Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Ima neka destruktivna fasinacija ružnim, kao i mazohistički poriv za banalnim i retrogradnim u politici i radnjama koje čini četnički vojvoda Andrija Mandić. Onih nekoliko fotografija sa onog sramnog, bestijalnog i estestski vulgarnog skupa u Vili Gorica, đe su dodijeljene nacionalne penzije nekim likovima, ostavilo je utisak da je čak i njemu bilo malo neprijatno.
Ali kao da postoji neka viša, mračna sila koja ga tjera da sebe smješta u te i takve habitate i prostore, o kojima kao da danas piše genijani Danilo Kiš, čija proza nije izgubila ni truknku autentičnosti u vremenu - U toj sobi vladao je zadah buđi i starog znoja, miris vlage i raspadnutih papira…
Kada kažem neprijatno ne mislim na efekat koji je dodjela izazvala, ili ideju kojoj teže. Samo kompletnim političkim idiotima (da se poslužim Vučićevom frazom) nije jasno da je cilj da se obesmisli, ponizi, zatruje i vulgarizuje sve što ima veze sa tekovinama oslobilačke borbe Crnogoraca. I, onih koji su stvorili i branili prvu i jedinu slobodnu državu na Balkanu tokom Otomanske imperije, i onih koji su je oslobodili od fašista, nacista i domaćih saradnika okupatora tokom drugog svjetskog rata.
Treba đeci i unucima objasniti da im đed nije bio saradnik okupatora već junak – oslobodilac, i da to što je ubijao Crnogorce za njemačke i italijanske interese nije bio zločin, već oslobodilačka borba, borba u kojoj su slobodoumne Crnogorce oslobađali od života.
No u svoj toj želji da se što više zaprlja ovaj sveti jubilej, izgleda da su se malo preigrali. Malo su im se ruke i suviše duboku zarile u sopstveni glib.
Kaže narod – nije mi čudo kako ih Bog stvori, nego kako ih sastavi (mada je veoma upitno koliko je Bog imao veze sa stvaranjem ona dva nagrađena entiteta). A, za sastavljanje one dvojice dobitnika državne penzije (namjerno ne pišem Trinaestojulske nagrade jer oni imaju veze sa njom isto koliko i onaj što im je uručio sa veganskom ishranom) je zaista trebao neki jako zaprljani um.
I, sve su oni to u osnovi lijepo zamislili. Napravićemo žiri koji će imati dovoljno ovih „naših“ da izglasaju/preglasaju ono šta želimo, sve ćemo to maskirati u neku formu višeumlja i transparentnosti, naći ćemo jednog njihovog za laureata, a onda ćemo i dvojici naših dati nagradu. Ove naše ćemo lako naći, čim im pomenemo da se dobijaju pare i penzija ima da navale ko ludi na brašno, bitno je samo da su negatori i antipodi svega crnogorskog, i da ne priznaju ni naciju, ni državu, ni tekovine 13. jula, ni ništa šta ta nagrada predstavlja, a takvih, od kako je budžet kod nas, ima „na kile“. 
Sve bi ovo bilo kako treba, da nisu ozbiljno zeznuli kod odabira ove dvojice „njihovih“. Imali su čak i prošlu godinu za primjer kako se to može korektno odraditi, evo danas niko više na pominje kako je lani nagradu za životno djelo dobio amaterski glumac, samonametnuti pjevač i priučeni harmonikaš Dragan Koprivica. 
I, biće da su ih po mraku birali, i jesu sigurno je čudo je genetika, kažu uđe u gen taj neki naslijeđeni refleksa predaka, a oni su samo mogli naslijediti naviku da se ukrivaju i po mraku čuda čine. Pa su po noći izabrali onu dvojicu, pored kojih je, ako dobro pogledate, Mandiću bilo neprijatno da stoji, a stajao je pored (i slikao sa njim) pečenog praseta na platou ispred Skupštine. No, ovo je izgleda bilo previše čak i za njega.
