Poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević prokomentarisao je prisustvo bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice okupljanju u organizaciji crkve Srbije.
Naime, sprski mitropolit Joanikije Mićović služio juče liturgiju u Gornjem Lipovu, nakon čega je priređena „trpeza ljubavi“ kojoj je prisustvovala i Medenica.
- Dok se kralo i drmalo, klicalo se “e viva”. Dok se zbog ličnih interesa poganilo ime Crne Gore ogrtalo se zastavom - napisao je Zirojević na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1954647837297508824%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1954647837297508824%7Ctwgr%5Edd78af123ed12f489628b5045b09441c61a0d2b8%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kaže kako „zbog toga i još mnogo čega drugog mi danas živimo Crnu Goru Pavla Đurišića i Andrije Mandića“.
- I dok se mi borimo protiv toga, neki trče Joanikiju pod skute - istakao je on.
Podsjetimo, ovo nije prvi put da Medenica prisustvuje događajima u organizaciji crkve Srbije.
U junu je pratila predstavljanje knjige doktora Milovana Bojovića, nekadašnjeg potpredsjednika Vlade Srbije, koje je održano u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Njeno prisustvo ovom događaju tada je izazvalo čuđenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zirojević: Dok se mi borimo, neki trče Joanikiju pod skute

Viši sud odbio je zahtjev odbrane da se Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice brani sa slobode uz jemstvo od 739.375 eura u nekretninama - potvrdila je za Portal ETV samosatlna savjetnica za odnose sa javnošću Ivana Vukmirović.
Kako nam je saopšteno, odbijen je prijedlog za jemstvo za Nikolu Raičevića.
U nekoliko navrata odbrana Medenice je nudila jemstvo da bi se branio sa slobode ali ti zahtjevjeni nijesu usvojeni.
Medenici se sudi da je organizator kriminalne grupe čije je član osim njegove majke bilo još više osoba.
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je ranije na ročištu da je za slobodu Medenice ponuđen poslovni prostor na ime Miloševe sestre, zatim nekretnina u vlasništvu optuženog Miloša Medenice i njegove sestre i nekretnina od prijatelja i Medeničinog brata od ujaka.
Na optužnici osim Miloša Vesne Medenice je i Nikola Raičević ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Odbijen prijedlog za jemstvo da se Medenica i Raičević brane sa slobode

Suđenje grupi koju je prema stavu SDT - a formirao Miloš Medenica, danas je odgođeno zbog nedolaska njegove majke optužene Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda.
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je da je odbrana Vesne Medenice 17. jula dostavila izvještaj ljekara ortopeda iz Bijelog Polja u kojem je navedeno da će 21. jula Medenica biti primljena u bolnicu a planirana operacija je zakazana za 23. jul.
Sutkinja Kovačević pročitala je nalaz vještaka medicinske struke Nemanje Radojevića koji je naveo da Medenica nakon operacije nije sposobna da prati suđenja do 1. avgusta.
Prema mišljenju vještaka Radojevića, nije bilo nužno da Medenica bude do operacije u bolnici, a zbog neizvjesnosti da li će se operacija obaviti jer nema medicinskog materijala.
Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović kazao je da je njegova branjenica nabavila ortopedska pomagala - to što je nedostajalo.
- Očito da je vještak pokušao da napravi svoj scenario. Žena je teško povrijeđena i bilo kakve insinuacije da ona namjerno odgađa ročišta su neosnovane - kazao je Begović.
Sutkinja Kovačević je za septembar zakazala dodatnih pet ročišta kako bi nadoknadila termine koji su bili zakazani za jul.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Radomir Raičević, Vojin Perunović, Luka Bakoč ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp;
Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Medenica zadržana u bolnici zbog operacije, nastavak procesa zakazan za 1. septembar

Policajac Draško Kalinić kazao je danas u Višem sudu da je rukovodio pretresima porodične kuće bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, da je on pronašao presudu za Cijevnu komerc i da je izuzeo, jer je ta odluka bila predmet istrage. Protv Medenice pokrenut je postupak zbog sumnje da je sa još 16 osoba postala član krimalne grupe koju je formirao njen sin Miloš Medenica. - Ja sam presudu našao u hrpi dokumenata u radnoj sobi. Ja dokaze ne podmećem - kazao je policajac Kalinić. On je četiri sata svjedočio kako je tekao pretres u porodičnoj kući Vesne Medenice, ko je sve prisustvovao pretresu i koliko policajaca je bilo. Kalinić je rekao da je nalog za pretres izdao sudija za istrage i da Vesna Medenica nije prisustvovala pretresu jer je bila hospitalizovana. - Pozvao sam njenu kćerku Mariju Medenicu, objasnio joj da obezbijedi dva svjedoka i advokata, što je ona učinila - kazao je Kalinić. Dodao je da kada je Marija Medenica stigla da joj je predao naredbu za pretres, upoznao je da svjedoci vizuelno prate njihov rad i kad bude napisan zapisnik ukoliko ne bude odgovarao činjenicama da mogu prigovoriti. Niko, kako kaže, nije imao primjedbi na pretres što je konstatovano u zapisniku. Kada su pretrese počele ubrzo su pronašli oružje, ali je utvrđeno da imaju oružne listove. - U radnoj sobi Vesna Medenice na stolu je bilo dosta dokumentacije, Marija Medenica je bila pored mene kada sam pronašao mislim da je bila kopija presude Cijevna komerc i kada sam vidio o čemu se radi pokazao sam svjedocima i Mariji Medenici. To smo izuzeli iz te radne sobe, na stolu ništa drugo nije zavređivalo pažnju što bi trebalo da bude izuzeto - objasnio je Kalinić. Istakao je da je pretres obavljen u skladu sa propisima, niko nije napuštao kuću od svjedoka za vrijeme pretresa. - Ponavljam da za vrijeme pretresa su sve vrijeme bili svjedoci, Marija Medenica i advokatica - ispričao je svjedok. On je sudskom vijeću kojim predsjedava sutkinja Vesna Kovačević objasnio da je Mariji Medenici rekao da će izuzeti tu presudu na što je ona rekla da ne zna o čemu se radi. - Ona nije imala nikakva saznanja o toj presudi - kazao je Kalinić. Tokom pretresa rekao je da je pronađeno puno dragocjenosti i da su takođe našli i sef koji je bio zaključan. Prema riječima Kalinića, Marija Medenica se čula sa majkom i to se riješilo. Sef su otključali. Na pitanje tužioca Vukasa Radonjića koliko je policajaca pretresalo kuću, Kalinić je rekao da se to može vidjeti iz zapisnika o pretresu jer su navedena imena policajaca koja su bila angažovana. Kalinić je objasnio i da je došlo pet a najviše deset policajaca koji su obezbjeđivali kuću dok su trajali pretresi. - Ono što je najznačajniji bilo( presuda) pronašao sam ja. Kolege su me obavještavale o pronađenim stvarima za koje su smatrale da su bitne - objasnio je Kalinić. On je na pitanje tužioca Radonjića rekao da je prvo pronađena presuda pa sef. Takođe, objasnio je, da se hronološki upisuju stvari kako se pronađu. Na pitanje tužioca Radonjića, svjedok je odgovorio da mu niko od kolega nije prijavio da je neko od svjedoka izašao i nijedan predmet nije oduzet bez njihove saglasnosti. - Da je neko napustio prostoriju zapisničar bi to morao da konstatuje - kazao je Kalinić. Na pitanje tužioca Radonjića, svjedok je rekao da je Vesna Medenica nakon hapšenja na Aerodromu dovedena u prostorije City Mall I da je on tu bio sa još dvojicom kolega. Nakon saslušanja, u konsultaciji sa tužiteljkom Natašom Bošković, Kalinić je obavijestio Medenicu da je lišena slobode. Kalinić je odgovorio i da je Medenica odbila da da šifru za telefon uz obrazloženje da" ima neke privatne stvari i da piše memoare". - Nakon što joj je oduzet telefon stavio sam ga u kesu i odložio u fioku svog stola - kazao je Kalinić. On je rekao da je Medenici nakon što je &nbsp;saopšteno da je uhapšeno pozlilo i da su je odvezli u Klinički centar. Na pitanje tužioca policajac je rekao da nije primijetio da je Vesna Medenica koristila telefon, niti je tražila da ga koristi. Na pitanje branioca Medenice, advokata Zdravka Begovića da li je sačinio zabilješku da je pozvao Vesnu Medenicu i da joj saopštio za pretres, on je rekao da nije. Na pitanje Begović svjedok je rekao da nije znao gdje Marija Medenica živi, nju je pozvao jer joj je kćerka a" pretres je bio hitne prirode i nije mogao da se odlaže" . Na pitanje optužene Medenice, svjedok je rekao da nije dolazio u Klinički centar da uruči naredbu za pretres Vesni Medenic a, kako je obrazložio, s obzirom da je bila hospitalizovana i nije bila u mogućnosti da prisustvuje pretresu. Na to je Medenica rekla dan prije pretresa bez mog odobrenja" odnesena sam u SDT" na saslušanje. Medenica je rekla i da je nakon što su joj saopštili da je uhapšena da je tražila da se pretresi obave tu noć. Kalinić je to negirao i rekao da je jedni zahtjev Medenice bio da je odvedu kući da se presvuče ali oni nijesu udovoljili njenom zahtjevu jer nijesu mogli. Suđenje se nastavlja 21.juna kada će na pitanja sudskog vijeća i advokata odgovarati svjedok Kalinić. Na početku ročišta Vesna Medenica je rekla da želi da objasni jučerašnju izjavu kada je optužila novinare "da od nje pokušavaju da naprave tranju". - Nijesam mislila na novinare koji prate suđenje i izvještavaju u granicama svojih zapažanja. Mislila sam na novinarku koja je objavila tekst pod naslovom "Gospodarica pršljenova" objavljen na portalu RTCG - kazala je Medenica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710150752_b6b12cda720eeb7eb731ed692031074ec2f2f854a12514dd5b203c1eaf7f9cc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710150752_b6b12cda720eeb7eb731ed692031074ec2f2f854a12514dd5b203c1eaf7f9cc9" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Perunović, Vučinić, Lalović i Medenica "> </figure>  Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp; Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DajX47XrfaR4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalinić: Na radnom stolu pronašao sam presudu za Cijevnu komerc, niko od svjedoka nije napuštao kuću

