Bivšem dorektoru Uprave policije Veselinu Veljoviću ukinuta je mjera zabrana napuštanja stanja, saopšteno je iz Višeg suda. Kako su naveli, Veljoviću je određena mjera nadzora - obaveza javljanja policiji svakog 15. u mjesecu.
Podsjetimo, Specijalno državno tužilaštvo Veljovića optužnicom tereti za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotrebu službenog položaja.
Saopštenje Višeg suda prenosimo integralno:
Kako bi se javnost blagovremeno i istinito obavijestila o donijetoj odluci i njenim razlozima u predmetu protiv Veselina Veljovića i dr., ovaj sud izdaje sljedeće saopštenje:
Na predlog branioca okrivljenog Veselina Veljovića, sud je donio rješenje kojim je u stavu I ukinuo ranije određenu mjeru nadzoru - zabrana napuštanja stana a u stavu II odredio mjeru nadzora obaveza povremenog javljanja nadležnom organu, svakog 15. u mjesecu, uz upozorenje da se, ukoliko prekrši izrečenu mjeru nadzora, protiv njega može odrediti pritvor.
Sud je prilikom odlučivanja o predlogu branioca okrivljenog posebno cijenio nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke iz kog proizilazi da je kod okrivljenog Veselina Veljovića stanje hitne prirode i da je sudsko-medicinski opravdano uputiti istog na liječenje van Crne Gore jer se ta vrsta intervencije ne obavlja u okrivu zdravstvenog sistema Crne Gore. U nalazu i mišljenju je takođe navedeno da, ukoliko se operativni zahvat odloži za mjesec, dva, pola godine ili godinu, sukcesivno će se povećavati rizik od sve težeg i težeg stepena oštećenja jetre, a ukoliko se operacija ne obavi, realno je očekivati da će se razviti ciroza jetre, kao krajnji stadijum gubitka funkcije jetre, kao vitalnog organa, jer teško oštećenje funkcije ili gubitak funkcije bilo kog vitalnog organa predstavlja realan rizik za skraćivanje očekivanog životnog vijeka i u bitnom utiče na kvalitet preostalog života.
Napominjemo da je predlog branioca za ukidanje mjere nadzora zabrana napuštanja stana, shodno odredbi čl. 166 Zakonika o krivičnom postupku, dostavljen na mišljenje Specijalnom državnom tužilaštvu, koje se saglasilo sa predlogom odbrane da se okrivljenom ukine ova mjera nadzora, uz određivanje neke druge mjere, a sve kako bi okrivljeni nastavio dalji tok liječenja. &nbsp;
Sud je, vodeći računa o zdravstvenom stanju okrivljenog, ali i o potrebi obezbjeđenja njegovog prisustva daljem toku postupka, izrekao mjeru nadzora – obaveza povremenog javljanja državnom organu, koja mjera, po nalaženju ovog suda odgovara svrsi i okolnostima konkretnog slučaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Veljoviću ukinut kućni pritvor

Specijalno državno tužilaštvo do 24. oktobra treba da dostavi Višem sudu u Podgorici izdvojene poruke koje su, prema tvrdnjama SDT, razmjenjivale osobe koje se terete da su članovi kriminalne grupe biznismena Aleksandra Mrkića koji je u bjekstvu.
Osim Mrkića koji se terti da je formirao kriminalnu organizaciju zbog šverca cigareta i pranja novca na optužnici je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović.&nbsp;
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je da zaista smisla nema da Sud čeka godinu da izdvoje poruku. Postupajući tužilac u ovom predmetu je tužilac Jovan Vukotić.
- Sve smo vam dostavili, a izdvajanje poruka je samo tehnička pomoć sudu. Ali dostavićemo ih – rekao je tužilac Vukotić.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Veljovića i Mrkića su i bivši načelnik kriminalistike Ilija Vasović, Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su postali članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Svi optuženi su kategorično odbacili navode optužnice.

Marija Žižić

610x380

1250x600

1084x550

Sutkinja: Nema smisla da godinu čekamo Tužilaštvo da izdvoji skaj poruke

Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.
U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.
Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.
Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.
Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.
U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.
Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.
- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.
Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.
U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.
- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.
Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.
- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.
Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.
Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.
Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.
Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

U emisiji „Kontroverza“ sa Mladenom Stojovićem“ na TV Podgorica Danijela Pavićević, sestra ubijenog vlasnika i glavnog i odgovornog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, saopštila je kako je nekadašnji policijski službenik Brajuško Brajušković, nakon ubistva, kazao, između ostalog, porodici da je on bio zadužen za Jovanovićevo praćenje i da je ulazio u njegov stan, a da mu je ključeve od stana dao Veselin Veljović, bivši direktor Uprave policije, što za Portal ETV kategorično negira Veljovićev advokat Mihailo Volkov.
- Nastavlja se diskreditacija lika i djela i profesionalnog ugleda Veselina Veljovića, sadaa na način da se stvori privid o navodnim njegovim kriminalnim radnjama u vezi sa radnjama na štetu pokojnog Duška Jovanovića, pa se s tim u vezi sad plasira neistina da je Veljović imao ključ od stana Jovanovića. Tu navodnu informaciju sestri pokojnoga Jovanovića dao je „čovjek poznat po istini“ Brajuško Brajušković. Veselin Veljovoć odgovorno tvrdi da nije imao, niti je mogao imati u posjedu ključ od stana Duška Jovanovića, niti do danas zna gdje se nalazi predmetni stan - kazao je Volkov.
Skupština Crne Gore podržala je 20. februara otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora koji će se baviti prikupljanjem informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava u periodu od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao „crne trojke“.
Brajušković je pred Anketnim odborom svjedočio 17. juna, ali tada nije saopštio da mu je Veljović dao ključ od stana Duška Jovanovića.
Jovanovićeva sestra Danijela Pavićević, u emisiji na TV Podgorica rekla je da zna „pouzdano da je Brajuško Brajušković bio zadužen za praćenje Duška Jovanovića i da je ulazio u njegov stan“.
- Imao je i ključ od Duškovog stana, a nama članovima porodice je kasnije, u namjeri da očisti svoju savjest, priznao da je ključ dobio od svog nalogodavca Veselina Veljovića - ispričala je Pavićević.
Istakla je da je porodici jasno zašto na Anketnom odboru nije pomenuo da je pratio njenog brata.
- ...jer on sada želi neku drugu sliku o sebi da prikaže javnosti – smatra ona.
Brajušković je na Anketnom odboru 17. juna kazao da „nikad u životu“ nije ušao „u stan, niti ulaz gdje je Jovanović živio“.
U vrijeme ubistva Duška Jovanovića tajnom policijom rukovodio je Duško Marković, koji je, takođe, saslušavan pred Anketnim odborom i koji je kazao da službenici tadašnje Službe državne bezbjednosti nijesu pratili Jovanovića.
Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine, na ulici, ipsred redaakcije Dana, dok je ulazio u automobil. Do danas nije rasvijetljeno ko su bili nalogodavci ovoga zločina, a jedini pravosnažno osuđeni za učestvovanje u organizaciji ubistva Damir Mandić odslužio je kaznu od 19 godina zatvora, koliko je bio osuđen.
Policija i tužilaštvo nikada nijesu utvrdili ko su bile ubice kojima je Mandić pomagao, ko je naručio i platio da Jovanović bude ubijen, te zašto je ubijen.
Istraga traje i danas, međutim, sve su manje šanse da će ovaj zločin ikada biti rasvijetljen.
Nevladina organizacija Akcije za ljudska prava (HRA) prije nepunih dvije godine uputila je zahtjev Vladi Crne Gore da angažuje stranog eksperta za reviziju istrage ubistva Duška Jovanovića.

