Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

Bivša vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković danas je na suđenju saopštila da se njena takođe bivša koleginica Vesna Medenica interesovala za status tri predmeta - Cijevna komerc, Carine i Port of Adria ali da od nje nikada ništa nezakonito nije tražila.
- Niko nije vršio pritisak na mene. Da je neko mogao da vrši pritisak na mene i klimam glavom i danas bih bila ovdje - kazala je Vučković.
Osim Vesne Medenice sudi se i njenom sinu Milošu Medenici koje se, prema navodima SDT, tereti da je bio organizator višečlane grupe.
Sutkinja Vesna Kovačević konstatovala je da je &nbsp;svjedokinja Vučković dva puta saslušavana u SDT- u i da je 2024. godine izjavila da je iz interesovanja Vesne Medenice " zaključila da se zalaže za donošenje odluke u korist Cijevne komerc".
Vučković je danas u sudnici objasnila da je tačno da se Medenica interesovala za predmet Cijevne komerc, ali ne u koristi ili na štetu bilo koje stranke.
- Možda je moja greška što nijesam pročitala svaku riječ koja je unijeta u zapisnik. Medenica se nije zalagala da se donese presuda u koristi nekoga, niti me pitala za odluku u slučaju Carina već se samo interesovalo za taj predmet- navela je Vučković.
Sutkinja Kovačević je ponovo upitala za razlike na što je svjedokinja rekla da se " radi najverovatnije o " igri riječi".
- Bila sam razočarana ono što sam doživjela posle 38 godina sudijske funkcije. Moguće da je bila igra riječi, moguće je da sam iz tog nekog revolta ispričala to- kazala je Vučković.
Na današnje ročište odbrana Vesne Medenice ukazala je da nemaju CD na kojima su komunikacije njihove klijentkinje. Sutkinja Kovačević potvrdila je da odbrani nije dostavljen taj CD.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je da su podnosili nekoliko urgencija ali bezuspješno, a da su razgovori i poruke njihove klijentkinje punili novinske stupce.
Sutkinja Kovačević je naložila SDT-u da u roku od osam dana izdvoji samo komunikacije koje se odnose na konkretan predmet, kako ne bilo povrijeđeno pravo na privatnost.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Vučković: Medenica od mene ništa nije tražila nezakonito

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

Doskorašnja vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković podnijela je ostavku na sudijsku funkciju i napušta taj sud, potvrđeno je Pobjedi.
Ostavka je uslijedila nakon što je u petak za predsjednicu vrhovnog suda izabrana Valentina Pavličić, koja je juče pred Sudskim savjetom položila zakletvu. Ona je izabrana nakon devet neuspješnih konkursa.
Vučković je bila na v. d. poziciji nekoliko mandata, a ključna pozicija u Vrhovnom sudu bila je upražnjena od decembra 2020, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica.
Medenica je na toj funkciji provela tri mandata, iako to nije bilo u skladu sa Ustavom koji izbor predsjednika Vrhovnog suda limitira na najviše dva puta. Uprkos tome njen treći mandat 2019. jednoglasno je podržalo čak 18 sudija Vrhovnog suda, a potom i tadašnji saziv Sudskog savjeta.
Nakon Medenice, za vršiteljku dužnosti predsjednice izabrana je Stanka Vučinić, a nakon nje, od septembra 2021. godine Vučković, koja je tu funkciju pokrivala do petka.
Vučković je bila kandidat nekolikom puta za puni mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali nije birana. Jednom je bila predložena i od Opšte sjednice Vrhovnog suda, ali njena kandidatura nije potvrđena na Sudskom savjetu.
Prilikom izbora u januaru prošle godine nije joj bilo omogućeno glasanje na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, a tada je dobila podršku 12 kolega, ali njena kandidatura tada nije potvrđena.
Vučković se žalila Upravnom sudu, koji je usvojio njenu žalbu, pa je Sudski savjet ipak obavio intervju sa njom u junu ove godine, ali ni tada nije dobila podršku tog tijela. Sud je ocijenio da je glasovima 12 sudija, tužilja ostvarila neophodnu podršku da bude kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Opštoj sjednici je tada prisustvovalo 15 sudija Vrhovnog suda. S obzirom na to da je za izglasavanje prijedloga, naveli su tada iz Vrhovnog suda, neophodna dvotrećinska većina sudija u toj instituciji, a imajući u vidu da ih je ukupno 19, uključujući i predsjednika, 12 glasova nije omogućio Vučković da bude predložena za čelnu poziciju Vrhovnog suda.
- Odluka se smatra donešenom ako je za nju glasalo više od polovine ukupnog broja sudija - piše u obrazloženju odluke Upravnog suda.
- Ako se računa dvotrećinska većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen prijedlog sudije Miraša Radovića, u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 sudija, što se utvrđuje iz zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore od 31. marta 2021. godine - piše, između ostalog, u obrazloženju odluke Upravnog suda.
Takav zaključak, navode, "Upravni sud temelji na činjenici da je na dan održavanja Opšte sjednice Vrhovni sud imao 17 sudija".
Sudski savjet je nakon toga u junu obavio intervju sa Vesnom Vučković, ali nije dobila potreban broj glasova tog tijela. Vučković je tokom glasanja dobila samo tri glasa, dok je šestoro članova Sudskog savjeta bilo protiv da ona i u punom mandatu rukovodi Vrhovnim sudom.
Vučković se nije javljala na posljednje oglase za čelnicu Vrhovnog suda, sedmi i osmi.
Na sedmi oglas, 15. marta ove godine, Opšta sjednica Vrhovnog suda odlučivala je o dva prijavljena kandidata sa sedmog oglasa – dr Ranku Vukiću i Ani Vuković, ali nijedno nije dobilo dvotrećinsku većinu, pa prijedlog nije ni dopirao do Sudskog savjeta. Uslijedio je novi oglas koji je početkom aprila raspisao Sudski savjet sa nadom da će, zbog značaja koji izbor predsjednika Vrhovnog suda nosi u kontekstu eurointegracija, stolica konačno biti popunjena.
Na osmi Vučković se ponovo nije javila, već je Opšta sjednica raspravljala o kandidaturama Ane Vuković i predsjednika Upravnog suda Miodraga Pešića.
Na devetom konkursu, na koji se Vučković ponovo javila, izabrana je Pavličić u petak.

