Sprovođenje vetinga u pravosuđu bez izmjena ustava donošenjem zakona nije izvodljivo jer je prema najvišem pravnom aktu sudijska funkcija stalna i može se prekinuti samo u posebnim slučajevima, kazao je Radiju Crne Gore profesor Blagota Mitrić. Pojašnjava da je i do sada bilo mogućnosti da se nadgleda rad nosilaca sudsko-tužilačke vlasti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocijenjuje, zabrinjavajuće.
Da li se pravosudna reforma, odnosno takozvani veting, može sprovesti bez ustavnih promjena, pitanje je koje se posljednjih dana nametnulo u javnosti. Prema mišljenju Ministarstva pravde, taj proces se može realizovati kroz izradu zakona o spoljnoj procjeni integriteta sudija i tužilaca.
Bila bi, kako pišu mediji, formirana komisija koja bi provjeravala imovinu, životni stil i stručnost nosilaca sudsko-tužilačke vlasti.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, profesor Blagota Mitrić, za Radio Crne Gore pojašnjava da je prema Ustavu sudijska funkcija stalna, te da se ne može prekinuti donošenjem nekog zakona.
- Sudiji može prestati funkcija ostavkom, znači kada on to zatraži. Zatim kada ispuni uslove za starosnu penziju i treće ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Iz ovog proizilazi da nikakav zakon ne dolazi u obzir sa kojim bi se uskratila stalnost suijske funkcije, njegova nezavisnost i samostalnost- rekao je Mitrić.
Rad sudija i do sada je bio pod lupom, ističe Mitrić, tako da veting u tom smislu nije neophodan.
- Nadgledaju rad pojedinih sudija preko takozvanih sudijskih inspekcija i tako dalje, a trebalo je to Ministarstvo pravde, ne znam koji već organ, odmah da provjeri. Stručnost, znanje, profesionalnost, moralnost, što god će, onih sudija koji se za tri godine nisu donijeli prosim- istakao je Mitrić.
Da je veting potreban i to bez izmjena ustava, ali da se sa njime kasni, ocijenila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu.
Za televiziju Vijesti je sopštila da je stanje u pravosuđu zabrinjavajuće.
- Mislim da je to jedan od najvećih prioriteta koje nove vlasti nisu isporučile, a obećale su građanima, jer vi prosto kada vidite šta se sve dešava sa raznoraznim sudskim postupcima, na kraju krajeva građani to kao pojedinci najbolje znaju na nekim svojim primjerima i prosto vidite da nema te pravde, ona nije isporučena- rekla je Mrdović.
Podsjetimo, Vladin predlog za promjenu ustava u Skupštinskoj je proceduri od aprila.
Predložena promjena se, kako je ranije saopšteno, odnosi i na odredbe amandmana 8 i 9, kojima se uređuje sastav Sudskog savjeta i odlučivanje ministra pravde u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Za ustavne promjene potrebno je da glasa dvije trećine, odnosno 54 poslanika u parlamentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Može li veting u pravosuđu bez ustavnih promjena?

Uprkos činjenici da je poljuljano povjerenje u sudstvo, jednoglasan je stav da se ne smije dozvoliti da političari ugrožavaju nezavisnost crnogorskog pravosuđa.
– Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji s Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Model će biti usklađen s Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka – navedeno je, između ostalog, u saopštenju nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Advokat Miloš Vuksanović smatra da zaključci koje je donijelo Vijeće za nacionalnu bezbjednost predstavljaju, prije svega, politički neprimjeren i "diletantski pritisak izvršne vlasti na pravosudne organe, kako na sudove, tako i na tužilaštvo".
– Umjesto da se odgovornost za eskalaciju nasilja i porast kriminalnih djela sagleda u okviru nadležnosti organa bezbjednosti i izvršne vlasti, ovakvim izjavama se odgovornost pokušava prebaciti na sudsku vlast i to na način koji je krajnje neprimjeren u demokratskom društvu zasnovanom na podjeli vlasti. Riječ je o klasičnom političkom spinu – pokušaju da se pred javnošću stvori privid odlučne borbe protiv kriminala, dok se suštinski izbjegava preispitivanje sopstvenih propusta u radu policije, tužilaštva i bezbjednosnih službi. Umjesto stvarnih, planskih i sistemskih reformi, šalje se poruka koja više liči na prijetnju nego na argumentovan i promišljen plan djelovanja. Očekujem i od pravosudnih institucija i od profesionalnih udruženja, posebno Udruženja sudija i Sudskog savjeta, da na ovakav pritisak odgovore odlučnije, a ne tek deklarativno i stidljivo, jer je očigledno da se i u njihovim reakcijama prepoznaje strah i uzmicanje pred ovako grubim miješanjem izvršne vlasti u rad sudova i tužilaštva – kazao je Vuksanović za "Dan".
Nezavisno pravosuđe temelj svake države
Prema riječima advokata Vuksanovića, izvršna vlast bi trebalo da jača institucije sistema umjesto što otvoreno prijeti sudijama.
– Očekivati od pravosuđa brže i efikasnije postupanje, dok mu se istovremeno uskraćuju resursi, a šalju prijetnje masovnih smjena i provjera imovine bez jasnih kriterijuma, predstavlja neozbiljan i opasan pristup. Takvi zaključci mogu dugoročno nanijeti veću štetu vladavini prava i povjerenju građana u pravosuđe nego sama prijetnja kriminalnih aktivnosti. Izvršna vlast bi, umjesto ovakvih javnih pritisaka, trebalo da svoje napore usmjeri na jačanje institucija sistema, stvaranje boljih uslova za rad sudova i tužilaštava, te dosljedno sprovođenje zakona kroz organe koji su za to i nadležni. Nezavisno i odgovorno pravosuđe je temelj svake države zasnovane na vladavini prava, a ovakvi potezi izvršne vlasti idu upravo u suprotnom pravcu – upozorio je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, prijeti opasnost od ugrožavanja vladavine prava.
– Političke poruke koje stvaraju atmosferu linča u odnosu na sudije, predstavljaju opasniju prijetnju po vladavinu prava od same eskalacije kriminalnih aktivnosti, jer urušavaju temeljnu nezavisnost sudske vlasti. Umjesto jasnih dokaza o zloupotrebama unutar pravosuđa, za koje već postoje disciplinski i etički mehanizmi razrješenja i odgovornosti, nosioci najviših izvršnih funkcija stavljaju ‘mač nad glavom‘ cijelom pravosuđu, izjednačavajući časne i stručne sudije s eventualnim pojedincima koji ne zaslužuju da budu u sistemu. Ovakav način najavljene ‘reforme‘ više liči na ‘vitrinizaciju‘ nego na stvarni veting – to je još jedno uljepšavanje fasade bez stvarnog rješavanja problema. Najbolji primjer za to je činjenica da se godinama govori o izgradnji posebne zgrade za Specijalno državno tužilaštvo i hvale ultramoderne spoljne fasade za zgradu Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda, dok su unutrašnji uslovi rada tih institucija više nego katastrofalni. Ko god je makar jednom kročio u te prostorije, zna da je teže izbjeći saplitanje o gomile predmeta i kopir-aparate nagurane po hodnicima, nego privesti kraju jedan složen krivični postupak. U svakom smislu se misli samo na fasadu – na vanjski izgled i privid reforme – dok suština ni ne postoji, niti se prepoznaje neko ko je spreman da sistemski i ozbiljno pruži stvarnu podršku pravosuđu. Oni koji šalju ovakve poruke očigledno nemaju uvid u realno stanje u kojem pravosuđe funkcioniše – od hroničnog nedostatka kadrova, loših prostornih i tehničkih uslova rada, do nedostatnog i obeshrabrujućeg materijalnog položaja sudija i tužilaca, koji nose ogromnu odgovornost u sve složenijem krivičnopravnom ambijentu – istakao je Vuksanović.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić oglasila se prekjuče povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, navodeći da je sudstvo spremno na objektivan i stručno sproveden svaki proces provjere integriteta i profesionalnosti, ali ne i na političko-medijski ili bilo koji drugi sličan populističko-interesni proces selekcije.

