Upravni sud prihvatio je tužbu bivše vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković i odredio joj pravo na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine. Sud je time preinačio odluku Sudskom savjeta od 26. februara kojom je odbijen zahtjev Vučković.
Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Tužbu je predala 12. marta Upravnom sudu, ističući da je Sudski savjet, uprkos presudi Upravnog suda, odbio da prihvati njen zahtjev da prima naknadu po prestanku funkcije, u skladu sa zakonom.
- Upravni sud je usvojio zahtjev tužilje dr Vesne Vučković, ranije sudije Vrhovnog suda Crne Gore, za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije, u trajanju od jedne godine, počev od 4. decembra 2024.godine kao dana prestanka sudijske funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje - navedeno je u odluci Upravnog suda.
Podsjećaju da je Sudski savjet odlukom od 4. decembra 2024. godine konstatovao prestanak sudijske funkcije Vučević na lični zahtjev. Upravni sud je početkom februara poništio odluku SS kojom je odbije zahtjev Vučković i konstatovao da ona u zakonskom roku podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz odgovarajuće usklađivanje. Međutim, Sudski savjet je na sjednici 25. i 26. februara opet odbio njen zahtjev.
- U izvršenju navedene presude tuženi je donio osporenu odluku kojom ponovo odbija zahtjev tužilje pri čemu ni u ponovljenoj odluci nije dao valjane razloge već se pozvao na pravno neutemeljeno tumačenje odredbe člana 36 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, suprotno pravno obavezujućim pravnom shvatanju i primjedbama presude ovog Suda, nalazeći opravdanje za teleološku redukciju u tumačenju zakonske odredbe člana 36 u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim se predviđa da se ovo pravo ne može ostvariti u slučaju prestanka funkcije na lični zahtjev, a koja izmjena zakona nije stupila na snagu,kako se navodi u obrazloženju presude - naveli su u Upravnom sudu.
Navedenim postupanjem, po nalaženju suda, Sudski savjet nije postupio u skladu sa obavezom propisanom Zakonom o upravnom sporu. 
Postupak ide na realizaciju u Vrhovni sud, a ukoliko ne ispoštuju presudu, Vučković će se naplatiti preko Izvršitelja.
Podsjećamo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Upravni sud odlučio: Vesna Vučković ima pravo na naknadu po prestanku funkcije

Bivša vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković danas je na suđenju saopštila da se njena takođe bivša koleginica Vesna Medenica interesovala za status tri predmeta - Cijevna komerc, Carine i Port of Adria ali da od nje nikada ništa nezakonito nije tražila.
- Niko nije vršio pritisak na mene. Da je neko mogao da vrši pritisak na mene i klimam glavom i danas bih bila ovdje - kazala je Vučković.
Osim Vesne Medenice sudi se i njenom sinu Milošu Medenici koje se, prema navodima SDT, tereti da je bio organizator višečlane grupe.
Sutkinja Vesna Kovačević konstatovala je da je &nbsp;svjedokinja Vučković dva puta saslušavana u SDT- u i da je 2024. godine izjavila da je iz interesovanja Vesne Medenice " zaključila da se zalaže za donošenje odluke u korist Cijevne komerc".
Vučković je danas u sudnici objasnila da je tačno da se Medenica interesovala za predmet Cijevne komerc, ali ne u koristi ili na štetu bilo koje stranke.
- Možda je moja greška što nijesam pročitala svaku riječ koja je unijeta u zapisnik. Medenica se nije zalagala da se donese presuda u koristi nekoga, niti me pitala za odluku u slučaju Carina već se samo interesovalo za taj predmet- navela je Vučković.
Sutkinja Kovačević je ponovo upitala za razlike na što je svjedokinja rekla da se " radi najverovatnije o " igri riječi".
- Bila sam razočarana ono što sam doživjela posle 38 godina sudijske funkcije. Moguće da je bila igra riječi, moguće je da sam iz tog nekog revolta ispričala to- kazala je Vučković.
Na današnje ročište odbrana Vesne Medenice ukazala je da nemaju CD na kojima su komunikacije njihove klijentkinje. Sutkinja Kovačević potvrdila je da odbrani nije dostavljen taj CD.
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je da su podnosili nekoliko urgencija ali bezuspješno, a da su razgovori i poruke njihove klijentkinje punili novinske stupce.
Sutkinja Kovačević je naložila SDT-u da u roku od osam dana izdvoji samo komunikacije koje se odnose na konkretan predmet, kako ne bilo povrijeđeno pravo na privatnost.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici &nbsp;su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Vučković: Medenica od mene ništa nije tražila nezakonito

