Boban Stanišić izabran je za generalnog sekretara Skupštine na današnjoj sjednici.
To imenovanje podržalo je 50 poslanika.
Na funkciji generalnog sekretara Skupštine do sad je bio Aleksandar Klarić, čiji je rad na sjednici potpredsjednica Zdenka Popović pohvalila. To je izazvalo reakciju lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je rekao da će on ide na novi profesionalni nivo.
- Klarić nije na Čepurcima izložen, nego ide na novi profesionalni nivo. Molim vas, nemojte da plačemo i da stvaramo atmosferu iz antičkih tragedija. Neko sa strane bi pomislio da se desilo ono najgore, a ako čuje ovo Stanišić, možda odustane od funkcije - rekao je Knežević.
Nakon toga je Vesna Mihailović, uz 48 glasova podrške, imenovana za članicu senata Državne revizorske institucije.&nbsp;
Poslanici su usvojili i izmjene Zakona o ljekovima, uz 49 glasova.
<h2>Anđušić: Priča sa Velikom plažom je skandal</h2>
Na dnevnom redu danas su, između ostalog, izmjene Zakona o eksproprijaciji, a rasprava je ipak otišla u smjeru najavljene investicije na Velikoj plaži.
- Vi ste sebi uskočili u stomak sa netransparentnom i nejasnom procedurom. Ne razumijem poriv Milojka Spajića da na ovakav način ulazi u ovako ozbiljne priče", istakao je Mihailo Anđušić (DPS).
Ocijenio je kako je posrijedi "skandalozan način da se dođe do investicije".
- Podsjetiću vas, za vrijeme investicija DPS-a, samo dio procedure koja je pratila sličan javni poziv bilo je raspisivanje međunarodnog javnog tendera. Recimo, 2009. i 2010. je Vlada raspisala međunarodni konkurs objavljen u Financial Timesu, koji se odnosio na prostor Ade i Velike plaže. Napravljen je i sajt sa svim tenderskim i marketinškim informacijama, pozvana je britanska firma za strateškog konsultanta, oko 60 zainteresovanih kompanija je bilo, a odabrano je 10 najboljih koji su pozvani u Crnu Goru i predstavili rješenje. Sve je poslije predstavljeno na sajmu turizma u Londonu, pred posebnim komisijama u kojima su bili predsjednici i potpredsjednici Vlade, predsjednici opština sa juga države koji su tamo bili da direktno razgovaraju sa ljudima - dodao je on.
U to doba, kazao je, takve su investicije nazivane "kontroverznim".
- Podržavam investicije, ali zapitajte se - da li je ovo u redu, danas kad se građani Ulcinja spremaju za proteste, traže informacije, neko je nekoga uzeo za ruku da potpiše sporazum - zaključio je Anđušić.
<h2>Čarapić: Vama smetaju investicije</h2>
Vasilije Čarapić (PES) kazao je kako je DPS potencirao da nema novih investicija i da vlast ne radi ništa na tom polju.
- Imamo situaciju da premijer treba da potpiše sporazum sa Emiratima o privlačenju velikih investicija. I sada, kad imamo situaciju da možemo da privučemo velike investicije, imamo situaciju da ste vi protiv investicija i da imate neke zamjerke - dodao je on.
Čarapić je pitao Anđušića šta je bilo sa investicijama Qatari Diar i North Star, pozivajući Anđušića da dostavi javni poziv za drugi navedeni projekat.
- Kompanija koja je trebalo da realizuje projekat North Star u međuvremenu je likvidirana - naglasio je Čarapić.
Sporazum sa UAE, kazao je, moraće da potvrdi Skupština.
- Svaki ugovor koji bude potpisan sa investitorom moraće da potvrdi ova Skupština &nbsp;-istakao je on.
<h2>Anđušić: Ovo je korupcionaški projekat, jeste li svjesni što su usvojili odbornici u Ulcinju?</h2>
Anđušić je na to odgovorio kako je posrijedi korupcionaški projekat.
- Nekorektno je da meni spočitavate da nijesam za investicije, rekao sam da bih podržao ovaj projekat da ga nije pratilo ono što ga je pratilo. Ovaj projekat je netransparentan. Jeste li vi svjesni da je SO Ulcinj jednoglasno usvojila odluku u kojoj traže da se ne ulazi u ovu priču na ovaj način - upitao je on.
Kao dobre investicije naveo je Porto Montenegro, Portonovi i Luštica Bay, navodeći kako su tamo zaposlene hiljade građana Crne Gore.
- A na vaše pitanje šta je sa ostalim investitorima - pa vi ste ih istjerali, kao što ste istjerali i taj North Star, koji je 2021. od Vlade tražio razgovor o investiciji od 400 miliona. Nakon tog razgovora su pobjegli iz Crne Gore. Aman, koji se u posljednjih 15 godina kroz sve renomirane međunarodne časopise koji se bave rangiranjem, uvijek nalazi u TOP 3 brenda, vi ste protjerali na onakav način i sad imamo ono što imamo na Svetom Stefanu - naglasio je Anđušić.
<h2>Čarapić: Mi nijesmo korumpirani, ušli smo u trku sa Amerikom i Britanijom</h2>
Čarapić je na to kazao kako se za sporazum sa UAE bori svaka država na svijetu.
- Svi se takmiče za investiciju Emirata, i Amerika i Britanija, i Crna Gora je ušla u tu trku. Mi nijesmo korumpirani. Mi se borimo da dovedemo investiciju od koje će korist imati građani - rekao je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Boban Stanišić novi generalni sekretar Skupštine, Vesna Mihailović članica senata DRI

