Krivično vijeće Višeg suda, kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, odbilo je prijedlog advokata Zorana Piperovića da se njegovom branjeniku bivšem viskom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću ukine pritvor. Prema ocjeni suda, razlozi za pritvor "još postoje". Advokat Piperović i njegov kolega Stefan Jovanović detaljno su obrazložili zbog čega bi trebalo da bude ukinut pritvor njihovom branjeniku i predložili da se Lazoviću odredi - mjera zabrane napuštanja stana, oduzimanja putne isprave i elektronski nadzor. Piperović je ukazao da je na pravosnažno rješenje Višeg suda u Apelacionom sudu dodata tačka 4 što je pravni nonsens. - Znao sam da je cilj nečiji da Zoran Lazović umre u Istražnom zatvoru jer se drugačije to ne može obrazložiti. Kada sam vidio da tužilac Miloš Šoškić nije postupio po odluci Vijeća za kontrolu optužnice i kada je vratio bez ispravki znao sam da optužnica mora biti potvrđena. Tada je, kako kaže, znao da je cijela operacija osmišljena da Lazoviću i Katniću figurativni rečeno i " bez imalo patetike" kosti ostanu u Spužu. - Ovaj prijedlog upućujem jer cijenim vijeće i posebno Vas kao predsjednika ovog vijeća jer sam siguran da nećete razmišljati da li će odluka dopasti Aleksi Bečiću, Momu Koprivici i naravno Borisu Bogdanoviću. U to sam siguran što god da odlučite - bio je jasan Piperović. On je dodao da se za Lazovića navodi da će napustiti porodicu i pobjeći.&nbsp; - Da li možete da zamislite da bi Zoran Lazović mogao da pobjegne i ostavi unučad, djecu. Da li neko može da pomisli da bi čovjek od skoro 70 godina pobjegao ostavio porodicu i krio se kod Belivuka i Miljkovića - upitao je Piperović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251224121244_0fdc1b2ed6861458310319f6995fbe6a154405b2e4804e4b4bda8a09897cb075" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"> <figcaption>Zoran Piperović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Siguran je, kako kaže, da vijeće zna da bi Lazović i Katnić i bez jedne mjere bili u sudnici. On je ukazao da nije htio da traži ukidanje pritvora bez određivanja ijedne mjere jer kako je naveo to bi " izazvalo juriš na sudsko vijeće". - Znate od koga bi to bilo i bili bi prve vetingovane sudije - kategoričan je Piperovič. Njegov kolega, advokat Jovanović podsjetio je vijeće da u spisima predmeta postoji dokaz kada je Lazović čuo da će biti uhapšen da je preko advokata poslao podnesak glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da je na raspolaganju Tužilaštvu i ostavio je broj telefona. - Stvoren je opasan narativ. Lazović i njegova porodica su odavno targetirani - kazao je Jovanović. Tužilac Miloš Šoškić protivio se prijedlogu odbrane za ukidanje pritvora. Nakon pauze od 10 minuta sudsko vijeće je odbilo prijedlog.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sud odbio da ukine pritvor Zoranu Lazoviću

Suđenje bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i tužiocu Saši Čađenoviću i danas je u Višem sudu odgođeno zbog bolesti predsjednika vijeća Višeg suda Veljka Radovanovića.
Podsjećamo, jučerašnje ročište nije održano zbog bolesti sudije, te je odloženo za danas. Novo ročište u podgoričkom Višem sudu zakazano je za 22. septembar.
Katnić je trebalo da završi iznošenje odbrane. On se tereti da je bio član kriminalne grupe koju je navodno formirao Lazović, a čiji član je bio i Čađenović.
Terete sa du zloupotrijebili službene položaje u interesu kavačke kriminalne grupe.
Katnić i Lazović kategorično su negirali navode optužnice.
Lazović je na ročištu 9. maja kazao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije, biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
Portal ETV i Televizija E objavili su brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