Donedavna vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković tužila je Sudski savjet Upravnom sudu zbog odbijanja da joj odobri pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
Njena advokatica Zorica Đukanović istakla je u tužbi da je pravo na naknadu jasno propisano zakonom.
- Navedena odredba ne daje prostor da se na bilo koji način drugačije tumači, osim ‘prima naknadu’. Dakle, to pravo imperativno pripada tužilji, pa se ni na koji način to ne može dovesti u pitanje, kod pravilnog tumačenja zakona - naglasila je Đukanović.
Donošenjem osporene Odluke, smatra da je namjerno i svjesno prekršen član 36 navedenog zakona.
- Ujedno je i tužilja dovedena u diskriminatorski položaj u odnosu na druge podnosioce koji su ovo pravo ostvarili, po istom osnovu i istom Zakonu, brojnim odlukama (01-3727 /23-2 od 15.06.2023 – Branki Zeković; 01-8216/23-2 od 22.12,2023.- Draganu Šćepoviću; 01-229/24-2 od 29.01.2024 Miladinu Pejoviću; 21.i 22.12.2023. po zahtjevu Milivoja Rašovića sa zapisnika XXVII sjednice Sudskog savjeta; 16,09.2024. po zahtjevu Marije Bilafer-zapisnik sa XXV sjednice Sudskog savjeta od 16.09.2024.- u posljednjoj su učestvovali i ZA glasali članovi Sudskog savjeta, koji su sada u istoj stvari glasali protiv) - rekla je Đukanović.
Tvrdi da su brojne odluke u periodu od 2021. do danas. donijete o istoj stvari, povodom iste situacije.
- Na istoj sjednici kada je donijeta osporena Odluka, tuženi organ u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, broj U.6763/24 od 15.11.2024. godine, donio Odluku o priznavanju prava tužiocu Fadilu Kardoviću i to za drugu godinu. Dakle, postavlja se pitanje – ako se u izvršenju presude Upravnog suda Crne Gore, donosi odluka kojom se priznaje naknada i na istoj sjednici tužilji se odbija to pravo, šta to znači - pita advokatica.
Podsjetimo, Vučković je početkom decembra podnijela ostavku na sudijsku funkciju. Kao sudija Vrhovnog suda na sjednici Sudskog savjeta 2021. izabrana je da u v.d. mandatu rukovodi tom granom vlasti.
Ona je 2017. izabrana za sudiju Vrhovnog suda. Prije toga bila je sudija Upravnog suda Crne Gore i sudija Osnovnog suda u Kotoru.

