolaganje, prenoseći iskustva koja imaju iz proučavanja problema sa PTSD-ijem.
- Imamo zaključke da ćemo usvojiti novi zakon, sada govorimo o legalnom oružju- da će ljudi imati vremena do 1. januara 2026. godine da prođu sve provjere po novom zakonu, i ako ne prođu provjere, gubiće dozvolu i zaplijeniće im se oružje. Ključna mjera, koja će omogućiti preispitivanje svih neophodnih provjera, ili pogoršanja mentalnog stanja, ostavićemo prostor mentalno zdravim ljudima da legalno drže oružje- saopštio je premijer.
- Nelegalno oružje, tu je situacija gora i mi već imamo jednu kampanju koja traje duže vremena, a sad će trajati dva mjeseca i ako u naredna dva mjeseca ko god posjeduje nelegalno oružje isto ne vrati, suočiće se sa drakonskim kaznama. Oni će završiti u zatvoru- izjavio je premijer na konferenciji.
I lovačka društva će prolaziti provjere. I oni imaju godinu dana vremena da pribave i obnove sve dozvole.
- Što se tiče sportsko-streljačkih organizacija, kojih ima previše, i koja se često, po operativnim podacima, koriste za regrutovanje i nabavku ilegalnog oružja, ja sam lično stava da privatna treba zabraniti, i da država bude jedina koja će biti vlasnik sportsko-streljačkih društava. Ali da radikalizujemo ljude i dajemo im ideje i mjesta gdje da kupuju oružje, nismo ludi da to radimo- kazao je premijer.
Poseban problem je brojnost u policiji, gdje se preko 1000 oprativaca i uniformi penzionisalo u prethodnoj godini. Istakao je da se tri generacije akademaca sa Policijske akademije nije zaposlilo, i oni će sada, kako kaže biti primljeni u službu.
- Mi ne radimo na politizaciji policije. Ubijeđen sam da ćemo primiti svakoga ko prođe uslove, bezbjedonosnu i psihijatrijsku provjeru- naglasio je Spajić.&nbsp;
Govoreći konkretno o ubistvu na Cetinju, Spajić je rekao da je u tom trenutku u gradu, oko 18h bilo šest, možda deset policajaca, a trebalo je da dođe još patrola nakon 18h, da obezbijede drugu noć Nove godine, ali to samo naglašava da nam nedostaje ljudi, saopštio je Spajić.
Premijer je saopštio i da će otvoriti linije da građani mogu da anonimno prijave svakoga ko nelegalno posjeduje oružje.
Odgovarajući na pitanja novinara, Spajić je rekao da se već neko vrijeme radi na izmjenama Zakona o oružju koji je zastario, i da se posebno zahvaljuje nevladinim organizacijama i fizičkim licima, čije će sugestije biti uvažene.
Osvrnuo se i na mali broj saobraćajaca na putevima, koji se mora povećati,, kao i potrebu uvođenja nove pozorničke dužnosti, gdje će se proaktivno djelovati.&nbsp;
Premijer Spajić negirao je da se na sjednici Vijeća govorilo o ostavkama odgovornih ljudi.
-Ja lično osjećam odgovornost svakoga dana i ličnu i moralnu i teško mi padaju ovakave stvari, i kao roditelju kad se ugase nevini životi i dva mlada života- rekao je premijer osvrćući se na pitanje odgovornosti.
Spajić je rekao da neće biti prečica što se tiče nedovoljno obučenog kadra. Očekuje da će nove kolege proći sve obuke i moći da se uključe u rad trenutnih jedinica.&nbsp;
Moli za razumijevanje od građana da pristanu na pretrese koje Vlada planira, vezano za nelegalno oružje i da ne shvate to kao da su obilježeni za članove OKG-a, već da su do policije stigle određene informacije koje treba provjeriti.
Na pitanje novinara zašto se nije učinilo više kada se znalo da je ubica psihijatrijski slučaj, i imao terapiju, a da nije poslat u ustanovu, Spajić je rekao da to pitanje treba postaviti ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije. On je saopštio i da je policija devet puta razgovarala sa osumnjičenim za zločin na Cetinju oko oružja, to je procedura koja je, po njemu, predugo trajala.&nbsp;
Premijer je saopštio i da će Specijalna jedinica biti gro novog voda koji će postojati za ove situacije.
Upitan da li će tražiti smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao je da treba da se osjeća moralna odgovornost, ali je izbjegao direktan odgovor.
- Ja ne prebacujem nikada greške na ljude ispod sebe, preuzimam punu odgovornost za sve što se dešava u CG. Pa ako građanima to ne odgovara mogu se izjasniti na izborima kako smo ili nijesmo radili. Kroz metodologiju rada ministara ćemo razmotriti rad ministara pojedinačno. Da ne radimo neke brze poteze sada, nego kad se podvuče crta- kazao je on.&nbsp;
Naveo je i da je poznato ko je pogrešno dojavio policiji lokaciju kafane u kojoj se desila prva pucnjava i pojasnio da se radi o svjedoku koji je bio u stanju šoka i zabune.
- Mi treba policiju da podržimo u jednom ovakvom trenutku, moramo da je njegujemo kao instituciju, ona je gažena u prethodnom periodu- izjavio je Spajić odgovarajući na pitanje novinara da li ima pohvale za policiju koja je šest sati tražila jednog čovjeka na Cetinju.
- Sva ubistva su počinjena u 20 i nešto minuta. To je bio cunami nasilja koji je zadesio Cetinje- rekao je Spajić.
Odbio je da odgovori na ponovno pitanje novinara da li će tražiti ostavku ministra Šaranovića, ne samo zbog ubistva na Cetinju već i slučaja Balijagić. Ipak je naglasio da je nakon slučaja Balijagić bilo ostavku u bezbjedonosnom sektoru.
Na pitanje novinarke da li zna koliko je ljudi u njegovom ili obezbjeđenju njegovog kabineta, s obzirom na to da je policije na ulicama nedovoljno, Spajić ju je uputio da zatraži slobodan pristup informacijama za odgovor na to pitanje.
Izjavu ministra Šaranovića da ''svi treba da se vratimo normalnom životu'' okarakterisao je kao nesrećnu i dodao da on lično ne može da se vrati normalnom životu.