Vuksanović: Umjesto da sprovede reforme, vlast poziva na linč sudija

Iako veting nije utemeljen u Ustavu, vlast u Crnoj Gori najavljuje njegovo hitno uvođenje, ciljajući sudije, tužioce, pa čak i advokate. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručuje da je sudstvo spremno na provjeru integriteta, ali samo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka.
Da li se veting koristi kao političko oružje i da li je cilj reforma ili kontrola nad pravosuđem?
<h2>PARTIJSKA PRAVDA</h2>
Kad ne znaš ko je kriv, sudi sudu. Ako ne znaš šta je problem, uvedi veting. A ako veting nemaš – izmisli ga.
Izvršna vlast u Crnoj Gori optužuje pravosuđe za pogoršanu bezbjednosnu situaciju. Vijeće za nacionalnu bezbjednost najavilo je da će Ministarstvo pravde hitno pripremiti model za uvođenje vetinga u pravosuđu — uprkos činjenici da za to ne postoji osnov.
Dugogodišnji univerzitetski profesor, Čedomir Čupić, objašnjava da su sudije, poput svih građana, podložne preispitivanju u slučaju da nešto rade nezakonito ili zloupotrebljavaju položaj. Međutim, kaže da je to posao tužilaštva, a ne izvršne vlasti.
- Veting se sprovodi poslije revolucija, poslije velikih dramatičnih promjena poredaka. Veting u jednoj demokratskoj zemlji, u kojoj se vrši smjena vlasti posle izbora, je nešto što je nedopustivo. Jedan od demokratskih uslova odnosi se na podjelu vlasti - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Jedina, koja je potpuno nezavisna, odnosno, treba da bude nezavisna, je sudska. Zakonodavna i izvršna vlast su povezane, zato što većina u parlamentu bira vladu i uvijek stoji iza vladinih predloga. U nekim situacijama to bude i vrsta ucjenjivačkog odnosa. Međutim, dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što je nedozvoljeno - kazao je Čupić.
Iako je jasno da je sprovođenje bilo kakve mjere koja nije predviđena zakonom – nezakonito, a dobri pravnici znaju da u pravnom smislu, to može predstavljati prekoračenje ovlašćenja, zloupotrebu položaja ili povredu ustavnog načela zakonitosti - vetinguju demokrate, policiju, vojsku, sud – pa i buduće sudije.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, targetira kandidatkinju za Ustavni sud Mirjanu Vučinić, jer je bila advokatica firme Bemax.
Reagovali su iz Advokatske komore Crne Gore. Zabrinjava ih, kažu, što Koprivica, bez ikakvog utemeljenja vrlo olako, daje vrlo oštre kvalifikacije prema pojedincima, fizičkim i pravnim licima.
- Poređenja radi, kod obavljanja ljekarske profesije, ljekar ne bi smio, odnosno trebao pružiti ljekarsku pomoć pacijentu koji je iz nekog razloga u nemilosti gospodina Koprivice ili o tom pacijentu ima negativan stav i mišljenje, iz razloga poznatih samo njemu, a što je apsurdno i bespredmetno dalje komentarisati - kazali su iz Komore.
I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović brani svoj izbor i poručuje Koprivici da pravda neće biti u rukama političkih stranaka.
- Kada pravnik u vladi targetira advokata samo zato što je radio svoj posao, vidimo istu političku hajku iz prošlosti. A mislili smo da smo s tim završili. Svaki građanin po zakonu ima pravo na advokata. Svaki advokat ima pravo da radi svoj posao po zakonu, bez straha i bez etiketa - napisao je Milatović na mreži X.
<h2>Piperović: Političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak</h2>
Pojedini pravni stručnjaci, poput advokata Zorana Piperovića, idu korak dalje. Tvrdi da političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak.
- Neki poslanici Demokrata dobijaju odluke od nekih državnih organa iz sistema pravosuđa. Ja znam recimo, ja znam lično, rečeno mi je ko iz Ustavnog suda dostavlja odluke Momu Koprivici. Dakle, imate iz raznih resora da se Demokratama, ne znam ni još kome sve, dostavljaju odluke, pa onda to uzmu poslanici. Možete zamisliti državu u kojoj poslanik ima sudsku odluku, tužilačku odluku, odluku Ustavnog suda, da on to politički problematizuje. Pa on pođe u Skupštinu i maše i komentariše i kaže – neće više ovo moći, mi ćemo te sudije da vetingujemo sve. Da li znate zemlju u kojoj se to radi? Da li vi znate da su to stvari za koje se u ludnicu ide, da daš nekome u zakonodavnom organu sudsku odluku, da taj parlamentarac iz Skupštine komentariše i da prijeti sudijama, tužiocima, ustavnome ne znam kome sve. Pa to ne postoji - kazao je Piperović.
Podsjećamo, Koprivica je i ranije u više navrata javno targetirao Bemax, jednu od najvećih privatnih kompanija u zemlji, pokušavajući da političkim pritiskom natjera poresku upravu da retroaktivno djeluje i interveniše protiv firme koja redovno izmiruje obaveze i nosi crnogorsku građevinsku industriju na leđima, a sve po njegovim političkim procjenama – mimo zakona i tržišne logike.
Stoga, smatraju sagovornici TVE, nameće se pitanje - da li se veting koristi kao sredstvo pritiska - da li Koprivica zapravo poručuje sudstvu i tužilaštvu – evo vam meta, znate šta vam je činiti… a ako se ne povinujete – slijedi veting, a možda i javna diskvalifikacija i politički obračun.
Jer, ako se u obzir uzmu ocjene struke, pravnika koji su karijeru gradili u institucijama posvećenim zaštiti zakonitosti, a ne na partijskim govornicama, onda je jasno: veting, kakav političari danas zagovaraju, nije zakonski alat.
To potvrđuju i iz Udruženja sudija, koje je poručilo da ne bježe od provjera, ali odbacuju neutemeljena etiketiranja i politizaciju pravosuđa.
Slično je poručila i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić. Saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta - veting u okviru zakona i ustava, ali ne i na ucjene i pritiske.
Pavličić je istakla da sudska vlast nije protiv reformi, već da mora biti ravnopravan i neizostavan partner u svakom procesu, jer istinsko partnerstvo ne može postojati ako se sudstvo izopšti iz komunikacije.
Takav stav iznijela je i mjesec ranije.
<h2>20. jun 2025</h2>
- Ja nemam problem i ne želim da diskutujem sa populističkim pričama političara koji svaki svoj nastup počinju i završavaju tvrdnjom da je sudstvo rak rana sistema i da ga treba vetingovati. Ne možemo sprovoditi veting sudija onako kako to nekome trenutno odgovara, već isključivo u skladu sa standardima. Prvi preduslov je promjena Ustava, pa donošenje posebnog zakona sa ustavnim garancijama. Mislim da je to više neka priča kojom se popunjavaju praznine u medijima - kazala je Pavličić ranije.
A upravo to "popunjavanje praznina" – bez ustava, bez zakona, bez garancija, sve češće prerasta u praksu.
U zemlji koja teži da izgradi pravnu državu, selektivna primjena zakona već je ozbiljan problem, ali je još opasnija situacija u kojoj se zakoni oblikuju prema političkim interesima.
Kad pravni osnov izostane, ostaje samo pravda po partijskoj mjeri — i sistem u kojem je politička volja iznad zakona.