Poslanici u Skupštini Crne Gore danas su nastavili sa radom, a u okviru tačke Izbori, imenovanja i razrješenja Boban Stanišić izabran je za generalnog sekretara Skupštine.
Njega će za tu funkciju predložio predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Na toj poziciji Stanišić je zamijenio Aleksandra Klarića kojem je istekao mandat.
Vesna Mihailović je izabrana za novu članicu senata DRI.
Usvojen je Predlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima sa 47 glasova.
Na sjednici je data pauza do 13 sati.&nbsp;

Stanišić novi generalni sekretar Skupštine

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Kninu da je vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. uništila projekat velike Srbije i promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope.
Na centralnoj manifestaciji u sklopu obeležavanja 30. godišnjice "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Plenković je rekao da je "ujedinjena snaga hrvatskog naroda" u avgustu 1995. "oslobodila okupirane gradove i sela, pobijedila agresora i vratila život i ponos prognanicima", prenosi agencija HINA.
Obraćajući se okupljenima na stadionu fudalskog kluba Dinara, Plenković je kazao da je "Oluja" u tom trenutku bila "najveća kopnena bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata, koja je razbila projekat Velike Srbije, porazila agresora, promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope, odredila sudbinu Hrvatske i omogućila kraj rata u Bosni i Hercegovini".
- Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku, ona je spriječila i novu tragediju u Bosni i Hercegovini. Otvorila je put povratku hrvatskih prognanika svojim domovima i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, povratku Vukovara i uspostavljanju hrvatske vlasti na cijeloj teritoriji - naveo je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska poslije rata "omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to željeli", navodeći da je time "pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i ljudsku velikodušnost".
On je rekao da "žrtva svih koji su dali živote za slobodu Hrvatske" predstavlja "zavjet zahvalnosti jer je zahvaljujući njima Hrvatska postala svoja, suverena i slobodna", navodeći da se ne smiju zaboraviti ni 1.744 nestale osobe koje Hrvatska traži.
- Očekujemo da Beograd konačno pokaže pravu spremnost za saradnju, jer bez pune istine o nestalima nema iskrenih odnosa ni evropske budućnosti - kazao je Plenković.
Dodaje da su, iako je prošlo 30 godina od "Oluje", još živa sjećanja "na te dane ponosa i slave".
- Svake godine se ovde u Kninu okupljamo sa istim osjećanjima, ponosom zbog pobjede, zahvalnošću braniteljima i pijetetom prema palima. Ali danas, na ovu godišnjicu najveće hrvatske pobjede, ne dolazimo samo da se sjetimo. Dolazimo da potvrdimo šta za nas znači operacija 'Oluja', na šta nas obavezuje i čemu nas uči - kazao je Plenković.
Naveo je i da je "Oluja" potvrdila "hrvatsku snagu koja ne porobljava, već oslobađa, snagu koja ne prijeti, već štiti, snagu koja ne uništava, već stvara".
U ime predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića na ceremoniji se obratio njegov izaslanik Marijan Mareković, general-pukovnik u penziji i komandant iz operacije "Oluja".
Milanović je, kako je saopštio njegov kabinet, odao počast poginulim hrvatskim vojnicima polaganjem vijenca ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu, ali nije govorio na stadionu "jer smatra da je za obilježavanje 'Oluje' najispravnije da o toj velikoj pobjedi hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata".
Mareković, koji je Milanovićev savjetnik za pitanja ratnih veterana, izjavio je na centralnoj manifestaciji da "Olujom" nije samo oslobođena Hrvatska, već da je i otvoren put "drugim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su donijele mir, prestanak stradanja i nadu u budućnost narodima Bosne i Hercegovine", prenosi HINA.
- Kroz svoju viševjekovnu, tešku i često krvavu istoriju, naš narod je zaslužio život u slobodi i blagostanju. Naša je dužnost da tu žrtvu pretočimo u djela - u pravednu, bezbjednu i prosperitetnu Hrvatsku - rekao je Mareković.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je na centralnoj manifestaciji da Hrvatska mora trajno da pamti pobjedu u "Oluji", kao "jednu od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj istoriji", da je brani i da "temelji budućnost na vrijednostima slobode, demokratije i dostojanstva".
