Crnogorski PEN centar ponovo upozorava na eroziju medijskog prostora u zemlji, ističući da se i javni i privatni mediji sve češće koriste za promociju velikosrpske ideologije umjesto za njegovanje kulturnog pluralizma. Kao najnoviji primjer navode emisiju "Etnopis" na podgoričkom javnom servisu, u kojoj je gost Milinko Mihailović izjavio da je Sveti Stefan Piperski bio “oslonac očuvanja nacionalne svijesti i kulture cjelokupnog srpskog naroda u Crnoj Gori”.
Saopštenje prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Slobodni i nezavisni mediji predstavljaju jedan od temelja svakog demokratskog društva. Njihova uloga nije samo u informisanju građana, već i u obezbjeđivanju pluralizma mišljenja, kritičke debate, edukacije građana i nadzora nad radom institucija vlasti. Stoga je za demokratizaciju društva od nemjerljivog značaja nezavisnost javnih servisa i lokalnih medija koje finansiraju građani, jer samo kroz slobodne i profesionalne medije oni mogu donositi informisane odluke i aktivno učestvovati u društvenom i političkom životu.
Kad dođe do okupacije medijskog prostora od strane političkih i interesnih grupa koje promovišu ideologije i sadržaje suprotne ustavnim načelima i vrijednostima demokratije, dolazi do ozbiljne prijetnje demokratskom poretku. Umjesto pluralizma, društvu se nameće jednoumlje i propaganda; umjesto slobodne debate njeguje se manipulacija i polarizacija javnog mnjenja, a umjesto tačnog i edukativnog informisanja – krivotvore se činjenice i stvaraju lažni kulturni i istorijski narativi. Takva praksa vodi urušavanju povjerenja građana u institucije, potiskivanju slobode izražavanja i slabljenju procesa demokratizacije.
Već duže navedeni negativni procesi se odvijaju u crnogorskoj medijskoj sferi. Crna Gora je izložena ozbiljnoj eroziji medijskog prostora, kako u privatnim, tako i u javnim medijima, na šta je crnogorski PEN centar više puta upozoravao domaću i međunarodnu javnost.
Jedan od najnovijih primjera jeste emisija Etnopis koja se prikazuje na podgoričkom javnom servisu, a koja, umjesto da obrazuje i promoviše kulturni pluralizam, propagira velikosrpsku ideologiju u Crnoj Gori. U emisiji posvećenoj Ćeliji Piperskoj, njen gost Milinko Mihailović, potpisan kao hroničar Pipera, izjavio je da je Sveti Stefan Piperski „pružao svesrdnu podršku za očuvanje nacionalne svijesti i srpske samobitnosti ovoga naroda“ i da je poput crnogorskih mitropolita, u periodu bez organizovane državne vlasti, zajedno s njima predstavljao “oslonac očuvanja nacionalne svijesti i kulture cjelokupnog srpskog naroda u Crnoj Gori“.
Takve izjave jasno potvrđuju prisustvo velikosrpske matrice u javnom servisu Podgorice. Kroz ovakve narative Sveti Stefan Piperski prestaje da bude crnogorski svetac i simbol crnogorske duhovnosti, dok se crnogorski mitropoliti i Petrovići predstavljaju kao čuvari srpske, a ne crnogorske državne i nacionalne svijesti. Riječ je o poznatoj propagandi koja je u direktnom sukobu sa crnogorskom istorijskom i kulturnom istinom.
Stoga, očekujemo od crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, poput Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Istorijskog instituta i Univerziteta Crne Gore da reaguju na krivotvorenje činjenica, da jasno osude zloupotrebu duhovnosti, kulture i istorije u političke i ideološke svrhe i da zahtijevaju uklanjanje spornih sadržaja. Kao i pozivanje na odgovornost autora i uredništva emisije te menadžmenta javnog servisa koji sredstva svih građana Podgorice koristi za promociju interesa druge države i tuđe crkve sa śedištem u Beogradu.
Institucije nauke i kulture imaju obavezu da, u situacijama kada su ugrožene ustavne vrijednosti i demokratski poredak, aktivno učestvuju u javnom životu i štite društvo od ideoloških manipulacija. Samo zajedničkim djelovanjem nevladinog sektora i akademskih institucija može se ojačati otpornost crnogorskog društva na propagandu i dezinformacije koje se plasiraju uz pomoć i zaštitu lokalnog i državnog vrha. Međutim, ukoliko akademske, naučne i istraživačke institucije ostanu nijeme na slučajeve poput navedenog, koje sve učestalije gledamo, onda se s pravom postavlja pitanje da li su i rukovodioci tih institucija dio iste, maligne i velikosrpske agende u Crnoj Gori.
Slobodni i profesionalni mediji su uslov stabilnog, pluralnog i demokratskog društva, i zato njihova zaštita mora biti prioritet svih koji vjeruju u budućnost Crne Gore kao građanske i demokratske države.
Crnogorski PEN centar će i o ovom slučaju obavijestiti relevantne međunarodne organizacije i institucije koje se bave slobodom medija i prate procese demokratizacije crnogorskoga društva, kako bi se dodatno skrenula pažnja na ozbiljnost problema i potrebu hitne reakcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kako RTV Podgorica kroz kulturnu emisiju propagira velikosrpsku agendu