Vučković tužila Sudski savjet, traži naknadu godinu po prestanku funkcije

Doskorašnja vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković podnijela je ostavku na sudijsku funkciju i napušta taj sud, potvrđeno je Pobjedi.
Ostavka je uslijedila nakon što je u petak za predsjednicu vrhovnog suda izabrana Valentina Pavličić, koja je juče pred Sudskim savjetom položila zakletvu. Ona je izabrana nakon devet neuspješnih konkursa.
Vučković je bila na v. d. poziciji nekoliko mandata, a ključna pozicija u Vrhovnom sudu bila je upražnjena od decembra 2020, kada se sa čela Vrhovnog suda nakon 13 godina povukla Vesna Medenica.
Medenica je na toj funkciji provela tri mandata, iako to nije bilo u skladu sa Ustavom koji izbor predsjednika Vrhovnog suda limitira na najviše dva puta. Uprkos tome njen treći mandat 2019. jednoglasno je podržalo čak 18 sudija Vrhovnog suda, a potom i tadašnji saziv Sudskog savjeta.
Nakon Medenice, za vršiteljku dužnosti predsjednice izabrana je Stanka Vučinić, a nakon nje, od septembra 2021. godine Vučković, koja je tu funkciju pokrivala do petka.
Vučković je bila kandidat nekolikom puta za puni mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali nije birana. Jednom je bila predložena i od Opšte sjednice Vrhovnog suda, ali njena kandidatura nije potvrđena na Sudskom savjetu.
Prilikom izbora u januaru prošle godine nije joj bilo omogućeno glasanje na Opštoj sjednici Vrhovnog suda, a tada je dobila podršku 12 kolega, ali njena kandidatura tada nije potvrđena.
Vučković se žalila Upravnom sudu, koji je usvojio njenu žalbu, pa je Sudski savjet ipak obavio intervju sa njom u junu ove godine, ali ni tada nije dobila podršku tog tijela. Sud je ocijenio da je glasovima 12 sudija, tužilja ostvarila neophodnu podršku da bude kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda. Opštoj sjednici je tada prisustvovalo 15 sudija Vrhovnog suda. S obzirom na to da je za izglasavanje prijedloga, naveli su tada iz Vrhovnog suda, neophodna dvotrećinska većina sudija u toj instituciji, a imajući u vidu da ih je ukupno 19, uključujući i predsjednika, 12 glasova nije omogućio Vučković da bude predložena za čelnu poziciju Vrhovnog suda.
- Odluka se smatra donešenom ako je za nju glasalo više od polovine ukupnog broja sudija - piše u obrazloženju odluke Upravnog suda.
- Ako se računa dvotrećinska većina u odnosu na postojeći broj sudija, koji je na dan glasanja iznosio 17, glasovi 12 sudija su dovoljni jer predstavljaju dvotrećinsku većinu. Kriterijum postojećeg broja sudija već je bio primijenjen prilikom glasanja za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kada je utvrđen prijedlog sudije Miraša Radovića, u kom trenutku je Vrhovni sud imao 14 sudija, što se utvrđuje iz zapisnika sa Opšte sjednice Vrhovnog suda Crne Gore od 31. marta 2021. godine - piše, između ostalog, u obrazloženju odluke Upravnog suda.
Takav zaključak, navode, "Upravni sud temelji na činjenici da je na dan održavanja Opšte sjednice Vrhovni sud imao 17 sudija".
Sudski savjet je nakon toga u junu obavio intervju sa Vesnom Vučković, ali nije dobila potreban broj glasova tog tijela. Vučković je tokom glasanja dobila samo tri glasa, dok je šestoro članova Sudskog savjeta bilo protiv da ona i u punom mandatu rukovodi Vrhovnim sudom.
Vučković se nije javljala na posljednje oglase za čelnicu Vrhovnog suda, sedmi i osmi.
Na sedmi oglas, 15. marta ove godine, Opšta sjednica Vrhovnog suda odlučivala je o dva prijavljena kandidata sa sedmog oglasa – dr Ranku Vukiću i Ani Vuković, ali nijedno nije dobilo dvotrećinsku većinu, pa prijedlog nije ni dopirao do Sudskog savjeta. Uslijedio je novi oglas koji je početkom aprila raspisao Sudski savjet sa nadom da će, zbog značaja koji izbor predsjednika Vrhovnog suda nosi u kontekstu eurointegracija, stolica konačno biti popunjena.
Na osmi Vučković se ponovo nije javila, već je Opšta sjednica raspravljala o kandidaturama Ane Vuković i predsjednika Upravnog suda Miodraga Pešića.
Na devetom konkursu, na koji se Vučković ponovo javila, izabrana je Pavličić u petak.