A kako i ne bi, kada je jedan od njih dobio nagradu za roman/knjigu/svesku/nešto/bilo šta, za šta Nacionalna biblioteka nema saznanja da je publikovana u bilo kojem formatu. 
Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, nije ostavila prostor za nedoumice: „Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena“. 
Dakle, Bećir Vuković i izdavač Radomir Uljarević su falsifikovali podatke o objavljivanju knjige. Na osnovu ovoga se bez ikakve pogreške može reći da djela nema, makar ne onoga o kojem je žiri odlučivao. Jedino djelo koje zaista postoji je krivično, ali da to ostavimo našem tužilaštvu koje nepogriješivo zna da prepozna, organoleptičkom metodom, ko je za krivično gonjenje i zašto ovi neće biti. 
Bećira Vukovića su nagradili ni za šta, ukoliko naravno izuzmemo to da je Bećir Vuković i da je to bilo za vojvodu sasvim dovoljno da mu pokloni nacionalnu penziju, ili mu je možda autor neđe uz čašicu prepričao cijelu knjigu. Ukoliko zna lijepo da pripovijeda o knjizi, koliko zna grdno da govori o Crnoj Gori, onda za Mandića nije bilo dileme.
I, dok je cijela intelektualna Crna Gora tražila poništenje te odluke, usljed nedostojnosti osobe i nedostatka glavnog dokaza – knjige ili makar pojašnjenja đe bi mogla da bude, ili da se makar autor obaveže da će je dostaviti, zamalo rekoh napisati, do sljedeće godine, on Bećir, rekao je da je ovo antisrpska histerija i da je on, pazite sada, ugroženi Srbin. Zamislite taj nivo ugroženosti đe vam se, ni za šta, daje najveća nacionalna nagrada i nacionalna penzija države koju pljunete đe stignete, koju ne prizajete i koju bi rado poklonili, pardon, prodali prvome koji naiđe. 
O ovom drugom korisniku nacionalne penzije, tražite sami na internetu, sigurno ćete nešto pronaći, neće to biti nešto puno, svakako nedovoljno za ovu nagradu ali makar postoji za razliku od Bećirove knjige. Ono šta ne postoji je, očigledno, kultura. Kultura koja jedan od postulata za dobijanje ove nagrade. Ukoliko poslušate šta je drugo-iskeširani Veljo Stanišić izjavio o postupku Miloša Karadaglića, onda ćete shvatiti da je u sudaru sa njim svaka kultura poginula. Kao i empatija i ljudskost, koja se najviše ogleda u zaštiti manjinskih i marginalizovanih grupa, za Stanišića su jedni od njih, Romi, sinonim za nešto ružno i prljavo. Šta je na kraju dana prljavo u ružno prosudite sami.
Sve je ovo bila reakcija na odluku sjajnog Karadaglića da vrati Trinaestojulsku nagradu, u uslovima kada je ona obesmišljena. Zapeklo je to Stanišića, izleda puno jače od onog biber-spreja kojim su prskani građani dok su oni kusali, pili i „otimali“ se sa Slavenom Radunovićem oko jagnjetine. Zapeklo jer je istinito i časno, ispravno i ljudski, lijepo i gospodski. 
Bravo i hvala ti, Miloše! Hvala, jer ostavljaš nadu. I uvijek je lakše biti čovjek nego nečovjek. Puno lakše. Dovoljno je u svom prezimenu nositi crnogorsko ime, pa da ti ovo prvo nikada ne bude teško.
Sve ostalo je samo otimanje oko komada mesa.