Piperović: Političari iz redova Demokrata iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke koje potom koriste za politički pritisak

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta i profesionalnosti nosilaca pravosudnih funkcija, ali isključivo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka, medijskih kampanja i jednostranih odluka.
- Sudstvo Crne Gore nije protiv provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Naprotiv, otvoreni smo za svaki reformski proces koji doprinosi jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe i ukupnoj stabilnosti države – poručila je Pavličić.
Komentarišući zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koji predviđaju uvođenje vetinga u pravosuđu, Pavličić je upozorila da takve inicijative, bez konsultacija sa sudskom vlašću, otvaraju brojna ustavnopravna pitanja i prijete da dovedu do institucionalne disfunkcionalnosti.
- Kao predsjednica najvišeg suda i čelnica sudske vlasti u Crnoj Gori, smatram da se pitanja ove prirode i težine ne mogu i ne smiju rješavati ishitrenim, jednostranim potezima, van institucionalnog okvira i bez uvažavanja Ustavom utvrđene podjele vlasti – istakla je ona.
Pavličić je naglasila da se sudska vlast ne protivi reformama, ali da mora biti uključena kao ravnopravan partner u svakom procesu.
- Sudska vlast nije prepreka vetingu, niti bilo kojoj reformi. Ona je njihov nužan i legitiman partner. No, istinsko partnerstvo ne može se graditi izopštavanjem sudstva iz komunikacije - navela je.
Predsjednica Vrhovnog suda je ocijenila da je neprimjereno i neoprezno povezivati sudstvo sa organizovanim kriminalom bez uvida u sudske podatke i statistiku.
- Smatram da je neprimjereno povezivati rad sudova sa ubistvima izvršenim na organizovani način, a posebno bez uvida u podatke iz nadležnosti sudova koji postupaju u više od 160 hiljada predmeta - upozorila je Pavličić.
Ona je podsjetila da su međunarodne institucije, poput Venecijanske komisije, GRECO-a i Evropske komisije, jasno stavile do znanja da veting mora biti vremenski ograničen, zakonski utemeljen i sproveden uz poštovanje svih pravnih standarda.
- Svaka odluka o utvrđivanju integriteta mora proći kroz transparentan i zakonima zasnovan postupak, prvo na nacionalnom, a zatim i na međunarodnom nivou - naglasila je ona.
Govoreći o rezultatima sudstva, Pavličić je ukazala da su u prvoj polovini godine postignuti značajni pomaci, posebno u procesuiranju organizovanog kriminala i korupcije.
- Donijeli smo 30 prvostepenih presuda iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, organizovali 38 suđenja u jednom danu u Višem sudu, i imamo prvu pravosnažnu presudu u regionu koja uključuje kriptovanu komunikaciju - navela je.
Na kraju, pozvala je izvršnu i zakonodavnu vlast da odmah otvore dijalog sa sudstvom i time omoguće ustavno zasnovan i inkluzivan proces reforme.
- Svako drugačije postupanje je protivustavno i nelegitimno i može proizvesti dalekosežne posljedice za koje sudska vlast ne može nositi odgovornost - poručila je Pavličić.

Pavličić: Sudstvo spremno na veting u okviru zakona i Ustava ali ne i na ucjene i pritiske

Dok episkopi i sveštenici Srpske pravoslavne crkve, kako navodi Građanska inicijativa “21. maj”, javno vode kampanju za rehabilitaciju četničkog pokreta i šire velikosrpski nacionalizam i mržnju, crnogorsko tužilaštvo uglavnom ćuti ili se oglašava nenadležnim.
U saopštenju GI “21. maj” oštro se kritikuje nedjelovanje državnog tužilaštva u slučajevima govora mržnje, ističući da “čak ni otvorena afirmacija ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, kao ni simpatije prema akterima agresorske beogradske politike iz devedesetih, nisu bile dovoljan povod za institucionalnu reakciju”.
- Način na koji se crnogorski tužioci odnose prema političkim krivičnim djelima postao je primjer institucionalnog oportunizma i otvorenog podilaženja interesima Srpske pravoslavne crkve i aktuelne izvršne vlasti - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz ove građanske inicijative podsjećaju da se takvim pristupom direktno ignoriše član 7. Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje širenje mržnje i netrpeljivosti, kao i član 370. Krivičnog zakonika, koji se odnosi na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
- To samo potvrđuje tvrdnju da je vladavina prava u Crnoj Gori postala nezamisliva bez sveobuhvatnog vetinga i reizbora u pravosuđu i javnoj upravi - navode u saopštenju.
Na kraju, GI “21. maj” poručuje da je Crnoj Gori potrebna institucionalna obnova i profesionalizacija, uz kadrove koji će pošteno, hrabro, nepristrasno i stručno raditi svoj posao – bez obzira na političke ili crkvene pritiske.

GI 21. maj: Ćutanje tužilaštva na četničku propagandu pokazuje institucionalno podilaženje SPC i vlastima

Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225, a na doktorskim studijama 130 mjesta – odlučeno je danas na sjednici Upravnog odbora kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, saopštili su iz ove institucije.
Naveli su da će konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore biti raspisani u ponedjeljak 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, dok će naknadno biti raspisan konkurs za doktorske.
“Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – interdisciplinarni akademski program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i primijenjeni multidisciplinarni program Informaciona bezbjednost,” navodi se u saopštenju.
Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije, tvrde, biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine, ističu sa UCG. Na sjednici su razmatrana i druga pitanja iz domena redovnog poslovanja Univerziteta, zaključuje se u saopštenju.

UCG: Za master 2.010 mjesta, 1.225 za specijalističke i 130 mjesta za doktorske studije

Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Đokaj poručio je na današnjoj pres konferenciji da je krajnje vrijeme da se završi višegodišnji proces razgraničenja između Glavnog grada i Opštine Tuzi, ističući da očekuje veću institucionalnu odgovornost svih uključenih strana.
- Ovaj proces traje već skoro sedam godina i moramo ga shvatiti ozbiljnije. Mislim da je dosta bilo bježanja od institucionalne odgovornosti. Tražim da se glasnije čuje zahtjev za odgovornošću od strane svih predstavnika, posebno Glavnog grada, jer moramo ići korak po korak – a prvi i najbitniji korak je dogovor oko formule podjele imovine - kazao je Đokaj.
Podsjetio je da je početkom godine održan sastanak sa predstavnicima sve tri lokalne samouprave – Podgorice, Tuzi i Zete – na kojem je dogovorena dinamika rada odbora i izražena volja svih strana da se proces završi efikasno.
- Najveća problematika je podjela imovine, kako pokretne, tako i nepokretne. Predstavnici opštine Tuzi su zatražili 15 odsto imovine Glavnog grada, pozivajući se na teritorijalni obuhvat iz vremena zajedničke opštine. Za ovakav zahtjev potrebno je vrijeme i analize, ali ne možemo u nedogled odlagati donošenje odluka - naglasio je on.
Đokaj je upozorio da aktuelni protesti u Zeti i Tuzima, na granicama lokalnih samouprava, direktno pokazuju posljedice neefikasnosti rada organizacionog odbora.
- Nakon nekoliko pokušaja da održimo sastanke tokom ljeta, i dalje nismo dobili konkretan odgovor. Ako predstavnici lokalnih samouprava ne pokažu spremnost, Ministarstvo javne uprave će obavijestiti Vladu o trenutnom stanju, a dalje je na Vladi da odluči da li će se ići u arbitražu ili ne - saopštio je državni sekretar.