Jandroković je rekao da svaka godišnjica "Oluje" treba da počne izrazom iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama, sa posebnim poštovanjem prema porodicama poginulih i nestalih.
- Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vođstva koje je bilo doraslo istorijskom trenutku, pitanje je kako bismo danas živjeli jer je velikosrpski agresor imao druge planove za nas - kazao je Jandroković.
Naveo je da je "Oluja" bila strateški i taktički dobro osmišljena operacija koja je izvedena u optimalnom trenutku, navodi HINA.
- Hrvatski branitelji su tada odlučno i spremno krenuli da istjeraju neprijatelja iz Hrvatske. I, kao što pjesma kaže: Što se krvlju brani, ne pušta se lako - dodao je Jandroković.
Na centralnoj manifestaciji su se okupili i ministri u Vladi Hrvatske, poslanici Hrvatskog Sabora, lideri političkih stranaka, zvaničnici lokalnih vlasti, predstavnici vojske i policije i ratni veterani.
Predsjednik opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je poruka jasna - da je Hrvatska pobijedila i da sada "treba graditi društvo koje je nedostajalo u proteklih 30-ak godina".
- Pobijedili smo sami, bez spoljne pomoći, sada moramo da razmišljamo kako da izgradimo društvo da nam svima bude bolje. Društvo u kojem žive pošteni i vrijedni ljudi bez mnogo politike. Hrvatska je odbranjena 1991. godine, a oslobođena 1995. godine i hajde da svi razgovaramo o budućnosti - rekao je Hajdaš Dončić, lider najveće opozicione stranke.
Poslanik Hrvatskog sabora iz redova SDP Hrvatske Arsen Bauk prokomentarisao je kritike koje stižu iz Srbije, ukazujući na kontekst 1991. godine.
- Uprkos kritikama koje stižu iz Beograda, moramo jasno da kažemo da se ključni događaji nisu dogodili 1995. godine, već 1991. godine. Kao što je rekao jedan srpski hroničar - da nije bilo tenkova 1991, ne bi bilo ni traktora 1995 - rekao je Bauk, misleći na izbjegličku kolonu Srba, u kojoj su neki bili na traktorima.
Na proslavu u Kninu došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, lider zeleno-leve stranke Možemo, koji je ukazao da se Hrvatska danas "posebno sjeća svih poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu".
Predsjednik desničarskog Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su hrvatske oružane snage "tu da odvrate svakog napadača i pruže sigurnost građanima" i ukazao da ih treba jačati.
Po završetku ceremonije u Kninu, penzionisani pukovnik hrvatske vojske Marko Skejo, poznat po krajnje desnim stavovima, na Trgu Ante Starčevića je ponovo postrojio bivše saborce, koji su na njegov uzvik "Za dom" tri puta odgovorili "Spremni", navodi HINA.
- Pozdrav 'Za dom spremni' neće nestati, već će mladi ljudi nastaviti da ga ponavljaju. Onima koji zabranjuju pozdrav koji je temelj hrvatskog naroda poručujem da će i njihova djeca, unuci i praunuci takođe klicati 'Za dom spremni' kada se u kasarnama bude dizala hrvatska zastava - rekao je Skejo.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica "Oluje" obilježavaju se danas širom Hrvatske.
U Puli je održana tradicionalna parada branitelja Istarske županije, sa više od 1.000 učesnika. Uz hrvatske ratne veterane iz Istre, na paradi su učestvovali i brojni zvaničnici i predstavnici institucija, uključujući delegaciju Istarske županije, predvođenu županom Borisom Miletićem i delegaciju Grada Pule, na čelu sa gradonačelnikom Peđom Grbinom.
Miletić je ukazao da je u Istri, iako Istarska županija nije bila direktno pogođena ratnim razaranjima, odziv na mobilizaciju bio veći od 90 odsto.
Grbin, doskorašnji predsjednik SDP Hrvatske, rekao je da je "Oluja" bila "toliko velika da u modernoj istoriji ratovanja nije zabilježeno da u jednoj operaciji učestvuje toliki dio naroda".
Hrvatska obilježava 30. godišnjicu "Oluje" u znak sjećanja na 5. avgust 1995. kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.
Operacija "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske i do kraja rata za nezavisnost te zemlje, počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, koja su bila dio međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.
Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad posljednjim djelovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.
Vlast Hrvatske, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, proglasila je kraj operacije "Oluja" 7. avgusta uveče, iako su sporadični sukobi nastavljeni do 14. avgusta.
Operacija "Oluja" se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju "Oluja" je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.