Portal ETV

Ana Šofranac

500x500

1250x600

1084x550

Ponovo odgođeno suđenje Katniću, Lazoviću i Čađenoviću zbog bolesti sudije

Vijeće Višeg suda kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović odbilo je danas prijedlog advokata Zorana Piperovića da ukine pritvor nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su svoje službene položaje navodno poredili kavačkoj kriminalnoj grupi.
Sud nije prihvatio ni zahtjev advokata Vasa Bečanovića da se tužiocu Saši Čađanoviću ukine zabrana napuštanja stana jer, prema stavu vijeća, prijedlog je neosnovan.
Prijedlogu advokata Piperovića koji je detaljno obrazložio zbog čega treba da bude ukinut pritvor Katniću i Lazoviću usprotivio se tužilac Miloš Šoškić.
Advokat Piperović istakao je da je korektno i profesionalno da vijeće ukine pritvor.
- Molim Vas sve što možemo da uradimo i ispravimo u slučaju Lazovića i Katnića je da ih pustite da idu kod svojih porodica. Napravili bi stručno i profesionalno djelo - kazao je Piperović.
On je dodao da sud sigurno zna da Katnić i Lazović nigdje neće &nbsp;pobjeći i nikome kao njima nije stalo da dokažu svoju nevinost. Ipak, stav vijeća je bio da i dalje postoje razlozi zbog čega im je pritvor produžavan.
I na današnjem ročištu optuženi Katnić je detaljno iznosio odbranu i demontirao sve navode optužnice koja njega, Lazovića Čađenovića i suspendovanog službenika policije Petra Lazovića terete da su radili u korist mafije.
Katnić je naglasio da je optužni akt protiv njih plod tužioca Miloša Šoškića i političkih struktura. Ukazao je na izjave poslanika Demokrata Momčila Leković koji je mašući njegovom fotografijom na kojoj je sa lisicama zaprijetio sudijama da će ih stići veting do kraja godine a sve je to, kako je objasnio Katnić, po "volji Andrije Mandića".
- Mislio je na ovo sudsko vijeće - kazao je Katnić.
On je i danas četiri sata iznosio odbranu izjašnjavajući se o svakoj stavci iz optužnica i predočio vijeću da tako opširno mora jer je protiv njega država.
- Cilj tužioca je da ostanem u Spužu dok sam živ, ali se držim još - rekao je Katnić.
On se, u nastavku odbrane, fokusirao na navode iz optužnice koja ga tereti da je zamajavao javnost "iznošenjem neistina o Petru Lazoviću da je bio doušnik i da je iz tog razloga komunicirao na skaj aplikaciji sa osobama iz kavačke kriminalne grupe".
Katnić je naveo na desetine predmeta koje su realizovali zahvaljujući upravo informacijama Petra Lazovića -procesuirane su mnoge osobe iz kavačke kriminalne grupe, više od deset predmeta za šverc cigareta je realizovana na osnovu njegovih podatak ali i spriječene su likvidacije osoba iz škaljarske i kavačke grupacije.