1084x550

Ljudi i neki drugi

Ako postoji najpodmukilji, trgovac, sluga i apanažista, politicki svih velikosrpskih režima to je onda folirant obični i pozer Želidrag Nikčević, poručio je u osvrtu na proces izbora dobitnika Trineastojulske nagrade Novak Adžić, akademik i potpredsjednik DANU.
- Apanaža je važna. Demagog obični, književni kritičar, a pravnik, po struci, koji je pogazio ono za što se školovao, a koliko znam, a znam, on je bio u žiriju za dodjelu Ratkovićeve nagrade Radovanu Karadziću 1993. i glasao za njega kao i 2025. za Bećira Vukovića i Velja Stanišića, četnik glasao za četnike. Ovo su činjenice- poručio je Adžić.

Adžić: Četnik glasa za četnike, važna je apanaža

Dodjela Trinaestojulske nagrade bila je prava slika današnje Crne Gore. &nbsp;
Poželjni Srbi na dvoru slavili su crnogorski dan državnosti. Poželjni Bošnjaci i Albanci – oni koji su u vlasti - bili su odsutni sa dodjele nagrada. Poželjna Vlada i premijer su, izgleda, imali nekih drugih obaveza. A stotinjak metara od državne proslave – u noći državnog slavlja – crnogorska policija je postavila blokade, barikade i spremila biber sprej za Crnogorce i antifašiste. &nbsp;
Da, na dodjeli Trinaestojulske nagrade nepoželjni su bili - Crnogorci antifašisti i antifašisti svih drugih nacija. Svi drugi su bili poželjni, osim njih. Zato ih je Bečićeva, Šaranovćeva i Bogdanovićeva policija napala odmah - izbiberovala ih je da dobro zaplaču i da zapamte da su nepoželjni u svojoj državi. &nbsp;
Trinaest povrijeđenih na dodjeli Trinaestojulske, od njih petoro u sedmoj, dvojica zagazili u osmu deceniju života. &nbsp;
Da, to je slika sadašnje Crne Gore. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
NEPOŽELJNE RIJEČI &nbsp;
I zato su domaćini u bašti Vile Gorica bili birani srpski političari, uglavnom prvoborci nekadašnjeg Demokratskog fronta. A glavni zabavljači na državnom slavlju bili su - pojci iz Srpskog pjevačkog društva. &nbsp;
I zato u govoru četničkog vojvode - na obilježavanju Trinestog jula, koji je dvostuko obilježje - nezavisne Crne Gore sa Berlinskog kongresa 1878. i antifašističke Crne Gore iz Trinaestog jula 1941 – nije bilo jedne riječi o antifašizmu. Ni pomena o hiljadu godina crnogorske istorije. &nbsp;
I zamislite: za predsjednika crnogorske Skupštine zabranjene riječi na dodjeli Trinaestojulske nagrade države Crne Gore bile su – nezavisnost i antifašizam?!
Njih je vojvoda Mandić – ni malo vojvodski, ni malo serdarski – prećutao. &nbsp;
FRIZIRANJE ISTORIJE &nbsp;&nbsp;
Valjda mu je bilo neprijatno da govori istinu. Ali je zato bio baš spreman da širi lažnu priču o građanskom ratu umjesto borbe protiv fašizma: Da pripovijeda o četnicima koji su ginuli tobože boreći se protiv okupatora, iako nema ni jedne njihove bitke protiv Njemaca ili Italijana. &nbsp;
Ali zato ima toliko mnogo zajedničkih vojevanja četnika i njemačkih i italijanskih okupatora protiv partizana. &nbsp;
Državna laž u zamjenu za istorijske istine. Da, to je današnja Crna Gora koju vlast prezentuje. &nbsp;
PRIZNANJA ZA NEGATORE &nbsp;
I sasvim je logično, sasvim je prirodno, da takva vlast, koja ne poštuje vlastitu državu, dodjeljuje nagrade dvojici koji negiraju Crnu Goru, kojima se u snovima pojavljuje Kominterna, koji ne priznaju postojanje crnogorske nacije. Ili koji, kao Bećir Vuković, čak i nemaju djelo koje je nagrađeno. &nbsp;
I nije se čuditi cinicima koji već obećavaju dobre novčane nagrade svakome ko u Crnoj Gori nađe knjigu Bećira Vukovića ili nađe, u Crnoj Gori ili van nje, neki smisleni rad grafičara Velja Stanišića. &nbsp;
Stvarno, zar nije blamaža, kada Mandić čita nadahute pohvale za, kako je rekao ,,rad četkicom Velja Stanišića” iako je ovaj dobio nagradu kao – grafičar? Je li to predsjednik parlamenta ne razlikuje grafičare od slikara ili mu je taj gaf podmetnuo neki stručnjak opšte prakse koji je pisao govor Mandiću. &nbsp;
Ili, možda, sve to i nije bitno! &nbsp;
Jer obojica – i Bećir Vuković i Veljo Stanišić – nijesu dobili nagrade zbog svoje umjetnosti – nego svog srpskog nacionalnog određenja i politike koja ne priznaje postojanje države Crne Gore. &nbsp;
I sve njih baš briga što neki građani protestvuju
KOJA JE CRNA GORA VEĆINSKA? &nbsp;&nbsp;
Da, i to je crnogorska realnost: između policijskih barikada, u razmaku od samo stotinjak metara, pojavile su se dvije Crne Gore. &nbsp;
Ona organizoavana u vrhu vlasti, koju reprezentuju Andrija Mandić, kao vođa parlamentarne većine, kojoj za sada vjerno služe predstavnici stranaka manje brojnih naroda. Ta Crna Gora ima silu moći i vlasti u svojim rukama. I toj ekipi na vlasti ne smeta što će propagirati reviziju istorije a u isto vrijeme govoriti o vrijednostima, i evropskim integracijama. &nbsp;
Ali neće izglasati Dan sjećanja za Srebrenicu i niko iz pravoslavne većine neće biti u crnogorskoj delegaciji u Potočarima. &nbsp;
Na drugoj strani barikada je, bučna i srčana, ali slabo organizovana Crna Gora; građanke i građani koji znaju i cijene svoju prošlost, koji poštuju onaj osmjeh Ljuba Čupića, onu žrtvu Joke Baletić... Koji ne žele da pristanu na reviziju istorije, na glorifikaciju ideologije krvi i tla i ne prihvataju da je Crna Gora samo jedan dio ,,srpskog sveta”. &nbsp;
U nezavisnoj Crnoj Gori, građanke i građani Crne Gore su tretirani, od policije do vrha vlasti, kao – izgrednici i nasilnici kojima se mora ,,uzimati mjera”. Suzavcem i biber sprejom juče, sjutra možda i palicama, ako to vlasti bude odgovaralo. &nbsp;
Zaista, je li to neka nova Crna Gora na koju se treba navići? Ako većinska Crna Gora nastavi da tihuje, ako većini ne smeta glorifikacija zločinaca i satanizacija slobode govora, oko između zaostavštine Veljka Vlahovića i Mace Vukojičića izaberu sveca Srpske pravoslavne crkve - onda je odgovor jasan. &nbsp;
Stvarno, koja je Crna Gora većinska? &nbsp;
 
