Crna Gora može i mora biti zemlja u kojoj se znanje i nauka cijene više od partijskih knjižica i u kojoj sve žene i djevojke osjećaju da je njihov rad prepoznat, vrijedan i na ponos cijeloj državi, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u nauci, Milatović je razgovarao putem video-poziva sa Vesnom Mačić, prvom crnogorskom naučnicom koja boravi na Antarktiku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVkoY7rjCckk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vesna Mačić, naučnica Instituta za biologiju mora iz Kotora, drugi put boravi na Antarktiku, gdje učestvuje u istraživačkom radu u bugarskoj naučnoj bazi Sv. Kliment Ohridski. Njeno angažovanje dio je inicijative predsjednika Milatovića koja je realizovana prilikom njegove zvanične posjete Bugarskoj.
- Priča Vesne Mačić je snažan primjer kako znanje, posvećenost i istrajnost mogu pomjeriti granice, te poruka svim djevojkama i ženama u Crnoj Gori da se hrabro upuste u naučne izazove i vjeruju u svoje potencijale - poručeno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Na Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci ovaj razgovor, ističu u Kabinetu Milatovića, predstavlja podsjetnik da je država dužna da pruži sistemsku i kontinuiranu podršku nauci i onima koji svojim radom doprinose razvoju društva i međunarodnom ugledu Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović razgovarao sa prvom crnogorskom naučnicom na Antarktiku: Poruka svim ženama da vjeruju u svoje potencijale

Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci prilika je da se podsjetimo svih sjajnih žena koje su svojim znanjem, hrabrošću i dostignućima pomjerale granice nauke i mijenjale svijet, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković &nbsp;u svojoj čestitki.&nbsp;
Prema njegovim riječima, njihova istrajnost i posvećenost ostaju trajna inspiracija novim generacijama djevojaka da vjeruju u svoje ideje, talenat i snagu.&nbsp;
- Svim ženama i djevojkama koje su izabrale put nauke želim mnogo uspjeha, istrajnosti i novih otkrića na njihovom profesionalnom putu - poručio je Đurašković.

Đurašković čestitao Međunarodni dan žena i đevojaka u nauci

Filmski centar Crne Gore učestvovaće na Evropskom filmskom marketu (European Film Market), koji se održava od 12. do 18. februara 2026. godine u okviru 76. Berlinskog filmskog festivala, sa ciljem promocije crnogorske kinematografije i jačanja međunarodne saradnje.
Predstavnici Filmskog centra Crne Gore imaće štand u prostoru Martin-Gropius-Bau, gdje će evropskim filmskim profesionalcima, producentima i distributerima predstaviti najnovija dostignuća domaće produkcije. Posjetioci će moći da se upoznaju sa aktuelnim filmskim projektima i koprodukcijama, relevantnim festivalima, kao i potencijalima Crne Gore kao atraktivne filmske destinacije.
Tokom trajanja marketa biće organizovana i projekcija filma „Planina“, reditelja Biljane Tutorov i Petra Glomazića, namijenjena distributerima, selektorima festivala i prodajnim agentima. Cilj je dalji međunarodni plasman ostvarenja koje je nedavno osvojilo Veliku nagradu žirija za najbolji međunarodni dokumentarni film na festivalu Sandens (Sundance Film Festival).
Na Evropskom filmskom marketu biće predstavljen i katalog „Montenegrin Cinema 2026“, koji sadrži pregled aktuelnih crnogorskih filmskih projekata u različitim fazama realizacije, kao i kapaciteti i potencijali zemlje za realizaciju međunarodnih produkcija.
Planirani su i brojni bilateralni sastanci sa predstavnicima vodećih svjetskih festivala i filmskih institucija, sa ciljem produbljivanja saradnje i razmatranja mogućnosti za organizaciju posebnih programa posvećenih crnogorskoj kinematografiji na međunarodnim festivalima.
Evropski filmski market, uz markete u Kanu i American Film Market, predstavlja jedan od tri najznačajnija filmska tržišta u svijetu i okuplja profesionalce iz više od 130 zemalja.
Filmski centar Crne Gore kontinuirano učestvuje na ovom prestižnom događaju od 2019. godine.