Vučković podnijela ostavku na sudijsku funkciju

Crnogorski sudovi od početka godine, imali su ukupno u radu 137.884 predmeta, od čega su primili 70.320, tako da je stopa ažurnosti 87 odsto, a broj starih, neriješenih predmeta je 6.680. Sudskom sistemu nedostaju 63 sudije, od čega tri predsjednika suda, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda, kazala je prolikom obilježavanja Dana crnogorskog sudstva vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore dr Vesna Vučković.
Vučković je podsjetila da VD stanje u Vrhovnom sudu traje skoro četiri godine, ali naglašava da je Vrhovni sud, u tom periodu, ispunjavao sve obaveze iz nacionalnog okvira, kao i iz pregovaračkog procesa.
- Međutim, apelujem da svi državni činioci daju sve od sebe da izađemo iz ovakvog stanja. Zato, danas širimo poruku da se unutar sudske vlasti razumijemo, da čujemo jedni druge i da ćemo dati doprinos za izbor lidera crnogorskog sudstva. Okončanje VD stanja u ovom momentu je prioritet, ne samo zbog evropske agende, već zbog afirmacije vladavine prava u građanskoj Crnoj Gori, posvećenoj promociji, poštovanju i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda - poručila je Vučković.
<h2>Renovirano više zgrada sudova</h2>
Tokom protekle godine, uspješnim korišćenjem sredstava iz IPA fonda Evropske unije, u okviru Projekta unapređenje efikasnosti sudstva, renovirane su i predate na upotrebu zgrade devet sudova.
- Uloga sudske vlasti ostala je vidljiva u postupku pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kroz učešće njenih predstavnika u Radnim grupama, za Pregovaračka poglavlja 23 i 24. Prvenstveno u izmjenama i dopunama seta pravosudnih zakona, čije usvajanje je dovelo do Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila – IBAR - kazala je Vučković.
Takođe, na 66. Plenarnoj sjednici MANIVAL-a, održanoj krajem prošle godine u Strazburu, usvojen je Konačan izvještaj za Crnu Goru.
- Dobili smo pozitivnu ocjenu, izbjegli smo "sivu" listu i to nas obavezuje da ubuduće to potvrđujemo i svojim odlukama - ocijenila je Vučković.&nbsp;
Nakon prijema mišljenja Evorpske komisije, Vrhovni sud je u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom izradio Smjernice za primjenu sporazuma o priznanju krivice, na temelju Analize Vrhovnog suda o kaznenoj politici za najteža krivična djela.&nbsp;
- U kontekstu sagledavanja potreba za poboljšanjem rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici donijet je Plan za osiguranje funkcionisanja Specijalnog odjeljenja, koji sadrži 24 efikasne mjere za ključne segmente rada tog odjeljenja. Vidjeli smo probleme Specijalnog odjeljenja, prepoznali i registrovali sve pritiske koji se vrše na ovo Odjeljenje. Radili smo i radićemo i dalje kako bi kolegama ovog Odjeljenja još više pomogli - poručila je Vučković.
Kada je u pitanju saradnja sa drugim državnim organima, potpisan je Sporazum o međunarodnoj saradnji u oblasti trgovine ljudima koji drži u fokusu zaštitu prava žrtav, &nbsp;sa Vrhovnim državnim tužilaštvom, četiri ministarstva, tri javne ustanove i tri nevladine organizacije.
Na sastanku predsjednika svih sudova, Vrhovni sud je sugerisao sudovima da komuniciraju sa javnošću, saopštenjima koja treba da sadrže kratke razloge presude u dijelu obrazloženja o vrsti i visini izrečene kazne, naročito u predmetima nasilja nad ženama i maloljetnicima.
Nastavljena je aktivna međunarodna saradnja, učešćem predstavnika Vrhovnog suda na međunarodnim i regionalnim konferencijama i sastancima.&nbsp;
U okviru sprovodjenja EUROL III projekta, nastavljene su redovne aktivnosti usmjerene na rješavanje starih predmeta i izradu Plana racionalizacije pravosudne mreže.&nbsp;
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je opremu za multimedijalnu salu Vrhovnog suda u vrijednosti 150.000 eura.
U cilju bolje transparentnosti, početkom ove godine, usvojena je Komunikaciona strategija za sudove i Sudski savjet 2024. do 2026. godine, i Akcioni plan za ovu godinu, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope.Vrhovni sud realizovao je projekat napredne obuke sudija portparola i članova Sudskog savjeta, kao i dvodnevnu radionicu na kojoj su se, nakon skoro decenije, sastali sudije portparoli, članovi Sudskog savjeta i predstavnici medija, kako bi pre poznali i otklonili eventualne probleme u komunikaciji.
Predstavnici Vrhovnog suda učestvovali su i u Radnoj grupi Ministarstva kulture i medija, u radu na izmjenama tri medijska zakona koji su i usvojeni.
Uspješno je završen projekat ENEMLOS, namijenjen studentima, a posebna pažnja Vrhovnog suda usmjerena je na pripravnike.
Inicirani su brojni sastanci od strane Vrhovnog suda sa predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u sudovima.&nbsp;
- Već godinama ukazujemo na potrebu formiranja Službe za obezbjeđenje sudova - Pravosudne policije, ali i podizanja nivoa bezbjednosti svih zaposlenih i građana koji imaju pristup sudovima. Pogotovo, ako se uzmu u obzir brojne dojave o postavljanju bombi u sudovima, koje su, na sreću bile lažne, i dalje ćemo insistirati na povećanoj bezbjednosti zgrada sudstva - podsjetila je v.d. predsjednika Vrhovnog suda.
<h2>Mediji, političari i NVO sektor, budimo partneri u interesu građana</h2>
Dodala je da fokus sudova mora ostati i na poboljšanju uslova u pravcu izgradnje infrastrukturnih kompleksa za potrebe pravosuđa, kao i uspostavljanju novog informacionog sistema.
Izazovi, kako je istakla, iz istorije crnogorskog sudstva i dalje postoje, a u aktuelnom trenutku građani Crne Gore traže pravdu po mjeri građana Evropske unije, u široj mjeri i sa većim pragom očekivanja.
Sudovi su pod veoma oštrom lupom javnosti, što je, kako je rekla prihvatljivo,ali i istakla da dostojanstvo sudije ne smije biti ugroženo u demokratskom društvu i državnom sistemu, koje teži poštovanju svih međunarodnih standarda.
- Zato pozivam predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti da poštuju Mišljenje Venecijanske komisije i ulože dodatne napore u postizanju konsenzusa na putu usvajanja najboljeg zakonodavnog rješenja, kojim će se uspješno riješiti i ovo pitanje - kazala je Vučković.
Sudstvo se, rekla je Vučković, oslobađa blokada u komunikaciji sa javnošću istupanjem sve više u javnost.
- Ali moramo da primijetimo da je sudstvo, kao samostalna grana vlasti, pod često spornim i neprimijerenim pritiskom političara, medija, raznih interesnih grupa i nevladinog sektora. Svaka kritika je dobro došla kada je argumentovana i konstruktivna, i mi ćemo je kao takvu i prihvatiti. Međutim, odlučno odbijamo svaki neprimjereni, nedobronamjerni i politički napad na sudski sistem. Naša odbrana mora biti stručno argumentovana - poručila je Vučković.
Ona je poručila da sve predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, činioce iz medija i nevladinog sektora, iskreno doživljava kao partnere u složenim procesima i vremenu u kojem živimo i radimo.&nbsp;
- Nadam se da će i oni shvatiti da sa sudovima moraju postati partneri, u zonama naših odgovornosti i nadležnosti, a ne suprotstavljene strane, jer je cilj zaštita prava građana - zaključila je Vučković.
Nakon svečanosti obilježavanja Dana crnogorskog sudstva, održan je redovni sastanak predsjednika svih sudova.