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je danas u Višem sudu, na suđenj noj i njenom sinu Milošu Medenici koji se tereti da je formirao kriminalnu grupu, da se od ovog postupka pravi predstava i da "od nje novinari pokušavaju napraviti da je tranja koja zloupotrebljava svoju bolest".
Na te konstatacije reagovala je sutkinja Vesna Kovačević i ukazala da od početka proces vodi profesionalno i da je uvijek imala razumijavnja za njeno zdravstveno stanje na što je Medenica rekla da nije mislila na sudsko vijeće.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda konkretizovala je da "predstavu pokušavaju da napravi tužiocilac a da novinari od nje prave tranju".
- Nijesam koristila bolest, meni se zdravstveno stanje pogoršalo od smrti moga brata - kazala je Medenica.
Ona je objasnila da joj u ponedjeljak veče pozlilo i da je pošla u Hitnu i da joj je taksista pomagao.
- U utorak ujutro sam pošla u bolnicu u Risan po ranijoj preporuci doktora. Ukazali su mi da ukoliko budemo radila operaciju da je to rizično. Molim vas nemojte da pravite predstavu - kazala je Medenica.
Na današnje ročište došao je optuženi Vojin Perunović koji je obavijestio sud da će se dolaziti na ročišta i da će operaciju koja je zakazana u petak odogoditi do završetka postupka.
Na današnjem ročištu saslušane su svjedokinje Marija Medenica Dulović i advokatica Marija Šofranac.
Advokatica Marija Šofranac kazala je da je bila prisutna ne pretresu porodične kuće Vesne Medenice, da je pozvao kolega Zdravko Begović da pita može li da pođe.
Ona je prihvatila i pošla u Zagorič, uspjela je da nađe lokaciju i kada je stigla pozvala je advokata Begovića i saopštila mu da na pretresu nije prisutna Vesna Medenica.
-Policajci su počeli da pretresaju od potkrovlja i svi smo se uputili tamo. Osim nje bila je Marija Medenica Dulović i njene dvije prijateljica. Jedan od policajaca je rekao da je najbolje da se razdvoje da bi uspjeli da završe pretres - ispričala je Šofranac.
U jednom trenutku shvatila je da Marija Medenica i njena prijateljica nijesu tu ali Šofranac je rekla da nije bila svjesna da je ona otišla negdje van kuće.
-Policajac mi je objasnio da je otišla za ključ. Sporno mi je nakon što su Marija Medenica Dulović i svjedokinja pošle za ključa, da pretrese nijesu prekinuli - kazala je advokatica.
Istakla je da je nakon pretresa pozvala advokat Begovića i ukazala mu što je po njenom mišljenju sporno i neobično.
- On mi je rekao da potpišem zapisnik, a da sve što nije u redu osporavaće pred sudom - kazala je Šofranac.
Ona je istakla da je više stvari bilo sporno tokom pretresa.
Šofranac je navela i da je u jednom momentu stiglo pojačanje policije koja je nekim instrumentima prov jeravala zid da li se radi o lažnom zidu i da li je bušen.
Svjedokinja Medenica Dulović u nastavku iskaza ispričala je da je tokom pretresa bilo 70 policajaca, da ona u toj kući ne živi 15 godina.
Oko potpisivanja zapisnika, kako je objasnila, nije se konsultanata sa advokatom.
Ona je rekla i da je bila odsutna pola sata tokom pretresa jer je išla sa prijateljicom za ključ da bi otvorili sef.
Suđenje se nastavlja sjutra saslušanjem svjedoka.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Medenica: Tužioci prave predstavu, a novinari pokušavaju da od mene naprave tranju

Apelacioni sud Crne Gore je 24. juna ove godine nakon sjednice vijeća donio rješenje kojim je uvažio žalbe branilaca okrivljene Vesne Medenice, ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje, navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.&nbsp;
Tom presudom, kako se dodaje, okrivljena Vesna Medenica oglašena je krivom zbog izvršenja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci.&nbsp;
- U postupku odlučivanja o žalbama branilaca okrivljene, Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepeni sud učinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje se odnose na to da je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude u pogledu vremena izvršenja krivičnog djela, svojstva službenog lica i radnje izvršenja krivičnog djela koje se okrivljenoj stavlja na teret- navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Takođe, kako se dodaje, prema ocjeni Apelacionog suda, prvostepena presuda nema ni razloga o odlučnim činjenicama činjenicama, a dati razlozi su potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni činjenicama utvrđenim provedenim dokazima u postupku.&nbsp;
- Zbog navedenih bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, prema stanovištu Apelacionog suda, prvostepena presuda se nije mogla ispitati, već je bilo nužno njeno ukidanje i vraćanje na ponovni postupak. Prvostepenom sudu je dat jasan nalog na koji način će ispraviti počinjene bitne povrede postupka, kako bi bio u mogućnosti da donese zakonitu odluku. Presuda Apelacionog suda Crne Gore Kžs.br. 6/25 od 24.06.2025.godine sa bližim razlozima biće objavljena na internet stranici Apelacionog suda - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ukinuta presuda Vesni Medenici, vraćen predmet Višem sudu