Filmski centar Crne Gore predstavlja domaću kinematografiju na Evropskom filmskom marketu u Berlinu

U odraslom dobu muške osobe rođene u astrološkom znaku Raka Mjesec će uvijek govoriti kakvu on suprugu želi, dok će Venera govoriti o tome kakve on partnerke želi prije braka, to nije znak koji previše verbalizuje i to je jedan od znakova koji se najviše preispituje - rekao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, astro-psihološki konsultant Nenad Gogić.
Astrološki znak Rak ne stavlja često sebe na prvo mjesto, kaže Gogić, ali uglavnom na kraju svakog događaja ili odnosa Rak će staviti sebe na prvo mjesto. 
- Iz vodene kategorije znakova Rakovi, Škorpioni i Ribe, Rakovi posjeduju dozu emocije, ali do kraja završnice samog odnosa dominantno ide njima u korist - rekao je Gogić.
Smatra da nije emocija ta koja je glavna karakteristika Rakova, kako se to obično misli, već je to, objašnjava Gogić, prije svega osjećaj sigurnosti, pa ako se pojavi na nekom novom događaju ili u novom društvu, ističe on, jedan Rak se preispituje da li se osjeća sigurno u tom novom okruženju i da li je voljen. 
- Pripadnicima ovog znaka je jako bitno da ih okruženje percipira kako treba, zato što je ovo znak koji ima te senzore i koji savršeno i najbolje od svih ovih vodenih znakova percipira sami prostor. Rakovi najbolje osjećaju kako se svako od prisutnih u određenoj prostoriji osjeća, koje tegobe ima, kakvi su problemi, prepoznaće odmah da li ta osoba gaji naklonost prema njemu ili njoj - istakao je Gogić.
Vladar astrološkog znaka Rak je Mjesec, objašnjava Gogić, koji nije planeta već svjetlo i nosi žensku energiju i zbog toga muškarcima koji su rođeni u znaku raka ili sa tim podznakom zaista taj emotivni život predstavlja, kako kaže,ozbiljan kamen spoticanja tokom cijelog života.
- Mjesec kao vladar ovoga znaka vlada djetinjstvom, vlada od rođenja do 7. godine života će nam Mjesec reći u našem natalu kakvi smo mi bili kao djeca, kako smo funkcionisali, to govori o našoj podsvijesti, tako da energija Mjeseca govori i o obrascima i načinima našeg vezivanja, prije svega za majku, pa za oca, zato što Mjesec u našem natalu predstavlja majku, predstavlja naš odnos prema njoj i upravo kroz aspekte Mjeseca u natalnoj karti mi možemo vidjeti kako je ta osoba tokom djetinjstva funkcionisala sa majčinskom figurom - zaključio je Gogić.

Gogić: Rakovima je jako bitno da ih okruženje percipira kako treba

Domaćinstva u Crnoj Gori su u januaru 2026. godine potrošila 183.881.283 kilovatsata električne energije, što je 9,3 odsto više u odnosu na decembar 2025, dok je u poređenju sa januarom prošle godine potrošnja veća za 3,6 odsto, saopšteno je iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG).
Prosječan januarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou države, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosio je 53,52 eura.
– Domaćinstva u Pljevljima bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 28,95 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 67,27 eura – naveli su iz EPCG-a.
Račun u vrijednosti do 30 eura dobiće 52,12 odsto domaćinstava, od 30 do 50 eura 12,71 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 19,58 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura evidentirana kod 15,6 odsto kupaca.
Iz EPCG-a su saopštili da je 115.456 potrošača, odnosno 38,4 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, ostvarilo popust od 38 odsto na aktivnu energiju.
– Takođe, 15.574 domaćinstva u Pljevljima, odlukom Odbora direktora, ostvarilo je 50 odsto popusta, u cilju smanjenja korišćenja aerozagađivača, imajući u vidu značaj energetskih subjekata RUP-a i TEP-a za elektroenergetsku stabilnost u Crnoj Gori – zaključuje se u saopštenju Elektroprivrede Crne Gore.

Tag: vesna-macic