Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja novca danas je u Višem sudu odgođeno za 18. novembar.
Ročište nije održano jer jedan od optuženih ima zaraznu bolest.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Veljovića i Mrkića su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Na današnjem ročištu sudsko vijeće Vesne Kovačević odbilo je prijedlog odbrane da se Nikočeviću, Nikoli Mrkiću i Kaleziću ukine pritvor. Advokati su ukazali da su njihovi branjenici 16. mjeseci u pritvoru.
Podsjetimo, Veljović je 8. oktobra u Višem sudu iznio odbranu i kategorično negirao navode optužnice ističući da ne postoji nijedan pravno valjan dokaz protiv njega.
- Istinom ću odbraniti svoju čast, ugled i dostojanstvo - poručio je tada bivši direktor Uprave policije. Veljović je tada rekao da je svoj posao obavljao časno i pošteno i da su upravo za vrijeme njegovog mandata realizovane dvije velike akcije zapljene šverca cigareta.
I optuženi Nikola Mrkić negirao je optužbe navodeći da nije član kriminačne organizacije i da nema od čega da se brani.
Bivši direktor Uprave policije tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću javio da će policija pretresti prostorije koje koristi Nikočević.
U optužnici se navodi da je organizacija Mrkića koristila „privredne i poslovne strukture za nezakonito sticanje dobiti i moći za pranje novca, ali i za uticaj kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije“.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikočević, Mrkić i Kalezić ostaju u pritvoru

Bivši direktor Uprave polcije Veselin Veljović u svjedočkom iskazu pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem istakao je da niko od pripadnika oganizovanih kriminalnih grupa nije bio privilegovan, dok je on bio na čelu te institucije te i da su ostvareni izvanredni policijski rezultati dok je Zoran Lazović bio rukovodilac Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala. Veljović i nekad prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić saslušani su u svojstvu svjedoka u istrazi, koju Specijalno državno tužilaštvo vodi, protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.&nbsp; SDT je podiglo optužnicu protiv Lazovića i Katnića zbog optužbi da su su službeni položaj podredili kavačkom kriminalnom klanu. Portal ETV će nakon što smo objavili detalje iz Katnićeve i Lazoviće odbrane prenijeti i navode iz svjedočkih iskaza. <h2>O SARADNJI SA LAZOVIĆEM</h2> Veljović i Peruničić su u Specijalnom tužilaštvu govorili o prelasku Petra Lazovića iz Agencije za nacionalnu bezbjednost u Upravu policije odnosno u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241027011016_7d9d67b5513946d254830dc2269135b07db130fbbe2c989e7f0100b0937d9835.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241027011016_7d9d67b5513946d254830dc2269135b07db130fbbe2c989e7f0100b0937d9835" data-rendition-name="original" width="600" height="450" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović</figcaption> </figure>  Bivši direktor policije, kako se navodi u optužnom aktu, ispričao je da je u posljednje dvije godine njegovog mandata imao je neposrednu saradnju sa Zoranom Lazovićem. U saradnji sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem riješili su, kako je naveo, veliki broj krivičnih djela i procesuirali mnogo članova kriminalnih grupa. -U tom periodu su riješena sva teška krivična djela, a jedan broj krivičnih djela koja su izvršena u ranijem periodu takođe su rasvijetljena, dok je Lazović bio moj pomoćnik – istakao je Veljović. On je kazao da Zoran Lazović nije tražio da njegov sin Petar Lazović bude raspođen u Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala. -To nije tražio ni za bilo kojeg drugog službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, niti nekog drugog dijela službe. Agencija za nacionalnu bezbjednost i Uprava policije su dva samostalna organa. Međutim, u borbi protiv organizovanog kriminala, u sistemu bezbjednosti, ANB i policija su jedan organ koji zajednički se bori protiv organizovanog kriminala - kazao je Veljović. On je rekao da se ne sjeća kako je Petar Lazović iskazao interesovanje da iz Agencije za nacionalnu beznjednost bude privremeno raspoređen u Upravu policije. -Veljović je naveo i da je Petar Lazović prije nego što je počeo da radi u Agenciji za nacionalnu bezbjednost radio u Upravi policije u Sektoru specijalnih jedinica – piše u svjedočkom iskazu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241027011016_d2857c3fa6e9a5e63c0ddb2f68761732afdfb486ee81c1bf174707ac1ebcbe5b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241027011016_d2857c3fa6e9a5e63c0ddb2f68761732afdfb486ee81c1bf174707ac1ebcbe5b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dejan Peruničić"> <figcaption>Dejan Peruničić</figcaption> </figure>  <h2>PERUNIČIĆ O ZAHTJEVU ZA PETRA LAZOVIĆA</h2> Bivši direktor ANB Dejan Peruničić je pred tužiocem Šoškićem ispričao da je na inicijativu Veljovića dao saglasnost da se Petar Lazović rasporedi u policiju. -U jednom razgovoru Veljović me je pitao da li sam saglasan da Lazović bude raspoređen u Upravu policije, na što sam mu odgovorio da o tome moram njega da pitam. Pitao sam Petra i on je bio saglasan da pređe – kazao je Peruničić. Nakon toga, kako je naveo, obavijestio je Veljovića koji je poslao pismeni zahtjev u Agenciju za nacionalnu bezbjednost. Peruničić je rekao da se ne sjeća da li je u tom periodu Veljović pitao da se još neki službenik ANB privremeno rasporedi u Upravu policije. Peruničić je ispričao da nije samo Petar Lazović sarađivao sa službenicima Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala, već svi iz ANB i bilo je važno, kako je naveo, da se informacije i podaci brzo razmjenjuju. -Od početka devedesetih godina pa sve dok sam otišao u penziju radio sam sa Zoranom Lazovićem. Što se tiče njegovog rada i moralanih karakteristika mogu jednom rečenicom da kažem ukoliko bih sudbinu svoje dvoje djece morao nekom da prepustim da ih pazi i čuva, to bi bio samo Zoran Lazović – zaključio je Peruničić. Katnića i Lazovića Tužilaštvo tereti da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalno grupi koju, prema evidenciji bezbjednosnog sektor, predvodi Radoje Zvicer. Lazović je, kako se navodi, u optužnom aktu formirao kriminalnu organizaciju tokom 2020. godine čiji su članovi postali Katnić, Lazovićev sin Petar i specijalni tužilac Saša Čađenović kao i druge za sada neidentifikovane osobe.&nbsp; Katnić i Lazović su u odbrani negirali navode specijalnog tužioca Šoškića. Optužnica je protiv njih podignuta 11. oktobra i Viši sud im je produžio pritvor.&nbsp;