Kaćuša Krsmanović

Volkov: Neistina da je Veselin Veljović imao ključ od stana Duška Jovanovića

U reagovanju koje je medijima dostavio Mihailo Volkov, advokat bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, navodi se da su tvrdnje koje je iznio Brajuško Brajušković tokom sjednice Anketnog odbora "potpuna neistina i proizvod političkog i ličnog obračuna".
- Nije tačna tvrdnja Brajuška Brajuškovića da je Veselin Veljović navodno platio 2.000 eura za napad na Duška Jovanovića, niti da je njemu lično dao taj novac da ga preda izvršiocima. Radi se o podloj i izmišljenoj konstrukciji koja nikada ranije nije pomenuta – ni u medijima, ni pred nadležnim organima, ni u bilo kojoj zvaničnoj izjavi - navodi se u saopštenju advokata Volkova.
On ističe da je ovakva tvrdnja prvi put iznesena „nakon skoro dvije decenije od događaja“, što, kako navodi, dodatno potvrđuje da je riječ o pokušaju političke i lične diskreditacije.
- Jučerašnji demanti samog Brajuškovića tokom sjednice, kao i razotkrivanje pokušaja iznude i reketiranja Veselina Veljovića od strane njega i njegovih ortaka, očigledno su doveli do nervozne reakcije i novog talasa neistina kojima se želi ‘zabaviti crnogorska javnost’. Neka mu i ovo služi na čast, ako ona još i postoji - poručuje Volkov.
On dodaje da se Veljović „neće kriti iza procesnih razloga“ zbog kojih bi se moglo smatrati da je nemoguće pokrenuti postupak, i podsjeća da je o tim okolnostima već ranije sproveden tužilački postupak, koji je okončan odbacivanjem krivične prijave.
- Bilo bi elementarno pristojno da se kao svjedoci pozivaju oni koji zaista imaju šta da kažu, a ne da se pred javnost iznose fabrikovane tvrdnje koje ne stoje ni na čemu - dodaje se u reagovanju.
Volkov najavljuje da će, kao i u slučaju lažnih navoda svjedoka Dragana Paunovića, i protiv Brajuška Brajuškovića biti pokrenut sudski postupak zbog klevete.

Volkov: Brajuškovićeve tvrdnje o Veljoviću su podle neistine, slijedi tužba zbog klevete