Katnić je ponovio da je Petar Lazovića dao veliki doprinos u prikupljanju informacija o osobama iz kriminalnih grupa. Ukazao je da su na osnovu tih podataka zaplijenjene hiljade paketa cigareta ali i osujećena teška krivična djela.
- Kada sam donio odluku da nema osnovane sumnje da je Petar Lazović počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti do tog zaključka sam došao na osnovu slobodnog tužilačkog uvjerenja i tada raspoloživih dokaza. Jasno je da je Lazović kumunicrao sa osobama iz kavačkog klana da bi dolazio do informacija. Zbog toga sam donio pravi zaključak da nema dokaza da je Petar Lazović počinio krivično djelo - kazao je Katnić.
On se u iskazu osvrnuo i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je naveo da je od Petra Lazovića dobio podatke o mnogim slučajevima koji su rezultirali enormim zapaljenja cigareta.
Izjava Radonjića potvrđena je i iskazom nekadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminal Milorada Žižića.
- Utvrđeno je i da je Petar Lazović kreirao lažni nalog čat grupe, navodnih službenika ANB i obavještavao Radoju Zviceru saopšatavjući mu određene podatke da bi ga obmanjivao - kazao je Katnić.
A, koliko je , kako kaže, štitio kavački klan, govore i podaci da je SDT, na čijem je čelu bio, samo u 2021. godini procesuiralo sve visokorangiran članove te grupacije -Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Duška Roganovića. Te godine raspisana je, kako je objasnio, prva crvena potjernica za Zvicerom.
Katnić se u odbrani osvrnuo i na porijeklo svoje imovine u Novom Selu i Barjmavici, ističući da je sve zakonito stekao.
Finasijskom istragom, kako je rekao u Barjamovici, od sedam objekata blokirana su četiri i zabranjeno je korišćenje ali nijesu naveli koja četiri objekta.
On je naveo da su dva objekta i cistijerna u njegovom vlasništvu i njegovog sina, dok su ostala četiri u vlasništvu njegova dva brata i sinovca.
-Supruga Nataša i ja smo od 2005. do 2024. godine od plata i penzija zaradili 824.000 eura. Od tog iznosa ja sam prihodovao 693.000. U gradnju objekata u Barjamovici i Novom Selu uložio sam 435.000 eura gotovine. Uložio sam i 72.000 eura koje sam dobio od kuma i ušteđevinu od 37.000 eura koju su djeca sakupljala - rekao je Katnić.
Za sve što je iznio, kako kaže, postoje dokazi - izvodi iz banke.
Kategorično je odbacio tvrdnju SDT-a da je svih sedam objekata u Barjamovici u njegovom vlasništvu, što će, kako je objasnio, potvrditi svjedoci a postoje i pisani dokazi njihovih ulaganja.
Nastavak suđenja zakazan je za 10. septembar. Tada će Katnić završiti iznošenje odbrane i očekuje se da tužilac Čađenović počne sa davanjem odbrane.
Podsjećamo, Lazović je na ročištu 9. maja iznio odbranu i negirao sve navode optužnice. Naglasio je da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike,diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.