1250x600

1084x550

VELJOVIĆ: U saradnji sa Lazovićem i Katnićem riješili smo najteža krivična djela

Optužnica je zlonamjerna. Ne postoji nijedan pravno valjan dokaz protiv mene - poručio je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović koji je danas, u Višem sudu, negirao navode optužnice da je član kriminalne organizacije i da je zloupotrijebio službeni položaj.
On je optužen da je bio član kriminalne grupe koju je Aleksandar Mrkić oformio radi korišćenja „privredne i poslovne strukture za nezakonito sticanje dobiti i moći za pranje novca, ali i za uticaj kriminalne organizacije na izvršnu vlast - Upravu policije“.
Danas ocijenio da je proces protiv njega predstavlja policijsko-politički progon.
- Istinom ću odbraniti svoju čast, ugled i dostojanstvo - poručio je bivši direktor Uprave policije.
Prema riječima Veljovića, optužnica je zlonamjerna i ne postoji nijedan pravno valjan dokaz protiv njega.
Veljović je rekao da je svoj posao obavljao časno i pošteno. Upravo za vrijeme njegovog mandata realizovane su dvije velike akcije zapaljene šverca cigareta.&nbsp;
- Nikada nijesam uradio nešto što bi se kosilo sa pravilima službom - kazao je Veljović.
On je dodao i da je policiji dobrovoljno predao dva telefona i računar.&nbsp;
Veljović je naveo da od optuženih jedino poznaje Aleksandra Mrkića sa kojim je jedino imao građansku komunikaciju, kao i da mu je poznavao oca.
- Nikada sa njim, niti njegovom porodicom ili njegovim prijateljima nijesam imao bilo kakve poslovne interese koju bi podrazumijevali neki vid koristi - istakao je Veljović.
On je u Višem sudu ustvrdio i da nije imao kriptovani telefon.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D91RgcuXaKIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Interesantno je da tužilaštvo tereti Veljovića da se pridružio Mrkiću i njegovoj ekipi u decembru 2020, nakon smjene vlasti u Crnoj Gori. On je optužen da je tada javio Mrkiću da će policija pretresti kuće Muja Nikočevića. Policija je pretrese obavila 25. decembra te godine.
Veljović je optužen da je imao zadatak da kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koje se odnose na krijumčarenje cigareta.
Osim Mrkića i Veljovića, na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je ranije da je tokom istrage prikupljeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da se podigne optužnica.
Veljović je na ročištu u martu, kada je razmatrana optužnica, kazao da je ovaj akt zlonamjeran i motivisan političko-policijskim progonom određenih struktura. Istakao je i da zna ko je nalogodavac njegove političke i medijske kompromitacije i satanizacije. Bio je kategoričan da nije koristio „Skaj“ aplikaciju kako je to navedeno u optužnici, odnosno da nije imao kriptovani telefon.
Dokaze SDT osporavali su i branioci odbjeglog Mrkića i ostalih optuženih.
U pritvoru u Spužu Veljović je boravio godinu. Odlukom Vijeća Višeg suda 18. jula pušten je da se brani sa slobode.
<h2>I Nikola Mrkić negira navode optužnice</h2>
Vijeće Višeg suda kojim je presjedavala sutkinja Vesna Kovačević danas je odbilo prijedlog advokata Muja Nikočevića i Nikole Mrkića da im se ukine pritvor nakon 15 mjeseci.&nbsp;
Prijedlogu advokata se protivio specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Optuženi Nikola Mrkić, brat Aleksandra Mrkića, takođe je negirao navode optužnice.
- Ne priznajem krivicu, nijesam član organizovane kriminalne grupe. Nemam od čega da se branim - naveo je on u Višem sudu dodajući da nije koristio kriptovani telefon.
Inače, pravni zastupnik odbjeglog Aleksandra Mrkića, advokat Marko Popović kazao je Portalu ETV da se njegov klijent neće pojavati na današnjem ročištu. Rekao je i da su u kontaktu, te da se, čak, povremeno i sretnu.
- Naravano da se neće pojaviti dok se god ne ispune uslovi da ima fer i pravičan tretman. Mi branioci gospodina Mrkića smo od Suda zahtijevali, odnosno predložili da mu se ukine pritvor i da mu se omogući da dođe u Crnu Goru kako bi se branio. U ovom trenutku prosto ne postoje uslovi da se ispoštuju elementarna ljudska prava gospodina Mrkića. Bez obzira na njegovu krivicu ili nevinost, ovdje je evidentno da se radi o političkom pritisku i progonu i Mrkić Aleksandra i njegove porodice, naravno i mnogih drugih građana Crne Gore – smatra Popović.
Istakao je da Mrkić odbacuje sve optužbe i da proces smatra političkim progonom.
- Te sumnje potvrdio je i potpredsjednik Vlade, gospodin Momo Koprivica, nazivajući ga kriminalcem, dakle, unaprijed osuđenim -podsjetio je Popović na nedavne izjave Koprivice, nakon što je Vlada odbila ponudu kompanije „MTC“ da od države kupi i potom preradi zaplijenjene cigarete koje su skladištene u Luci Bar.
Koprivica je saopštio da se radi o kompaniji povezanoj sa organizovanim kriminalom, konkretno Aleksandrom Mrkićem.
Advokat odbjeglog biznismena kaže i kako Mrkić, osim što nema nikakave veze sa švercom cigareta, nema veze „ni sa navodnim skaj prepiskama“.
- U tom smislu evidentno je da se radi o jednom montiranom procesu u kome su lica i učesnici kao i navodne kriminalne radnje apsolutno izmišljeni. Mi ćemo kao njegovi branioci to pred postupajućim sudom i dokazati – uvjeren je on.
Tvrdi i da Mrkić nikada nije imao kriptovani telefon.
Branilac Veljovića, advokat Nikola Martinović kazao je nakon suđenja da je njegov klijent iznio odbranu da nema nikakve veze sa optužbama koje mu se stavljaju na teret.
-Veljović nije izvršio &nbsp;zloupotebu službene dužnosti, nije bio u komunikacija sa bilo kojim kriminalni klanom i kako je iznio i priložio dokaze protiv toga klana je on sprovodio policijske aktivnosti i zahvaljujući radu crnogorske policije taj klan koji optužba predstavlja kao njegov izgubio je ogromnu količinu novca - naglasio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoU_NyyJ1TUQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Drugi Veljovićev branillac, advokat Mihailo Volkov kazao je da &nbsp;bivši direktor Uprave policije u svojoj odbrani ukazao kako se sa operativnog policijskog aspekta sprovodi pretresanje stana.
- Jasno je odgovorio na pitanje odbrane da planiranje i iniciranje tih aktivnosti ne budu više od dan, dva ili tri. Gospodin Veljović je faktički napustio Upravu policije sedam dana prije pretresa koji je bio 25. &nbsp;decembra. On nije mogao da bude u saznanju o planiranju i pretresanju stana - kazao je Volkov.
Veljovića Tužilaštvo tereti da je javio Aleksandru Mrkiću da će pretresti kuću Muja Nikočevića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FchJmjYGGSy8%3Fsi%3DLLmMcXrI0JMr9Zhy&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Veljović: Proces protiv mene je policijsko-politički progon