Suđenje grupi koju je prema stavu SDT - a formirao Miloš Medenica, danas je odgođeno zbog nedolaska njegove majke optužene Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, ali i zbog nedolaska optuženih - Vojina Perunovića i Radomira Raičevića.
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je da će sjutra za kada je zakazan nastavak suđenja odlučiti da li će razdvoji postupak protiv Raičevića i Perunovića.
Obrazložila je da je optuženi Raičević obavijestio da se ne osjeća dobro i da nije u mogućnosti da dođe na današnji glavni pretres.
Vještaku Nemanji Radojeviću je predočena medicinska dokumentacija Raičevića, a nakon jučerašnjeg pregleda u bolnici, predložena mu je hospitalizacija jer mu ekg nije bio dobar.
Raičević je odbio hospitalizaciju ali, prema riječima Radojevića on smatra da nije sada sposoban da prati dalji tok postupak.
- Ukoliko je njegova želja da misli da može da prisustvuje ročištu uz sve predočene rizike onda je to njegov izbor - rekao je Radojević.
Ukazao je da je optuženom predloženo medicinsko zbrinjavanje i intervencija.
Perunović na ročište nije došao jer je primljen u nikšićku bolnicu zbog operacije koju ima u petak.
Sutkinja Kovačević saopštila je da se čula sa doktorom iz te medicinske ustanove, koji joj je rekao da nije znao da se protiv Perunovića vodi postupak jer ta intervencije nije hitne prirode.
Nakon uvida u medicinsku dokumentacija Perunovića vještak Radojević smatra da ta intervencije nije hitne prirode, mogla je biti obavljena ranije ili bilo kad u budućnosti, jer se, kako kaže, " radi o lakšem hroničnom oboljenju".
Na pitanje tužioca Vukasa Radonjića vještak je rekao da je Perunović mogao da prati tok postupka.
- Sedam do osam dana će trajati oporavak nakon operacije - smatra Radojević.
Branilac Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović kazao je da ga je njena kćerka obavijestila da joj sinoć pozlilo i da je bila u Hitnoj a nakon toga pošla je u risansku bolnicu.
Medenica je odbila da bude hospitalizovana u risanksoj bolnici.
Vještak Radojević je ukazao da na osnovu ranijih izvještaja Medenica ima teško oboljenje kičme ali da &nbsp;je sposobna da prati tok postupka.
Uvidom u novu dokumentaciju vještak je konstatovao da je Medenica zadobila tešku povredu ruke i da je predložena operacija u petak.
Radojević je konstatovao da je Medenica u Hitnoj primila jaku terapiju protiv bolova.
Na pitanje tužioca Radonjića, vještak je rekao da je Medenica mogla biti pregledana i u Kliničkom centru.
- Pretpostavljam da se javila u bolnicu u Risnu, jer joj je pregledom neurohirurga od 24.juna predložena konsultacija sa ljekarima iz Risna -obrazložio je Radojević.&nbsp;
Na pitanje tužioca, Radojević je odgovorio da ukoliko je zakazana operacija tetive na ruci Medenica neće biti sposobna da prati postupak neko vrijeme.
Bolničko liječenje, prema riječima vještaka, &nbsp;traje sedam dana.
Radojević je objasnio i da uspjeh liječenja rascjepa tetive zavisi od brzine intervencije.
Radojević je rekao da povreda na ruci Medenice nije mogla uticati na njen dolazak danas.
- Mišljenja sam da su &nbsp;razlog njenog nedolaska tegobe koje se odnose na kičmu - kazao je Radojević. &nbsp;
Prema njegovim riječima, Medenica može sjutra i u četvrtak da prisustvuje ročištu.
Tužilac Radonjić predložio je da se Perunoviću odredi pritvor jer ovo je drugi put da izbjegava da dođe na pretes a za Medenicu je predložio prinudno dovođenje jer je, prema njegovim riječima, izbjegla da dođe na današnje ročište.
- Nužno je prinudno dovođenje Medenice. Njeno ponašanje danas i ukoliko bude ovako i u budućnosti biće osnov da se predloži najteža mjera - kazao je Radonjić.
Na to je advokat Begović rekao da su prijedlozi tužioca neosnovani i da je " došlo vrijeme sile i moći".
- Njegovi argumenti da se odredi pritvor Perunoviću su neosnovani jer se čovjek nalazi u bolnici i treba da se operiše - kazao je Begović.
On je naveo da njegova branjenica nije došla iz opravdanih razloga zbog bolova koje trpi konstantno zato je i bila u bolnici gdje je primila terapiju.
- Je li Vesna Medenica ratni zločinac. Stvara se ambijent kako ona izbjegava postupak. Nema potrebe da se donosi naredba za prinudno dovođenje- rekao je Begović.
Sutkinja Kovačević nije prihvatila prijedlog za prinudno dovođenje Medenice a o zahtjevu za pritvor Perunovića odlučiće kada u svojstvu svjedoka bude saslušan doktor iz bolnice u Nikšiću.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoč, ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Medenici sinoć pozlilo, ali odbila hospitalizaciju, Perunoviću zakazana operacija, Raičeviću opet bilo loše

Suđenje grupi koju je prema stavu SDT - a formirao Miloš Medenica, čiji član je, kako se sumnja, bila i njegova majka bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica prekinuto je &nbsp;nakon sat i po jer se optuženi Radomir Raičević nije osjećao dobro.
Optuženog Raičevića je na zahtjev sutkinje pregledao vještak sudske medicine Nemanja Radojević koji je kazao da Raičevića treba da pregledaju ljekari u Ugentnom centru, da uradi laboratorijske nalaze i ekg.
Za današnje ročište bilo je planirano saslušanje pet svjedoka, među njima i Marije Medenice Dulović, kćerke Vesne Medenice.
Ona je pred sudskim vijećem ispričala kako je 19.aprila 2022. godine tekao pretres njihove porodične kuću u naselju Zagorič.
Medenica Dulović &nbsp;kazala je da je njena majka uhapšena 17. aprila a pretres je bio nakon dva dana.
- Pozvali su me iz policije i rekli da moram doći u Zagorič zbog pretresa kuće. Ja posljednjih 15 godina nijesam tamo živjela. Rekli su mi da obezbijedim dva svjedoke, ako to ne uradim da će oni naći nekog sa ulice. Rok je bio pola sata da obezbijedim svjedoke - kazala je Medenica Dulović.
Dodala je da je pozvala drugaricu, kumu i da je pretresu prisustvola i advokatica Šofranac.
Pretres su, prema njenim riječima, počeli oko 15.30 i bilo na početku oko 30 policajaca u civilu i bili su korektni.
-Odmah su pronašli oružje za koje moja majka ima dozvolu. Kada su vidjeli sef tražili su da ga otključam, ali ključ nije bio kod mene pa sam sa prijateljicom pošla do stana za ključ - ispričala je Medenica Dulović.&nbsp;
Nakon povratka, kako je rekla, otključali su sef u kojem je bilo dosta fascikli.
Medenica Dulović je saopštila da joj je u jednom momentu neko od policajaca pokazao članak iz novina za njenog ubijenog supruga, ali ona je rekla da o tome ne želi ništa da komentariše.
- Našli su neki papir koji su oni fotografisali. Sve se to odigralo kao u filmovima, a pretres je trajao do 23 h. Došlo je i pojačanje pa je policajaca bilo oko 70- ispričala je svjedokinja.
Ona je nakon toga pošla u Centar bezbjednosti da potpiše zapisnik dodajući da je bila u stanju šoka i sve vrijeme je plakala, jer je njeno maloljetno dijete ostalo samo na stanu.
Na pitanje zastupnika optužnice, tužioca Vukasa Radonjića saopštila je da je iz medija saznala da je njenoj majci dan nakon hapšenja pozlilo i da je u Kliničkom centru a kasnije su je i iz te medicinske ustanove obavijestili da je tamo i da može da preuzme stvari.
Tokom iznošenja svjedočkog iskaza advokat Zdravko Begović ukazao je vijeću sutkinje Vesne Kovačević da njegova branjenica ima bolove i zatražio pauzu što je sud odobrio.
Optužena Medenica je rekla da će trpjeti bolove i da saslušanje mogu nastaviti ali vijeće je uvažilo zahtjev branioca.
Nakon pauze tužilac Radonjić je postavio pitanje svjedokinji kada je vidjela advokaticu na što je ona odgovorila da je prvi put vidjela ispred kuće.
- Nijesam sa njom razgovarala. To je bilo kao u filmovima, nijesmo imale vremena da pričamo - kazala je Medenica Dulović objasnivši da je ona nakon poziva iz policije da će pretresati porodičnu kuću u Zagoriču pozvala advokata Zdravka Begovića i on je poslao advokaticu Šofranac koja radi u njegovoj kancelariji.
Saslušanje svjedokinje je prekinuto nakon što je optuženog Raičevića pregledao doktor Radojević. Optuženi Raičević se na samom početku ročišta požalio da se ne osjeća dobro, ali je rekao da on može da prati tok postupka, međutim, nakon što je i dalje imao bolove u grudnom košu stav vijeća bio je da ga pregleda doktor Radojević koji je ukazao da treba da &nbsp;pregledaju ljekari u Urgentom centru.
Od zdravstvenog stanja ootuženog Raičevića zavisi da li će sjutra biti nastavljeno suđenje optuženima.
Advokat Begović kazao je novinarima nakon suđenja da odbrana smatra da je vrlo problematičan način kako je tokom pretresa kuće u &nbsp;Zagoriču pronađena presuda Vrhovnog suda i zato ukazuju da je zapisnik o pretresu sačinjen suprotno odredbama ZKP-ai da ne može da se koristi kao dokaz.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice i Radomira Raičevića su i Bojan Perunovića, Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Optuženi Raičević upućen na pregled u Urgentni centar, na ročištu svjedočila i kćerka Medenice