Spajić: Usvajamo novi Zakon o oružju, drakonske kazne za sve koji ga ne poštuju

Vijeće za nacionalnu bezbjednost Crne Gore tek je sada uputilo saopštenje sa sinoćnje sjednice koju je premijer Milojko Spajić hitno sazvao nakon ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića koji se povezuju sa kavačkim klanom, a koje se u sred dana desilo u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću.
Pored toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.
Sjednici, koja je završena sinoć oko 22 sata, pored članova vijeća prisustvovali su po pozivu: vrhovni državni tužilac Milorad Marković, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković, predsjednik Višeg suda Podgorica Zoran Radović, direktor Uprave policije Zoran Brđanin, v.d. pomoćnik direktora Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Lazar Šćepanović, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Todor Goranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fspajic-ovo-nije-trenutak-da-se-mjeri-bilo-cija-odgovornost-nedonosenje-prvostepenih-presuda-je-najveci-problem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U saopštenju Vijeća se navodi da je ova sjednica održana nakon najnovijih dešavanja povezanih sa sukobom između „škaljarskog“ i „kavačkog“ klana. U tom kontekstu, oni su ocijenili da je posljednjih deset godina, ovaj sukob između organizovanih kriminalnih grupa izazvalo opravdanu zabrinutost javnosti.
Vijeće je, kako je saopšteno, &nbsp;usvojilo ciljeve kako bi unaprijedilo bezbjednosnu situaciju i efikasnost institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
- &nbsp;Procjena bezbjednosnih strategija i operativnih mjera – Analizirani su dosadašnji pristupi i potrebna pojačanja u strategijama i operativnim kapacitetima. Identifikacija institucionalnih slabosti – Prepoznate su ključne tačke gdje saradnja između MUP-a, Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pravosuđa/pravosudnih organa treba biti ojačana. Postavljanje odgovornosti i prioriteta – Definisani su prioriteti i odgovornosti svakog sektora za efikasniju borbu protiv kriminala i zaštitu građana – ističe se u saopštenju.
Na kraju sjednice, Vijeće za nacionalnu bezbjednost je odredilo, kako su kazali, hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornosti nadležnim institucijama i pojedincima.&nbsp;
- Definisalo prioritete u alokaciji neophodnih resursa za unapređenje bezbjednosnog i pravosudnog sistema, utvrdilo neophodne inicijative prema zakonodavnoj grani vlasti, donijelo odluku o jačanju saradnje sa međunarodnim partnerima kako bi se poboljšala razmjena obavještajnih podataka, uvelo redovne izvještaje o napretku u implementaciji mjera za suzbijanje kriminalnih aktivnosti, uz redovne sastanke za praćenje rezultata - ističe se u saopštenju.
Službe bezbjednosti su, kako se dalje navodi, predstavile najnoviji izvještaj o aktivnostima kriminalnih klanova u Crnoj Gori i inostranstvu.&nbsp;
- Takođe, prikazano je trenutno stanje bezbjednosnih mjera u najugroženijim područjima i potencijalnim žarištima, kao i potrebne resurse za realizaciju budućih prioritetnih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala - dodaju u Vijeću.
Ministarstvo pravde, Vrhovno državno tužilaštvo, Vrhovni sud i Viši sud izvijestili su o procesuiranju članova organizovanih kriminalnih grupa, kao i o proceduralnim preprekama koje usporavaju proces donošenja pravosudnih odluka.
- Identifikovane su ključne tačke gdje se očekuju promjene i pojačanja u zakonodavnom okviru kako bi se poboljšala efikasnost pravosudnog sistema - poručuje se u saopštenju.
Vijeće, poručuju, ostaje posvećeno odlučnom djelovanju u borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju bezbjednosnih kapaciteta i saradnje sa međunarodnim partnerima, kako bi svaki građanin Crne Gore osjetio sigurnost i povjerenje u institucije.
- Kroz unapređenje saradnje svih nadležnih organa, sprječavaćemo eskalaciju kriminalnih aktivnosti i osigurati stabilnost i mir u našoj zemlji - zaključili su u saopštenju.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost odredilo hitne operativne mjere i jasno postavilo odgovornosti nadležnim institucijama i pojedincima

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon skoro četiri sata, ali se iz Vlade još niko, kao što je ranije najavljeno, ne oglašava.
Portalu ETV je rečeno da će se Vlada ovim povodom javnosti obratiti tek sjutra.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić sazvao je juče hitnu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost - nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom.&nbsp;
Osim toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Vlada će se oglasiti tek sjutra

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: vijece-za-nacionalnu-bezbjednost