Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Skupština Prijestonice Cetinje jednoglasno je usvojila na današnjoj sjednici Budžet za 2026. godinu vrijedan 17.100.000,00 eura, saopšteno je iz Opštine Cetinje.
- Plan Budžeta za 2026. godinu je povećan, kako je saopštio sekretar Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Savo Borozan, jer se očekuje realizacija dugoročnog kredita za unapređenje sistema vodosnabdijevanja u Prijestonici Cetinje. Povlačenje kreditnih sredstava u iznosu od 2.000.000,00 € odnose se na finansiranje troškova projektovanja, izvođenje radova i stručni nadzor nad izvođenjem radova na unapređenju sistema snabdijevanja vodom. Kapitalne donacije u iznosu od 700.000,00 € odnose se na nepovratna sredstva koja će Prijestonici biti dodijeljena od strane Zapadno balkanskog investicionog fonda (WBIF) radi realizacije navedenog projekta- navodi se u saopštenju,
Iz Prijestonice ističu da su pored redovnog funkcionisanja servisa i servisiranja tekućih obaveza, Budžetom planirani i novi servisi iz oblasti socijalne i dječije zaštite. Uz postojeće mjere, poput besplatnog vrtića, medicinski potpomognute oplodnje i isplate naknada po osnovu rođenja djeteta, planirano je i subvencionisanje dijela troškova zakupa stana za mlade bračne parove, kao i subvencije dijela troškova za vodosnadbijevanje domaćinstava u stanju socijalne potrebe.
- Budžetom su obuhvaćena i sredstva za besplatan prevoz starijih sugrađana, nastavak geronto programa u saradnji sa Crvenim krstom, stručnu pomoć korisnicima psihoaktivnih supstanci, kao i finansiranje novoformiranog servisa „Kuća zdravlja“. Posebna pažnja biće posvećena preventivnim programima i podršci licima u stanju socijalne potrebe- dodaju iz ove Oštine,
Za potrebe investicionog održavanja stambenih objekata planirano je 170.000 eura, kojima će Prijestonica podržati adaptaciju fasada i krovova, u skladu sa Zakonom o etažnoj svojini i Javnim pozivom.
Zaključuje se da Budžet za 2026. godinu obezbjeđuje stabilan okvir za funkcionisanje Prijestonice Cetinje i realizaciju planiranih aktivnosti u narednom periodu.

Usvojen budžet Prijestonice Cetinje: Opštini na raspolaganju 17 miliona eura

Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović organizuje danas u Pljevljima, u podne, na gradskom trgu „13. jul“, građanski skup „Za čist vazduh“, s porukom da to nije politički skup, već poziv za život.
Cilj protesta je da se javno ukaže na razmjere zagađenja vazduha u Pljevljima, da se zatraži puna transparentnost rada nadležnih institucija, da se zna šta radi a šta ne radi, da li je skinuta mjerna stanica sa Termoelektrane, da li puštaju azot i sumpor, &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanski aktivista Pavle Čolović.&nbsp;
Čolović poručuje da će se insistirati na hitnim i jedinim rješenjima, a ne mazanje očiju prijedlogom od 50 posto subvencija na cijenu utrošene aktivne električne energije, što je za prosječan pljevaljski račun umanjenje oko 3-4 eura.&nbsp;
Jutrošnji južni vjetar, kaže Čolović, raščistio je dobar dio magle i smoga u Pljevljima, ali su i dalje prisutni.&nbsp;
Dodaje da zbog zagađenja veliki broj djece ima zdravstvenih problema, neki se liječe na pedijatrijskom odjeljenju, neki traže pomoć u Domu zdravlja, uglavnom to se najbolje vidi po izostancima iz škole.
- Većina građana se zatvorila u kuće, neko i pod pritiskom, neko da se ne zamjera i vjerujte da morate i te ljude shvatiti u kakvoj su problematici. Imali smo sinoć situaciju u kojoj je jedan naš drug, prijatelj Jasmin Ajanović bio priveden na informativni razgovor zato što je pozivao na skup preko FB profila- rekao je Čolović.&nbsp;
Veliko zagađenje vazduha je poziv da se mora nešto desiti, poručuje Čolović, jer je u vazduhu koji udišu Pljevljaci rekordan iznos sumpor dioksida SO2 u Crnoj Gori ikada.
- Znamo da je prije ovoga bilo 700 i nešto, sada 805 mg po m³, a situacija posljednjih dana je katastrofalna. Skup organizujemo jer želimo da pošaljemo jasnu poruku državi da zaustavi trovanje- poručio je Čolović.
Poručuje da traže pravo da se zaštiti osnovno ljudsko pravo - pravo na zdrav život i zdrav vazduh, a zahtjev će uputiti državi i Elektroprivredi da se zaustavi rad Termoelektrane Pljevlja da bi se zaustavilo trovanje Pljevljaka.
Kaže da su od rekonstrukcije Termoelektrane imali velika očekivanja, jer su ih političari ubijedili da će to biti savremen evropski objekat koji neće proizvoditi nikakvo zagađenje.&nbsp;
- Ovih dana saznajemo da postrojenje za odsumporavanje nije u funkciji, postrojenje za denitrifikaciju nije u funkciji, kamioni voze šljaku i pepeo kroz grad, ne ide cjevovodom kao što je ranije išlo. Katastrofa. Kad spomenu koliko je uloženo u tu ekološku rekonstrukciju mi se pitamo šta su oni uradili i da li postoji taj ekološki inspektor da ode i provjeri, da li on smije da uđe tamo uopšte, jer to je zločin. Najavili su 14.novembra da je to sve spremno, da nikad bolje nije bilo, odmah poslije par dana je ispala. Kruže snimci transporta pepela kamionima, što nema nigdje u svijetu. Građani plaćaju kaznu za prevoz rasutog tereta ako nemaju ceradu na tome, a Termoelektrana može šta hoće, izgleda da je ona država u državi- zaključio je Čolović