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i veliki dio intelektualne elite glavni su tvorci i širitelji velikosrpske ideologije. Najbolje se to vidi u Crnoj Gori u kojoj se pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti ovu zemlju na privjezak Beograda, kazao je zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, na današnjem zasijedanju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Srbija pod vlašću Vučića je autokratska država.&nbsp;
- To je režim koji je preuzeo medije, ugušio slobodu izražavanja, pretvorio javnu sferu u instrument vlastite propagande - istakao je Sokol.&nbsp;
On je naglasio i da se evropska politika udovoljavanja Beogradu pokazala potpunim promašajem.
- Srbija godinama vodi politiku sjedjenja na dvije stolice, deklarativno teži članstvu u EU, a istovremeno održava posebne odnose s Rusijom i provodi hegemonistički projekat srpskog sveta - dodao je Sokol.&nbsp;
Međutim, problemi Srbije dublji su, kako kaže, od Vučića.
- Ako opozicija u Srbiji zaista želi evropsku podršku, mora se jasno i nedvosmisleno ograditi od takve politike. Vidovdanski protest pokazao je da je velikosrpska ideja i te kako prisutna i u redovima opozicije, a to je ono što Evropa ne može prihvatiti. Ovakvoj Srbiji nije mjesto u Evropskoj uniji. Sve dok se Beograd konačno ne odrekne velikosrpske politike prema susjedima, vrata EU za Srbiju moraju ostati zatvorena - zaključio je Sokol.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

Sokol: SPC pokušava uništiti crnogorski identitet i ponovo svesti Crnu Goru na privjezak Beograda

Crnoj Gori nude mešetari „pomirenje“ tako da kapituliramo, moralno, politički, idejno, državotvorno pred velikosrpskom i četnickom ideologijom i politikom - ocijenio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
Pomirenje je, podvlači on, potrebno i moguće samo na istini, u demokratskom dijalogu za dobro Crnoj Gori.
- A ne način kako nam ova osiona vlast nameće - dodao je Adžić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter)
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1878794790680330303&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pomirenje na vještačkoj osnovi i bez principa i činjenica, ističe Adžić, nije moguće.
- Ali suživot jeste - zaključio je on.

Adžić: „Pomirenje“ nude tako da kapituliramo moralno, državotvorno i pred velikosrpskom ideologijom

