Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

Bivša vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković danas je na suđenju saopštila da se njena takođe bivša koleginica Vesna Medenica interesovala za status tri predmeta - Cijevna komerc, Carine i Port of Adria ali da od nje nikada ništa nezakonito nije tražila.
- Niko nije vršio pritisak na mene. Da je neko mogao da vrši pritisak na mene i klimam glavom i danas bih bila ovdje - kazala je Vučković.
Osim Vesne Medenice sudi se i njenom sinu Milošu Medenici koje se, prema navodima SDT, tereti da je bio organizator višečlane grupe.
Sutkinja Vesna Kovačević konstatovala je da je &nbsp;svjedokinja Vučković dva puta saslušavana u SDT- u i da je 2024. godine izjavila da je iz interesovanja Vesne Medenice " zaključila da se zalaže za donošenje odluke u korist Cijevne komerc".
Vučković je danas u sudnici objasnila da je tačno da se Medenica interesovala za predmet Cijevne komerc, ali ne u koristi ili na štetu bilo koje stranke.
- Možda je moja greška što nijesam pročitala svaku riječ koja je unijeta u zapisnik. Medenica se nije zalagala da se donese presuda u koristi nekoga, niti me pitala za odluku u slučaju Carina već se samo interesovalo za taj predmet- navela je Vučković.
Sutkinja Kovačević je ponovo upitala za razlike na što je svjedokinja rekla da se " radi najverovatnije o " igri riječi".
- Bila sam razočarana ono što sam doživjela posle 38 godina sudijske funkcije. Moguće da je bila igra riječi, moguće je da sam iz tog nekog revolta ispričala to- kazala je Vučković.
Na današnje ročište odbrana Vesne Medenice ukazala je da nemaju CD na kojima su komunikacije njihove klijentkinje. Sutkinja Kovačević potvrdila je da odbrani nije dostavljen taj CD.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je da su podnosili nekoliko urgencija ali bezuspješno, a da su razgovori i poruke njihove klijentkinje punili novinske stupce.
Sutkinja Kovačević je naložila SDT-u da u roku od osam dana izdvoji samo komunikacije koje se odnose na konkretan predmet, kako ne bilo povrijeđeno pravo na privatnost.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Vučković: Medenica od mene ništa nije tražila nezakonito

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

Doskorašnja vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković podnijela je ostavku na sudijsku funkciju i napušta taj sud, potvrđeno je Pobjedi.
Ostavka je uslijedila nakon što je u petak za predsjednicu vrhovnog suda izabrana Valentina Pavličić, koja je juče pred Sudskim savjetom položila zakletvu. Ona je izabrana nakon devet neuspješnih konkursa.
Vučković je bila na v. d. poziciji nekoliko mandata, a ključna pozicija u Vrhovnom sudu bila je upražnjena od decembra 2020, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica.
Medenica je na toj funkciji provela tri mandata, iako to nije bilo u skladu sa Ustavom koji izbor predsjednika Vrhovnog suda limitira na najviše dva puta. Uprkos tome njen treći mandat 2019. jednoglasno je podržalo čak 18 sudija Vrhovnog suda, a potom i tadašnji saziv Sudskog savjeta.
Nakon Medenice, za vršiteljku dužnosti predsjednice izabrana je Stanka Vučinić, a nakon nje, od septembra 2021. godine Vučković, koja je tu funkciju pokrivala do petka.
Vučković je bila kandidat nekolikom puta za puni mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali nije birana. Jednom je bila predložena i od Opšte sjednice Vrhovnog suda, ali njena kandidatura nije potvrđena na Sudskom savjetu.
Prilikom izbora u januaru prošle godine nije joj bilo omogućeno glasanje na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, a tada je dobila podršku 12 kolega, ali njena kandidatura tada nije potvrđena.
Vučković se žalila Upravnom sudu, koji je usvojio njenu žalbu, pa je Sudski savjet ipak obavio intervju sa njom u junu ove godine, ali ni tada nije dobila podršku tog tijela. Sud je ocijenio da je glasovima 12 sudija, tužilja ostvarila neophodnu podršku da bude kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Opštoj sjednici je tada prisustvovalo 15 sudija Vrhovnog suda. S obzirom na to da je za izglasavanje prijedloga, naveli su tada iz Vrhovnog suda, neophodna dvotrećinska većina sudija u toj instituciji, a imajući u vidu da ih je ukupno 19, uključujući i predsjednika, 12 glasova nije omogućio Vučković da bude predložena za čelnu poziciju Vrhovnog suda.
- Odluka se smatra donešenom ako je za nju glasalo više od polovine ukupnog broja sudija - piše u obrazloženju odluke Upravnog suda.
- Ako se računa dvotrećinska većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen prijedlog sudije Miraša Radovića, u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 sudija, što se utvrđuje iz zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore od 31. marta 2021. godine - piše, između ostalog, u obrazloženju odluke Upravnog suda.
Takav zaključak, navode, "Upravni sud temelji na činjenici da je na dan održavanja Opšte sjednice Vrhovni sud imao 17 sudija".
Sudski savjet je nakon toga u junu obavio intervju sa Vesnom Vučković, ali nije dobila potreban broj glasova tog tijela. Vučković je tokom glasanja dobila samo tri glasa, dok je šestoro članova Sudskog savjeta bilo protiv da ona i u punom mandatu rukovodi Vrhovnim sudom.
Vučković se nije javljala na posljednje oglase za čelnicu Vrhovnog suda, sedmi i osmi.
Na sedmi oglas, 15. marta ove godine, Opšta sjednica Vrhovnog suda odlučivala je o dva prijavljena kandidata sa sedmog oglasa – dr Ranku Vukiću i Ani Vuković, ali nijedno nije dobilo dvotrećinsku većinu, pa prijedlog nije ni dopirao do Sudskog savjeta. Uslijedio je novi oglas koji je početkom aprila raspisao Sudski savjet sa nadom da će, zbog značaja koji izbor predsjednika Vrhovnog suda nosi u kontekstu eurointegracija, stolica konačno biti popunjena.
Na osmi Vučković se ponovo nije javila, već je Opšta sjednica raspravljala o kandidaturama Ane Vuković i predsjednika Upravnog suda Miodraga Pešića.
Na devetom konkursu, na koji se Vučković ponovo javila, izabrana je Pavličić u petak.