Čolović: Tražimo zaštitu osnovnog ljudskog prava, pravo na zdrav život i čist vazduh

Umjesto da se institucije i društvo pozabave rješavanjem problema &nbsp;Termoelektrane i Kotlarnice, razmišljaju o liječenju građana i širenju bolničkih kapaciteta, pa ne iznenađuju poražavajuće brojke o broju oboljelih kao direktne posljedice zagađenja vazduha u Pljevljima - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenik koordinatora za zaštitu životne sredine, ekologiju i nauku Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore Luka Deretić.
U okviru projekte Mreže za omladinski aktivizam mladih su se bavili istraživanjem neraskidive veze između zdravlja planete i zdravlja ljudi, polazeći od činjenice da ekološki problemi direktno utiču na kvalitet života ljudi.&nbsp;
Građani Pljevalja ispred sebe vide smog, kaže Deretić, koji je karakterističan zbog negativnih posljedica na zdravlje, a u Pljevljima je taj smog produkt prvenstveno Termoelektrane Pljevlja.&nbsp;
- U pitanju je kisjeli smog koji je karakterističan zbog SO2 &nbsp;i H2SO čestica koje se nalaze u samoj materiji, te čestice su bitni faktori za razvitak određenih srčanih problema, a mogu i da dovedu do povećanja stope infarkta ili moždanog udara, samim tim ako bi se građanima predstavila opasnost koju nosi smog, na način da isti uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, vjerujem da, pošto je našem narodu zdravlje među prioritetima, bi se probudila svijest- rekao je Deretić.
Naglašava da su najranjiviji oni koji su u procesu psiho fizičkog razvitka - djeca i mladi, a zabrinjavajući su podaci po kojima su mladi &nbsp;koji žive u oblastima sa lošim kvalitetom vazduha, pod većim rizikom od nastanka shizofrenije i depresije.&nbsp;
 
- Samo gledanje u smog može da dovede do iritacije sluzokože i problema sa vidom, tako da je to problem koji je mnogo veći nego što se to predstavlja u školi ili kako se to prenosi u tv prilozima. Na televiziji se o ovoj temi govori iz dodatak neke političke note, ali ne i problemima koje ima prosječan građanin od samog smoga- istakao je Deretić.
Smatra da je za rješavanje problema zagađenja vazduha neophodno mijenjanje navika samog pojedinca, što bi neminovno dovelo i do mijenjanja navika institucija.&nbsp;
Dodaje da Mreža za omladinski aktivizam mladih uvijek traži uzrok problema, analiziraju posljedice i &nbsp;ponude alternativna rješenja za određeni problem.
- Mi pokazujemo mladima na koji način treba da se suočavaju sa problemom. Dosta često mi liječimo umjesto da spriječimo, tako na primjer umjesto da vidimo kako da učinimo Termoelektranu i Kotlarnicu ekološki održivim i vazduh u Pljevljima zdravijim, mi gledamo kako da liječimo i da li imamo dovoljno veliki kapacitet u bolnicama. To je prvenstveno greška institucija koje su omogućile ovakvo stanje i do ovako poražavajućih i zabrinjavajućih brojki u Pljevljima- zaključio je Deretić.

Deretić: Građani Pljevalja udišu kisjeli smog koji se sastoji od čestica SO2 i H2SO koje su bitan faktor u razvoju teških zdravstvenih problema

Lider DNP-a Milan Knežević komentarisao je izjavu poslanika Vasilija Čarapića iz PES-a da mještani Botuna treba da oslobode parcelu i omoguće početak gradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Za kad ti to treba- pitao je Knežević.
U objavi na mreži X u pozadini se čuje replika iz kultnog filma "Ko to tamo peva": "Dalje nećes moći, oranje ne smeš da mi gaziš, decoooo, buši ha-ha-ha."
Takođe, Knežević je u objavi postavio sliku Čarapića sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2001201095180226803%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001201095180226803%7Ctwgr%5Eb353043c069fa7be60d9cb4db3f37376b4ddd782%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević o Čarapićevoj izjavi da Botunjani oslobode parcelu i omoguće gradnju: ''Za kad ti to treba''

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Tag: vesna-macic

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Usvojen budžet Prijestonice Cetinje: Opštini na raspolaganju 17 miliona eura

Čolović: Tražimo zaštitu osnovnog ljudskog prava, pravo na zdrav život i čist vazduh

Deretić: Građani Pljevalja udišu kisjeli smog koji se sastoji od čestica SO2 i H2SO koje su bitan faktor u razvoju teških zdravstvenih problema

Knežević o Čarapićevoj izjavi da Botunjani oslobode parcelu i omoguće gradnju: ''Za kad ti to treba''

PRATITE TVe UŽIVO