Na suđenju bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević odbrana Medenice tražila je izdvajanje zapisnika o vještačenju telefona i računara njihove branjenice.
Suđenje Medenici i Vlahović - Milosavljević krenulo je ispočetka zbog promjene sudije. One su negirali navode optužnice a Medinica je saopštila da želi da se njena izjava pročita jer se ne osjeća dobro zbog povrede koje je zadobila kada je pala.
Medenica je u odbrani ranije navela da je postupak protiv nje režiran i politički motivisan. Istakla je da nikada ni na jednog sudiju nije uticala.
I sutkinja Vlahović - Milosavljević kategorično je negirala optužbe za zloupotrebu položaja.
Optužnicom se Vlahović-Milosavljević tereti da je kao sutkinja Privrednog suda Crne Gore, krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda zloupotrijebila službeni položaj.
Vlahović-Milosavljević je, kako se navodi u optužnici, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donijela privremenu mjeru u korist kuma okrivljene Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su "povrijeđena prava druge parnične stranke".&nbsp;
Jedan od branilaca Medenice, advokat Zdenko Tomanović kazao je danas da je suprotno naredbi Višeg suda u Podgorici vještačen i Icloud koji nije sastavni dio telefona.
Advokati Medenice smatraju da su neke promjene na telefonu njihove branjenice odrađene u policiji u noći između 17. i 18. aprila 2022. nakon što je uhapšena. &nbsp;Ukazali su sudiji Branislavu Lekoviću da je Tužilaštvo navelo da je sa telefona Medenice izbrisan signal i telegram, upravo te noći dok je bila na saslušanju u policiji.
Na pitanje advokata Begovića da li je mogla da koristi telefon nakon privođenja na podgoričkom aerodromu Medenica je odgovorila da jeste.
- Policija me je na Aerodromu zadržala u prostoriji u kojoj sam bila sama sat i nešto. Telefon je sve vrijeme bio kod mene. Mogla sam da ga bacim, &nbsp;mogla sam da izbrišem štošta ali to nijesam uradila - kazala je Medenica. Ona je naglasila i da za to vrijeme nikoga nije ni pozivala, što se može utvrditi.
Suđenje se nastavlja 15. septembra.

Medenica: Bila sam sama u prostoriji na Aerodromu, mogla sam da izbrišem sa telefona što god sam htjela, ali to nijesam uradila

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević odgođeno je za 4. jul.
Ročište nije održano jer optužena Medenica iz zdravstvenih razloga nije mogla da prisustvuje današnjem ročištu.
Njen branilac, advokat Zdravko Begović, kazao je da Medenica danas ima zakazan pregled, zbog čega nije bila u mogućnosti da dođe.
On je sudiji Branislavu Lekoviću dostavio izvještaje ljekara specijaliste.&nbsp;
Optužnicom se Vlahović-Milosavljević tereti da je kao sutkinja Privrednog suda Crne Gore, krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda zloupotrijebila službeni položaj.
Vlahović-Milosavljević je, kako se navodi u optužnici, suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donijela privremenu mjeru u korist kuma okrivljene Medenice, Rada Arsića i njegove kompanije, čime su "povrijeđena prava druge parnične stranke".&nbsp;
Odbrana Vlahović-Milosavljević tvrdi da se radi o zakonitoj odluci. Njen advokat Nikola Martinović je ranije istakao da je optužnica protiv njegove branjenica apsurdna jer kako je pojasnio pred sudom se ne može odgovarati za donošenje zakonite odluke koja je prošla i fazu kontrole pred drugostepenim organom.

Suđenje Medenici i Vlahović-Milosavljević odgođeno za 4. jul

Uoči treće godišnjice masovnog ubistva u cetinjskom naselju Medovina, kada je ugašeno deset života, među njima i životi dvoje djece, dijelim sa porodicama nastradalih bol i tugu, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
Nažalost, kako ističe, ta tragedija nije bila posljednja, početkom ove godine još jedno masovno ubistvo odnijelo je trinaest života, a među njima su ponovo bili dvoje djece. &nbsp;
- Duboko poštujem istrajnost porodica žrtava koje svakoga dana, na Kruševom ždrijelu, mirno protestuju i traže ono što im država duguje: odgovornost, pravdu i na kraju sigurnost za sve nas. Njihova borba je obaveza za sve nas da se ovakve stvari ne smiju nikada više ponoviti - poručuje Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, zato država mora uvijek biti uz svoje građane, a ne naspram njih.&nbsp;
- Zato sam protiv prijedloga zakona o zabrani okupljanja, jer je udarao na temeljna ljudska prava. Pravo na miran protest i slobodno izražavanje nije privilegija, to je temelj svakog demokratskog društva, zagarantovan Ustavom Crne Gore. Dajem punu podršku za hitno usvajanje Markovog i Mašanovog zakona. Zakona koji je nastao iz bola, ali nosi jasnu poruku: da država mora da reaguje na vrijeme, da nasilnici ne smiju slobodno nositi oružje, da zdravstveni sistemi moraju prijavljivati rizike kazao je Milatović.&nbsp;
Ovaj zakon je, poručuje, zavjet da njihovi životi nijesu izgubljeni uzalud.&nbsp;
- To je obaveza svih nas da iz tragedije izvučemo pouku i izgradimo sistem koji štiti svako dijete, svaku porodicu, svakog čovjeka u Crnoj Gori - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: Duboko poštujem istrajnost porodica žrtava koje svakoga dana na Kruševom ždrijelu mirno protestuju i traže ono što im država duguje

Crnogorski elektroditributivni sistem saopštio je da je na zahtjev Vatrogasne službe isključen dalekovod 10 kV “Piperi” zbog požara u blizini trase.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbojanovic-preozbiljan-pozar-velikih-razmjera-buknuo-u-piperskom-naselju-durkovicu-otezano-gasenje-zbog-zadimljenosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako su kazali, bez napajanja električnom energijom su: Radevići, dio Rogama, Cerovica, Stijena Piperska, Gola Strana, Lopate, Drezga, Donji Markovići, Liša, Vukovići, Straganica, Đurkovići, Zavala, Radeća.
Podsjećamo, u piperskom naselju Đurkovići buknuo je preozbiljan požar velikih razmjera, potvrdio je ranije za Portal ETV komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović.&nbsp;
Zbog ovog požara gust dim se širi gradom.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanje su, prema njegovim riječima, na terenu i brane kuće od vatre, ali je otežano gašenje zbog velike zadimljenosti.