Suđenje grupi optuženoj za kriminalno udruživanje, a kojom je, prema navodima optužnice, rukovodio kontraverzni odbjegli crnogorski biznismen Aleksandar Mrkić i čiji je član, kako smatra Specijlano državno tužilaštvo, bio i bivši direktor Uprave policije, kasnije savjetnik za bezbjednost predsjednika države, Veselin Veljović, počeće danas u Višem sudu u Podgorici. Prema optužnici, Veljović je 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Mrkić radi šverca cigareta i pranja novca. Interesantno je da tužilaštvo tereti Veljovića da se pridružio Mrkiću i njegovoj ekipi u decembru 2020, nakon smjene vlasti u Crnoj Gori. On je optužen da je tada javio Mrkiću da će policija pretresti kuće Muja Nikočevića. Policija je pretrese obavila 25. decembra te godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007211044_20b003e5bb4bdc125a5344541b0f6046d51233c1573884a93cd03d8ac6af2af5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241007211044_20b003e5bb4bdc125a5344541b0f6046d51233c1573884a93cd03d8ac6af2af5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Veljović"><figcaption>Veselin Veljović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Veljović je optužen da je imao zadatak da kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koje se odnose na krijumčarenje cigareta. Osim Mrkića i Veljovića, na optužnici su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević. Specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je ranije da je tokom istrage prikupljeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da se podigne optužnica. U optužnici se navodi da je organizacija Mrkića koristila „privredne i poslovne strukture za nezakonito sticanje dobiti i moći za pranje novca, ali i za uticaj kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije“. Veljović je na ročištu u martu, kada je razmatrana optužnica, kazao da je ovaj akt zlonamjeran i motivisan političko-policijskim progonom određenih struktura. Istakao je i da zna ko je nalogodavac njegove političke i medijske kompromitacije i satanizacije. Bio je kategoričan da nije koristio „Skaj“ aplikaciju kako je to navedeno u optužnici, odnosno da nije imao kriptovani telefon. Dokaze SDT osporavali su i branioci odbjeglog Mrkića i ostalih optuženih. U pritvoru u Spužu Veljović je boravio godinu. Odlukom Vijeća Višeg suda 18. jula pušten je da se brani sa slobode. Pravni zastupnik odbjeglog Aleksandra Mrkića, advokat Marko Popović kazao je Portalu ETV da se njegov klijent neće pojavati na današnjem ročištu. Rekao je i da su u kontaktu, te da se, čak, povremeno i sretnu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007211044_60aaae6293a58a15f823959d10c4fcc97c8d5cdad4acc2c25b293c08c6d04a93.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241007211044_60aaae6293a58a15f823959d10c4fcc97c8d5cdad4acc2c25b293c08c6d04a93" data-rendition-name="original" width="1024" height="778" loading="lazy" alt="Marko Popović"><figcaption>Marko Popović(Photo: Dan)</figcaption></figure>  - Naravano da se neće pojaviti dok se god ne ispune uslovi da ima fer i pravičan tretman. Mi branioci gospodina Mrkića smo od Suda zahtijevali, odnosno predložili da mu se ukine pritvor i da mu se omogući da dođe u Crnu Goru kako bi se branio. U ovom trenutku prosto ne postoje uslovi da se ispoštuju elementarna ljudska prava gospodina Mrkića. Bez obzira na njegovu krivicu ili nevinost, ovdje je evidentno da se radi o političkom pritisku i progonu i Mrkić Aleksandra i njegove porodice, naravno i mnogih drugih građana Crne Gore – smatra Popović. Istakao je da Mrkić odbacuje sve optužbe i da proces smatra političkim progonom. - Te sumnje potvrdio je i potpredsjednik Vlade, gospodin Momo Koprivica, nazivajući ga kriminalcem, dakle, unaprijed osuđenim -podsjetio je Popović na nedavne izjave Koprivice, nakon što je Vlada odbila ponudu kompanije „MTC“ da od države kupi i potom preradi zaplijenjene cigarete koje su skladištene u Luci Bar. Koprivica je saopštio da se radi o kompaniji povezanoj sa organizovanim kriminalom, konkretno Aleksandrom Mrkićem. Advokat odbjeglog biznismena kaže i kako Mrkić, osim što nema nikakave veze sa švercom cigareta, nema veze „ni sa navodnim skaj prepiskama“. - U tom smislu evidentno je da se radi o jednom montiranom procesu u kome su lica i učesnici kao i navodne kriminalne radnje apsolutno izmišljeni. Mi ćemo kao njegovi branioci to pred postupajućim sudom i dokazati – uvjeren je on. Tvrdi i da Mrkić nikada nije imao kriptovani telefon.