Vučković: Nedostaju 63 sudije, prioritet okončanje VD stanja u Vrhovnom sudu

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.
Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke - koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe - neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.
<h2>Krivične prijave protiv tri sutkinje</h2>
Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.
„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.
Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.
<h2>„Putovanje kroz vrijeme“</h2>
„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.
Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.
Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!
<h2>Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji</h2>
I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.
„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.
Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore - odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu. &nbsp;
<h2>Povratak u budućnost</h2>
Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda - netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.
Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.
Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću.
Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.
Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se - zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice - usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.
I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.
Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.
Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Draško Đuranović

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Gotovo polovina medijskih članaka o LGBTIQ+ temama objavljuje se u rubrikama „Politika“ i „Društvo“, dvije trećine članaka ima najmanje jedan komentar, od kojih oko 80 odsto ima negativan ton, ali primjetan određeni pomak u javnom diskursu.
To je saopšteno na okruglom stolu Predstavljanje LGBTIQ+ OSOBA u crnogorskim medijima, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a na kojem je predstavljena Analiza reprezentacije LGBTIQ+ zajednice u online medijima.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja prof. dr Zlatko Vujović, istakao je da ova studija, ima poseban značaj iz najmanje tri razloga.
- Prije svega, riječ je o prvoj sveobuhvatnoj longitudinalnoj analizi medijskog sadržaja i online komentara o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, koja obuhvata period duži od jedne decenije, što je naročito značajno kada je riječ o elektronskim medijima i online komentarima - naveo je Vujović.
Ukazao je da je istraživanjem obuhvaćeno više od 3.000 medijskih članaka i gotovo 35.000 komentara sa tri relevantna crnogorska portala.
Vujović je posebno naglasio metodologiju monitoringa primijenjenu u istraživanju.
- Gotovo polovina medijskih članaka o LGBTIQ+ temama objavljuje se u rubrikama „Politika“ i „Društvo“, dvije trećine članaka ima najmanje jedan komentar, od kojih oko 80 odsto ima negativan ton, ali primjetan određeni pomak u javnom diskursu.Tim autora razvio je poseban softver za automatsko prikupljanje podataka sa medijskih portala, nakon čega je primijenjen kombinovani pristup, ručno kodiranje od strane obučenih istraživača i upotreba metoda mašinskog učenja, odnosno treniranje modela za klasifikaciju komentara prema sentimentu i tematskim okvirima. Ovakav pristup, omogućava obradu velikog broja podataka uz visok nivo pouzdanosti i naučne rigoroznosti rezultata - pojasnio je Vujović.
Prema njegovim riječima, studija ne govori samo o medijima, već i o društvu u cjelini.
- Analiza pokazuje na koji se način u digitalnom prostoru reflektuju predrasude, strah, ideološke podjele i političke instrumentalizacije, ali i da, uprkos dominantno negativnom tonu, postoji određeni pomak u javnom diskursu - kazao je Vujović.
Istakao &nbsp;je da nalazi ukazuju da su komentari na tekstove o LGBTIQ+ temama i dalje pretežno negativni, ali da se tokom godina mijenja njihov oblik, od otvorenih i eksplicitnih uvreda ka suptilnijim, politički i ideološki uokvirenim narativima.
- Zbog toga analiza predstavlja dragocjen nalaz za medije, regulatore, ali i organizacije koje se bave ljudskim pravima, medijskom pismenošću i javnim politikama - naveo je Vujović.
Programski direktor Centra za građansko obrazovanje CGO Petar Đukanović, kazao je da projekat koji je sproveo CeMI, a koji se bavi analizom položaja LGBTIQ+ osoba u medijima, otvara važnu temu jer način na koji su ove teme predstavljene u medijima reflektuje i širi društveni kontekst.
- Iako je normativni okvir danas nesumnjivo bolji, LGBTIQ+ osobe i dalje ne uživaju u potpunosti prava koja im pripadaju. Zakonodavni proces je u značajnoj mjeri zastao, a istopolna partnerstva, iako postoje u pravnom okviru, suočavaju se sa nedostatkom pratećih zakona i mehanizama koji bi omogućili njihovu punu primjenu u svakodnevnom životu - naveo je Đukanović.