Svjedok Esad Zejnilović danas je na suđenju odbjeglom Aleksandru Mrkiću kazao da je na saslušanju u Tužilaštvu bio je zbunjen i uplašen kada je rekao da je napustio firmu Montenegro Tabacco Company kada je posumnjao u nepravilnosti zbog velike nabavke količine duvana.
Zajnilović je brat od tetke Aleksandra Mrkića koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu koja se bavila krijumčarenjem cigareta. Na optužnici osim Aleksandra Mrkića je više osoba a među njima i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović ali i nekadašnji šef kriminalistike Centra bezbjednosti Bar Ilija Vasović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWP1rngY8jyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Svjedok Zejnilović &nbsp;je kazao da je od 2006. do 2007. godine radio kao vozač za Nikolu Mrkića,da bi od 2007.godine do 2011. sa Aleksandrom Mrkićem osnovao firmu Montenego Tabacco Company.
Tu firmu, kako kaže, u kojoj je bio direktor napustio je jer je bila planirana prodaja.
Sutkinja Vesna Kovačević ukazala je na razlike u kazivanju pred tužiocem i danas u Višem sudu.
Tražila je objašnjenje u kakve nepravilnosti je Zejnilović posumnjao na što je on rekao " ja sam se prepao, tačno je ovo što sam danas rekao".
- Ne sjećam se da sam to rekao. Isprepadan sam bio. Govorili su mi da me mogu zatvoriti, da me mogu pustiti. Na pet mjesta sam saslušavan. Od 16 do 2 sati ujutro su me ispitivali - ispričao je Zejnilović.
Sutkinja Kovačević pročitala je iskaz svjedoka koji je dao u Tužilaštvu gdje je ispričao da je Mrkić u osnivanje firme uložio 1.600.000 eura.
Zejnilović je naveo i da je u firmi bio direktor ali da je sve odluke donosio Mrkić i da se " on za sve pitao".
Pred tužiocem je naveo da je posumnjao u nepravilnosti i zbog toga je napustio firmu.
On je naveo i da Muja Nikočevića poznaje još kad je bio dijete i da ga je upoznao sa Mrkićem.
Svjedok Zejnilović ponovio je da je takav iskaz dao jer se prepao i da je zbunjen &nbsp;bio a i danas je, kako kaže, zbunjen.
- Nemam ništa loše da kažem protiv Aca Mrkića, bio sam zbunjen i preplašen- kazao je svjedok.
Njemu ništa nije poznato o poslovima brata od tetke od 2018. godine od perioda koji se Mrkiću stavlja na teret da je formirao kriminalnu grupu.
On je na pitanje advokata kazao da je firma Montenego Tabacco Company poslovala u skladu sa zakonom konstatujući ponova da ne zna što je govorio u Tužilaštvu.
Na pitanje Veselina Veljovića svjedok je rekao da ga poznaje samo iz medija.
- Niko od jačih iz vlasti nije dolazio u fabriku. Nikada Veljović nije boravio u fabrici, niti je pokazivao interesovanje za djelatnost te fabrike. Nikada ga nijesam vidio da je došao u fabriku. Nikada Aleksandar Mrkić nije pomenuo Veljovića u razgovoru, niti nekog iz vlasti - kazao je Zejnilović.
On je na pitanje Veljovića rekao da je tačno da su 2008./2009. godine policijske snage opkolile fabriku i izuzeli dokumentaciju.
Veljović je ukazao sudskom vijeću da dok je bio direktor a s obzirom na "priče" o poslovanju fabrike Montenegro Tabacoo Company izvršeni su pretresi i tri godine je dokumentacija analizirana. U tu akciju, prema riječima Veljovića, bilo je uključeno i SDT.
Na to je svjedok rekao da je 35 inspektora opkolilo fabriku i da je izuzeta sva dokumentacija.
Svjedok je na pitanje odbrane rekao i da je Mrkić bio bogat čovjek i dok su bili djeca i da je on human i mnogima je pomagao.
Za tužioca Jovana Vukotića iskaz svjedoka u sudnici je nelogičan i smišljen da optuženima olakša poziciju.
- Svjedok se ne sjeća što je govorio prije godinu, a sjeća se da je fabriku opkolilo 35 policajaca. Ovaj iskaz je posljedica što je dio optuženih na slobodi - kazao je tužilac Vukotić.
Danas je saslušan i svjedok Slavko Vuleta, zaštitar u Luci Bar.
Advokati optuženih - Ilije Vasovića i Arsenija Kalezića zatražili su ukidanje pritvora o čemu će sudsko vijeće odlučiti 24.jula za kada je zakazan nastavak suđenja.
Branilac Veljovića, advokat Mihailo Volkov ukazao je da njegov klijent treba da ide na operaciju u Tursku i da želi o tome da upozna sudsko vijeće.
Osim Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Ilije Vasovića na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca.
Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta.
Svi optuženi su kategorično odbacili navode optužnice.

Zejnilović: Ne znam što sam govorio u Tužilaštvu, bio sam uplašen; Veljović: Utvrđeno da je poslovanje fabrike bilo čisto

Današnje svjedočenje Milana Paunovića, službenika MUP-a, ne odgovara istini i činjenicama - povodom tvrdnje da je nekadašnji komandant SAJ-a Veselin Veljović formirao i organizovao “crne trojke“ koje su se navodno obračunavale sa političkim neistomišljenicima - poručio je pravni zastupnik Veljovića, Mihailo Volkov.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Povodom sličnih teza i pretpostavki sprovođene su, ističe on, policijsko tužilačke aktivnosti u kojim nijesu potvrđena takva saznanja.
- Dolaskom g. Veljovića na čelo UP imenovani je razriješen dužnosti pomoćnika direktora za granicu i očigledno ima lične motive netrpeljivosti i moguće osvete. Povodom danas saopštene izjave pokrenućemo postupak pred nadležnim sudskim organima - naveo je Volkov.
Postavlja se, kaže, pitanje sa kojih razloga gospodin Paunović nikada ta i takva saznanja nije podijelio sa nadležnim tužilaštvom - već sada u jednoj političkoj režiji iznosi takve tvrdnje.
- Zaključak je valjda više nego jasan. Na kraju, zašto gospodin Paunović nije govorio i o tome, između ostalog, da je taj komadant SAJ-a bio napadnut pocetkom 1998. godine, nakon odbrane zgrade Vlade od rušilačkih demonstracija, o čemu su izvještavali domaći i regionalni mediji, i to postavljanjem eksplozivne naprave pod njegovo vozilo - zaključio je Volkov.

Volkov: Svjedočenje Paunovića ne odgovara istini, pitanje je zašto nikad nije podijelio saznanja sa tužilaštvom nego to sad radi u političkoj režiji