Kaćuša Krsmanović

Popović: Mrkić se neće pojaviti dok mu se ne omogući fer suđenje

Suđenje bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti da je 2020. godine postao član kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja novca zakazano je za 8. oktobar potvrdila je portalu ETV, savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva osim Veljovića i Mrkića su i Nikola Mrkić, Mujo Nikočević,Arsenije Kalezić, Stefan i Nikola Bubanja, Borsilav Lečić, Dušica i Željko Bulatović, Nemanja Anđelković, Sadig Elnagar, Nikola Bačilović, Predrag Veljić i Goran Gluščević.
Bivši direktor Uprave policije tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću javio da će policija pretresti prostorije koje koristi Nikočević.
Tokom kmontrole optužnice specijalni tužilac Vukas Radonjić kazao je da je tokom istrage prikupljeno dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da se podigne optužnica. Specijalno državno tužilaštvo tereti Veljovića da je imao zadatak da kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke o aktivnostima i predmetima koje se odnose na krijumčarenje cigareta.
U optužnici se navodi da je organizacija Mrkića koristila „privredne i poslovne strukture za nezakonito sticanje dobiti i moći za pranje novca, ali i za uticaj kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije“.
Veljović je na ročištu u martu, kada je razmatrana optužnica, kazao da je optužnica SDT zlonamjerna i motivisana političko – policijskim progonom određenih struktura. Tada je istakao da zna ko je nalogodavac njegove političke i medijske kompromitacije i satanizacije. On je bio kategoričan da nije koristio „Skaj“ aplikaciju kako je to navedeno u optužnici. Dokaze SDT osporavali su i branioci odbjeglog Mrkića i ostalih optuženih.
Veljović je 18. jula odlukom vijeća Višeg suda napuštio pritvor. On je 20. maja u teškom stanju prevezen u Klinički centar Crne Gore gdje je bio do 27. juna kada je vraćen u Istražni zatvor u Spužu.

Veljović i ostali u sudnici 8. oktobra

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović po drugi put je oslobođen optužbe da je 5. septembra 2021. godine na Cetinju počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, potvrdio je portalu ETV njegov advokat Mihailo Volkov.
Oslobađajuću presudu je u ponovljenom postuknu donio Osnovni sud na Cetinju.
Sutkinja tog suda Marija Ćupić prethodno je, u aprlu 2022. godine, donijela oslobađajuću presudu, ali je Viši sud u Podgorici ukinuo to rješenje i vratio na ponovno odlučivanje.
Volkov je ocijenio da je ova odluka cetinjskog suda zakonita i jedina moguća.
- U ponovljenom postupku su sprovođeni opet određeni dokazi koji su zajedno nedvosmisleno potvrdili tvrdnje odbrane koje su isticane tokom postupka - rekao je Volkov.
Veljović je bio osumnjičen da je to krivično djelo počinio na Dvorskom trgu na Cetinju tokom protesta protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