&nbsp;
&nbsp;
 
&nbsp;
 
&nbsp;

Draško Đuranović

1250x600

Dvije Crne Gore, koja je većinska?

Izjava grafičara Velja Stanišića izrečena u javnom televizijskom nastupu, predstavlja neprihatljiv diskriminatoran govor koji vrijeđa dostojanstvo pripadnika/ca romske zajednice i podstiče negativnu stereotipizaciju, navodi se u saopštenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
- Kao institucija koja se zalaže za zaštitu prava svih građana i građanki, bez obzira na njihovu etničku, rasnu, vjersku ili drugu pripadnost, najoštrije osuđujemo ovakav oblik javnog govora, koji dodatno podstiče diskriminaciju i društvenu otuđenost prema jednoj od najmarginalizovanijih društvenih grupa. Upotreba pogrdnih i uvredljivih izraza prema bilo kojoj manjinskoj zajednici suprotna je ciljevima multikulturalizma i podriva društvenu koheziju - dodaje se u saopštenju.
Kako ističu, iz perspektive Zaštitnika posebno je zabrinjavajuće što ovakvu neprihvatljivu izjavu daje ličnost, koja je dobitnik najvišeg državnog priznanja, što dodatno može stimulisati negativnu društvenu percepciju prema Romima i šalje pogrešnu poruku o tolerisanju govora mržnje u javnom prostoru.
- Zaštitnik očekuje javno izvinjenje Stanišića jer su stereotipizacija, stigmatizacija, uvredljiv i diskriminatoran govor nespojivi sa najvišim vrijednostima demokratskog društva, kojima težimo - zaključuje se u saopštenju Ombudsmana.