Đokaj: Krajnje vrijeme za razgraničenje Podgorice i Tuzi

U Bijelom Polju je u toku sjednica kolegijuma predsjednika Skupštine opštine, na kojoj je, prema saznanjima TV Vijesti, dogovoreno da se Skupština sastane 2. oktobra 2025. godine kako bi odbornici raspravljali o prijedlogu za oduzimanje nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu. Dok je dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke.
Savjet javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju nedavno donio je odluku da se ime Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade "Risto Ratković" čime su, kako su naveli simbolično željeli da se ograde od bivšeg dobitnika.
Karadžić je nagradu "Risto Ratković" dobio 1993. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.

SO Bijelo Polje će 2. oktobra raspravljati o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Ministar odbrane Dragan Krapović zaprijetio je na pres konferenciji održanoj danas u Vili Gorici, portalu Standard, nakon što smo ga upitali za komentar o njegovom eventualnom odlasku iz Vlade, nakon najavljene rekonstrukcije.
Na postavljeno pitanje Standarda, Krapović je rekao da pojedini mediji imaju “hibridne konstrukcije i narative sa jasnim ciljevima” i da se ne može upuštati u takve, kako je naveo, “politički motivisane konstrukcije”, te da je to pitanje za premijera Spajića.
Očigledno uzrujan zbog postavljenog pitanja, Krapović nije propustio priliku da ponovo zaprijeti novinarima i u ovom slučaju konkretno portalu Standard, navodeći da će nakon septembra, kad bude sve jasnije po pitanju rekonstrukcije, ocijeniti i kredibilitet naših pitanja i rada našeg medija, te da će to biti pod posebnom pažnjom javnosti?!
- Ono što je jasno jeste da o izboru ministara Demokratske Crne Gore neće odlučivati niko van Demokratske Crne Gore. Dakle, niko sa strane neće odlučivati da li će se desiti rekonstrukcija na ovaj ili onaj način, već isključivo ono što bude politički dobro - rekao je Krapović.
S obzirom da smo osam dana čekali na odgovore na pitanja o boravku njegove supruge u Njujorku i o čijem je trošku ona tamo boravila, od Krapovića smo tražili da na pres konferenciji odgovori na ovo pitanje.
Krapović je odgovorio da ne želi da daje negativne odgovore na pitanja, te da ima pravo da ih ignoriše, dodavši da ona tamo nije boravila o trošku države, kao što niko iz njegove porodice nikad nije.

Krapović tvrdi da će o njegovom odlasku iz Vlade odlučivati isključivo DCG, pa zaprijetio Standardu zbog postavljenog pitanja

&nbsp;,,Ako dođu Demokrate na vlas nama će ljepota bit ha-ha-ha-ha-ha...” &nbsp; &nbsp;,,Jes, brale sve će ih pohapsit nova vlast.” &nbsp;,,Sve se mijenja brate a da to je drugi život...” Manje od dva sata prije zatvaranja biračkih mjesta 30. avgusta &nbsp;2020. godine ovako su razgovarali preko Skaj aplikacije dvojica škaljaraca koji imaju i svoju šifru i svoje nadimke: jedan je ,,Čečen” a drugi se pojavljuje sa dva nadimka – ,,Cunami” i ,,Barlemos”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915190932_6d188ea80314a608ffc057b0c96591ac9b692859c67368f454fb983f8f9ec7a8" data-rendition-name="original" width="725" height="483" loading="lazy" alt="NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović"> <figcaption>NESPORNA PODRŠKA DEMOKRATAMA: Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD ,,ŠKALJARCI” POMOGNU ZA IZBORE Oba su identiteta sada poznata, od kako je Europol Specijalnom državnom tužilaštvu &nbsp;dostavio Skaj prepiske i razotkrio identiete skrivene iza šifri. Čečen je Emil Tuzović, koji se tada nalazi u zatvoru u Ukrajini zbog pokušaja ubistva Radoja Zvicera i komunicira sa Stefanom Đukićem-Mandićem koji najčešće koristi nadimak ,,Cunami”. &nbsp; Iz presretnute komunikacije dvojice uticajnih škaljaraca jasno se vidi da su bili žestoki protivnici tadašnje vlasti. I da su jedva čekali da se osvete svojim progoniteljima iz policije, specijalnog tužilaštva i sudstva. &nbsp; Tako, škaljarac Tuzović govori da bi bilo dobro kada dođe do promjene vlasti mnoge lišiti života, pominjući pri tom ,,Veljovića, Medenicu, Lazovića i Katnića”, koje bi, kako navodi, trebalo “sve odrati najedno”. &nbsp; Osim želje za likvidacijom ljudi iz tužilaštva ili policije, Skaj komunikacija veoma jasno otkriva da su uticajni i moćni škaljarci bili – pred izbore avgusta 2020. godine - maksimalno angažovani za interese opozicije, preciznije - Demokrata Aleske Bečića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250915190936_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske'> <figcaption>PLANOVI ,,ŠKALJARACA": Ilustracija Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ČITAVA FAMILIJA ZA DEMOKRATE... Emil Tuzović otkriva prijatelju iz škaljarskog klana da mu je ,,buraz, familija čitava glasala za Bečića” i da su ,,slikali listiće”. Stefan Đukić-Mandić odgovara da ne voli baš Demokrate, ali je ,,bolje svako no ovi” (misleći na aktuellnu vlast). &nbsp; &nbsp;- No, ovi nam *ebaše majku, Veljović, Medenica, Katnuć, Lazović – požalio se Đukić-Mandić, alijas ,,Cunami”. &nbsp; Njegov prijatelj iz daleke Ukrajine tada upućuje zlokobno obećanje: ,,… da ih karamo kad padnu uz Božju pomoć… sve odrat najedno *ova mi spakovaše čorbu dok bijahu na vlast…” Potom Emil Tuzović otkriva ključni detalj. &nbsp; -Brate, onaj Aleksa Bečić ti je profov čovjek- poručio je iz zatvora u Ukrajini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250915190936_0f17e17fbc4e62c4f19d5ea157470d98db01e32a6cdef6d4f3d270328f081d8c" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište "> <figcaption>OPASAN ČOVJEK: Saša Boreta dolazi na ročište(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA SAŠE BOROTE &nbsp; Kada Tuzović govori da je Aleksa Bečić, citiramo, ,,profov čovjek” onda misli na - Sašu Boretu, Budvanina sa podebljim dosjeom. &nbsp; Boreta je svojevremeno osuđen na 30 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo i organizacije likvidacije policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića kao i pokušaja reketiranja suvlasnika hotela Splendid Žarka Radulovića. Tuzović veliča kriminalni potencijal &nbsp;Borete, navodeći da je ,,odrao” ko zna koliko ljudi, kao i da je sposoban koristiti razne vrste oružja i eskplozivnih sredstava. &nbsp; Prema operativnim podacima, Boreta je jedan od vođa organizovane kriminalne grupe zvane ,,Budvnska” poznate po vezama sa brojnim sumnjivim biznismenima, po nasilništvu, uplivu i kontroli lokalne vlasti u Budvi, ali čvrstim vezama sa Srpskom pravoslavnom crkvom. &nbsp; Televizija E, ali i brojni crnogorski mediji, objavili su niz Skaj prepiski članova škaljarskog klana u kojima se pokazuju veze te kriminalne grupe sa Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; &nbsp;OPTUŽUJUĆE KOMUNIKACIJE &nbsp; Od komunikacije braće Janka i Vladimira Vukadinovića, do komunkacije Vladana Radomana i bivšeg šefa škaljaraca Jovice Vukotića na Cetinju, kada Radoman, 29. avgusta 2020. godine obavještava Vukotića da je u Prijestonici obezbijedio 300 glasova za čelnika Demokrata Bečića. &nbsp; U istom pravcu je i komunikacija između Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe koji dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. &nbsp; Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250915190944_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPTUŽUJUĆE PREPISKE BEZ ODGOVORA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>OPTUŽUJUĆE PREPISKE: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Samo godinu nakon izbora, oktobra 2021. Kažanegra je, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisao Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – ogorčeno je pričao Kažanegra svom prijatelju iz Ure. &nbsp;&nbsp; POLICIJSKA I TUŽILAČKA SELEKCIJA &nbsp;&nbsp; Skaj komunikacija koju je Europol dostavio Specijanom policijskom odjeljenju na čijem je čelu Predrag Šuković, kao i Specijalnom državnom tužilaštvu kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - otkrivaju brojne veze između ,,škaljaraca” i Demokrata Alekse Bečića. &nbsp; Istovremeno, mjere tajnog nadzora koje je svojevremeno odobrio Viši sud u Podgorici da bi se pratile aktivnosti OKG Budvanska, pokazuju da su postojale čvrste konekcije i komunikacije, ali i poslovni aranžmani između istaknutih članova ,,Budvanske” i nekih funkcionera Demokrata iz Budve. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250915190948_36b78b5168ff5d65460ede5fcafb540f309f1e4cb94d2696ef8e251a1b80f996" data-rendition-name="original" width="1697" height="1251" loading="lazy" alt="BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković "> <figcaption>BEZ REAKCIJE. Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i šef SPO Predrag Šuković(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Čudno, ali istinito: Specijalno državno tužilaštvo nije naložilo Specijalnom policijskom odjeljenju provjeru veza između osuđenih kriminalaca i političara vlasti.&nbsp; Nije poznato da je i zbog jedne kriptovane komunikacije formiran predmet iako se u nekim komunikacijama govori o desetinama hiljada datih eura na promociju Demokratske Crne Gore, dok su u Budvi čak dogovarani i izbori ,,požečljnih ljudi” za čelnike državnih kompanija ili kolalnih preduzeća. &nbsp; Na više upita Televize E tokom posljenjih bekoliko mjeseci, od kako su počele da se pojavljuju intrigantne Skaj prepiske, iz Specijalnog tužilaštva ili specijalnog policijskog odjeljenja nije bilo odgovora. &nbsp;&nbsp; Da li je to ćutanje ujedno i najgori mogući odgovor – da Šukovićev SPO i Novovićev SDT ne žele da istražuju ili ispituju vlast čijim glasovima su i došli na sadašnje moćne pozicije. &nbsp;&nbsp;