Plenković: Oluja uništila projekat velike Srbije i promijenila geopolitički poredak Jugoistočne Evrope

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca (DSA) Ivan Ivanaj dao je danas izjavu podgoričkoj policiji povodom izjava za medije nakon što je crnogorski predsjednik Jakov Milatović vratio parlamentu zakon o porezu na nepokretnosti.
Ivanaj je na svom Fejsbuku nalogu objavio da je saslušan.
Kako je kazao, u policiji je naveo da je iznio politički stav i da ni na koji način nije imao namjeru da ugrozi sigurnost predsjednika Crne Gore ili bilo koga drugog.
- Danas sam dao izjavu policiji povodom tužbe koju je podnio predsjednik države, Jakov Milatović. Razlog za ovaj poziv je članak objavljen u medijima, u kojem sam iznio svoje političke stavove u vezi sa postupcima predsjednika, posebno njegovim naporima da ometa razvoj Malesije - piše u objavi Ivanaj na Fejsbuku.
Navodi da jeMilatović odbio da potpiše zakon koji bi donio direktnu korist građanima Malesije i doprinio razvoju tog kraja.
- Ova akcija je jasan primer isključive i diskriminatorne politike koja, nažalost, ima za cilj ometanje razvoja - kaže Ivanaj.
On je istakao da je poziv da da izjavu u policiji u vezi sa političkim stavovima shvatio kao pritisak predsjednika i "njegov pokušaj da nas disciplinuje".
- Međutim, ne predsjednik Crne Gore, već nema sile koja nas može spriječiti da zaštitimo Malesiju i naš narod. Naprotiv, takve akcije nas još više motivišu da nastavimo naš put ka jednakosti, pravdi i razvoju -poručio je Ivanaj.&nbsp;

Ivanaj saslušan u policiji: Iznio sam politički stav, ni na koji način nijesam imao namjeru da ugrozim sigurnost Milatovića

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je, na pitanje o predlogu da se ulica u glavnom gradu nazove po Pavlu Bulatoviću, nekadašnjem ministru unutrašnjih poslova i ministru odbrane Savezne Republike Jugoslavije, odnosno čovjeku koji je direktno učestvovao u deportaciji Bošnjaka iz Crne Gore sa ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, kazao da Pokret Evropa Sad ima političku kičmu i da nemaju potrebu da se bilo kome svide.
- Pokret Evropa sad ima svoju orijentaciju, to je građanska orijentacija. Najveće bogatstvo Podgorice je vjerski sklad, suživot, zajednički život generacija koje su bile prije nas. Mi nećemo uraditi ništa što bi taj vjerski suživot i harmoniju narušilo. Kada to pitanje dođe na dnevni rad, bićemo vrlo jasni, želeći da baštinimo građanski karakter Podgorice. Želimo da istrajemo na svom stavu, a naravno poštujemo i drugačija mišljenja- kazao je Mujović, prenosi Gradski portal.
On je istakao da pitanje ulice Pavla Bulatovića nije jedina stvar oko koje se polemiše, već i da postoji inicijativa građana Kuča da se spomenik Mirku Petroviću izmjesti iz centra grada.
&nbsp;- Ako uđemo u vrtlog priča koja dijele, bojim se da ćemo zanemariti ovakve projekte oko kojih smo se danas okupili. Ova gradska vlast ima još godinu i po dana da pokaže šta zna i ako se sada budemo zakopavali u rovove oko tema koje nas dijele, bojim se da će naš rezultat biti isuviše mali, a ja to ne želim- kazao je Mujović.