Vučković podnijela ostavku na sudijsku funkciju

Crnogorski sudovi od početka godine, imali su ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega su primili 70.320, tako da je stopa ažurnosti 87 odsto, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680. Sudskom sistemu nedostaju 63 sudije, od čega tri predsjednika suda, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kazala je prolikom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.
Vučković je podsjetila da VD stanje u Vrhovnom sudu traje skoro četiri godine, ali naglašava da je Vrhovni sud, u tom periodu, ispunjavao sve obaveze iz nacionalnog okvira, kao i iz pregovaračkog procesa.
- Međutim, apelujem da svi državni činioci daju sve od sebe da izađemo iz ovakvog stanja. Zato, danas širimo poruku da se unutar sudske vlasti razumijemo, da čujemo jedni druge i da ćemo dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva. Okončanje VD stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda - poručila je Vučković.
<h2>Renovirano više zgrada sudova</h2>
Tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane su i predate na upotrebu zgrade devet sudova.
- Uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24. Prvenstveno u izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila – IBAR - kazala je Vučković.
Takođe, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, održanoj krajem prošle godine u Strazburu, usvojen je Konačan izvještaj za Crnu Goru.
- Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo "sivu" listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama - ocijenila je Vučković.&nbsp;
Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.&nbsp;
- U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bi kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli - poručila je Vučković.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtav, &nbsp;sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.
Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima.
Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima.&nbsp;
U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže.&nbsp;
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda u vrijednosti 150.000 eura.
U cilju bolje transparentnosti, početkom ove godine, usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi pre poznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji.
Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni.
Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike.
Inicirani su brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.&nbsp;
- Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva - podsjetila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda.
<h2>Mediji, političari i NVO sektor, budimo partneri u interesu građana</h2>
Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.
Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.
Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.
- Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje - kazala je Vučković.
Sudstvo se, rekla je Vučković, oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost.
- Ali moramo da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimijerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora. Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana - poručila je Vučković.
Ona je poručila da sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljava kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo.&nbsp;
- Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana - zaključila je Vučković.
Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.

Vučković: Nedostaju 63 sudije, prioritet okončanje VD stanja u Vrhovnom sudu

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.
Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke - koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe - neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.
<h2>Krivične prijave protiv tri sutkinje</h2>
Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.
„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.
Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.
<h2>„Putovanje kroz vrijeme“</h2>
„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.
Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.
Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!
<h2>Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji</h2>
I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.
„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.
Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore - odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu. &nbsp;
<h2>Povratak u budućnost</h2>
Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda - netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.
Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.
Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću.
Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.
Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se - zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice - usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.
I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.
Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.
Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Draško Đuranović

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Njemačka vojska će se priključiti poljskom programu "Istočni štit" u Poljskoj gdje će raditi na izgradnji utvrđenja granice s Bjelorusijom i Rusijom.
Očekuje se da će misija "Istočni štit" početi u aprilu 2026. godine sa procijenjenim rokom trajanja do kraja 2027. godine. Prema psianjima belgijskih medija, njemačke snage će izvršavati inženjerske zadatke, uključujući izgradnju utvrđenja, rovova, protivtenkovskih prepreka i drugih odbrambenih struktura.
Iz Berlina naglašavaju da je misija neborbena i isključivo odbrambena uz napomenu da ova odluka odražava njemačke obaveze prema NATO-u i ima za cilj jačanje istočnog krila saveza.
Njemačka vlada podršku shvata kao dio kolektivnog odvraćanja od agresivne politike Rusije i rastuće militarizacije Bjelorusije. S druge strane, Bjelorusija postaje sve veći izazov za graničnu sigurnost Evropske unije zbog politike uvoza i slanja migranata.
U proteklih godinu dana granična straža Poljske otkrila četiri tunela u zapadnoj regiji Podlaskie, a koji su organizirali transport i ubacivanje migranata.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - saopštila je Granična straža.