,,Brate, Bečić ti je profov čovjek!”

Advokat Veselin Radulović podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu dopunu krivične prijave protiv funkcionera Demokrata Borisa Bogdanovića i više NN osoba sa Univerziteta Megatrend iz Beograda zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
Radulović očekuje od SDT da utvrdi gdje je i na koji način Bogdanović stekao diplomu i iz kojih razloga godinama krije te informacije ali i da se pokrene i finansijska istraga radi otkrivanja imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela.
U prijavi koju je danas podnio advokat Radulović a u koju je Portal ETV imao uvid navodi se da su Bogdanović i više NN osoba, „u okviru kriminalne organizacije napravili lažnu ispravu – diplomu Pravnog fakulteta Megatrend u Beogradu a koja glasi na ime Bogdanovića“. Tako je Bogdanović, kako ističe Radulović, stekao zvanje pravnika i lažnu ispravu u „produženom trajanju upotrebljavao kao pravu“.
Radulović podsjeća da je 25. avgusta podnio SDT krivičnu prijavu protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade i koordinatora službi bezbjednosti Alekse Bečića, Bogdanovića, poslanice Demokrata Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u policijski softver. Tom prijavom advokat Radulović ih sumnjiči iz stavaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju. Advokat u dopuni prijave ukazuje i da je 29. avgusta podnio krivičnu prijavu protiv Šaranovića, više NN osoba u CEDIS- u i članova političke partije Demokrate Demokrtaska Crna Gora. U toj prijavi Radulović je ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornu nabavku vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke u vezi kupovine stacionarnih radara.
Radulović u dopuni prijave ističe da osim krivičnih djela koje je naveo u dvije krivične prijave, sada ukazuje i na osnovanu sumnju da je Bogdanović počinio i krivično djelo falsifikovanje isprava.
- Prema javno objavljenim informacijama prvo su članovi aktuelne vladajuće većine iz nekadašnjeg Demokratskog fronta, još u februaru 2017. godine javno objavili sumnje vezane za obrazovanje prijavljenog Bogdanovića, posebno ukazujući da je fakultet na Megatrendu završio u 35 godini, dodajući i navode o nezakonitom prisvajanju opozicionog novca u vremenu kada su Bogdanović i Bečić istupili iz Socijalističke narodne partije - navodi se u prijavi advokata Radulovića.
On je kao dokaz pedložio saopštenja nekadašnjeg Demokratskog fronta Nikšić iz 2017. godine, ali i da u svojstvu svjedoka budu saslušani Milan Knežević i Andrija Mandić.
U obrazloženju dopune prijave advokat Radulović ističe da je Univerzitet Megatrend osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović inače blizak vladajućoj SNS predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Godinama postoje brojne medijske priče o „kupoprodaji“ diploma na tom Univerzitetu. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Megatrendu dozvolo za rad, na osnovu odluke Nacionalno tijela za akreditaciju i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtjev tog univerziteta za novu akreditaciju – navodi se u prijavi.
Radulović naglašava da je simptomatično da Bogdanović na sajtu Skupštine u biografiji je izostavio podatak o tome gdje je i kada „stekao zvanje“ diplomiranog pravnika kao i podatak da je bio administartivnik radnik u Socijalističkoj narodnoj partiji.
Prema mišljenju advokata, nikada demantovane informacije ukazuju na sumnju da granična policija posjeduje evidenciju koja pokazuje da Bogdanović nijednom nije ušao iz Crne Gore u Srbiju tokom vremena koje bi trebalo da je proveo na studijama prava.
- Objavljeni podaci ukazuju na sumnju da je Bogdanović dobio diplomu sa sumnjivog Univeziteta Megatrend za koji postoje javno objavljeni podaci o brojnim falsifikovanim diplomama. Bogdanović koji je javni funkcioner &nbsp;u biografiji skriva podatke o godinama starosti, mjestu, vremenu, gdje je i kako je stekao diplomu – piše u prijavi.