Katnić: Protiv mene je država, cilj tužioca je da ostanem u pritvoru dok sam živ

Danas u sudnici podgoričkog Višeg suda počinje jedan od najvažnijih procesa u istoriji crnogorskog pravosuđa - najavila je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E novinarka Svetlana Đokić.
Počinje, kako je rekla, pravna bitka kako bi se utvrdila istina da li je postupak protiv nekada ključnih ljudi za borbu protiv organizovanog kriminala politički montiran proces po nalogu tridesetoavgustovske većine ili su bivši visoki policijski funkcioneri Zoran Lazović, penzionisani glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani specijalni tužilac Saša Čađenović organizovali kriminalnu grupu kako bi, kako to tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, zloupotrebljavajući službeni položaj pomagali jednoj od najmoćnijih mafijaških organizacija na Balkanu - kavačkom kriminalnom klanu.
- Optužnica protiv Lazovića i Katnića, podsjetimo, nakon što je vraćena na popravni, potvrđena je sredinom marta. Ovaj optužni akt zastupa specijalni tužilac Miloš Šoškić, a Vijeće Višeg suda potvrdilo je njegov prijedlog i tu optužnicu sjedinilo sa ranije formiranim predmetom protiv Čađenovića, koji još od oktobra 2023. čeka početak suđenja. Čađenović je uhapšen u decembru 2022. godine, pod sumnjom da je bio saradnik kavačkog klana. U pritvoru u Spužu držali su ga duže od 18 mjeseci, nakon što je pušten da se brani sa slobode nalazi se u kućnom pritvoru - ističe Đokić.
Lazović i Katnić uhapšeni su u aprilu prošle godine, a tokom ročišta na kojima je razmatrana optužnica, kategorično su odbacili sve navode ovog optužnog akta.&nbsp;
- Lazović je tada naglasio da optužnica nije zasnovana na dokazima, već da je riječ o političkom procesu koji protiv njega i članova njegove porodice vode i u Skupštini pojedine političke partije i kvazi-bezbjednjaci. Poručio je i da zna zbog čega i zbog koga je on centralna meta, ali i da ga njihova demonstracija moći neće baciti na koljena, već će dokazati svoju nevinost - podsjeća Đokić.&nbsp;
Dodaje i da je tokom višesatnog osvrta na optužnicu, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je nakon hapšenja duže vrijeme štrajkovao glađu, a potom i žeđu, bio je kategoričan da je pritvoren voljom političkih moćnika.&nbsp;
- On je ujedno optužio tužioca Šoškića za prikrivanje i mijenjanje sadržine dokaza. Katnić je predočio sudu i sadržaj komunikacija koje Šokić nije uvrstio u dokaze, a riječ je o porukama u kojima članovi kriminalne grupe, sa kojom su navodno sarađivali, planiraju njegovu, Lazovićevu i Čađenovićevu likvidaciju - ističe Đokić.&nbsp;
Katnić i Čađenović, kako dodaje, novim crnogorskim vlastima su trn u oku još iz vremena kad su bili opozicija, a nakon što su podigli optužnicu za pokušaj državnog udara u izbornoj noći 2016. godine u organizaciji ruskih službi bezbjednosti.&nbsp;
- Na optužnici su se tada, pored ruskih agenata i ostalih okrivljenih, našli i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i jedan od lidera aktuelne parlamentarne većine Milan Knežević. Prvostepena presuda u ovom predmetu izrečena je baš na današnji dan prije šest godina, a tada su Mandić i Knežević poručili Katniću i Čađenoviću da će im se osvetiti. Ovu presudu oborio je Apelacioni sud, pa su u ponovljenom postupku svi optuženi oslobođeni krivice. Ta presuda još nije pravosnažna - naglasila je Đokić.
Interesantno je i to da je optužnicu protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića potvrdilo Vijeće kojim je predsjedavao predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović.
- A baš on je i sudija koji je oslobodio Mandića, Kneževića, dvojicu ruskih agenata i ostale okrivljene u slučaju "državni udar" - podsjeća Đokić.&nbsp;
Na danas zakaznom ročištu u podgoričkom Višem sudu, kako je planirano, nakon čitanja optužnice odbranu će iznijeti bivši visoki policijski funkcioner Lazović, koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu, zloupotrijebio službeni položaj, prao novac i nelegalno držao oružje.&nbsp;
- Lazović je tražio da ovo suđenje bude javno prenošeno jer, kako je naveo u svom zahtjevu, nema šta da krije. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić odobrila je samo da neki djelovi procesa budu objavljeni na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda. Crnogorska javnost sudski proces protiv Lazovića, Katnića i Čađenovića iščekuje sa pažnjom. Proces vodi sudija Veljko Radovanović, a da li će na zvaničnom Jutjub kanalu Višeg suda biti prikazana kompletna odbrana okrivljenih u ovom trenutku nije poznato - navela je Đokić.&nbsp;
Suđenje možete pratiti na našem portalu, a više detalja ćemo imati i u narednoj informativnoj emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPb4VKwQUPGI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Počinje suđenje Lazoviću, Katniću i Čađenoviću, optuženi tvrde da je postupak politički montiran proces