Ombudsman: Izjava Stanišića diskriminatorna i neprihvatljiva, podstiče negativnu stereotipizaciju Roma

Nevladina organizacija Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca” najoštrije osuđuje izjavu Velja Stanišića izrečenu tokom gostovanja na Gradskoj TV, u kojoj je, komentarišući drugog dobitnika Trinaestojulske nagrade, izgovorio: „Tako Cigani rade“. Ova rečenica, kako navode iz organizacije, predstavlja jasan primjer govora mržnje i duboko uvriježene diskriminacije prema romskoj zajednici. - U trenutku kada govorimo o najvećem državnom priznanju – Trinaestojulskoj nagradi – gospodin Stanišić koristi pripadnike romske zajednice kao pogrdnu metaforu, dodatno učvršćujući negativne stereotipe i predrasude koje Romi svakodnevno trpe u Crnoj Gori - saopštio je Elvis Beriša, izvršni direktor organizacije. Iz ROM-a podsjećaju da ovo nije izolovan slučaj već dio šireg društvenog problema u kojem se Romi i dalje koriste kao sredstvo za omalovažavanje i vrijeđanje u javnom prostoru, bez ikakvih posljedica po one koji to čine. - Korišćenje riječi ‘Cigani’ u ovom kontekstu nije lapsus niti lični stav – to je otvoreni primjer anticiganizma i normalizacije rasizma. Time se romska zajednica dodatno marginalizuje, dok se društvu šalje poruka da su ovakvi ispadi prihvatljivi - navodi se u saopštenju. Zbog toga, simbolično i s ironijom, ova organizacija dodjeljuje gospodinu Stanišiću “nagradu za doprinos normalizaciji rasizma u 2025. godini”. Organizacija poziva nadležne institucije da hitno reaguju, te da se: - Gospodin Stanišić javno izvini romskoj zajednici za izrečenu uvredu; - Komisija za dodjelu Trinaestojulske nagrade preispita kriterijume i odluku u njegovom slučaju; - Medijski radnici dodatno edukuju u prepoznavanju i suzbijanju diskriminatornih izjava u programima koje uređuju i vode. - Crna Gora koja ćuti na rasizam i diskriminaciju nije Crna Gora kojoj težimo - &nbsp;poručuje Beriša.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708180712_6a2a58fbcea8beb0ad76bc698972ba969e33a6ebe637f994e8da15a1504884c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708180712_6a2a58fbcea8beb0ad76bc698972ba969e33a6ebe637f994e8da15a1504884c7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="nagrada"> </figure>  &nbsp;

“Koračajte sa nama – Phiren Amenca”: Rasistički ispad Velja Stanišića uvreda za cijelo društvo

- Umjesto uručenja najviše državne nagrade, Stanišiću bi vjerovatno trebao da bude uručen poziv Tužilaštva zbog onoga što je juče izjavio- poručio je na mreži X šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza u Skupštini Crne Gore Boris Mugoša.
Mugoša je dodao i da su se partije većine &nbsp;“sakrile u mišiju rupu” iako su predložile članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade.
- Članovi žirija su fokusirani na traženje na google-u knjige za koju su dodijelili nagradu; dok će resorno Ministarstvo kulture i medija ostati upamćeno po tome što su požurili da odmah čestitaju ovogodišnjim dobitnicima Trinaestojulske nagrade na kako napisaše “izuzetnom doprinosu crnogorskoj kulturi i umjetnosti” i da se zahvale članovima žirija “na predanom i odgovornom radu- napisao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1942593268715262454%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1942593268715262454%7Ctwgr%5Ee4a7beafd81075ae0c0e0a7898df703dec8bdc1f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša o izjavi Stanišića: Umjesto najviše državne nagrade, vjerovatno treba da mu bude uručen poziv Tužilaštva

Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara Velja Stanišića, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.
Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.
- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.
Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.
- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.
Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste Miloša Karadaglića da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.
- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.
&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