Promocija knjige „Među svima kao da je sam“ – Priča o Blagoti Erakoviću, reditelju, autora Aleksandra Milosavljevića, održana je u punoj Press sali Crnogorskog narodnog pozorišta. Monografija je objavljena u okviru novoformirane edicije „Portreti“, koju izdavačka produkcija nacionalnog teatra posvećuje našim priznatim i zaslužnim pozorišnim stvaraocima, saopšteno je iz nacionalnog teatra.
- Pored bogate dokumentarne građe i zapisa prijatelja, okosnicu monografije čine Blagotina sjećanja i razmišljanja u formi intervjua. Na osnovu navedenog, autor Milosavljević pruža čitaocima uvid u dugogodišnju karijeru i stvaralački opus reditelja koji je stvarao crnogorsko pozorište i šire- navode iz CNP-a.
Kako je zapisao direktor CNP-a Ilija Subotić, postoje umjetnici kroz čiji se rad mogu sagledati ne samo estetska kretanja u njihovom opusu, već i promjene umjetničkog života prostora u kojem su stvarali, a Blagota Eraković je zasigurno jedan od njih.
- Od njegovih mladalačkih početaka u rodnom Nikšiću, preko živog učešća u dinamičnom i raznovrsnom razvoju jugoslovenskog pozorišta 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka, do turbulentnih dešavanja u umjetnosti i društvu tokom tranzicije, Blagota je uspijevao da ostane svoj, čuvajući i braneći sopstvenu i umjetničku autonomiju od svega onoga što umjetnosti pokušava da nametne ulogu saučesnika u nekom izvanumjetničkom projektu. To u svakom slučaju ne znači da se Blagota čuvao bilo kakvog angažmana, naprotiv, takvim svojim odnosom pokazivao je da umjetnička autonomija u vremenima ideoloških nameta i zadatosti predstavlja onu suštinsku angažovanost u kojoj umjetnik mora da istrajava. To je ona vrsta posvećenosti kojom se brani sama pozorišna umjetnost, umjetnost koja je, kako će to u jednom intervjuu Blagota Eraković reći: ...najbliža čovjeku. Sve ostale umjetnosti obraćaju se publici posredno, a pozorište se obraća direktno čovjeku, oči u oči- naveo je Subotić.
Riječ je o još jednom kapitalnom izdavačkom projektu nacionalnog teatra, dok su na jučerašnjoj promociji govorili autor knjige i pozorišni kritičar Aleksandar Milosavljević, urednik izdanja Vasko Raičević, producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović i reditelj Blagota Eraković.
Autor Milosavljević je istakao da je za njega ogromna čast to što je imao priliku da piše o čovjeku kao što je Blagota Eraković.
- Ova knjiga se može čitati kao priča o Erakoviću, reditelju, kao priča o Crnogorskom narodnom pozorištu, ali i kao priča o Crnoj Gori. Sve se to nalazi u ovoj knjizi, jer sve to jeste Blagota Eraković. On je jedan od onih umjetnika koji su spona između različitih epoha, s tom razlikom što je prije njegove epohe malo toga postojalo. Tokom njegove epohe i onoga što je radio kao reditelj nastajalo je nešto što je uvelo crnogorsku režiju u nove prostore- istakao je Milosavljević.
Eraković je, prema mišljenju urednika izdanja Vaska Raičevića, začetnik moderne estetike u crnogorskom teatru.
- Blagota je veoma značajan zato što se njegova karijera poklapa s velikim promjenama koje su se desile u pozorištu u Crnoj Gori. Upravo tada naša zemlja konačno izlazi iz tog nekog arhaičnog i okoštalog rada i tada počinje da se modernizuje pozorišna estetika- istakao je Raičević.
Producent i univerzitetski profesor Janko Ljumović je rekao da je Milosavljević oblikovao knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije i predstavlja izuzetan izdavački projekat CNP-a.
- Knjiga potvrđuje da pozorišna institucija može djelovati i kao aktivni producent kulturnog pamćenja, te da odgovornost za očuvanje nacionalne teatarske istorije uključuje i sistematsku brigu o biografijama ključnih stvaralaca. Milosavljević oblikuje knjigu koja premašuje konvencionalni model monografije. Kombinacijom kreativnog, tematski profilisanog intervjua sa Blagotom Erakovićem, pažljivo odabranim tekstovima savremenika i pozorišnih kritičara i teatrologa, bogate arhivske dokumentacije i precizno strukturisane teatrografije, autor stvara višeslojni i inovativan portret reditelja čiji je opus obilježio razvoj modernog crnogorskog i jugoslovenskog teatra. Ovakav pristup omogućava da se Erakovićevo stvaralaštvo sagleda ne samo kao individualni doprinos, već i kao integralni dio šireg pozorišnog i kulturnog sistema- rekao je Ljumović.
Reditelj Blagota Eraković je podsjetio da je prvu režiju potpisao prije čak 60 godina.
- Nadam se da će se ovim izdanjem otvoriti čep da se i o drugim zalužnim pozorišnim pregaocima piše. Iako je 12. oktobra 1989. godine u požaru, u noći poslije predstave „Pisac porodične istorije“ Ljuba Đurkovića, pozorište izgorelo, ostalo je dosta dokumentacije i ima se na osnovu čega pisati. Mislim da bi trebalo ubuduće da se bar jedna ovakva knjiga godišnje objavi o nekom od naših velikih prethodnika- kazao je Eraković.