Tamara Klikovac

Veljović ponovo oslobođen optužbi za napad na policajca

Bivšem šefu Uprave policije Veselinu Veljoviću u ponovnom postupku ukinut je pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.
Kako nam je kazala portparolka Višeg suda u Podgorici Marija Raković, njemu je izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana.
Vijeće Apelacionog suda je prije nekoliko dana ukinulo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je 18. jula ukinut pritvor Veljoviću i predmet vratilo na ponovno odlučivanje.
Bivši šef policije tada je, odlukom Vijeća suda, na čelu sa sudijom Vesnom Kovačević, pušten da se brani sa slobode, uz izrečenu mjeru zabranu napuštanja stana u kojem živi.
Na tu odluku žalbu Apelacionom sudu uložilo je Specijalno državno tužilaštvo po čijem nalogu je Veljović uhapšen 24. jula prošle godine, zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra-Aca Mrkića, koja je, navodno, švercovala cigarete. Protiv njih je 14. maja i potvrđena optužnica.
Odluka Vijeća Višeg suda da se bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću ukine pritvor i zamijeni mjerom zabrane napuštanja stana uz elektronsku kontrolu izazvala je žestoku reakciju specijalnih državnih tužilaca Vukasa Radonjića i Jovana Vukotića koji su u dopisu Višem sudu konstatovali da je prethodnim pozivanjem sudskog vještaka medicinske struke Viši sud "prekoračio ovlašćenja ulazeći u ulogu zatvorskog doktora".
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je tada, kako prenosi Televizija E, da Vijeće ne zna kako da protumači dopis jer je tako nešto nezapamćeno u dosadašnjoj praksi odnosa suda i tužilaštva.
- Neprimjereno i nezapamćeno da se ovako obraćate sudu. Da li je ovo ometanje pravde - neću da komentarišem. Poslaću dopis glavnom specijalnom tužiocu (Vladimiru Novoviću) - saopštila je sutkinja Kovačević.