Posebno je ukazao na položaj transrodnih osoba, ističući da Zakon o pravnom prepoznavanju roda na osnovu samoidentiteta godinama nije usvojen, što, kako je rekao, znači da dio zajednice nema osnovnu pravnu sigurnost u pogledu sopstvenog identiteta.
Đukanović je istakao da diskriminacija, govor mržnje i socijalna distanca nijesu rijetkost, već dio svakodnevice mnogih LGBTIQ+ osoba u Crnoj Gori.
U tom kontekstu, Đukanović je naglasio da je uloga medija izuzetno važna. Mediji, kako je kazao, treba da budu akteri u oblikovanju i unapređenju prava LGBTIQ+ osoba kroz način izbora tema, jezika koji koriste, sagovornika koje uključuju i konteksta koji pružaju u svojim izvještajima.
- Mediji mogu doprinijeti promociji i afirmaciji LGBTIQ+ prava kroz tačno i kontekstualizovano informisanje o zakonima i pravima, kroz analitičke i istraživačke tekstove koji objašnjavaju širi društveni okvir, kao i davanjem prostora pripadnicima zajednice da govore o sopstvenim iskustvima - rekao je Đukanović.
Dodao je da je takav pristup u crnogorskim medijima i dalje rijedak, navodeći da dominira površno i senzacionalističko izvještavanje, uz nepotrebno naglašavanje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, kao i nekritičko prenošenje govora mržnje, što dodatno doprinosi marginalizaciji zajednice.
Đukanović je naglasio da monitoring načina na koji se LGBTIQ+ teme i osobe prikazuju u medijima nije napad na medije niti pokušaj ograničavanja slobode izražavanja, već alat za jačanje profesionalnih standarda i kvaliteta javne debate.
- Ovakva analiza omogućava identifikovanje obrazaca stereotipizacije i diskriminacije, ali i prepoznavanje i afirmisanje primjera dobre prakse - kazao je Đukanović.
Tokom I panela, izvršni direktor DeFacto Consultancy dr Slaven Živković predstavio je rezultate prve longitudinalne analize medijskog izvještavanja i komentara čitalaca o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, obuhvatajući period od 2012. do 2024. godine, a čiji su koautori i dr Nemanja Batrićević i dr Marko Savić.
Istraživanje je analiziralo 3.250 članaka i gotovo 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S, uz više od 360.000 zabilježenih lajkova i dislajkova.
- Cilj istraživanja bio je da se kroz vremenski period identifikuju obrasci u načinu na koji se o LGBTIQ+ temama izvještava i diskutuje, ne samo u medijskim tekstovima već i u komentarima čitalaca. Ova analiza je otišla korak dalje u odnosu na ranija istraživanja, jer nije obuhvatila samo sadržaj članaka, već i cjelokupnu diskusiju ispod njih - pojasnio je Živković.
On je kazao da su istraživači formirali bazu članaka koristeći ključne riječi poput LGBT, LGBTIQ+, Pride, Montenegro Pride, gay, lezbejka, zakon o rodnom identitetu na osnovu samoopredjeljenje, kao i nazive organizacija poput Spektra, Queer Montenegro i LGBT Forum Progress.
- Prikupljeni su naslovi, podnaslovi, kompletni tekstovi, rubrike, datumi objave, broj komentara i, gdje je dostupno, broj pregleda.Komentari su analizirani na dva nivoa: po sentimentu (pozitivni, neutralni i negativni) i po tematskim kategorijama. Dio materijala &nbsp;prvo su ručno kodirali obučeni koderi, nakon čega je razvijen model nadziranog mašinskog učenja koji je omogućio obradu kompletnog korpusa - kazao je Živković.
Ukazao je da su tematski, komentari prvobitno podijeljeni u 18 kategorija, a potom objedinjeni u sedam širih cjelina: ljudska prava i diskriminacija; priroda, biologija i „normalnost“; tradicionalizam i religija; politika, lobiranje i pažnja; ismijavanje; uvrede i pozivi na nasilje; te opšti i ostali komentari.
- Više od dvije trećine analiziranih članaka objavljeno je na portalu Vijesti (oko 68 odsto), 17 odsto na Analitici i oko 15 odsto na IN4S-u. Gotovo polovina tekstova nalazila se u rubrici politika i društvo, gdje su ujedno zabilježeni i najveći prosječni pregledi - oko 3.371 po članku - rekao je Živković.
Rekao je da je u prosjeku svaki tekst imao 11 komentara, a da je dvije trećine članaka imalo najmanje jedan komentar, što, kako je kazao, potvrđuje da je riječ o intenzivnoj javnoj raspravi.
- Uočena su tri perioda pojačanog interesovanja: 2013. godine, u vrijeme prve Parade ponosa u Budvi; 2018. godine, tokom rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola, kao i 2021. godine, kada je zabilježeno više slučajeva nasilja nad LGBTIQ+ osobama - naveo je Živković.
Kazao je da analiza pokazuje da je oko 80 odsto komentara imalo negativan ton.
- Ipak, negativan sentiment ne znači nužno neprijateljski stav prema LGBTIQ+ zajednici, jer dio negativnih komentara kritikuje institucije ili druge aktere, a ne same LGBTIQ+ osobe. Udio pro-LGBTIQ+ komentara razlikuje se po portalima: na Analitici iznosi 32 odsto, na Vijestima 17 odsto, dok je na IN4S-u svega dva odsto - rekao je Živković.