Radulović: SDT da utvrdi na koji način je Bogdanović stekao diplomu na Megatrendu

Suzana Nikaljević je šokirana odlukom sutkinje za prekršaje u barskom sudu da je oglasi krivom i kazni 1.000 eura za nešto što, kako ističe za Portal ETV, nije učinila – kategorična je da su popovi Crkve Srbije izmislili, lažno svjedočeli i podnijeli lažnu prijavu protiv nje da im je prijetila smrću u holu Suda za prekršaje u Baru.&nbsp; - Oni sad imaju osjećaj moći i snage, a policajac koji je bio tik uz mene i koji je morao čuti da sam im rekla: „Vidimo se“, a ne, kako su oni prijavili: „Poginućeš“, nije smio ili nije htio da kaže pred sudom što sam im kazala, već je tvrdio da me nije čuo. Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica. Ne može se bezbjedno osjećati nijedan građanin i građanka Crne Gore – ogorčena je Suzana Nikaljević, na sve što su ona i suprug Nenad Nikaljević doživjeli od petka do kasno sinoć.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.4566%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnenad-nikaljevic-na-slobodi-njegova-supruga-suzana-zavrsila-u-pritvoru-po-prijavi-popova-crkve-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>INCIDENT U MANASTIRSKOM KOMPLEKSU</h2> Nenad Nikaljević uhapšen je u petak nakon incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije i radnicima koji su kopali kanal u zoni zaštićenog kulturnog dobra – Manastira Donji Brčeli. On je došao sa namjerom da ih pita da li imaju dozvolu za te radove i onda, kako je kazao ranije Portalu ETV, „riječ po riječ, nastaje prepirka“. Priznaje da je bio grub u komunikaciji s njima, ali i ističe da je bio napadnut, ne samo verbalno, već i fizički i da ga je jedan od njih stegao za grkljan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914170920_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Manastir Donji Brčeli"> <figcaption>Manastir Donji Brčeli(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – ispričao je Nenad Nikaljević u subotu za Portal ETV. Razgovarali smo nekoliko sati pošto ga je sutkinja za prekršaje puštila da se brani sa slobode, nakon što je u pritvoru proveo čitavi dan i noć. Suđenje će biti održano u srijedu. Dok je on pred sudom davao izjavu, u subotu ujotro, „iza brave“ je završila njegova supruga, jer su je dva popa prijavila da im je prijetila smrću u hodniku sudske zgrade. U pritvoru je provela devet sati i kasno sinoć je saslušana, kažnjenja i puštena na slobodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>PRIVOĐENJE I SASLUŠANJE</h2> - Kada su mog supruga prozvali da u uđe u sudnicu ja i policajac smo krenuli za njim da uđemo i dok sam prolazila pored popova koji su sjedjeli istima sam se obratila riječima: „Vidimo se“, pokazujući ispruženi dlan lijeve ruke u njihovom pravcu. Ušla sam u sudnicu gdje me je sudija obavjestio da ne mogu prisustvovati... – ispričala je ona inspektoru barske policije. Na pitanje da li je Vitomiru Kokotoviću (igumanu Manastira Donji Brčeli) i Ognjenu Mičeviću uputila riječi prijeteće sadržine: „Poginućeš, i ti ćeš isto“, bila je kategorična da nije izgovorila te riječi, te da to može potvrditi policajac koji je bio tik uz nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914170920_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="Zgrada barske policije"> <figcaption>Zgrada barske policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Napominjem da istima nijesam prijetila sa podignitim kažiprstom desne ruke i sve ovo što su naveli je neistina iz njima znanih razloga. Takođe, istima ne prijeti nikakva opasnost od mene i moje porodice da će biti ugroženi na bilo kakav način, a svoja prava ću tražiti preko nadležnih sudova. Ispruženi dlan od lijeve ruke je značio da ću ja podnijeti prijavu protiv njih, a ne bilo kakva prijetnja – rekla je ona. Za Portal ETV kaže da takvu riječ nikada nikome nije uputila, te da njeno obraćanje popovima nije bilo prijetnja. - Rekla sam: „Vidimo se“, aludirajući na to da ovo neće biti zadnje suđenje, da ćemo i mi nastaviti sudsko procesuiranje. Ni na kraj pameti mi nije bilo da će oni od toga da iskontruišu da sam im prijetila. Iznenađena sam odnosnom policajca, koji je bio u obezbjeđenju moga supruga, da tvrdi da on ništa nije čuo. I pred sudom sam rekla da je on morao da čuje, jer je bio prvi do mene. Kako su mogli da čuju popovi tri metra dalje, a on ne? Onda on nije sposoban za posao koji radi, jer posao mu, pored ostalog, jeste i da čuje što se dešava u okruženju onoga koga obezbjeđuje – priča Nikaljević. Nije očekivala da će završiti u „betonjerci“, a još manje da će je sutkinja kazniti. <h2>DESET SATI U „BETONJERCI“</h2> - Nešto poslije 12 sati, kada se izjasnio tužilac, oni su me pritvorili. Zaključali me ka' najvećeg kriminalca. Ne znam što da kažem, ali imala sam snagu da sve to izguram. Dok sam bila tamo samo sam razmišljala kako se osjeća Nešo, kako će on proći kroz sve ovo što nam se dešava. Strašna je nepravda ovo što su nam uradili. Popovi mogu da saopštavaju neistine i njima se vjeruje – ogorčena je Nikaljević.&nbsp; Dok je bila u pritvorskoj ćeliji nestala je i struja, bilo je vruće, zagušljivo. - Nema ni rashladnih uređaja, nema ni svjetlosti, nema ništa. Užas. Ali, šta ćeš, to ti je to. Ja kažem sebi, tu sam, uz Nenada sam, što god bude – priča ona.&nbsp; Komentarišući snimke incidenta njenog supruga sa svještenstvom Crkve Srbije koji su proslijeđeni medijima ističe da su ga na taj način brutalno targetirali. - On je duboko dirnut, povrijeđen onim što oni rade u Manastiru. Tu su sahranjeni svi njegovi, to je manastir koji pripada selu, a oni rade što hoće. Nikoga ne pitaju. Ni mještane, ni institucije. Nelgalno grade i pregrađuju. On nikada ne psuje, onakve riječi ne koristi i to je dokaz koliko je bio povrijeđen u tom trenutku, okružen sa 10 ljudi koji nasrću na njega. Nije on tamo pošao da se obračunava sa njima „na šake“, pošao je da ih pita što rade – ističe Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914170920_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Selo Donji Brčeli "> <figcaption>Selo Donji Brčeli (Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ogorčena je i na odnos institucija prema njima, objašnjava da njen suprug, koji je ozbiljno bolestan, nije uzeo terapiju, niti su ga u policiji ili sudu pitali, kao ni nju, da li treba da uzmu neke ljekove koje moraju obavezno da koriste. - Pritvaraju ženu od 63 godine i ne pitaju me imam li kakav zdravstveni problem – strašno. Ni njega, a zar nije logično da to moraju da pitaju. Nije ih briga i može im biti – priča ona. Pribojava se da je hapšenje njenog supruga, a onda sjutradan i njeno privođenje i zadržavanje u pritvoru, poruka javnosti da ćuti. - Poruka da popovima ne možete da uputite nijednu riječ, a da ne prija njihovim ušima. U suprotnom, čeka vas sudbina kao naša. Pritvori, suđenje, kazne. Ja sam završila u pritvoru i na sudu zbog njihove lažne prijave i bila sam nemoćna da se odbranim. To je za mene strašno – i odluka tužiteljke da me pritvori i odluka sutkinje da me kazni – ističe Nikaljević. Poslije svega stiče utisak da su institucije uplašene od crnih mantija. - Znam da se moj suprug i ja borimo za ispravnu stvar, ali sam i svjesna da smo sada u opasnosti da nas neko presretne, vrijeđa ili udari u sred grada ili na imanju. Užasan je taj osjećaj – dodaje ona. Ekipa Televizije E bila je u Donjim Brčelima juče popodne u posjeti Nenadu Nikaljeviću i samo što su psotavili kameru ispred Manastira, pojavila su se četvorica muškaraca. - Mi ne znamo ko su oni i odakle su se stvorili. I kako da se osjećamo bezbjedno - zaključuje naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914170924_90f921dda81171f03b946bd523c2fc4be89d7b985fcde77eecc9cd18f921e960" data-rendition-name="original" width="725" height="484" loading="lazy" alt="sudski čekić"> <figcaption>Slijedi žalba na presudu barskog suda za prekršaje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MISIJA CRKVE SRBIJE</h2> Crkva Srbije duže od tri decenije zaposjela je crnogorske crkve i manastire, a od 3. avgusta 2022. godine, nakon što je tadašnji premijer Dritan Abazović sa ovom vjerskom zajednicom potpisao takozvani Temeljni ugovor crnogorsko sakralno nasljeđe i formalno im je dopalo u ruke. Decenijama oni devastiraju crkve i hramove, ne obazirući se nato da je većina njih pod zaštitom kao kulturno dobro, mijenjaju im arhitekturu prilagođavajući je svojoj misiji „posrbljavanja“ Crne Gore i u krajnjem prisajedinjenja naše zemlje Srbiji. Misija „srpskog svijeta“ u posebno agresivnu fazu ušla je nakon političkih promjena u Crnoj Gori u avhustu 2020. godine kada su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite. Crkva Srbije postala je nedodirljiva. Zakoni ove zemlje za njih ne važe, niti se prema njima primjenjuju. Predano rade na reviziji istorije i gašenju identitea Crne Gore. A vlasti su nemušte. Institucionalni odgovor, koji je i ranije bio slab, danas više ne postoji. Preostali su rijetki pojedinci koji su spremni da se suprotstave, da se pobune, međutim, odgovor države je brutalan. Nenad Nikaljević je uvjeren da je cilj svještenstva Crkve Srbije u njegovom slučaju jasan – žele da izdejstvuju da dobije zabranu prilaska Manastiru Donji Brčeli, da mogu da nastave sa devastacijom, ali i da njegovim primejrom pošalju poruku građankama i građanima Crne Gore da moraju da ćute, u protivnom slijedi institucionalna odmazda i kazna. Da je u pravu potvrdio je i sam iguman Kokotović koji je prosrpskim medijima kojima su dostavili video zapise incidenta, naravno selektovane, odnosno samo one na kojima se vidi i čuje Nikaljević. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je on za te medije, koji Nikaljevića danima orkestrirano targetiraju i napadaju, ne stavljajući priču u kontekst. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.&nbsp;