Kada se iza nekog nauma krije politika i bahati pristup, onda tu nema prostora za razumno promišljanje i postupanje u skladu sa zakonskim procedurama, nema prostora za državničko vođenje politike – ocijenio je za Portal ETV advokat Mihailo Volkov, komentarišući novo rješenje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića o udaljenju s posla Tamare Veljović, supruge bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Portal Vijesti objavio je danas da je Šaranović ponovo donio rješenje o suspenziji Veljović zbog teže povrede službene dužnost, a nakon što je Vladina Komisija za žalbe ukinula prethodno i vratila ga ministru. Veljović je suspendovana zbog „postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad“. <h2>Politički motivi</h2> - I ranije sam objašnjavao zašto je postupanje ministra nezakonito i da sumnjam da će i nakon rješenja Komisije za žalbe omogućiti Tamari Veljović pravo na rad, kao Ustavom zagarantovano pravo i to se i desilo. Istini za volju, ministar je ovoga puta dao razloge za svoju odluku, a razlog je našao u činjenici, i to onoj na kuju mi od početka ukazujemo da je to jedini motiv zašto se Tamara Veljović udaljava sa rada - da je ona supruga Veselina Veljovića. U jednoj jako loše sklopljenoj rečenici, ministar je ukazao da je Tamari Veljović supružnik lice protiv koga se vodi krivični postupak za kriminalno udruživanje – konstatuje Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.4636%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvolkov-tamara-veljovic-ponovo-suspendovana-sa-radnog-mjesta-razloge-su-nasli-u-cinjenici-da-je-supruga-bivseg-direktora-up&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Podsjeća, da je savjetovao ministru unutrašnjih poslova da pogleda zakone koje primjenjuje, ali da očigledno on to nije uradio na temeljan način. - Da jeste, vidio bi u Zakonu o unutrašnjim poslovima da se lice može udaljiti sa rada ako je protiv njega pokrenut krivični psotupak, a ne ako je pokrenut protiv njegovog supružnika. Sada imamo situaciju da se Tamara Veljović udaljava sa rada zato što je pokrenut krivični postupak protiv njenog supruga. Paradoksalno. Da li ministar unutrašnjih poslova zna da se mora poštovati prezumpcija nevinosti, jer čovjek nije osuđen?! Obrazlaganje činjenice da i ne može biti osuđen ostaviću za drugu priliku. U konkretnom slučaju, to za što je optužen Veselin Veljović ne može se bilo kako dovesti u vezu sa službenicom Veljović, u smislu njenog rada i opisa radnog mjesta. Ono što se njemu stavlja na teret ne može se na bilo koji način povezati sa Tamarom Veljović u smislu da je pribavljao neke informacije od nje, ili se povezati sa njenim radnim mjestom ili da je zloupotrebljavao njen rad. U svakom slučaju, ministar se potrudio da saopšti razloge za svoju odluku, a oni se iskazuju imenom i prezimenom Veselina Veljovića – ističe Volkov. On nema dilemu da će i nova odluka Komisije za žalbe biti u korist njegove klijentkinje. - Komisija će jednostavno da uvidi da ministar unutrašnjih poslova nije postupio po njenom rješenju koje je donijela 8. aprila – konstatuje naš sagovornik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250430140432_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Mihailo Volkov"> <figcaption>SLIJEDI NOVA ŽALBA: Mihailo Volkov(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Ni ta odluka, međutim, kako objašnjava, neće biti konačana, odnosno žalbe se mogu ulagati u nedogled, jer Komisija za žalbe nema meritorna ovlašćenja, već samo procesna, što znači da nema mogućnost da stavi tačku na ovaj postupak. - To je nešto u upravnoj materiji što se zove ping-pong efekat, kad sa jedne strane imate drugostepeni upravni organ koji savjesno radi svoj posao i ukazuje na nepravilnosti u postupanju određenog starješine, a sa druge strane imate toga starješinu koji je bahat i koji ne postupa zakonito, već se inati i prosto želi da sprovede svoj politički, lični ili koji već naum. Ministar nije sagledao ukazivanje Komisije za žalbe, jer da jeste na bazi toga bi zaključio da on ne može dati valjane razloge za suspenziju Tamare Veljović i morao bi da joj omugući da ostvari elemenatrno pravo – pravo na rad – kategoričan je Volkov. Sagovornik Portala ETV je uvjeren da će i ostala Šaranovićeva rješenja pokrenuta protiv službenika Uprave policije, primarno rukovodilaca iz perioda prije nego su na vlast došle proruske i prosrspke društveno-političke elite u avgustu 2020. godine, proći istovjetno.. - Postupanje ministra Šaranovića biće izučavano kao i postupanje bivše ministarke prosvjete Vesne Bratić, jer ovo što on radi je politički odstrijel i već sad poprima obrise jednog sistematskog čišćenja bez ikakve argumentacije, isključivo na bazi politike. Očekujem, da će pravda, ipak, biti dostižna i da će u jednom momentu biti ispostavljena faktura ministru Šaranoviću ili Šaranoviću građaninu, kad već ne bude ministar – zaključio je Volkov. <h2>Nova odluka &nbsp;&nbsp;</h2> U novom rješenju ministra Šaranovića, datiranom na 28. april, piše da „na osnovu prijedloga za donošenje rješenja o privremenom udaljenju sa rada policijske službenice Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku I br. 35-1369 od 13.02.2025.godine, u ponovnom postupku odlučujući po rješenju Komisije za žalbe broj: UPII 05-102/25-313/7 od 08.04.2025.godine, donosi rješnje“ da se Tamara Veljović privremeno udaljava sa rada iz Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije. Piše da je „protiv imenovane službenice donijeta Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o pokretanju disciplinskog postupka P broj: 38-190 od 23.03.2024.godine zbog teže povrede službene dužnosti iz člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250430140428_2eb42d9c4c328433aa11193a64d030804481b61fb9f65bf2c3d0c970ff9936e7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250430140428_2eb42d9c4c328433aa11193a64d030804481b61fb9f65bf2c3d0c970ff9936e7" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Odluka "> <figcaption>Prva strana odluke(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Privremeno udaljenje sa rada počinje dostavljanjem rješenja policijskoj službenici i trajaće do okončanja disciplinskog postupka – precizira se u Šaranovićevoj odluci. U obrazloženju ministar, pored ostalog, objašnjava da je neposredni rukovodilac Tamare Veljović podnio „obrazloženi prijedlog I broj 35-1369 od 30.01.2025. godine, za donošenje Rješenja o ograničenju vršenja dužnosti u Upravi policije, u kojem u bitnom navodi da je Komisija za provjeru bezbjednosnih smetinji za vršenje policijskih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova, sačinila Izvještaj sa mišljenjem, označen stepenom tajnosti 'Povjerljivo', da postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad imenovane u policijskom zvanju“. - Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, sačinila je Izvještaj sa mišljenjem, da za policijsku službenicu Tamaru Veljović, postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju. Postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju, utvrđeno je na osnovu provjerljivih činjenica, u zakonom predviđenom postupku, čime nesporno dolazimo do zaključka da samo prisustvo imenovane šteti interesu organa – piše u novom rješenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250425120444_cc84e094898eff3fe7583e616d92dd160db1309f0072375dc6965f14e9de72b6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250425120444_cc84e094898eff3fe7583e616d92dd160db1309f0072375dc6965f14e9de72b6" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MUP"> <figcaption>Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslovaETV</figcaption> </figure>  Ističe se da „prisustvo imenovane Tamare Veljović, u bitnom narušava ugled organa, čiji je osnovni zadatak borba protiv kriminala i zaštita građana“.&nbsp; - Postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policijskom zvanju, predstavlja najgrublji vid kršenja radne dužnosti. Policijski službenik je lice od najveće časti i integriteta, zaštitnik zakona, garant mira i stabilnosti. Prisustvo lica kome su utvrđene bezbjednosne smetnje za dalji rad, kojem je pokrenut disciplinski postupak, svojim prisustvom narušava ugled organu, djeluje demotivišuće na saradnike i ne pruža dovoljno garancija da će svojim radom poštovati Ustav i zakone – obrazlaže ministar Šaranović. U rješenju posebno naglašava da „prisustvo imenovane Tamare Veljović, dovodi u pitanje samu zakonitost rad organa“, a „posebno kada se uzme u obzir činjenica da je supružnik lica koje se sumnjiči za kriminalno udruživanje“. <h2>Obrazloženje Komisije</h2> Portal ETV i Televizija E mjesecima objavljuju priče koje nedvosmisleno ukazuju na neustavno i nezakonito postupanje ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i njegovog tima, a pogotovo u svjetlu otvorene čistke za nove vlasti nepodobnih policijskih službenika, listom nekadašnjih rukovodilaca, visokoobrazovanih kadrova Uprave policije.&nbsp; Objavili smo ranije da je Komisija za žalbe u odluci o ukidanju Šaranovićeve odluke u slučaju Veljović, ukazala da rješenje o suspenziji ne smije da bude potpisano faksimilom ministra unutrašnjih poslova, već da ga on mora svojeručno potpisati, što je, kako su istakli, dovoljan razlog da takvo rješenje bude ukinuto, ali istakli druge manjkavosti ministrovog akta. Posebno je istaknuto da je sa stanovišta Evropskog suda za ljudska prava neprihvatljivo da takve odluke ne sadrže adekvatno obrazloženje i da je stav ovog suda „da postupajući organi moraju dovoljno i jasno naznačiti razloge na kojima su zasnovali svoju odluku“. - ...obrazloženje rješenja treba da bude razumljivo, da sadrži činjenično stanje na osnovu kojeg je rješenje donijeto, propise na osnovu kojih je donijeto i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na donesenu odluku u dispozitivu rješnja – piše, pored ostalog, u obrazloženju Komisije za žalbe. Komisija je u odluci bila kategorična da Šaranović nije obrazložio odluku, ističući da „donošenju rješenja prethodi utvrđivanje svih relevantnih činjenica od kojih zavisi osnovanost izricanja zabrane obavljanja poslova zaposlenog“. Konstatovano je i da se nije moglo zaključiti „na koji način bi prisustvo službenice štetilo interesima državnog organa, a nijesu dati ni razlozi zbog kojih bi ta mjera bila efikasna“. - Ovo je posebno važno kod činjenice da se teža povreda službene obaveze zbog koje je pokrenut disciplinski postupak desila znatno ranije, odnosno da je diciplinski postupak, kako to iz spisa predmeta proizilazi, pokrenut Oldukom o pokretanju disciplinskog postupka P broj 38-190 od 14.2.2024. godine, a da je starješina organa ožalbeno rješenje kojim se žaljili zabranjuje obavljanje poslova (suspenzija) donio dana 17. 2. 2025. godine, dakle godinu nakon pokretanja disciplinskog postupka, te da je žaljila, kako to navodi u žalbi, u tom vremenskom periodu, nesmetano obavljala poslove radnog mjesta i dolazila na posao – piše u odluci. Prije nego je odluka Komisije uručena službenici MUP-a Tamari Veljović, takozvanom portalu, proruskom i prosrpskom glasilu IN4S, Šaranović je tri dana ranije dostavio podatke na osnovu kojih su je izložili dodatnom linču i stigmatizaciji, pokušavajući da je diskredituju tvrdnjama, kako ona godinama nije dolazila na posao. <h2>Akcija „Značka“</h2> Tamara Veljović jedna je od desetina policijskih službenika koji su se našli na udaru Šaranovića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, koji su u veliku čistu nepodobnih krenuli prošle godine. Pisali smo da je ovaj dvojac alibi za čistku našao u izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima koje im omogućavaju da službenike za koje su utvrde bezbjednosne smetnje odmah po pokretanju disciplinskog postupka mogu da udalje s posla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328180316_bc81b131579bded0afe8a8f7d71f2d1beba8f19669fbd0d7b6a2f03142fcb8cb.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250328180316_bc81b131579bded0afe8a8f7d71f2d1beba8f19669fbd0d7b6a2f03142fcb8cb" data-rendition-name="original" width="820" height="384" loading="lazy" alt="Šaranoović2"> <figcaption>KREATORI AKCIJE „ZNAČKA“: Danilo Šaranović i Lazar ŠćepanovićPortal ETV</figcaption> </figure>  Za prljavu hajku prvo su prošle godine šefovima regionalnih centara dostavili akt s oznakom „interno“ kojim ih obavještavaju da je u toku tajna akcija kodnog imena „Značka“ i naložili im da za službenike sa spiska koji su im proslijedili prikupljaju i dostavljaju kompromitujuće informacije. Upotrijebili su i Agenciju za nacionalnu bezbjednost koja je uradila bezbjednosne provjere za službenike sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska nepodobnih i koje su, naravno, bile negativne. Formirali su i takozvanu Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji za vršenje policijskih poslova, koja je postupala po njihovom diktatu, a onda su ove godine finalizovali hajku pokretanjem disciplinskih postupaka. Ova Komisija u međuvremenu je rasformirana. Novi direktor ANB Ivica Janović zaustavio je ovu prljavu hajku u svom resoru i naložio provjeru svih akata službe koji se odnose na bezbjednosne smetnje policijskih službenika. Za sada je prekinuo praksu naručenih provjera za politički nepodobne sa Šaranovićevog i Šćepanovićevog spiska. Objavili smo ranije da je odluka u slučaju Veljović prva koju je Komisija za žalbe donijela po žalbama službenika Uprave policije koje su Šaranović i Veljović pokušali teško da osramote.&nbsp;