Da je proces srozavanja svih kriterija i bezočnog izrugivanja zakonima ove države uveliko uzeo maha, demonstrirali su nam sinoć na Gradskoj televiziji Mandićevi protivzakoniti laureati Trinaestojulske nagrade, kazali su iz Crnogorskog PEN centra.
Nakon što je prethodnih dana jasno utvrđeno da je žiri prekršio Zakon o državnim nagradama dodjeljujući tri nagrade autorima iz iste oblasti, iako zakon izričito navodi da je za jednu oblast godišnje moguće dodijeliti samo jednu, nakon što je umjetnik svjetskog renomea Miloš Karadaglić odbio primiti nagradu u ovim okolnostima te nakon što je utvrđeno da je Bećir Vuković nagrađen za knjigu koja ne postoji u bibliotečkim bazama, u PEN centru kažu da je nastavljeno brutalno srozavanje najznačajnije državne nagrade nastupom Vukovića i trećeg laureata, grafičara Velja Stanišića na Gradskoj televiziji.
- Da je Bećir Vuković antipod svemu što simbolizuje Trinaestojulska nagrada, znalo se i od ranije, no da je riječ o osobi koja se po svaku cijenu spremna upuštiti u najprljavije prevare kako bi se domogla nagrade, uvjerili smo se sinoć. Vuković je, naime, ustvrdio da njegova knjiga ipak ima CIP i da je registrovana u bibliotečkoj bazi Narodne biblioteke Srbije. U toj se bazi, međutim, nalazi podatak da primjerci knjige ne postoje ni u jednoj biblioteci, a pedantnim istraživanjem Jelene Šušanj utvrđeno je da je CIP Narodne biblioteke Srbije falsifikovan prije svega nekoliko dana kako bi Vukovićevim muljanjima pribavio prividni legitimitet - navedeno je u saopštenju PEN centra.
Dodaju da nastup na Gradskoj televiziji nije ogolio samo Vukovićeve sramne mahinacije, već je, kako ističu, ukazao i na društveno neprihvatljive svjetonazore drugoga laureata – Velja Stanišića.
- U klasičnom repertoaru govora mržnje Stanišić je pokušao uniziti značaj umjetničkog djela Miloša Karadaglića posežući i za klasično rasističkom argumentacijom, nazivajući Karadaglićev visoko moralni gest – ciganjenjem. Nakon što se crnogorska javnost imala prilike neposredno uvjeriti u to koje vrijednosti baštine i na što su sve spremni Mandićevi laureati, jasnije je nego ikad da je reakcija građanske javnosti neophodna da bi se spriječilo dalje degradiranje najznačajnije državne nagrade i unižavanje dostojanstva imena koje reprezentuje - kažu u PEN centru.
Ukoliko Skupština Crne Gore hitno ne načini jedini zakoniti potez i poništi protivzakonitu odluku žirija, PEN centar će poziva građane da u skladu sa svojim ustavnim pravima iskažu večeras u 19:30 ispred Vile Gorica svoje nepristajanje na fašizaciju koje, kako kažu, ovakvim svojim postupanjem i ovakvim svojim laureatima Skupština Crne Gore nameće kao društvenu normu.

PEN centar: Vukovićeve sramne mahinacije i društveno neprihvatljivi svjetonazori Stanišića

Dok gitarista svjetskog kalibra Miloš Karadaglić drži čas o čuvanju dostojanstva Trinaestojulske nagrade i vrijednosti tog datuma time što je odbio da primi najviše državno priznanje zbog okolnosti koje prate njenu ovogodišnju dodjelu, ostala dva laureata ne samo da ne prepoznaju značaj njegovog gesta, već svojim izjavama demonstriraju nerazumijevanje, neukus i duboko nepoštovanje prema jednom od najvažnijih savremenih crnogorskih umjetnika.
Grafičar Veljo Stanišić, jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade, otišao je korak dalje i ustvrdio da Karadaglić "nije dostojan priznanja", uz niz paušalnih, problematičnih komentara.
- Ja sam nekako stavio poeziju na prvo mjesto, pa onda muziku. Sad sam totalno razočaran. A inače nešto mislim da ni kapacitet njegov... tačno ta neka viša sila... Skroman je u tom nekom smislu, skromna je i ta naša muzička tradicija, da budemo iskreni, u odnosu na pjesničku, ili ovu našu koja se razvila poslije Drugog svjetskog rata koja je ispred čak u odnosu na narode iz regiona. On nije ni dostojan te nagrade, tako se poigravati sa takvom jednom svetinjom, tako ci***it, to je malo za moj pojam ispod jednog nivoa elementarne kulture - rekao je Stanišić za Gradsku TV, u nastupu koji djeluje zbrkano, ali i otvoreno uvredljivo.
Da situacija bude još poraznija, pridružio mu se i negator svega crnogorskog, pisac Bećir Vuković, koji za muzičara svjetske slave kaže da ne zna "da li je kompozitor ili interpretator".
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
Miloš Karadaglić danas važi za jednog od najistaknutijih gitarista svoje generacije i ambasadora klasične muzike na svjetskoj sceni.
Više puta je nastupao u Rojal Albert Holu u Londonu, bio je i u slavnom Karnegi Holu u Njujorku, a snimao je i u legendarnom Ebi roud studiju.
Karadaglić je nastupao i sa najpoznatijim svjetskim orkestrima kao što su Los Angeles Philharmonic, Chicago Symphony Orchestra, Philharmonia Orchestra, Orchestre Philharmonique de Radio France...
BBC Music ga je nedavno uvrstio među šest najvećih imena koja su oblikovala zvuk klasične gitare.
Aktivni je pokrovitelj brojnih dobrotvornih organizacija koje podržavaju mlade muzičare u Velikoj Britaniji i inostranstvu. Nedavno je pokrenuo „Fondaciju Miloš Karadaglić“, a ova filantropska organizacija ima za cilj da djeluje kao regionalni centar uticaja osnaživanjem umjetničke izvrsnosti kroz razne obrazovne mogućnosti, partnerstva i blisko mentorstvo.