Jasmina Beharovic

Veljović ostaje u kućnom pritvoru

Sumnjive, ili kupljene diplome moguće je, u skladu sa važećim propisima, odbiti, ili tražiti izmjenu Krivičnog zakonika i uvesti ih kao krivično djelo, gdje bi lica, za koja se dokaže da imaju takvu diplomu, krivično odgovarala - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, &nbsp;advokatica i nekadašnja pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.
Sumnjivih diploma ima u kontinuitetu, već godinama, dok se, dodaje ona, postupak priznavanja diploma stečenih van teritorije Crne Gore, sprovodi od 2008.godine.
- Tu je vrlo bitna legislativa matične zemlje, odnosno zemlje u kojoj je ta isprava izdata i u kojoj ta ustanova visokog obrazovanja fuknkcioniše. Najčešće se sumnjive diplome vezuju upravo za ustanove koje nemaju renome i tradiciju - rekla je Kurpejović.
U prvoj godini rada nostrifikovanja diploma, kako je objasnila, bilo je preko hiljadu zahtjeva, a od 2021.godine je na godišnjem nivou stizalo preko pet hiljada zahtjeva za priznavanje diplome.
- Kada govorimo o samoj proceduri, procedura je ista za sve ustanove visokog obrazovanja i tu je vrlo bitno pomenuti da se uvijek provjerava, odnosno, cijeni status ustanove u zemlji u kojoj je izdata, i da se provjerava vjerodostojnost. Provjeravaju se, naravno, i prava koja ta isprava daje u zemlji izdavanja. Kada govorimo o regionu, tu provjera ide direktno od ustanove prema ustanovi. Ministarstvo se obrati ili ministarstvu, ili direktno ustanovi koja je izdala tu ispravu, i ukoliko ustanova dostavi odgovor u kojem kaže da ta isprava nije vjerodostojna, tada govorimo o falsifikatu. Tu se sad vraćamo na ono što je ključno, i ono što je potrebno objasniti javnosti, i onima koji su na strani poslodavaca, da nije isto falsifikat i nije isto ono što je sada pojava, takozvana sumnjiva diploma - ističe Kurpejović.
Krivični zakon poznaje jedno krivično djelo, podsjeća ona, lažne i neistinite isprave, i to je član 412 Krivičnog zakonika, i on se odnosi, kako navodi, na falsifikovanje isprava.&nbsp;
- Ko izda lažnu ispravu, ko napravi neistinitu ispravu, ko pribavi takvu ispravu i pokuša da je koristi, on je počinio, ili pokušao da počini krivično djelo, koje se zove falsifikovanje isprave. Sve krivične prijave, koje su u prethodnom periodu podnijete, one se odnose upravo na falsifikat. Naš Krivični zakonik prepoznaje samo jedno djelo koje se tiče lažnih ili loših diploma. Ono što u jednom broju zemalja postoji, jeste diploma mill. Diplomu mil prepoznaje Zakon o priznavanju obrazovnih isprava, ali Krivični zakonik ih ne prepoznaje - naglasila je Kurpejović.
Diplome mil je obično diploma koja se uz određeni novac dobija za kraći period studiranja, i kako kaže, čim je prvi kriterij novac, u 99 posto slučajeva, radi se o diplomi mil.&nbsp;
- To su ustanove koje prvenstveno posvećuju pažnju tom finansijskom momentu, i sticanju diplome bez prethodno izučavanja i polaganja ispita, koji će vam obezbjediti tu, da kažem kvalifikaciju i ta znanja, vještine i kompetencije. To su ustanove koje će vrlo često vama, na osnovu vašeg radnog iskustva, možda, u prethodnom periodu omogućiti da vi steknete diplomu becalora ili magistra. Imate jedan broj jasno prepoznatih ustanova, u Americi, i u Evropi, jednostavno u čitavom svijetu, &nbsp;koje koriste imena renomiranih ustanova i na taj način pružaju obrazovne usluge, odnosno izdaju diplome - rekla je Kurpejović.
U balkanskim zemljama je, podsjeća ona, mnogo ustanova u kojima se po pojednostavljenim kriterijima i uslovima za upis može upisati ili prepisati, te nakon par godina, kako navodi, dobiti kvalifikaciju za ostvarivanje prava na rad.&nbsp;