Zbog velikog požara isključena struja i voda u Piperima

Povodom 12. avgusta – Međunarodnog dana mladih, Centar za građansko obrazovanje (CGO) skreće pažnju na višeslojne izazove sa kojima se suočavaju mladi u Crnoj Gori, a koji ih često ostavljaju bez adekvatne podrške, perspektive i mogućnosti za aktivno učešće u društvu. Umjesto da ovaj datum slavi njihov potencijal, on sve više podsjeća na njihovu marginalizaciju i zapostavljenost u ključnim oblastima koje im određuju kvalitet života i razvojne šanse, kazao je &nbsp;Nikola Đurašević, saradnik na programima.
- Jedan od najozbiljnijh problema jeste hronično visoka nezapošljenost mladih. Podaci iz istraživanja CGO-a iz 2023. godine ukazuju da više od 60 odstomladih, starijih od 15 godina, nema posao. Po nalazi iz Studije o mladima, &nbsp;iz 2024. godine, na kojoj je CGO radio sa njemačkom Fondacijom Fridrih Ebert, 13,8 odsto mladih prijavilo je da aktivno traži posao, a 32,7 odsto da je nezapošljeno ali da trenutno ne traži aktivno posao. Mladi su obeshrabreni da tragaju za poslom zbog percipiranog nedostatka šansi ili drugih barijera. Ove brojke naglašavaju neučinkovite politike zapošljavanja, ali i rasprostranjeno uvjerenje da se do posla dolazi putem partijske ili druge klijentelističke mreže, a ne na osnovu znanja i sposobnosti - navodi u saopštenju.&nbsp;
Obrazovni sistem se, kako dodaje, vidi kao zamoran i neefikasan proces u kojem se gubi vrijeme, a ne stiču konkretne vještine.&nbsp;
- Prema podacima iz Studije o mladima, 55 odsto mladih smatra da su ocjene i ispiti podložni kupovini, a skoro dvije petine (37 odsto) njih nije zadovoljno kvalitetom obrazovanja u Crnoj Gori. Preovlađujuće je mišljenje da su studijski programi zastarjeli, sa dosta teorijske nastave i zanemarenim praktičnim komponentama. To doprinosi osjećaju nepripremljenosti i demotivisanosti za tržište rada. U takvom ambijentu, ne iznenađuje, ali brine, što skoro 40% mladih planira da napusti Crnu Goru, a dodatnih 22% o tome ozbiljno razmišlja. To je ozbiljna prijetnja gubitka najobrazovanijeg dijela mladih sa najvećim razvojnim potencijalom, koja donosiocima odluka, očito, nije tema za razmišljanje i djelovanje - ističe Đurašević.&nbsp;
Kako dodaje, pasivnost mladih u javnom i političkom životu dodatno produbljuje izazove, jer se njihovi stavovi rijetko uvažavaju, a prilike za uključivanje u odlučivanje su minimalne.&nbsp;
- Protesti neformalne studentske grupe "Kamo śutra", početkom ove godine, bili su ohrabrujući znak postojanja kritičke svijesti i aktivističkog potencijala među mladima, ali su, na žalost, ogoljeli i netrpeljivost vlasti prema građanskom angažmanu mladih. Zabrinjava i trend retradicionalizacije među mladima. Nalazi našeg istraživanja Multikulturalnost u fokusu, iz novembra 2024. godine, ukazuju da mladi sve više povjerenja poklanjaju vjerskim institucijama, kao i da su manje otvoreni za različitosti - samo 55,6% mladih izrazilo je spremnost za vezu ili brak s partnerom/kom iz druge etničke grupe, a svega 47% otvoreno je za vezu ili brak s partnerom/kom druge vjeroispovijesti. Skretanje ka konzervativnijim, zatvorenijim i manje inkluzivnim obrascima razmišljanja naglašava visoka socijalna distanca prema pripadnicima LGBT zajednice, kao i značajan broj onih koji ne podržavaju pravo na abortus - dodaje Đurašević.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da napuste simbolički odnos prema mladima i, kroz strateške politike, unaprijede obrazovanje, kreiraju održive prilike za zapošljavanje, osiguraju inkluzivno i demokratsko društveno okruženje, te stvore uslove za stvarno učešće mladih u odlučivanju.
Generalna skupština UN je 12. avgust proglasila Međunarodnim danom mladih kako bi se slavio doprinos mladih i ukazalo na značaj njihovog uključivanja u odlučivanje na svim nivoima.

Đurašević: Nije kriza mladih – već kriza politike prema mladima

Napeto je sinoć bilo pod Goricom nakon utakmice između Budućnosti i Sutjeske (0:1).
Dio navijača 'plavih' je, kako smo već izvijestili, izdalo strpljenje - nakon utakmice bilo je svega.
Tražene su ostavke uprave, pri čemu - doduše - u njenom vrhu već duže pratimo gotovo 'hokejaške' izmjene.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FkdN_HoRgh6Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Dio simpatizera prvaka tako se zalijetao prema loži u kojoj je bio vrh kluba, ali i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
U jednom momentu, ka loži je poletjela i stolica.
Reagovala je policija, koja je napravila kordon ispod same lože, dok je obezbjeđenje čuvalo Mujovića i rukovodstvo kluba.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FujDnkPs5JRE&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nedugo zatim, oni su, uz skandiranje "uprava napolje", napustili ložu.

Bilo napeto, letjele i stolice: Ovako je izgledao bunt navijača Budućnosti protiv uprave (VIDEO)

Otkrivanju spomenika ozloglašenom četničkom komandantu Pavlu Đurišiću prekjuče je prisustvovao i Vladimir Janković iz Beograda, član Zemunskog klana, saradnik Vojnobezbjednosne agencije Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije, pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora.
Da je Janković prisustvovao događaju, vidi se i na fotografijama fotoreportera tog lista Borisa Pejovića, koji je u subotu u popodnevnim satima, nakon uklanjanja spomenika, maltretiran, dok je njegov kolega Stevo Vasiljević iz Pobjede fizički napadnut.
Janković je, kako pišu Vijesti pozivajući se na izvore iz bezbjednosnog sektora, porijeklom iz beranskog sela Dapsiće.
Ranjavan je u Budvi 2007. godine, u bašti restorana „Jadranska straža“. Tada su ubijeni ukrajinski državljanin Adalbert Šut i Vladimir Rakočević.
Navodno je Vladimir Janković bio i vođa (Team Leader) za obuku ozloglašene ruske plaćeničke grupe Vagner u Angoli.
Na svojoj Fejsbuk stranici objavio je veliki broj fotografija pravoslavnih crkava i manastira koje je obilazio po svijetu i Crnoj Gori, među kojima su i fotografije s pokojnim mitropolitom Amfilohijem, kao i njegovim nasljednikom Joanikijem, zatim sa tivatskim parohom Mijajlom Backovićem, sveštenikom Jovanom Plamencem kod crkve na Rumiji...
Jankovića, koji se prethodno prezivao Ćorac, je u objavi na Fejsbuku pomenuo i Slavko Perošević, jedan od vođa blokada puta koje je u Šavniku organizovala lokalna opozicija. Perošević se juče pohvalio da je poslije 84 godine postao „prvi četnički vojvoda koji je položio zakletvu“ u Crnoj Gori.
- Zakletvu sam položio pred mitropolitom Metodijem i sveštenstvom, kao i pred četničkim vojvodama Miletom Pavićevićem Čičom, Stankom Magudom, Gigom Božovićem, Slavkom Labovićem i Ćorcem... - napisao je Perošević koji je bio jedan od učesnika prosrpskog protesta u Nikšiću 13. jula 2022. godine, na kojem je došlo do nasilnih incidenata.