Kad progovore neukus i nepoštovanje: Stanišić velikana gitare proglasio nedostojnim priznanja

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) očekuju da će se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) žaliti na presudu Vesni Medenici, kojom je osuđena danas na deset godina zatvora.
U MANS-u kažu da se radi o osobi koja je svojim djelovanjem u značajnoj mjeri kompromitovala integritet i povjerenje u crnogorsko pravosuđe, "a konkretnim djelovanjem trećim licima omogućila nezakonito ostvarivanje koristi ogromne vrijednosti".
- Predmet Vesne Medenice je trebalo da posluži za primjer da se korupcija u Crnoj Gori ne isplati, te da je zakon jednak za sve. Prije svega, trebao je da posluži kao odlična startna pozicija za proces vetinga u pravosuđu što je šansa koja je očigledno propuštena. SDT je ostalo dužno da javnosti saopšti šta su rezultati finansijske istrage koja je vođena u ovom predmetu, te kakvu konktetnu korist će od ovog postupka imati građani - navodi se u objavi MANS-a na Fejsbuku.
Iako se još uvijek radi o presudi koja nije pravosnažna, u MANS-u kažu da ona u dobroj mjeri pokazuje da borba protiv korupcije u Crnoj Gori još ne daje rezultate kojima bi dokazali da je ona održiva i fokusirana na vraćanje povjerenja građana u institucije i uspostavljanje vladavine prava.

MANS: Očekujemo žalbu SDT-a na presudu Vesni Medenici

Poslanici Pokreta Evropa sad predali su zathjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine u vezi Zakona o unutrašnjoj trgovini.
U zahtjevu koji potpisuju poslanici Miloš Pižurica, Vasilije Čarapić, Boris Pejović i Darko Dragović traži se da na dnevni red bude uvršten Predlog zakona o izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Time, kako je kazao Pižurica, žele garantovati neradnu nedjelju.
- Zahvaljujem poslanicima koji su prepoznali značaj ove inicijative - naveo je on.

Pižurica: Tražili smo vanrednu sjednicu u vezi izmjena Zakona da bi nedjelja bila neradna