Dodaje da diplome mil služe da bi se na papiru imalo zvanje, ali bez znanja i kompetencija. One, kako objašnjava, služeda bi se dobio određeni posao, a ne da bi se taj posao radio zato što je taj neko školovan za određeni posao.
- Vrlo je teško utvrditi je li neka diploma, takozvana, kupljena diploma. I vrlo često ćete naći kada previdite mil diplome, da su to takozvane kupljene diplome. Da bi ste utvrdili da li je diploma kupljena, to je skoro nemoguće, ne postoje zakonom prepoznati mehanizmi. Vi jedino možete reći za diplomu, u ovom trenutku, da je ona sumnjiva, ili, da sad ne kažem kupljena, jer vi nemate najčešće taj dokaz - navela je Kurpejović.
Da bi se takvo nešto dokazalo, kako je objasnila, potrebno je od matične zemlje dobiti da se radi o ustanovi, koja se nalazi na njihovoj crnoj listi.
- Postoje takozvane crne liste, ustanova koje su lošijeg kvaliteta, najčešće nemaju akreditaciju, ili licencu te zemlje. Najčešće će nadležne institucije ili tijela odgovoriti, da oni imaju vrlo niske kriterije za upis, i da to nijesu obrazovne isprave, ili diplome, koje se dobro kotiraju na tržištu rada u tim zemljama - kaže Kurpejović.
Prema njenim riječima, kada se dobije takav odgovr postoje dva mehanizma zaštite ili odbrane od takvih diploma. To je da se u skladu sa važećim propisima odbiju, ili da se predloži izmjena Krivičnog zakona kojom bi se uvelo još jedno krivično djelo, koje bi se odnosilo na diplome mil, odnosno na takozvane kupljene diplome.&nbsp;
- Gdje bi lica za koja se dokaže da imaju diplomu mil i krivično odgovarala. Ne treba podsjećati da samo za falsifikovane isprave predviđena je Krivičnim zakonikom kazna do pet godina, odnosno, od tri mjeseca do tri godine, u zavisnosti da li su oni ostvarili neku korist ili ne - poručila je Kurpejović.&nbsp;
Nedavno je Ministarstvo prosvjete donijelo zaključak, podsjeća ona, da se neće priznavati diplome iz Bosne i Hercegovine, iz razloga što su nadležne institucije tih zemalja &nbsp;pokrenule provjeru rada tih ustanova.
- Vi ne možete iz Crne Gore uticati na rad ustanova ni u BiH, ni u Srbiji, ali kada njihove ustanove pokrenu te procedure, ili vama dostave informaciju da te ustanove ne rade u skladu sa zakonom, vi imate mehanizam da i vi stopirate priznavanje takvih diploma. Ono što je možda najbitnije, poslodavci treba da čuju tu informaciju, poslodavci treba da prepoznaju tu pojavu sumnjivih ili loše kvalitetnih diploma, i da oni prvi učine taj korak i takve diplome ne uzimaju u ozbiljno razmatranje kada nekog zapošljavaju, nego da prvo cijene status ustanove, i kvalitet diplome onoga ko konkuriše kod njih za rad, jer dok god poslodavac zapošljava lica sa takvim diplomama, povećava im zaradu, vi ćete i dalje imati porast broja takvih zahtjeva, porast broja diploma iz regiona, sa zahtjevom za priznavanje u Crnoj Gori - istakla je Kurpejović.
Komentarišući odluku Upravnog suda kojom je poništena odluka Vlade o imenovanju Gorana Danilovica, za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kaže da ukoliko neko ne dostavi dokaz o ispunjenosti uslova propisanih konkursom takva odluka o imenovanju mora biti poništena.
- Svaka odluka koja se donese a da jedan od kandidata nije ispunjavao uslove, a da je izabran, ta odluka pred Upravnim sudom, ili sjutra pred Osnovnim sudom, u zavisnosti od prava koja se štite, ona mora biti poništena - zaključila je Kurpejović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-RFXpYSG4M8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kurpejović: Krivični zakonik prepoznaje falsifikovane, ali ne i sumnjive - takozvane kupljene diplome