Gradi se "Istočni štit": Njemačka vojska u Poljskoj gradi utvrđenja na granici s Rusijom i Bjelorusijom

Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću uhapšen je D.J. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prikrivanje.
D.J. se sumnjiči da je kupio automobil za koji je znao da je pribavljen krivičnim djelom.
Kako je saopšteno iz ODT Nikšić, D.J. je tim vozilom pokušao da izađe iz Crne Gore u čemu su ga spriječili službenici granične policije.

Nikšić: Uhapšen prilikom pokušaja da napusti države sa vozilom koje potiče iz krivičnog djela

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) traže da koeficijent za obračun zarada medicinskim sestrama i tehničarima bude povećan sa 9,37 na 12,97. S tim u vezi, oni će u skupštinsku proceduru predati i izmjene zakona, saopšteno je danas na press konferenciji poslanika ove partije. 
Poslanik Elvir Zvrko kazao je kako izvještaj Evropske komisije upozorava da je država umjereno spremna u poglavlju 28, koje se odnosi na zaštitu potrošača.
- Nedostatak zdravstvenog kadra je problem. Crnoj Gori fali 800 medicinskih sestara, bolnice su preopterećene. Medicinske sestre su na marginama društva, a ulaganje u njih nije trošak već investiranje u budućnost - naglasio je on.
Žele, dodao je, ispraviti dugogodišnju nepravdu prema zdravstvenim radnicima, dodajući kako nema reforme bez stabilnog kadra.
Jevto Eraković kazao je kako predaju u proceduru izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, koje se odnose na medicinske sestre i tehničare.
- Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže našu inicijativu. Nema razloga da većina ovo ne podrži, kada već tvrde da ima dovoljno sredstava u budžetu. Predlažemo povećanje zarada medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima za 25 odsto, odnosno sa 660 na 725 eura - dodao je Eraković.
Osvrnuo se i na situaciju u Pljevljima, navodeći kako je stanje u tamošnjoj bolnici teško.
- Veliki broj djece je u bolnici, stanje je alarmantno. Očekujemo od nadležnih da se što prije oglase - rekao je Eraković.

DPS predlaže izmjene zakona: Povećati plate medicinskim sestrama i tehničarima, svi da podrže naš prijedlog

Maloljetno lice (17) i A.L. (21) iz Nikšića uhapšeni su zbog teške krađe i razbojništva, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se navodi, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, intenzivnim radnjama iz svoje nadležnosti, rasvijetlili krivična djela teška krađa i razbojništvo i lišili slobode dva osumnjičena lica.
Oni su 14. decembra oko 1 sat prišli stranom državljaninu, koji se nalazio ispred tržnog centra u dijelu grada Preko Morače, predstavljajući se kao policijski službenici tražili na uvid lična dokumenta.&nbsp;
- Nakon što je strani državljanin da kod sebe ne posjeduje dokument, izvršioci su od njega zahtijevali da im preda novac u određenom iznosu, koji su od njega uzeli i udaljili se - ističu iz UP.&nbsp;
Nakon toga, kako pojašnjavaju, oko 04.30 časova su ispred jednog automat kluba u istom dijelu grada, fizički napalie drugog stranog državljanina od kojeg su tom prilikom ukrali novac u iznosu od oko 500 eura.
- Policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prijavljeni ovi događaji, nakon čega su, odmah, bez odlaganja, preduzete intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju. Nizom radnji iz policijskih nadležnosti, kako provjera, tako i aktivnosti na terenu, u naselju City kvart primijećena su i kontrolisana lica A.L. (21) i maloljetnik star 17 godina iz Nikšića kada je policija došla do sumnje da su upravo oni izvršioci gore navedenih djela - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Od njih, kao i od oštećenih lica su prikupljena obavještenja na zapisnik, a sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo teška krađa i krivično djelo razbojništvo, u saizvršilaštvu, i naložio da se maloljetno lice i A.L. liše slobode.
- Oni su u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, privedeni tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšeni osumnjičeni za tešku krađu i razbojništvo u Podgorici

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Tag: vesna-vuckovic