Šaranović nastavlja da se inati i sprovodi politički odstrjel

U akciji ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kojom se pokušavaju odstraniti i policije politički nepodobne starješine, posebnu ulogu ima načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković. &nbsp; Prema informacijama ETV, on je bio neka vrsta koordinatora akcije. Takvu poziciju načelnik SPO-a je zaslužio zbog činjenice da je raspolagao ekskluzivnim podacima. Po odobrenju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, jedina adresa za Skaj prepiske koje je slao francuski Europol bio je - Predrag Šuković. Načelnik SPO je obilato koristio tu povlašćenu poziciju da, preko novinarke dnevnog lista ,,Vijesti”, selektivno targetira ili goni ljude koji se pominju u Skaj prepiskama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zato su ga funkcioneri Demokrata i angažovali da provjerava već napravljene spiskove za politički odstrijel policajaca. Što je načelnik SPO-a vrlo revnosno koristio. Izvori iz vrha ANB-a tvrde da je na Šaranovićev i Šćepanovićev spisak nepodobnih, Šuković dodavao imena kolega koje treba provjeravati ili disciplinski procesuirati. &nbsp; Tako je Šuković uticao na sudbine pojedinih policijskih starješina, zaboravljajući vrijeme kada je i on bio targetiran, pod progonom. I policijskim i pravosudnim. &nbsp;&nbsp; ,,BOSS” PROTIV MARKOVIĆA U periodu kada je na čelu Uprave policije bio Božidar Vuksanović, 2013. godine, Šuković je obavljao poslove rukovodioca kriminalističke policije. Tada su plasirane objave , kada su na nezakonit način prisluškivane i praćene brojne ličnosti iz sektora bezbjednosti, ali i javnog života. &nbsp; Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević naložio je detaljnu istragu, zbog koje je saslušavan tadašnji šef Odjeljenja za posebne provjere Dejan Bašanović, kojem je Šuković bio šef. Dolaskom Slavka Stojanovića za novog direktora policije, Šuković je smijenjen u kratkom roku. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5" data-rendition-name="original" width="2560" height="1696" loading="lazy" alt="NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer"> <figcaption>NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali je nastavio karijeru u policiji. &nbsp; No, 2015. je otkriveno da je Predrag Šuković, sa pozicije šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije, pod pseudonimom ,,Boss“ na portalu Vijesti počeo da piše o tadašnjem potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću i tada savjetniku predsjednika Filipa Vujanovića, bivšem prvom crnogorskom policajcu Veselinu Veljoviću. &nbsp; I to kao – članovima ,,mojkovačkog“ kriminalnog klana koji se bavi organizovanim švercom cigareta iz fabrike duvana ,,Tara“ u Mojkovcu. USLOVNE OSUDE &nbsp; A onda je Šuković počeo da piše i prijeteće komentare. &nbsp; Kada je tadašnji potpredsjednik Vlade Duško Marković polagao vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici, Šuković je komentarisao: ,,Brzo će nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće“. &nbsp; Nakon Markovićeve prijave, Osnovno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je izviđaj, poslije i pokrenulo postupak. Sudski spor se 2016. godine završio: Predrag Šuković je uslovno osuđen, tri mjeseca zatvora ako ponovi djelo u narednih godinu. Iako je ostao u policiji, djelovalo je da je na izlaznim vratima: sa Veselinom Veljovićem i Slavkom Stojanovićem u vrhu policije, nije mogao da računa da bi mogao ikada da napreduje u službi. &nbsp; Ipak, nakon četiri godine i dramatičnih političkih promjena avgusta 2020, Šukoviću su se otvorila sva vrata, kao da je lično predvodio litije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković"> <figcaption>NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NOVI USPON &nbsp; Tek što je imenovan, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović uputio je zvaničan prijedlog tadašnjem direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu da imenuje Predraga Šukovića za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; I Brđanin, kojeg je pet godina ranije, 2017. godine, hapsio Šuković – nije imao ništa protiv tog imenovanja?! &nbsp; Predrag Šuković je tada bio na vrhuncu policijske karijere. I odmah je krenuo u osvetu: nekolika mjeseca kasnije uhapsio je svog bivšeg šefa Veselina Veljovića, kojeg je raniej optuživao za šverc cigareta. I Slavko Stojanović, koji je smijenio Šukovića osam godina ranije, prošle godine je uhapšen, kao dio paketa osvete. &nbsp; Kada je pokazao svoju moć, Šuković se svojski potrudio da se uključi u akciju bezbjednosnih provjera koju su počeli miniastar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović. Na taj način je načelnik SPO mogao da prati namještenja svojih kolega, ali i da utiče na njihove karijere. Ali i da sačuva svoju prošlost od pogleda znatiželjnika. &nbsp; SAKRIVENI DOSJE I STVARNI KUMOVI &nbsp;Predrag Šuković je, prema izvorima Portala ETV, &nbsp;po više osnova je registrovan u bazama podataka Upolicije, ANB-a i u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde. &nbsp; Prije svega, registrovani su njegovi višedecenijski kontakti i aktivnosti sa članovima organizovane kriminalne grupe ,,Budvanska” na čijem čelu se, po operativnim podacima, nalazi Marko Ljubiša Kan, a koja u svojim aktivnostima tijesno sarađuje sa škaljarskim klanom iz Kotora i zemunskim klanom Luke Bojovića i Filipa Koraća iz Beograda. Istovremeno, zabilježene su višegodišnje aktivnosti sa kumovima i sada pritvorenim licima zbog međunarodnog šverca kokaina, Milom Božovićem i Radovanom Rašom Perovićem. &nbsp; Uprkos svemu, prilikom izbora za čelnika Specijalnog policisjkog odjeljenja, Šuković je dobio pozitivne bezbjednosne ocjene od ANB-a. Sve do januara prošle godine djelovalo je da Šuković nema problema. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović"> <figcaption>RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE &nbsp; A onda su neki neugodni detalji iz njegove prošlosti, neke sumnjive poslovne transakcije postale javne nakon sjednice parlamentarnog odbora za bezbjednost: Ministar pravde Andrej Milović otkrio je pojedinosti kupovine stana u Budvi. &nbsp; Ispostavilo se da je Šukovićeva supruga tri dana pred Novu godinu, 28. decembra 2022. godine prodala stan od 58 kvadrata u Budvi ruskom državljaninu za - 140.000 eura u gotovini. Samo sat kasnije, Biljana Šuković je u istoj zgradi kupila stan, skoro duplo veći – od 98 kvadrata. I sve je to platila – 135.000 eura, pet hiljada manje nego što je prodala stan koji je bio manji punih 40 kvadrata! &nbsp; Za ministra Milovića nije bilo dileme: smatrao je da se Šuković sa suprugom počinio &nbsp;više krivičnih djela; da su plaćanja obavljena kešom i da je nemoguće – bez korupcionaških motiva - da kvadrat stana u istoj zgradi bude dvostruko jeftiniji za Šukoviće nego za ostale građane. &nbsp; Zato je ministar Andrej Milović 9. februara 2024. godine podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. &nbsp; OPASNI DRUGOVI I KUMOVI &nbsp; Tadašnji ministar pravde osnovano je sumnjao da je poslovanje Šukovića sa čelnikom kompanije ,,Grupa 219” Đorđem Mrdakom prelazilo zakonske granice i da je načelnik SPO poslovao sa ljudima iz kriminalnih struktura. &nbsp; -Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 je tokom 2009. godine hapšen zbog krivičnog djela gradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a &nbsp;dovodi se u vezu i sa Sašom Pekićem, koji važi za visokopozicioniranog pripadnika kriminalne organizacije ,,klan Grand” koja se, između ostalog, bavi i međunarodnim švercom cigareta – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića"> <figcaption>DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ministar pravde dodaje i da postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan od ,,Grupe 219” dobijen od Šukovićevog kuma - Radovana Raša Perovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca. &nbsp; SDT: ODBAČENE PRIJAVE PROTIV ŠUKOVIĆA Na osnovu Milovićeve prijave Specijalno državno tužilaštvo je prve dekade februara 2024. godine otvorilo izviđaj. U međuvremenu, pokazalo se da Saša Pekić i Šukovićev kum Radovan Perović nijesu bile jedine veze prvog čovjeka Specijalnog policijskog odjeljenja sa ljduima iz vrha organizovanog kriminala. &nbsp; Takozvana ,,plava sveska“, koju je svojevremeno predala sudu odbrana Mila Božovića, bivšeg čelnika opštine Budva optuženog za šverc narkotika, otkrila je veze sa Predragom Šukovićem. &nbsp; &nbsp;Božović, koji je bio član parlamentarnog Odbora za bezbjednost djelovao je u parlamentu na osnovu savjeta i pisanih informacija koje je Šuković dostavljao u takozvanom ,,Pravoslavnom podsetniku“. Na osnovu toga je Božović tokom 2021. godine postavljao ciljana pitanja ljudima u vrhu bezbjednosnog sektora. I to da bi kompromitovao pojedine policijske funkcionere sa kojima Šuković nije bio u prijateljskim odnosima i koje je trebalo ,,ukloniti iz službe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović, čovjek koji je predložio Šukovića na mjesto načelnika SPO-a, medijima saopštilo da je - otvorilo predmet povodom krivične prijave Andreja Milovića. &nbsp; U međuvremenu, Andrej Milović je brzopotezno smijenjen, premijer Milojko Spajić se odrekao njegovih usluga. A Specijalno tužilaštvo je ćutalo duže od godine. &nbsp; Sve do danas: na upit Televizije E i Portala ETV o stanju formiranog predmeta nakon krivične prijave od 9. februara, specijalni tužilac, portparol SDT-a saopštio je da je krivična prijava odbačena još prije 13 mjeseci. &nbsp; &nbsp;I to samo za devet dana, 18. februara! &nbsp; &nbsp;-Prikupljenja obavještenja od prijavljenih, saslušano više svjedoka, između ostalih I tadašnji ministar pravde, prikupljeni dokazi I obavještenje od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina I MUP-a… Nakon njihove ocjene je 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave – kaže se u odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Tamni oblaci nad Predragom Šukovićem, kako ispada, rasprišili su se za samo devet dana februara prošle godine. Tako da načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja može da nastavi svoje učešće u akciji čišćenja politički nepodobnih policisjkih službenika. Za razliku do Njih, Šuković je izgleda ispunio kriterijume podobnosti I za SDT I za ministra Šaranovića I policijskog čelnika Šćepanovića. &nbsp; &nbsp;Naravno, sve do neke nove političke promjene u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Specijalni poslovi specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Bivši šef kriminalistike iz Bara Ilija Vasović koji se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je prema SDT-u osnovao Aleksandar Mrkić kategorično je negirao navoda iz optužnice i dodao da je mnogo gnusnih laži pročitao o sebi i da se nada da će sud utvrditi istinu. -Ne osjećam se krivim, ne priznajem krivicu odgovaraću na pitanja svojih advokata i ostalih branilaca, ali neću odgovarati na pitanja tužilaca. Od prisutnih poznajem jedino Veselina Veljevića, jer sam bio na sastancima dok je bio direktor Uprave policije. Privatno nikada nijesmo imali kontakt. Poznajem Aleksandra Mrkića i prilikom privođenja