Građani Podgorice žele Demokratsku partiju socijalista u upravi Glavnog grada - poručuje šef poslaničkog kluba te partije Andrija Nikolić.
On je, gostujući na Prvoj Televiziji, kazao da vjeruje da će do dogovora doći ako bude vođen na principima demokratije i poštovanja izborne volje građana.
- Ako dogovora ne bude: vidjećemo što je posljedica njegovog izostanka. Bilo bi mi žao da građani Podgorice izlaze na nove izbore, ali je jasno ko bi na tim izborima dobio još veću podršku - ocijenio je Nikolić.
Nije želio da se odredi u odnosu na platformu koju pravi koalicija "Za bolju Podgoricu".
- Sačekajmo da ipak vidimo kako će izgledati finalni tekst. I mi ćemo izaći sa nekim političkim principima koji će biti sadržani u platformi koju piše Nermin Abdić - dodao je Nikolić.

Nikolić: Jasno je ko bi dobio još veću podršku ako bi ponovo došlo do izbora u Podgorici

Građanski pokret URA ne uslovljava nikoga mjestom gradonačelnika Podgorice - poručio je poslanik te partije Filip Adžić.
On je rekao da su na početku kazali da poželjnih partnera nemaju.
- Na jednoj strani su okupljene partije koje slijede politiku Demokratskog fronta (DF) - što je ideološki suprotno politici Ure. Sa takvim ljudima ne možemo da pravimo vlast. Na drugoj strani postoje vrjednosne razlike povodom otklona u odnosu na negativne strane dugogodišnje vladavine - istakao je Adžić gostujući na Prvoj Televiziji.
Otud je, kaže, jedina opcija da Luka Rakčević predvodi vlast u Podgorici.
- Ne uslovljavamo, svi mogu da se dogovore mimo nas - dodao je on.

Adžić: Mi poželjnih partnera nemamo - i ne uslovljavamo nikoga

Postoje glasovi u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program - ocijenio je specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za Zapadni Balkan Aleksandar Kasanof.
On je u izjavi za Televiziju Crne Gore poručio da SAD podržavaju članstvo Crne Gore u EU, te da prostora za napredak ima.
- Oni s kojima sam se sreo tokom posjete, uvjeren sam da su usredsređeni na reforme na putu evropskih integracija, kao i na stalnu posvećenost NATO-u. Međutim, postoje glasovi u vladajućoj koaliciji koji pokušavaju da neke druge ideje i elemente koji izazivaju podjele uvrste u Vladin program. Smatramo da to nije od pomoći - kazao je on.
Fokus ove Vlade i svih u Crnoj Gori u ovom trenutku bi trebalo, poručuje on, da bude nastavak rada na zatvaranju poglavlja i unapređenja reformi koje su neophodne za integraciju u EU.

Kasanof: U većini ima onih što bi u Vladin program uvrstili ideje koje izazivaju podjele

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: veselin-veljovic