Vučković podnijela ostavku na sudijsku funkciju

Crnogorski sudovi od početka godine, imali su ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega su primili 70.320, tako da je stopa ažurnosti 87 odsto, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680. Sudskom sistemu nedostaju 63 sudije, od čega tri predsjednika suda, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kazala je prolikom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.
Vučković je podsjetila da VD stanje u Vrhovnom sudu traje skoro četiri godine, ali naglašava da je Vrhovni sud, u tom periodu, ispunjavao sve obaveze iz nacionalnog okvira, kao i iz pregovaračkog procesa.
- Međutim, apelujem da svi državni činioci daju sve od sebe da izađemo iz ovakvog stanja. Zato, danas širimo poruku da se unutar sudske vlasti razumijemo, da čujemo jedni druge i da ćemo dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva. Okončanje VD stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda - poručila je Vučković.
<h2>Renovirano više zgrada sudova</h2>
Tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane su i predate na upotrebu zgrade devet sudova.
- Uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24. Prvenstveno u izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila – IBAR - kazala je Vučković.
Takođe, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, održanoj krajem prošle godine u Strazburu, usvojen je Konačan izvještaj za Crnu Goru.
- Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo "sivu" listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama - ocijenila je Vučković.&nbsp;
Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.&nbsp;
- U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bi kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli - poručila je Vučković.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtav, &nbsp;sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.
Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima.
Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima.&nbsp;
U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže.&nbsp;
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda u vrijednosti 150.000 eura.
U cilju bolje transparentnosti, početkom ove godine, usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi pre poznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji.
Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni.
Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike.
Inicirani su brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.&nbsp;
- Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva - podsjetila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda.
<h2>Mediji, političari i NVO sektor, budimo partneri u interesu građana</h2>
Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.
Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.
Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.
- Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje - kazala je Vučković.
Sudstvo se, rekla je Vučković, oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost.
- Ali moramo da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimijerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora. Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana - poručila je Vučković.
Ona je poručila da sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljava kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo.&nbsp;
- Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana - zaključila je Vučković.
Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.

Vučković: Nedostaju 63 sudije, prioritet okončanje VD stanja u Vrhovnom sudu

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.
Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke - koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe - neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.
<h2>Krivične prijave protiv tri sutkinje</h2>
Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.
„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.
Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.
<h2>„Putovanje kroz vrijeme“</h2>
„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.
Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.
Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!
<h2>Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji</h2>
I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.
„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.
Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore - odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu. &nbsp;
<h2>Povratak u budućnost</h2>
Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda - netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.
Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.
Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću.
Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.
Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se - zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice - usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.
I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.
Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.
Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Draško Đuranović

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: vesna-vuckovic