With the votes of seventeen councillors of the Capital City Assembly, Nikola Đurašković has been re-elected as Mayor of Cetinje.
Đurašković also served as mayor during the previous four-year term.
Support for Đurašković was provided by councillors from the Social Democratic Party and Citizens, the Civic Movement URA, the Old Guard of the Liberal Alliance, councillors of the „For a European Capital“ group, and a councillor of the Social Democrats.
Councillors of the Democratic Party of Socialists and two independent councillors did not attend &nbsp;the Assembly sessions, while Democratic Party councillors justified their absence from today’s session.
Đurašković was initially appointed to the position on February 28, 2022, following the local elections held in Cetinje in December 2021.
His mandate has been extended until June 2027, when local elections are expected to be held in all municipalities in Montenegro.
After signing the solemn declaration, Đurašković reminded those present of the importance of Cetinje, which, as he stated, represents for him the greatest source of motivation, foundation, and obligation.
- When we assumed responsibility for governing Cetinje four years ago, we knew that the path ahead would not be easy. We knew we were inheriting a city burdened with debt, poor infrastructure, and a system that had for years functioned at the expense of the future. What we could not fully foresee, however, was the level of pressure, labeling, and accusations that followed simply because we chose to govern Cetinje freely rather than obediently. We were told we had betrayed, that we had made mistakes, that we had turned our backs - yet we did only one thing: we turned toward Cetinje. We did not respond to insults with words, because Cetinje has never won its battles through noise and empty rhetoric. We responded with work and results. We responded with every completed kilometer of road, every renovated public space, every sports field, and every project that restored faith that this city can and must do better - Đurašković said.
Addressing those present, the mayor referred to numerous projects that had been implemented in the previous period after being postponed for years, including the reconstruction and construction of a new water supply network, the construction of a wastewater treatment plant, as well as development projects such as the Kotor-Lovćen-Cetinje cable car, the construction of the „Lokanda“ Hotel with the reconstruction of Students’ Square and the construction of an underground garage, along with demographic policies that have become an example of best practice in the region.
- The growth and realization of the projects we see today are the result of strategic planning and responsible governance. To fully grasp the significance of this transformation, it is enough to recall that in 2021 the Capital City’s budget amounted to 7.27 million euros. Today, with the 2026 budget standing at 17.1 million euros - an increase of more than 135 percent - Cetinje has the capacity to plan long-term, implement major investments, and take responsibility for projects that shape its future. However, the strength of a budget is not measured solely by its size, but by the ability to actually implement what is planned. That is why it is important to note that in 2021 the Capital City’s capital budget was realized at around 50 percent, whereas in the years that followed, and particularly in 2025, we implemented capital investments in full, at 100 percent. This approach has positioned Cetinje among the leaders in Montenegro in terms of capital budget realization - Đurašković emphasized.
In closing, Đurašković said he is ready to continue serving Cetinje honorably, responsibly, and transparently - not because of the office, but because of the city, its children, its future, and the values that must be preserved.
- Finally, I promise that in the period ahead we will continue to work quietly, responsibly, and persistently, guided by the same principle that has led us from the very first day - we work for Cetinje. Not for mandates, not for divisions, and not for short-term political gains, but for a city that safeguards its values and looks confidently toward the future - Đurašković concluded.

Nikola Đurašković re-elected mayor of Cetinje

Portal PV Informer je iz Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove, saobraćaj i vode Opštine Pljevlja dobila informaciju da ne postoji mogućnost da DOO „Grijanje“, tokom grejne sezone, ispoštuje rješenje o produženju roka za izvršenje u trajanju od 60 dana, koje ističe 28. februara. Navedeno rješenje odnosi se na izvođenje tehničkih mjera na postrojenju kotlarnice u Skerlićevoj ulici, čiji je cilj smanjenje emisija opasnih i zagađujućih materija u vazduhu.
Kako je saopšteno, početak izvođenja bilo kojeg tehničkog rješenja u okviru zadatog roka od 60 dana doveo bi do momentalnog gašenja kotlova, što bi za posljedicu imalo da građani i poslovni korisnici koji se toplotnom energijom snabdijevaju iz kotlarnice u Skerlićevoj ulici ostanu bez grijanja tokom zimskog perioda i niskih temperatura.
Iz Opštine Pljevlja navode da planiraju da, zajedno sa menadžmentom lokalnog preduzeća „Grijanje“, zatraže sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kako bi se postigao dogovor o odlaganju primjene novih tehničkih mjera za kotlarnicu u Skerlićevoj ulici do završetka grejne sezone.
Na sastanku sa nadležnim ministarstvom predložiće se da Opština Pljevlja i Vlada Crne Gore zajednički obezbijede finansijska sredstva za nabavku kotlova na pelet, čime bi se u potpunosti eliminisala upotreba uglja u navedenoj kotlarnici. Radovi na zamjeni kotlova bili bi realizovani po završetku grejne sezone.

Tag: veljo-stanisic