Suzana Nikaljević: Ne osjećam se bezbjedno, ni ja, ni moja porodica

Tokvil je pisao da će moderno društvo staviti na raspolaganje modernom despotizmu sredstva za akciju koje stare tiranije nijesu imale. Ta činjenica čini da se danas putem tih modernih sredstava despotizam često umotava u propagandne forme i formalne demokratske procese, što ga često čini slabo prepoznatljivim centrima moći, koji imaju moć da utiču na takvo društvo. Nažalost, svijet se stalno mijenja u pravcu koji ne obećava, pa se često u međudržavne odnose umiješaju razni interesi, što despotizmu ostavlja veliki prostor za nesmetano djelovanje. Iako je Srbija već duže vrijeme zemlja u kojoj jedan čovjek odlučuje i o finansijskim tokovima, i institucijama sile, bezbjednosnim službama, medijima, investicijama, pravosudnom sistemu, spoljnoj i unutrašnjoj politici i svim dijelovima sistema, želja da se kontrolišu djelovi sistema, kao partijski plijen, postoji i u mnogim državama, posebno na prostorima regiona kojem pripadamo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250914000916_0f70ce042ccd3a39aba265450fddc21612645581004a16313b08ad6a2089c695" data-rendition-name="original" width="628" height="407" loading="lazy" alt="sila"><figcaption>IŽIVLJAVANJE: Policija prebija koga stigne na protestima u Srbijiscreenshot</figcaption></figure>  GOLO NASILJE Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje svakom građaninu pravo na miran protest, osim u posebnim okolnostima. Sloboda okupljanja je pravilo, zabrana je izuzetak. Oblik režima značajno oblikuje izglede za izbijanje protesta, kao i njegove oblike, obim i posljedice. Nastanak, širenje i rezultati narodnih protesta u nedemokratskim režimima imaju drugačiju formu od one u demokratijama. Takođe, postoje i značajne razlike između oblika nedemokratskih režima, što definiše i način i stepen pobune građana. Srbija je prolazile sa različitim formama masovnih protesta koji nijesu dali nikakav efekat u promjeni načina vladavine, sve do studentskih blokada državnih univerziteta i njihovih poziva na masovna okupljanja i građansko organizovanje. Dugo vremena je autokratski režim Aleksandra Vučića tolerisao studentske akcije, donekle sankcionišući povremene napade na studente i pobunjene građane, da bi nakon višemjesečnih blokada i masovnih mitinga, kako je vrijeme prolazilo, sve više i više počeo koristiti represivni državni aparat i paramilitarne grupe sumnjive prošlosti, simbolički obučene u crno, u golom nasilju i privođenju sumnjive zakonitosti. Aboliranje optuženih za pokušaj ubistva i dajući odriješene ruke specijalnim jedinicama policije i crnomajicijašima, Vučić je otvorio sezonu prebijanja protestanata, hapšenja uz prijetnje silovanjem od strane visokih oficira MUP-a, svlačenje gospođe u petoj decenije do gola i slične bestijalnosti. Koristi se taktikom paljenja Rajstaga, ubace se maskirani huligani, njih 15-tak, da se potuku sa policijom, onda se oni povuku iako nije nikakav problem pohapsiti ih, da bi se onda policija i režimski huligani, obučeni u crno, bjesomučno iživljavali na građanima, starcima, đeci, ženama, ne birajući žrtve. Režim Aleksandra Vučića se održava na vlasti isključivo nasiljem specijalnih policijskih snaga i kriminalaca u crnom, debelo plaćenih, kao i kontrolom maltene svih medija u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Podršku među građanima ima samo u vladajućoj kliki, koja se bogati na enormnoj korupciji i na korisnicima „korege“. Državu je poistovijetio sa sobom, pa je svaki napad na njega napad na državu Srbiju. Da bi pojačao ośećaj sile kojom raspolaže, 20. septembra izvešće na ulice tenkove i teško naoružanje, uz prelete aviona i helikoptera. Ne zna se kome je namijenjena ta demonstracija sile: za unutrašnju, ili spoljnu upotrebu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250914000916_c9236dab81881c4e63d13377bcdb3b6248e34e5da0361510e94d7ecf0478487f" data-rendition-name="original" width="863" height="485" loading="lazy" alt="policija Srbije"><figcaption>ZADATAK: Crnomajicijaši na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“ tuku publikuscreenshot</figcaption></figure>  POLITIČKI SRBI Šizofrenija ide dotle da se crnomaijicijaši šalju u Rigu, na kvalifikacije u kušarci za evropsko prvenstvo, da se obračunaju sa svakim ko je bilo što uradio što ga svrstava u protivnike Vučića. Crnomajicijaši su na beogradskom stadionu „Rajko Mitić“, na utakmici sa Velikom Britaniji, ušli među publiku, u kojoj je bilo roditelja sa đecom i počeli redom da biju sve koji su skakali uz riječi: „Ko ne skači, taj je ćaci“, dok je policija reagovala tek kad je publika uzvratila batine. Protestanti se hapse nasumično, optužuju se za djela za koja se dobija zatvorska kazna do deset godina zatvora za navodni napad na službeno lice. Optužuju se i žene starije dobi, koje ni pomoću trikova ne mogu nauditi oklopljenim policajcima. Svjedoci su po pravilu policajci, u čija svjedočenja, srećom, ni sudije ne mogu da povjeruju. Toliko su iskonstruisana. Suština je samo da se zaplaše građani. Čudo jedno, za političke Srbe u Crnoj Gori oni koje prebijaju po Srbiji, žene koje skidaju do gola, đevojke kojima prijete silovanjem, klinci koje batina po 15 policajaca pendrecima... to nijesu Srbi po njihovom ukusu. Njih mnogo više zanimaju što rade Hrvati, hoće li nešto odvratno uzviknuti na Maksimiru, pa da se, po sistemu kao u vremenu Mao Ce Tunga, svi redom izjašnjavaju, zgražavajući se. Dok se to u Srbiji ni ne pominje. Da pokazuju da su veći Srbi i od samih Srba, govori Deklaracija o gencodu u Jasenovcu, kojom su zaboli prst u oko Hrvatskoj, koju ni srpski parlament nije htio usvojiti. Sad su krenuli sa inicijativom da podignu spomenik Puniši Račiću, jednom od osnivača četničkog pokreta i ubici tri poslanika Hrvatske seljačke stranke 28. juna 1928. godine, među njima i vođe stranke, Stjepana Radića. Vjerujem da će to baš dodatno motivisati Hrvatsku da Crna Gora bude podržana na svom putu u EU.