Mujović: PES će biti jasan kad pitanje o ulici Pavla Bulatovića dođe na red, baštinimo građanski karakter Podgorice

Finansijska situacija u Crnoj Gori je stabilna, a izvršenje državnog budžeta u prvih šest mjeseci ove godine potvrđuje pozitivne trendove, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
- Ukupni budžetski prihodi iznosili su 1,32 milijarde eura, što je jedan odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Ključne kategorije poreskih prihoda bilježe snažan rast, tako je porez na dodatu vrijednost (PDV) naplaćen u iznosu za 66,1 miliona eura više nego prošle godine, dok je porez na dobit porastao 18,9 miliona eura, navodi se u reagovanju Ministarstva finansija povodom, kako su rekli, netačnih i tendencioznih navoda koji su se ponovo pojavili u medijima, a tiču se izvršenja budžeta za prvih pest mjeseci.
Prihodi od akciza, kako se dodaje, bilježe rast 12,6 miliona eura, a porez na dohodak građana 8,8 miliona eura. 

- Takođe, u prvih šest mjeseci deficit budžeta devet miliona EUR je manji od plana i na nivou je od 1,4 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP) - rekli su iz Ministarstva.
Ti podaci, kako su kazali, jasno demantuju navode o padu prihoda i ukazuju na efikasnost sprovedenih reformi u oblasti poreske i fiskalne politike, koje već daju rezultate kroz povećanu naplatu i jačanje fiskalne discipline.
- Istovremeno, izvršenje rashoda u junu, koje je 6,7 odsto iznad plana, objašnjeno je jasno i transparentno u samom Izvještaju o izvršenju budžeta. Dominantni razlog je realizacija kapitalnih izdataka, prije svega troškovi nabavke vojnih brodova za potrebe Vojske Crne Gore, finansirani iz namjenskog kreditnog aranžmana sa Vladom Francuske. Ova transakcija, koja se knjiži kroz rashodovnu i prihodovnu stranu budžeta, ne predstavlja budžetski deficit, već investiciju od strateškog značaja za bezbjednost i odbranu države, o kojoj je javnost prethodno već bila informisana - objasnili su iz Ministarstva.
Uprkos pojedinačnim odstupanjima u dinamici naplate i realizacije pojedinih stavki, kako je saopšteno, izvršenje prihoda u odnosu na plan iznosi 97,3 odsto, pri čemu se očekuje realizacija preostalih stavki, uključujući donacije i grantove, u nastavku godine. Takođe, preliminarni podaci za jul ukazuju na naplatu iznad plana, što potvrđuje nastavak pozitivnog trenda.
- Zahvaljujući stabilnim makroekonomskim uslovima, mjerama fiskalne konsolidacije i suzbijanju sive ekonomije, Crna Gora uspješno održava stabilnost javnih finansija, što potvrđuje i činjenica da su ukupni prihodi za jun iznosili 225,8 miliona eura, što je 2,1 odsto više nego u istom mjesecu prethodne godine - navodi se u saopštenju.
Ministarstvo finansija, kako su kazali, ostaje posvećeno transparentnom, odgovornom i proaktivnom upravljanju javnim finansijama, a sve aktivnosti u oblasti fiskalne politike usmjerene su ka stvaranju održivog ekonomskog rasta i unapređenju životnog standarda građana.
- Još jednom pozivamo sve medije, da u cilju informisanja građana koriste relevantne, cjelovite i tačne informacije, jer selektivno predstavljanje podataka ne doprinosi objektivnoj informisanosti, već stvara nepotrebnu konfuziju i širenje dezinformacija - zaključuje se u saopštenju.