Kazao je da je gotovo petina komentara svrstana u kategoriju uvreda, ismijavanja ili poziva na nasilje.
- Najveći procenat takvih komentara zabilježen je na portalu IN4S (26 odsto), zatim na Vijestima (23 odsto) i Analitici (oko 20 odsto). Analizirani su samo javno dostupni komentari, dok su najeksplicitniji sadržaji vjerovatno uklonjeni moderacijom i nijesu bili dostupni za analizu - naveo je Živković.
Kazao je da, iako je tokom godina zabilježen pad eksplicitnih uvreda i poziva na nasilje, najniži nivo zabilježen je 2024. godine, dok je istovremeno je primjetan rast komentara iz kategorija politike, lobiranja, tradicionalizma i religije.
- Prema nalazima, kritika usmjerena ka LGBTIQ+ zajednici vremenom se pomjerila od otvorenih napada ka narativima koji se pozivaju na moral, tradiciju, religiju, ideologiju i navodnu cenzuru u medijima. Upravo komentari koji se pozivaju na tradicionalne vrijednosti, moral i religiju dobijaju najviše reakcija, i lajkova i dislajkova, što ukazuje na visoku polarizaciju publike kada je ta tema u pitanju - rekao je Živković.
Kako je dodao, komentari uvredljive ili nasilne prirode u prosjeku dobijaju najmanje lajkova.
- Na osnovu nalaza, preporuke su da je potrebno jasnije definisanje i nadzor odgovornosti medija u moderiranju komentara, uspostavljanje detaljnih pravila komentarisanja, kao i organizovanje ciljanih obuka za novinare i medijske ombudsmane u oblasti prepoznavanja manipulacija i govora mržnje - naveo je Živković.
Ukazao je i na potrebu šire profesionalne rasprave o etičkim standardima, cenzuri i autocenzuri u medijima, kao i o ulozi medija u kontekstu ubrzanog razvoja vještačke inteligencije.
Predstavljajući Priručnik za medije, projektna kordinatorka u CEDEM-u Katica Maksan kazala je da se, na radionicama sa novinarima, često pokazalo da dio redakcija nema dovoljno znanja ili sigurnosti da samostalno obrađuje ove teme, pa se češće prenose sadržaji stranih medija.
Maksan je naglasila da se medijska priča danas ne završava objavljivanjem teksta.
- Sadržaj se dalje širi putem društvenih mreža, gdje dobija nove slojeve kroz komentare, dijeljenja i objave na portalima nepoznatog porijekla. Komentari na portalima su jedno, ali kada se tekst nađe na društvenim mrežama, posljedice su mnogo ozbiljnije - kazala je Maksan, ističući da su upravo komentari postali centralno mjesto štete.
Prema njenim riječima, iako je broj otvorenih poziva na nasilje u komentarima na portalima smanjen, takvi sadržaji su se u velikoj mjeri preselili na društvene mreže, gdje je kontrola otežana, a identitet autora često nepoznat.
Maksan je ukazala da je poseban segment priručnika posvećen rizicima koje nosi vještačka inteligencija, Maksan je upozorila da se AI alati treniraju na postojećim sadržajima i narativima, i da mogu reprodukovati i umnožavati stereotipe, predrasude i govor mržnje.
- AI nije nešto što postoji nezavisno, on je zavisan od ljudskog unosa i kontrole. Moguće je generisati tekstove i slike koji dodatno šire stereotipe, a posljedice takvog sadržaja snose stvarni ljudi - kazala je Maksan.
Kazala je da je priručnik namijenjen novinarima i novinarkama, urednicima i urednicama, studentima novinarstva, organizacijama civilnog društva, donatorima i institucijama, kao i timovima koji upravljaju društvenim mrežama.
- Jedan od važnih segmenata odnosi se na upotrebu jezika, posebno imajući u vidu specifičnosti crnogorskog jezika i ograničene mogućnosti rodno neutralnog izražavanja. Priručnik daje smjernice kako sa poštovanjem izvještavati o osobama različitih rodnih identiteta, uključujući one za koje u jeziku ne postoje ustaljeni termini - rekla je Maksan.
Posebna pažnja, kako je dodala, posvećena je naslovima i „framingu“, jer oni direktno utiču na ton i sadržaj komentara.
Maksan je istakla da senzacionalistički pristup, kao i korišćenje generičkih ili stereotipnih fotografija, posebno kada je riječ o temama koje se tiču trans osoba ili drag zajednice, može dodatno pojačati negativne stavove u javnosti.
- Priručnik sadrži i model moderacije komentara, nastao u razgovoru sa osobama koje upravljaju društvenim mrežama i komentarima na portalima. Obrađuje i pitanje kome se mogu prijaviti negativni sadržaji i kako postupati u kriznim situacijama, uključujući i slučajeve objave problematičnih tekstova - navela je Maksan.
Ukazala je da struktura dokumenta obuhvata medijski narativ i njegov uticaj, terminologiju, etičko izvještavanje, online komentare i govor mržnje, kao i praktične alate, kao i da je ponuđena kontrolna lista koju novinari i urednici mogu koristiti prije objave teksta.
Maksan je naglasila da je cilj priručnika smanjenje štete u javnom diskursu, jačanje profesionalnih standarda i podrška inkluzivnom društvu. Istakla je da dokument ne predstavlja konačno rješenje, već osnovu za dalju diskusiju i saradnju između medija i civilnog sektora.
Okrugli sto se organizuje u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