Saradnik BIA prisustvovao otkrivanju spomenika Đurišiću

Pamflet istorijskog revizionizma, poluistina, prećutkivanja, propagandnog falsifikovanja, u formatu dokumentarnog filma o 13. julu, kojim se normalizuje velikosrpska mitologija, osvanuo je sredinom jula na Jutjub kanalu prosrpske Demokratske narodne partije (DNP), a premijerno je prikazan na Adria Televiziji.
Neskriveni i ključni cilj lažnih istorijskih konstrukcija u ovom uratku jesu otvorena delegitimizacija crnogorske borbe za obnovu državnosti, osporavanje autentičnosti antifašističkog ustanka iz 1941. godine, ali i da se zatomi istina o okupaciji Crne Gore 1918. godine Podgoričkom skupštinom i nametne narativ da su Crnogorci zapravo Srbi koji treba da se vrate sebi.
<h2>TAJNI PODACI O AUTORSTVU</h2>
Transparentnih podataka o režiji, produkciji i autorstvu nema, ali je mnogo toga jasno - a prije svega da je film u javnost plasiran u jeku sve intenzivnije revizije istorije u Crnoj Gori i dok politička vladajuća struja koristi svaki mogući alat - od institucionalne moći do medijske propagande - kako bi poništila crnogorski istorijski i identitetski kontinuitet.
Film od samog početka ne krije da ima političko-revizionističku agendu pošto naratorka u prvim minutima govori o tome da „Crna Gora ima dvije zastave, himne, dva imena, dva pravca ali i dvije istorije“ - tako otvoreno afirmišući „istoriju“ napisanu iz velikosrpskog ugla.
To nije samo ulazna tačka u pokušaj da se gledaoci ubijede da su „dvije istorije“ ravnopravne - da se ne radi o sukobu činjenica i političkoj propagandi, nego i priznanje da autori filma, ko god oni bili, ne prihvataju zvaničnu, međunarodno priznatu i utemeljenu istoriju Crne Gore.
<h2>KLJUČNA ZAMJENA TEZA</h2>
Tako se, pored ostalog, italijanska okupacija iz 1941. godine koristi kao zgodan izgovor da se prikriju mnogo dublji i trajniji ožiljci - poput onih iz 1918. kada je Crna Gora anektirana, a Karađorđevićima omogućeno da pod maskom „volje srpskog naroda“ sebi pripoje novu teritoriju - da bi Srbija, proširena Crnom Gorom i Makedonijom, tvorila kraljevinu tri naroda - Srba, Hrvata i Slovenaca.
Tada su srpski agenti poslati u Podgoricu, proglašeni „velikom narodnom skupštinom“ i, uz prismotru srpske žandarmerije, izglasali brisanje države Crne Gore - odnosno rezoluciju koju je srpska vlast napisala na Krfu, a kojom se okupacija Crne Gore prihvata proglašenjem pripojenja Srbiji.
U tom trenutku je postojala redovna crnogorska narodna skupština, i to po tadašnjem ustavu jedina koja je mogla raspolagati sudbinom ove države, ali desilo se što se desilo.
Uslijedio je Božićni ustanak, spaljivanje hiljada crnogorskih domova, progon komita, ubijanje onih koji su bili vjerni crnogorstvu i državnoj slobodi. Dvadesetak godina kasnije, a pošto je narod bio za to da zajednica bude organizovana tako da sve zemlje budu slobodne i ravnopravne - a što su srpski politčari odbijali, desio se Petrovdanski sabor na kojem su federalisti, na čelu sa Sekulom Drljevićem, uz Italijane proglasili nezavisnost.
No, ovako posloženih fakata u DNP-ovom i Adrijinom uratku nema. Oni, bez bilo kakvog detaljisanja, konstatuju da je u tom periodu Crna Gora bila dio Zetske banovine, što prati i dalje navođenje da je parola crnogorskih komunista bila „srpstvo, slovenstvo, sloboda“ ili, kako naratorka kaže: „tadašnje rukovodstvo crnogorskih komunista je sebe i te kako smatralo Srbima. Čak i oni koji su se nacionalno izjašnjavali kao Crnogorci nijesu na srpstvo gledali kao na nešto što je strano, nametnuto ili neprijateljsko“.
Sve to vodi do njihove suštine - tvrdnje da je „ustanak 13. jula 1941. bio borba za zajedničku jugoslovensku državu“, odnosno, po njihovom poimanju, za crnogorsko zajedništvo sa Srbijom, a da je deklaracija donijeta 12. jula bila težnja ka separatizmu koja je idućeg dana dobila odgovor.
Ovo je ključna zamjena teza jer je ustanak 13. jula, prije svega, bio antifašistička odbrana dostojanastva naroda koji nije zaboravio ni Podgoričku skupštinu, niti prihvatio ideju da mu se ponovo o sudbini odlučuje „odozgo“. Crna Gora se borila za slobodu - od fašizma i hegemonije, zato je jasno da se plasiranjem narativa o trinaestojulskom ustanku kroz prizmu „jugoslovenskog patriotizma“, a ne i crnogorskog otpora dugotrajnoj fašisitčkoj manipulaciji identitetom, pokušava zbrisati srpska prljava uloga okupatora, a samim tim i crnogorski subjektivitet u Trinaestojulskom ustanku.
<h2>POKUŠAJ DEMONIZACIJE SUPROTSTAVLJANJA SRPSKOJ HEGEMONIJI</h2>
Dodatno, karakterisanjem deklaracije koja je donijeta 12. jula „težnjom ka separatizmu“ između redova se opasno implicira da je svaki zahtjev za crnogorskom nezavisnošću sam po sebi fašistički, a ta teza im služi i za diskreditaciju savremenih crnogorskih državotvornih ideja.
Pored toga, Sekula Drljević, politički lider crnogorskih federalista i separatista koji je isprva svoje djelovanje bazirao na protivljenju srpskoj aneksiji Crne Gore 1918. godine, u filmu se poredi sa Antom Pavelićem - vođom ustaškog pokreta koji je predvodio genocidni režim NDH koji je odgovoran za smrt stotine hiljada ljudi - i to uz tvrdnju da je bio zamišljen kao crnogorski pandan ustaškom poglavniku, tj. da je Crna Gora 1941. trebalo da bude fašistički protektorat sličan NDH.
Kolaboracija Drljevića sa fašistima ostaje fakat - ali se on u ovom filmu demonizuje kao ustaški pandan - iako nikad nije imao oružane snage, niti sprovodio represiju nad bilo kakvim civilima - dok su, sa druge strane, mnogi četnički komandati, poput Pavla Đurišića i Draže Mihailovića, sarađivali sa Italijanima i nacistima - i to ništa manje - nego mnogo više.
Samim tim je jasno da je Drljević, koliko god bio sporan, tvorcima ovog filma poslužio isključivo da bi zalaganje za crnogorsku državnost prikazali kao oličenje fašizma - što im onda i omogućava pravdanje narativa u kojem je jedino čista opcija prosrpska - a sve drugo izdajničko. Zato njegovo poređenje sa Pavelićem služi samo kao alat za brisanje legitimiteta crnogorskih političkih pokreta koji su se suprotstavili srpskoj hegemoniji.
Svime time se pokušava zatvoriti prostor za bilo kakvu diskusiju o crnogorskoj državnosti - jer ako je svaka priča o nezavisnosti fašizam - onda je, valjda, jedina antifašistička opcija ostanak u velikosrpskoj dimenziji.
<h2>,,PRANJE“ ČETNIČKOG POKRETA&nbsp;</h2>
Iako su saradnja četničkog vođe Draže Mihailovića sa okupatorskim silama i masovni zločini nad civilima koji su se suprotstavljali kolaboraciji neupitni, nepobitni i jasni, u filmu se pokušalo ,,pranje” četničke biografije, predstavljajući kolaboraciju četnika Pavla Đurišića sa Italijanima kao - „reakciju na komunističke zločine“.
Tako naratorka kaže da su komunistički zločini „prouzrokovali odluku četnika da sklope ratni sporazum sa Italijanima - sa ciljem uništenja komunista“. Koji su to zločini komunista 1941. godine natjerali četnike na kolaboraciju sa fašistima Pircija Birolija - nije objašnjeno. Očito jer nije se mogla isfabrikovati ,,nova istorija”.&nbsp;