MF: Javne finansije stabilne, podaci jasno demantuju navode o padu prihoda

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

Portal ETV ekskluzivno objavljuje dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Odmah uz Aleksića su i ministri poljoprivrede i kulture i medija Vladimir Joković i Tamara Vujović, koji imaju prosječnu ocjenu 1,66, a isto su ocijenjeni i ministri pomorstva i turizma Filip Radulović i Simonida Kordić. <h2>VRLO DOBRI I DOBRI&nbsp;</h2> Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080316084_89b973f5c77b5f41ef788e89ee9d82fe37b72a2abfbdeccf34d02d0a04d436e4" data-rendition-name="original" width="1219" height="736" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! <h2>,,JEDINIČARI“</h2> Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović dobio je prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080316084_225fe049ae3def78b10878230d4b20ec443fda37b1ff5d3f79186c731259ef14" data-rendition-name="original" width="1884" height="373" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na kraju kolone ,jediničara“ je najgore ocijenjeni – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade (1,50).&nbsp; Da li će upravo ovi ,,jediničari“ biti prvi na listi za rekosntrukciju, ako Spajić uopšte bude smio da ide na rekonstrukciju?&nbsp; Prosječna ocjena, kako se vidi na tabeli, izvodila se iz parametara – postignuti rezultati, samostalnost, stvaralačka sposobnost, preduzimljivost, preciznost/savjesnost i kvalitet saradnje. Potpredsjednik Vlade Aleksić je najveći „jediničar“ u Vladi – za sve parametre ocjena mu je 1, osim za samostalnost – ocijenjen je najboljom ocjenom – 4, a odmah za njim je ministar Joković – koji je za samostalnost, takođe, dobio 4, ali je izvukao 2 za postignute rezultate. Ministarka Vujović ocijenjena je ocjenom 3 za preciznost/savjesnost, a ocjenu 2 dobila je za stvaralačku sposobnost i kvalitet saradnje. Ministar Šaranović dobio je jedan za parametre – samostalnost i kvalitet saradnje, dok je za postignute rezultate i stvaralačku sposobnost ocijenjen ocjenom – 3. Jedinicu iz „samostalnosti“ dobio je i ministar Krapović.&nbsp; Interesantno je da je, osim troje ministara iz Demokrata – Šaranović, Krapović i Vujović, za parametar samostalnost, jedan dobio i potpredsjednik Vlade Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića). <h2>,,STVARALAČKE SPOSOBNOSTI“</h2> Ocjene pokazuju i da po parametrima Vlade stvaralačku sposobnost, ma što značio taj parametar, ne posjeduju ministri Radunović, Đeka, Kordić i Joković, kao ni potpredsjednik Aleksić. Samo oni su dobili ocjenu – 1. Ministar Joković i potpredsjednik Aleksić jedini su koji su dobili jedinice i za parametar preciznost/savjesnost. Portal ETV objavio je 24. jula izvode iz dokumenta Vlade o ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, prema kojima su na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti. Nekoliko sati kasnije, dokument je inoviran, odnosno friziran, pa je objavljena tabela sa poboljšanim rejtingom za određene resore.&nbsp; Vlada je u tabelu naknadno ubacila i realizovane programe iz jula, stvarajući tako privid o većoj realizaciji vladinih obaveza nego što to zapravo jeste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080316084_252a0065db5174b3023723f2bdf812ba9c658f999d153bd705bdcf090d10ef73" data-rendition-name="original" width="1734" height="1000" loading="lazy" alt="Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025."> <figcaption>Ocjena rada funkcionera Vlade Crne Gore u drugom kvartalu 2025.(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Tako je ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću saldo realizacije skočio sa 47 na 58 odsto, ministru zdravlja sa 20 na 40 odsto, dok je Ministarstvu energetike i rudarstva procenat uspješnosti porastao sa 14 na iznad 40 odsto. Ministar Šahmanović resor energetike preuzeo je tek u martu. Ministarstvo evropskih poslova je na tabeli koja nije frizirana bilo na visokih 83,3, a Ministarstvo prosvjete na 86,7 odsto. Ministarstvo vanjskih poslova imalo je realizaciju zadataka na nivou od 80 odsto, a prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave - 75 odsto.&nbsp; Bez rezultata su bili ministarstva dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja.

NAJBOLJE: Jakšić Stojanović i Gorčević; NAJGORI: Aleksić, za petama mu Joković, Vujović, Radulović i Kordić

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.