CeMI: Negativan ton prema LGBTIQ+ u komentarima u medijskim člancima, ali vidljiv pomak u javnom diskursu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu stipendija srednjoškolcima i studentima romske i egipćanske zajednice za januar i februar, školske i akademske 2025/2026. godine, u iznosu od 24.480 eura, saopšteno je iz ovog ministarstva.
Za isplatu srednjoškolskih stipendija za januar i februar školske 2025/2026. godine, obezbijeđena su sredstva u iznosu 13.680 eura. Rata za učenike/učenice srednjih škola iznosi 60 eura.
Sredstva su obezbijeđena i za stipendiranje studenata za januar i februar za akademsku 2025/2026. godinu, u iznosu 10.800 eura. Rata za studente iznosi 300 eura.
Stipendije za srednjoškolce i studente romske i egipćanske zajednice se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

MPNI: Obezbijeđena sredstva za stipendije i kredite pripadnicima romske i egipćanske zajednice

Italijanska skijašica Federika Brinjone osvojila je zlatnu medalju u superveleslalomu na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Brinjone se vratila na stazu nakon teške povrede, dvostrukog preloma noge i pokidanih prednjih ukrštenih ligamenata, aprila prošle godine, koja je prijetila da ugrozi njenu karijeru.
Do prve zlatne medalje za italijansko alpsko skijanje u Milanu i Kortini došla je u vremenu minut, 23 sekunde i 41 stotinka.
Ona je treća italijanska olimpijska prvakinja u superveleslalomu, nakon Debore Kompanjoni (1992) i Danijele Ćekareli (2002).
Brinjone je upotpunila kolekciju olimpijskih odličja, nakon srebra na Igrama u Pekingu 2022. i bronze u Pjongčangu 2018. u veleslalomu.
U Pekingu je bila bronzana u kombinaciji.&nbsp;
Sa 41 stotinkom zaostatka kao drugoplsirana završila je Francuskinja Roman Miradoli, dok je bronzana bila Austrijanka Kornelija Hutter, koja je imala 52 stotinki slabijim vremenom.

ZOI: Brinjone zlatna u superveleslalomu

Službeni list danas je na sajtu objavio <a href="https://www.sluzbenilist.me/propisi/BE1DB642-8D58-4EB9-8614-1703749B1845">odluku Ustavnog suda Crne Gore</a> o ukidanju člana 35a koji se odnosio na neradnu neđelju u oblasti trgovine.
Odluke Ustavnog suda stupaju na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, što znači da će već sljedeća neđelja 15. februara biti radna.
Ustavni sud Crne Gore je na sjednici 28. januara ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama.
- Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno - naveli su u Ustavnom sudu.
Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu - istaknuto je u saopštenju.
Ovakva zabrana, kako su ocijenili, nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
- Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi - istakli su u saopštenju.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
&nbsp;- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore - naveli su ranije u Ustavnom sudu.

Tag: vesna-vuckovic