Viši sud u Podgorici prihvatio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da se postupak protiv nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića spoji sa postupkom koji se vodi protiv suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića, potvrdila je za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu, Ivana Vukmirović.
Rješenje o spajanju postupaka donijelo je krivično vanraspravno vijeće Višeg suda. Kako nam je rekla Vukmirović, predmet je zadužio sudija Veljko Radovanović.
Čađenoviću se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i šest krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Lazoviću se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Katnić se tereti da je počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Postupci su spojeni tako da se ima sprovesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka - rečeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici je prije dva dana potvrdio optužnicu protiv Lazovića i Katnića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpotvrdena-ispravljena-optuznica-protiv-lazovica-i-katnica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Po nalaženju vijeća, dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni Z.L i M.K izvršili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, do onog stepena koji je neophodan i dovoljan za potvrđivanje optužnice i iznošenje ove krivične stvari na glavni pretres - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
<h2>Nejasnoće i kontradiktornosti</h2>
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo u oktobru prošle godine je Višem sudu u Podgorici predalo optužnicu protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
Vijeće Višeg suda je, krajem januara, vratilo SDT- u optužnicu na ispravku, ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga, dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Miloš Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum, ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je nedavno tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića.&nbsp;
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe. Te komunikacije nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića. &nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.
<h2>Piperović: Motivisan proces</h2>
Advokat Zoran Piperović je nakon odluke o potvrđivanju optužnice kazao za Televiziju E da je ovaj proces motivisan, tvrdeći da postoje brojne nelogičnosti koje je Viši sud zanemario u procesu Lazovića i Katnića.
Podvukao je da ne postoji država u regionu, ni u svijetu, koja bi potvrdila ovakvu optužnicu.
- Neko bi mogao da kaže: „Ej, nemoj da se angažuješ. Neko je odlučio da će da bude osuđen i on će biti osuđen“. I sad sam siguran: ako bilo u ko u sudu, a mislim da ima časnih sudija, bude sudio - ja ću biti sa kolegama potpuno relaksiran - jer sam siguran da tu nema ničega. Za mene i po Zorana Lazovića postoji druga opasnost: Apelacioni sud. Ne pitajte me zašto jer je priča preduga - naveo je Piperović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fne-postoji-sud-u-svijetu-koji-bi-potvrdio-optuznicu-za-zloupotrebu-polozaja-nekoga-ko-u-tom-momentu-nije-bio-na-poziciji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Katniću, Lazoviću i Čađenoviću sudiće se u jednom postupku, predmet zadužio Veljko Radovanović