vidio sam Arsenija Kalezića - ispričao je Vasović. On je naglasio da nikada nijedan službeni podatak nije odao nijednoj osobi a, kako je to predstavljeno optužnicom. On je objasnio da mu mnogo teže od optužnice padaju navodi da je htio da pobjegne i objasnio da tog dana kada je uhapšen vozio je oca na pregled. Sa njim u vozilu je, kako je rekao, bila i majka. Pritvorski osnov opasnost od bjekstva je neosnovan jer je kod njega prilikom kontrole pronađeno samo 47 eura, nije imao ni dokumenata. Ti navodi o bjekstvu teže mi padaju nego ono što je navedeno u optužnici ponavljajući da je njegov otac operisan u jednoj privatnoj klinici i to je lako provjerljivo. -Ovo mogu potvrditi i moji branioci koje sam angažovao dva mjeseca prije hapšenja. Za svih ovih godina dolazila je do mene informacije da postoji mogućnost da ću biti uhapšen i da sam pod istragom SDT - a i pored svega toga ja nisam bježao - ponovio je Vasović. On je ukazao da Aleksandru Mrkiću, a ni bilo kome drugom nije odao nijedan službeni podatak. Na pitanje sutkinje Vesne Kovačević, optuženi je rekao da nije imao kriptovani telefon. Suđenje optuženima koji se terete da su bili dio grupe koju je, prema stavu SDT, formirao Aleksandar Mrkić 2018. godine, a čiji je član navodno bio i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović krenulo je ispočetka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226170240_cb77130b57db698818096c15701bec206cb5470107f1eea786ca9bba28bd15a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250226170240_cb77130b57db698818096c15701bec206cb5470107f1eea786ca9bba28bd15a5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Veselin Veljović sa advokatom dolazi na suđenje"><figcaption>Veselin Veljović sa advokatom dolazi na suđenje(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption></figure>  Razlog je spajanje postupaka sa predmetom protiv Vasovića. Osim Alekdndra Mrkića, Veljovića i Vasovića na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borislav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević. Okrivljeni se, prema navodima optužnice, terete da su članovi kriminalne grupe koju formirao Aleksandar Mrkić koja se bavila krijumčarenjem cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i pranjem novca. Veljović se tereti da je imao zadatak da odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koji se odnose na krijumčarenje cigareta. Veljović i ostali optuženi ostali su pri navodima odbrane koje su iznijeli u prvom postupku. Svi su kategorično odbacili navode optužnice. Bivši direktor Uprave policija je istakao je ranije će istinom odbraniti svoju čast, da je posao obavljao pošteno i da je proces protiv njega politički motivisan. Sutkinja Vesna Kovačević saslušala je svjedoke, policajca Sašu Kneževića, Ljubomira Bulatovića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije .Enisa Bakovića. Policajac Knežević ispričao je da se sjeća da je tokom 2020. godine zaustavili specijalno vozilo (blindirano) za čijim upravljačem je bio Aleksandar Mrkić koji je imao kod sebe oružani list. Kako je objasnio kroz bazu je utvrđeno da protiv njega nema ni prekršaja, niti krivične prijave. Tada mu je Mrkić saopštio da mu je taj oružani list završen preko Veselina. - Pozvao je nekoga i rekao ovi me tvoji zaustavljaju. Možeš li da im kaže da me ne zaustavljaju - ispričao je Knežević detalje razgovora. On je naveo i da ne može sa sigurnošću da kaže da li je rekao da zove Veselina ili Veselin Veljovića. Na pitanje odbrane rekao je da nikad mu niko nije rekao da tu osobu ne kontroliše. Na pitanje jednog od branilaca Veljovića, advokata Mihaila Volkova kazao je da se za 17 godina koliko radi taj posao često dešavalo da osobe koje kontrolišu pozivaju na neka poznanstva. Na pitanje advokata Nikole Martinovića kako se nakon tri godine od događaja sjeća tih detalja, svjedok je rekao da je to zapamtio zato što je Mrkić uplavljavo specijalnim vozilom, a da su nakon toga pretraživali na google-u, jer mu nije do tada bilo poznati ime Aleksandra Mrkića. Na pitanje advokata Martinovića da li je čuo bilo kakav glas dok je Mrkić razgovarao sa nekim, svjedok Knežević je odgovorio da nije, samo je čuo ono što je Mrkić govorio. -Nijesam uopšte siguran da li je on razgovarao sa nekim - kazao je Knežević. I sutkinja Vesna Kovačević je upitala svjedoka što je toliko bilo karakteristično da se nakon tri godine sjeti tih detalja, a prije 10 dana nije mogao da se sjeti koga je kontrolisao, na što je svjedok opet ponovio da je bilo neobično blindirano vozilo Mrkića koje do tada nije vidio. Advokatu Volkovu nije jasno kakvu dokaznu vrijednost ima ovo svjedočenje koje je protkano brojnim kontradiktornostima i nejasnoćama. Na pitanje optuženog Veljovića, svjedok je rekao da ga nikada nije pozvao za bilo što da za nekoga interveniše, a takva saznanja nema ni da je zvao bilo koga od kolega. Veljović je naglasio da za 30 godina koliko je u službi nikada nikog od kolega nije pozvao da učini nešto nezakoniti ili protivno pravilima službe. - Telefon i račuran sam dostavio istražnim organima. Može se provjeriti da li je Mrkić mene zvao - rekao je Veljović. Dodao je da u policiji ima više osoba koje se zovu kao on. Veljović je naglasio da je vršen pritisak na pojedine ljude. Svjedok Knežević je rekao da na njega niko nije vršio pritisak da da ovakav iskaz. Sudsko vijeće odbilo je prijedlog za ukidanje pritvora Vasoviću i Kaleziću. Suđenje se nastavlja 18.marta.

Vasović: Gnusne laži sam pročitao o sebi, nadam se da će sud utvrditi istinu

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: veselin-veljovic