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f.gif" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250914000920_3a1afdb5e59b4921ea653430dac156dab49ddff5884636955a2bad69be21040f" data-rendition-name="original" width="700" height="570" loading="lazy" alt="kopija"><figcaption>Kopija stranice iz Ljetopisa Matice srpskescreenshot</figcaption></figure>  Predśednik parlamenta Crne Gore suze roni za nekim američkim Draganom Vučićevićem, vjerujući i dalje da je Donald Tramp srpski tajni adut, iako Donalda zanima Srbija toliko da je spriječio nepostojeći rat između Srbije i Kosova. Što bi rekli, sličan se sličnom raduje. Pritom, na desetine hiljada mrtve đece, žena i običnih građana u Gazi ne dotiču vojvodu, već se sa neskrivenim simpatijama susrijeće sa zločincem Netanjahuom. Sve u skladu sa uobičajenom ljubavlju prema masovnim zločincima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250914000920_98d4885864bf89ee815a7da2cdde81a0fc57a42d058bffbb471b50fce30c6cf5" data-rendition-name="original" width="1296" height="639" loading="lazy" alt="dokument"><figcaption>Dokument iz 1810. godine u kojem se navode plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsciscreenshot</figcaption></figure>  Čudo jedno kako premijera Spajića ne zanimaju stvari sa sela, ni što se država Crna Gora pretvara u zemlju neopjevanih seljačina, samo zato što ga održavaju na vlasti. Ali me živo zanima kako misli sa takvim seljačinama da Crna Gora stigne do šanse da uđe u EU? Očekujem da će sljedeće biti podizanje spomenika vojvodi Momčilu Đujiću, zatim Radovanu Karadžiću i nezaobilaznom „čika Ratku“. To će baš da popravi dobrosuśedske odnose, kao uslov da nesretna Crna Gora, sa trenutnom vlašću, pridošlicama sa bivših ratišta, željnih novih obračuna sa „izrodima srpstva“ i gomilom gorštaka kojima je Rusija majka, dok raketira stambene zgrade po Ukrajini, postane član organizacije na čelu sa slijepom komesarkom Ursulom fon der Lajen. Slijepom, zato što ne vidi čak ni ono što parlament EU bjelodano vidi i raspravlja cijeli božji dan.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250914000924_615f5de8150b11668d81f24ce38e2c61c68fbf3ee584778837640068e2c28924" data-rendition-name="original" width="276" height="512" loading="lazy" alt="grb"><figcaption>Grb Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  BRANŠA KONVERTITA No ne čudi što politički Srbi u Crnoj Gori tako zdušno pozdravljaju prebijanje „sumnjivih Srba“ po Srbiji, prijetnje silovanjem prvog čovjeka policijske jedinice, skidanje žene do gola... jer oni su so srpstva. Niko nije veći Papa od Pape, od konvertita. Najelitniji Srbi u Crnoj Gori, Vasojevići i Kuči, nijesu tako davno promijenili „vjeru za večeru“. Avlija Čelebija, turski putopisac, zapisao je za Vasojeviće u drugoj polovini XVII stoljeća njihovu privrženost katoličanstvu, Vasojevići su čak imali katoličku kneževinu Holmiju, iako se danas trude da čelnika te kneževine, Nikolu Radonjića Vasojevića, proglase za pustolova, kao da je Holmija stvorena i postojala samo njegovom voljom. Da je to tačno, davno bi ga Vasojevići ubili, ali nijesu, on je poginuo 1844. godine od ruke Njegoševih perjanika. U dokumentima iz 1810. godine, koji se bave vojskom kojom raspolaže Crna Gora, u dijelu plemena koja ne pripadaju staroj Crnoj Gori, ali koja se u slučaju rata vojno pridružuju crnogorskoj vojsci sa navedenim brojem vojnika, Kuči se vjerski definišu kao katolici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250914000924_1b8e0e9acab1a732f6b778921498c961fce9556cd3c3685a19154177afbbf592" data-rendition-name="original" width="440" height="512" loading="lazy" alt="Šematska karta Knjaževine Holmije"><figcaption>Šematska karta Knjaževine Holmijescreenshot</figcaption></figure>  U tu branšu konvertita lako bi upali i pravoslavni Bošnjaci, kako ih definiše Letopis Matice Srpske, knjiga 2 i 7 u Budimu 1825/6 (Bošnjaci žive između Drine, Verbasa, Save, Dalmacije i Hema, čislom 450.000; ispovedaju ili Islam, ili su Rimokatolici, ili pravoslavni), a koji su se istakli kao dobri borci u austrougarskoj vojsci u Velikom ratu. A i kao revnosni žandari u Crnoj Gori nakon Velikog rata. Poslije Prvog svjetskog rata pojedini Crnogorci su se počeli uzajamno optuživati u ondašnjoj štampi ko je i đe primio novac od beogradske policije za rad protivu Crne Gore: „I ja pitam g. Spasojevića (Janka), kao pravnika, što zaslužuje jedan ministar“ kojega je vladar „popeo na ministarsku stolicu (...), kome se taj ministar svečano zakleo na vjernost pa ga u odsudnom času u tuđemu svijetu sama ostavio, zakletvu pogazio i protiv njega počeo žestoku paljbu, kao što je to uradio ovaj g. Spasojević (...). Po starome crnogorskom običajnom pravu, njemu bi narod sudio i bio kamenovan“ (T. Orahovac, Žrtve ustavne borbe u Crnoj Gori, Pravda, Beograd, 7. decembar 1936). Napredovala je Crna Gora, nema više kamenovanja za ove što su se zakleli u vladi da će štiti interese Crne Gore i za one što obilato dobijaju novac od Beograda i Moskve. Ima sada demokratskijih rješenja. A i mjesta za boravak o državnom trošku.

Tag: veting-u-pravosudu