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Unija slobodnih sindikata (USSCG) nastaviće da insistira, ne samo na očuvanju neradne nedjelje u trgovini, već i u svim drugim sektorima, čija priroda djelatnosti ne podrazumijeva neprekidan rad, saopšteno je iz te sindikalne organizacije.&nbsp;
Iz USSCG su agenciji Mina-business rekli da su pravo na ograničeno radno vrijeme i slobodan dan u toku sedmice, ustavna i zakonska prava svih zaposlenih i da kao takva moraju biti zaštićena.
Ustavni sud ukinuo je danas kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
Iz USSCG su podsjetili da socijalni partneri, odnosno reprezentativni sindikati i udruženje poslodavaca, od 2020. godine vode intenzivne pregovore na temu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.&nbsp;
Oni su kazali da su bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav i da su kao odgovorna organizacija pristupili pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce, sa akcentom na male privrednike i aktuelne potrebe ekonomije.&nbsp;
- Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, našli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine, a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. Međutim, kompromisni predlog socijalnih partnera nije dobio pažnju, niti je naišao na interesovanje, kako Vlade, tako ni poslanika u Skupštini - saopštili su iz USSCG.&nbsp;
Čak ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za nalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za, kako su dodali, dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera.&nbsp;
- Socijalni partneri su po ovom pitanju u prethodnom periodu pokazali odgovornost i to ne samo postizanjem kompromisnog rješenja koje bi bilo testno, odnosno vremenski ograničeno, već i propisivanjem prava na uvećanje zarade za rad nedjeljom u iznosu od 80 odsto, koje uvećanje je usaglašeno još 2022. godine potpisivanjem novog Opšteg kolektivnog ugovora - kazali su iz USSCG.&nbsp;
Sada je, kako su ocijenili, ključna uloga i odgovornost Vlade i poslanika u Skupštini da promtno reaguju i da uvažavajući predloge socijalnih partnera, koji su najpozvaniji da definišu ovo pitanje, usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i pokažu odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini, za koje, odavno je već jasno, ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava.&nbsp;
- Period do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu je period koji nas još jednom opominje na urgentnost rješavanja ovog pitanja - dodali su iz Unije.&nbsp;
U slučaju da kompromisni predlog socijalnih partnera ne bude procesuiran i implementiran do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu, USSCG poziva sve poslodavce u sektoru trgovine da nastave sa organizacijom rada i posla na način kako su to činili od 20. oktobra 2019. godine, kada je uvedena neradna nedjelja, pokazujući time odgovoran odnos prema zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbijednosti na radu.&nbsp;
- Takođe, do nalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu - naveli su iz USSCG.
Kompromisni predlog socijalnih partnera podrazumijevao je, pored ostalog, dozvolu rada trgovine na veliko i malo nedjeljom isključivo u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata.&nbsp;
- O prodajnom objektu koji će raditi nedjeljom i radnom vremenu, da li će obavljati rad samo u prvoj ili samo u drugoj smjeni, trgovci bi, po kompromisnom rješenju, bili dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ najkasnije 15 dan prije početka obavljanja trgovine - naveli su iz Unije.&nbsp;
Oni su dodali da je posebno važno da bi trgovci bili dužni da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom tokom sezone, omogući da kao dan sedmičnoog odmora koristi prvu narednu subotu, a za rad nedjeljom bi mu pripadalo uvećanje osnovne zarade za 80 odsto. Takvo rješenje bilo bi, shodno dogovoru socijalnih partnera i resornog ministarstva, praćeno pojačanim inspekcijskim nadzorom i kontinuiranom komunikacijom inspekcijskih organa sa reprezentativnim sindikalnim centralama radi zajedničkog monitoringa nad primjenom i poštovanjem ovako definisanih izuzetaka u vezi sa radom trgovina tokom sezone.&nbsp;
- Takav model i zakonom bi bio definisan kao vremenski ograničen na samo jednu ljetnju, odnosno zimsku sezonu, nakon čega bi socijalni partneri i Vlada sagledali efekte i u zavisnosti od njihovog uticaja na zaposlene, privredu i ekonomiju, postigli kompromis o nastavku važenja istog ili iznalaženju novog modela - zaključili su iz USSCG.

USSCG: Nastavićemo da insistiramo na očuvanju neradne nedjelje

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Branka Đukić, stodvogodišnja bivša učiteljica i najstarija stanovnica Doma starih u Podgorici, od danas je novo pojačanje Stege.
- Mislim da među mladima ima dosta patriota jer na njima svijet ostaje - &nbsp;kazala je Đukić.
Nju su u Domu starih danas posjetili predtavnici STEGA-e Danilo Marunović, Dragana Sekulić, Snežana Burzan Vuksanović i Nikola Vujačić, kao izraz dubokog uvažavanja prema čitavom vijeku Brankinog nevjerovatnog životnog puta i energije koja ne jenjava.
Stega, kao građanska inicijativa koja okuplja sve generacije ljudi posvećenih ideji građanske i evropske Crne Gore, uvjerena je da će bogato iskustvo Branke Đukić dati poseban pečat daljem radu organizacije, ali i prenijeti važne životne poruke mladim ljudima o vrijednostima na kojima treba zasnivati život.
Branka Đukić je uoči novogodišnjih praznika već osvojila crnogorsku javnost putem društvenih mreža, svojom emotivnom i dostojanstvenom izjavom da u 2026. godini Crna Gora bude slobodna.
Delegacija je ovom prilikom posjetila i svoje članove Vukića Pulevića i Rosandu Kovijanić.

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Tag: veljko-radovanovic