A kako to u propagandnim uratcima obično i biva, jedan narativ temelj je za drugi - pravdanje četnika brzo vodi i do rusofilije koja se silu na sramotu predstavlja kao oličenje crnogorskog mentaliteta.
- Važan faktor motivacije među borcima NOB-a, naročito Crnogorcima, bila je privrženost Moskvi koja je, sem iz ideoloških razloga, proisticala iz tradicionalnih i ratničkih spona prethodnih stoljeća. Još od 18. vijeka osnovni elementi crnogorske državnosti obrazovanja i duhovnosti uživali su jedinu podršku u Rusiji. Poznata krilatica „sa Lovćena kliče vila, oj Rusijo majko mila“ bila je dio mentaliteta mladih partizana. Ne treba da nas čudi što je samo u Crnoj Gori ustaljeni partizanski pozdrav „smrt fašizmu sloboda narodu“ dijelom zamijenjen sa „crvena armija je s nama pobjeda je naša“ - navodi naratorka, dramatično falsifikujući istoriju, sve radi predstavljanja Crnogoraca kao „pravoslavnog“ kulturnog i ideološkog svijeta koji prirodno gravitira ka Srbiji i Rusiji.&nbsp;
Time su u ovom filmu zanemareni i zbrisani svi temelji crnogorskog građanskog i sekularnog identiteta, a trenutno stanje u državi i neophodni otpor srpsko-ruskom uticaju između redova upakovani u izdaju sopstvenog karaktera.&nbsp;
<h2>„DRUGOSRBIJANCI“ I „MONTENEGRINI“</h2>
Ne čudi što je jedan od sagovornika u ovom uratku, pored predstavnika Istorijskog instituta i Milana Kneževića i srpski istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i jedan od ideologa velikosrpskog projekta, Čedomir Antić, koji docira o tome kako u Crnoj Gori „nema drugosrbijanaca“.
- Svi drugosrbijanci su postali montenegrini. To je vrlo zanimljivo i govori da je to jedinstvena zemlja. Bila je srpska, danas više nije. Toliko su netolerantni ti ljudi da ne priznaju srpstvo - govori Antić.
Nijesu anonimni autori ovog filma ni prvi ni jedini koji su pokušali lansirati tezu o tome da je crnogorski identitet tvorevina nekadašnjeg komunističkog vođe Milovana Đilasa.&nbsp;
- U jugoslovenskoj javnosti toga vremena nerijetko je bilo zastupljeno stanovište o Đilasu kao tvorcu crnogorske nacije - neki će reći jedne izrazito anti-srpske pojave i dezintegrativnog faktora u odnosu na srpski nacionalni korpus. Sa današnjeg aspekta, postavlja se pitanje da li je to baš tako. Đilasovo nacionalno opredjeljenje bilo je u većem dijelu života nesumnjivo srpsko. O tome govore njegova centralna literalna djela - navodi naratorka.
Na to se nadovezuje Antić koji ističe da „vidimo da je on drugosrbijanac“, te da je „to srpstvo kod njega jako relativno“.
- Zvaničan stav Komunističke partije Jugoslavije prema crnogorskoj naciji nije bio još uvijek jasno i u potpunosti definisan. Crnogorsku naciju je trebalo, po stavu Komunističke partije Jugoslavije, u perodu pred izbijanje rata tek definisati i naučno objasniti. Iz tog razloga je to pitanje ostavljeno za poslije rata. A onda je ponuđeno najviđenijem Crnogorcu među komunistima da ga definiše i na neki način postavi kao model za novu naciju u novoj državi. Ta ličnost bio je Milovan Đilas...Iskustvo ovog rata govori da crnogorski narod, ne samo što je ustao protiv okupatora, nego je pošao i protiv onih struja koje su htjele da ga odvoje od Srba - govori naratorka.
Suština svih ovih navoda je ista: ubijediti Crnogorce da su zapravo Srbi - a kako to uvjerljivije učiniti nego reći da je upravo „tvorac nacije“ u biti Srbin - koji se samo radi partijskih interesa zalagao za crnogorstvo.
<h2>REHABILITACIJA DEVEDESETIH</h2>
Tokom cijelog filma konstanta je nametanje narativa da su crnogorska nacija i državnost produkt manipulacija i zavjere protiv srpstva - uz osporavanje svakog procesa koji je vodio do emancipacije naše države.&nbsp;
Tako Antić riječima da je „dugoročno pobijedila „nidologija“ koja je imala veliku sreću i u jugoslovenskoj državi učinila sve da odvoji Srbiju od Crne Gore“ samo učvršćuje korijene ratnih devedesetih - čiji krici, kroz pritiske i pokušaje podrivanja suverenosti - što iznutra - to i spolja, i danas odjekuju Crnom Gorom.
Dokaz za to je i tvrdnja da je uplivom hrvatskog nacionalizma u vrh crnogorskog dijela KP u potpunosti je narušen „revolucionarni moral čiji su nosioci bili upravo srpski komunisti“.&nbsp;
I više je nego jasno da se radi o grubom pokušaju kriminalizacije crnogorske državnosti i to kroz rehabilitaciju velikosrpske hegemonije čija je suština uvijek bila, i danas jeste, teza da su svi drugi identiteti na ovim prostorima devijantni, nepostojeći – odnosno izdajnički.
<h2>VELIČANJE AB REVOLUCIJE</h2>
U nastavku filma autori su se dotakli Antibirokratske revolucije nazivajući je „savršenim primjerom sadejstva između crnogorstva i srpstva“ - kao da nije riječ o politički dirigovanom puču tadašnjeg režima Slobodana Miloševića kojim je u Crnoj Gori instalirano njemu odano rukovodstvo radi namjere da kontroliše Predsjedništvo SFRJ - a što se nije moglo bez podrške zvanične Crne Gore.
No, ni ovo nije ništa novo, niti čudi, kada se uzme u obzir da je upravo DNP bio jedan od nosioca nastavka kontrarevolucije - odnosno litija 2020. godine. Obje kontrarevolucije su osmišljene i koordinisane iz Beograda, a nacionalizam i navodna ugroženost crkve iskorišteni za vraćanje Crne Gore u velikosrpski kolosjek i ostvarenje njihovih interesa.&nbsp;
Obje su, u konačnom, imale razarajući efekat po crnogorsko društvo i demokratski razvoj.
<h2>VOZ I ŠINE</h2>
Završni dio filma kulminira otvorenim poricanjem i omalovažavanjem savremene državnosti Crne Gore i referendumske volje.
- Riječi i nedjela Štedimlije i Drljevića referendumski su nadglasale borbu naših predaka koji su živote dali boreći se protiv tekovina 12. jula. Iako je 13. jul i danas Dan državnosti Crne Gore - on je nažalost samo broj na zidnom kalendaru, odmah pored slavske ikone kod onih koji je još uvijek imaju. Nerijetko u narodnoj skupštini i u javnosti možemo da čujemo kako se mnogi pozivaju na narodno-oslobodilačku borbu, istrajavanje na himni koja predstavlja ništa drugo do plagijat ratnog zločinca Sekule Drljevića. Priča o precima koji su se borili za slobodu trebalo bi da nam daju danas zajednički put i pravac kojim treba da idemo - navodi naratorka u završnom dijelu.
Nastavlja dociranjem o odnosu crnogorstva i srpstva.&nbsp;
- U našoj državi se najbolje oslikava kroz metaforu kolosjeka: jedno bez drugog ne može da funkcioniše, odnosno voz ne može da nastavi dalje. Potreban je balans jer zabluda je da vlak može zamijeniti voz i da je povijest važnija od istorije. Moramo biti svjesni riječi naših predaka, ne smijemo doživjeti sudbinu Kajina i Avelja, jer braća su braća čak i kada se posvađaju jer ako se odreknemo prošlosti nećemo imati ni budućnost - govori naratorka.
Ova metafora ne znači nikakvo „pomirenje“ niti simboliše bratstvo - već podređenost. Voz predstavlja Crrnu Goru - koja, prema njihovom poimanju, ne može ići bez šina - odnosno Srbije.
Tako je napravljen puni krug: u samoj završnici je potvrđeno da je glavna vodilja ovog uratka upravo nastavak diskursa i velikodržavnih pretenzija koje su 1918, ali i devedesetih započele oružjem, a u 21. vijeku nastavljene sofisticiranijim sredstvima - prije svega institucionalnom revizijom istorije.

DNP i Adria TV revizionistički dokumentarni film o 13. julu iskoristili da još jednom nametnu narativ da su Crnogorci Srbi koji treba da se vrate sebi

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Vasiljević: Na sjeveru Crne Gore država nema kontrolu, odluke tamo donose druge strukture

Postupci čelnika bezbjednosnog sektora Crne Gore pokazuju - iz dana u dan, od slučaja do slučaja - da su Demokrate uspjele u naumu da potpuno razruše temelje sistema!&nbsp; Nakon još jednog pokušaja likvidacije u Budvi, na bazenu luksuznog rizorta u Miločeru u sred dana, dva dana docnije novi mučan događaj: u Gornjem Zaostru kod Berana, kada umalo nijesu – pred licem crnogorskih policajaca - ličnovani fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boria Pejović i novinar Vijesti Balša Rudović...&nbsp; Iz policije, nakon svega, uobičajene floskule da se ,,preduzimaju intenzivne mjere i radnje“, ali ni riječi o – odgovornosti.&nbsp; A teško je povjerovati da se nije mogao predvidjeti scenario koji se desio pri pokušaju ponovnog podizanja spomenika četničkom koljaču i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću: sve je danima najavljivano bez zazora, a četničko saborovanje i izbor novih četničkih vojvoda najavljen i sponzorisan u srpskim medijima u Crnoj Gori i promovisan na drštvenim mrežama.&nbsp; Tako da ispada da jedino vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, šef Centra bezbjednosti sjever Haris Đurđević i šef beranske policije Željko Babović nijesu znali što se sprema u selu Gorne Zaostro. I valjda zato nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250809150828_e873773a0ca9813a4212df265b1e7d6c4fa8aa87c2b0115ca261958c7d506fe8" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Đurđević i Šččepanović"> <figcaption>Nijesu uradili ništa od onoga što su im nalagali zakon i policijski protokol: Haris Đurđević ii Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  <h2>ANB i UPRAVA POLICIJE: SARADNJA KOJE NEMA?&nbsp;</h2> Ukoliko šefovima bezbjednosnog sektora nije bila namjera da ignorišu protokole i procedure i na taj način omoguće organizatorima da izvrše svoj plan, onda se dokumentovano može zaključiti da su pokazali - neznanje i nesposobnost. To pokazuju i osnovni postulati policijskog operativnog rada. Dakle: pripreme za četnički skup koji je bio najavljen, baš kao što je bilo najavljeno kršenje zakona, morale su da budu operativno praćene. Izvori Portala ETV iz bezbjednosnog sektora tvrde da upravo u Gornjem Zaostru često borave neki od pripadnika Agencije za nacionalu bezbjednost i Uprave policije, pa djeluje nevjerovatno da cijela akcija pripreme i logistike prođe ispod radara bezbjednosnih službi. Resursa je, dakle, bilo. Izostala je politička volja, ali i saradnja sektora bezbjednosti.&nbsp; Očito da vrh ANB nije informisan – ili nije želio da zna - o kretanju i postupcima osoba koje su učestvale u planiranju, izradi i krijumčarenju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurušiću u Crnu Goru.&nbsp; Međutim, crnogorska javnost ima pravo da zna: što je Agencija za nacionalnu bezbjednost uradila kako bi spriječila događaj koji ima direktne implikacije po nacionalu sigurnost i koji je, što je bilo i očekivano, postakao vjersku i nacionalnu netrpeljivost i političke tenzije u državi?&nbsp; Ukoliko je ANB imala ove informacije i proslijedila ih policiji, onda je ona svoj posao završila.&nbsp; Zato se roje brojna druga pitanja, važna za bezbjednost države, ali i budućnost Crne Gore, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.&nbsp; Dakle, u svjetlu zaoštravanja saradnje između ANB i Upave policije, naročito nakon aktivnosti vrha Demokrata Alekse Bečića koji kontolišu bezbjednosni sektor – pitanje je kako se posljednjih mjeseci obavlja razmjena informacija između dvije službe?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>Demokrata Alekse Bečića kontolišu bezbjednosni sektor(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>JE LI BILO DILA POLICIJE SA CRKVOM SRBIJE?</h2> Ali, to je samo djelić priče o tome kako je zakazao bezbjednosti sektor: Uprava policije je adresa sa koje javnost Crne Gore očekuje mnogo odgovora. Prije svega: da li je okupljanje bilo prijavljeno shodno Zakonu o javnim skupovima i što je tim povodom preduzeto? S obzirom na to da je jedna osoba uhapšena zbog sumnje da je počinila krivično djelo, postavlja se novo pitanje - zašto policija nije sprovela službene radnje uviđaja i dokumentovanja spomenka kao predmeta kojim je izvršeno to krivično djelo čime bi bili obezbijeđeni dokazi za potrebe krivičnog postupka?&nbsp; Osim toga: zbog čega policija nije procesuirala osobe koje su, u noći između 7. i 8. avgusta, navodno spriječili policijske službenike da obave uviđaj čime su počinili krivično djelo - sprečavaje službenog lica u vršenju službene dužnosti?&nbsp; To otvara još jedno, vrlo osjetljivo, pitanje: da li je povlačenje policije u noći između 7. i 8. avgusta bio dio tajnog dogovora nekoga iz vrha Uprave policije sa organizatorima četničkog okupljanja – da se spomenik ukloni tek nakon što ga mitropolit Crkve Srbije Ostojić „osvješta“ i potom ostavi na sigurnom, u obližnjoj crkvi. Jer, teško je objasniti da čelnici Uprave policije, prvenstveno načelnik regionalnog centra Đurđević i načelnik Odjeljenja bezbjednosti Babović nijesu bili u stanju obaviti prostu bezbjednosnu procjenu rizika po narušavanje javnog reda i mira. I shodno tome, bilo je osnovano očekivanje da se donese precizan plan postupanja, angažovanje dovoljnog broja službenika sposobnih da obave, kako se to kaže, službene radnje.&nbsp; <h2>NESHVATLJIVI PROPUSTI&nbsp;</h2> Izvor Portala ETV iz bezbjednosnog sektora naglašava da je, u skladu sa situacijom, morala biti angažovana Interventna jedinica Odjeljenja bezbjednosti Berana, a ukoliko bi bilo potrebno i Posebna ili Specijalna jedinica polcije s obzirom da lokalna ili nije htjela, ili nije imala kapacitete da sprovede zakon i obavi službene radnje. Naš sagovornik dalje tvrdi da je za ovakve skupove koji su bezbjednosno rizični i koji mogu izazvati nacionalnu, građansku i vjersku netrpeljivosti i za koje se, na osnovu strukture učesnika može pretpostaviti da može doći do nasilja, izvršenja prekršaja i krivičnih djela, obavezna takozvana planska postavka službe. Ne treba biti eskpert: izostalo je profesionalno postupanje dvojice rukovodilaca, kao što nije bilo adekvatne reakcije čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića.&nbsp; -Policija mora biti postavljena na licu mjesta prije učesnika skupa kako bi preventivo kontrolisala situaciju. Obavezno je operativno pokrivanje užeg i šireg područja mjesta događaja, što je zadatak inspektora kriminalističke policije i operativaca ANB. Obavezo je prisustvo saobraćajne policije na svim pravcima koje vodi prema mjestu dešavanja kako bi kontrolisali vozila - kazao je sagovornik Portala ETV sa višedecenijskim iskustvom u bezbjednosnom sektoru. Prema njegovim riječima, na licu mjesta trebalo je da bude najmanje 20 pripadnika Intereventne jedinice i drugih službenika redovnog, uniformisanog sastava Odjeljenja bezbjednosti Berane i Regionalnog centra Sjever. Obavezno je bilo i snimanje ovog skupa u cilju dokumentovanja prekršaja i krivičnih djela. Takođe, shodno bezbjednosnoj procjeni u rezervi je trebalo da budu pripadnici PJP i SJP u slučaju da redovni sastav nije u mogućnosti da obavi zadatke. I na kraju, dodaje naš sagovornik, obavezno je bilo prisustvo Komunalne polcije, Vatrogasne jedinice i službe Hitne pomoći koje se angažuju na zahtjev lokalne policije. -Neshvatljivo je zašto nijedna od predviđenih stavki, bar se takav utisak mogao steći na osnovu informacija u javnosti, nije ispunjena. Radi se ili o elementarnom neznanju ili o namjeri da se ignorisanjem da podrška održavanju skupa i određenim osobama omogući vršenje krivičnih djela. Posebno je pitanje zašto dvojica prisutnih policajaca nijesu reagovali i zaštitili novinare, zašto nije spriječeno nasilje i zašto napadači nijesu odmah lišeni slobode zbog više krivičnih djela i prekršaja – kazao je sagovornik. <h2>,,KONTROLA ŠTETE“&nbsp;</h2> Naknadna hapšenja počinilaca, ljudi koji su praktično oteli fotoreportera Pobjede i Rojtersa, iskusnog profesionalca Steva Vasiljevića, potom ga maltretirali gotovo pun sat u šatoru – samo je Šćepanovićevo bježanje od istine, pokušaj prikrivanje nastale štete.&nbsp; Jer, ne treba zaboraviti: Stevo Vasiljević, Boris Pejović i Balša Rudović danas su živi, zahvaljujući reakciji par prisebnih ljudi iz četničke ekipe koja je slavila Pavla Đurišića, a uprkos crnogorskoj policiji, koja nije reagovala! To je zastrašujuća istina koja bi morala da proizvede posljedice: ne ostavke ili naknadnu pamet, već smjene odgovornih za to što je zakazao crnogorski bezbjednosni sektor.&nbsp; Da Crna Gora ima odgovornu Vladu, premijer Milojko Spajić, osim bljutavih saopštenja o ,,nedopustivom napadu na novinare“, morao bi da posegne za smjenama odgovornih za državnu sramotu u selu Gornje Zaostro. A valjalo bi, konačno, da predsjednik Vlade i lider Pokreta Evropa sad javno objasni – da li je, kada je govorio o ,,neodgovornim sveštenim licima“ mislio na svog rođaka Metodija Ostojića?&nbsp; Očigledno je previše pitanja na koje nema odgovora o događaju u selu Gornje Zaostro. Tačnije: nema zvaničnog odgovora, kao što nema ljudskog osjećaja za preuzimanje odgovornosti.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: vesna-medenica