Održana promocija knjige o reditelju Blagoti Erakoviću

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da je imao suštinsku raspravu sa članovima ukrajinskog parlamenta o mogućnosti održavanja izbora, usred pritiska Sjedinjenih Američkih Država da glasanje bude održano, uprkos zakonskoj zabrani održavanja izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski je, obraćajući se Ukrajincima u večernjem video obraćanju u srijedu, rekao da su za održavanje glasanja potrebne snažne bezbjednosne garancije od saveznika Kijeva – posebno Vašingtona, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ako partneri, uključujući našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima pod ratnim stanjem, onda moramo pružiti pravne ukrajinske odgovore na svako pitanje i svaku sumnju- rekao je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na sugestiju američkog predsjednika Donalda Trampa da Kijev koristi rat kao izgovor da izbjegne izbore.
- Nije lako, ali pritisak na ovo pitanje definitivno nije ono što nam treba. Sigurnosni izazovi zavise od partnera, prvenstveno Amerike. Političkim i pravnim izazovima mora odgovoriti Ukrajina. I odgovoriće- dodao je Zelenski.
On je pozvao na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
Bijela kuća vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore.
Tramp je rekao za Politico u intervjuu objavljenom u utorak da je "vrijeme", iako ukrajinski ustav ne dozvoljava izbore tokom rata.
U zaokretu u odnosu na prethodne izjave, Zelenski je u utorak rekao novinarima da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja.
Glasanje bi moglo uslijediti za 60 do 90 dana, kada budu osigurane bezbjednosne garancije kako bi se osiguralo da je glasanje bezbjedno za Ukrajince.
Komentari Zelenskog dolaze usred intenzivnih pregovora usmjerenih na okončanje sveobuhvatnog rata Rusije protiv Ukrajine, pokrenutog u februaru 2022. godine.
Ukrajinski zvaničnici odbacuju američki nacrt mirovnog plana koji se smatrao snažno naklonjenim Rusiji.

Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem

Austrijski parlamentarci u četvrtak su usvojili zakon kojim se zabranjuje nošenje hidžaba u školama za djevojčice mlađe od 14 godina.
Vlada predvođena konzervativnom Austrijskom narodnom strankom (ÖVP) predložila je ovaj zakon ranije ove godine, uz obrazloženje da pokrivanje u tako mladoj dobi smatra činom ugnjetavanja, a ne vjerske slobode. Protiv zakona glasali su jedino zastupnici opozicione stranke Zelenih, koji tvrde da je zakon neustavan.
U slučaju kršenja zabrane, prema zakonu će se najprije obaviti razgovori s roditeljima. Kao krajnja mjera, prijete i novčane kazne u iznosu od 150 do 800 eura. Prema javnom servisu ORF, u austrijskim školama maramu nosi otprilike 12.000 djevojčica muslimanske vjeroispovijesti mlađih od 14 godina.
U 2020. godini Ustavni sud je presudio da je zabrana nošenja marama u školama, koju je parlament usvojio 2019. neustavna. Sudije su tada zaključile da je zakon usmjeren protiv jedne konkretne religije, islama, te da time narušava neutralnost države prema religiji i svjetonazoru, koju je dužna poštovati. Iako zakon nije izričito spominjao muslimansku maramu, iz njegovog sadržaja je, prema presudi, to bilo jasno.
Zakon iz 2019. usvojili su zastupnici tadašnje koalicije Austrijske narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije (FPÖ). Trenutnu koaliciju, osim ÖVP-a, čine i socijaldemokrate (SPÖ) te liberalna stranka NEOS. U parlamentu je zastupljena i opoziciona FPÖ.

Austrijski parlament zabranio nošenje hidžaba u školama djevojčicama mlađim od 14 godina

Broj otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama povećan je u oktobru 12 hiljada, na 7,67 miliona, objavio je Američki zavod za statistiku rada.
To je rast u odnosu na septembarskih 7,65 miliona, prenosi B92.
Septembarska brojka pokazala je skok od 431 hiljadu u odnosu na avgustovskih 7,22 miliona, pri čemu su oba mjeseca premašila očekivanja od 7,2 miliona.
Po sektorima, broj otvorenih radnih mjesta porastao je u trgovini, transportu i komunalnim uslugama i to 239 hiljada, prije svega u sektorima maloprodaje i veleprodaje, zdravstvene zaštite i socijalne pomoći, 49 hiljada.
S druge strane, taj broj opao je u profesionalnim i poslovnim uslugama i to 114 hiljada, zatim u saveznoj vladi 25 hiljada i oblasti ugostiteljstva i razonode 22 hiljade.
Kada se posmatra regionalno, najveći rast broja zaposlenih u SAD zabilježen je na Jugu 77 hiljada i Zapadu 12 hiljada, a pad je registrovan na Srednjem zapadu 42 hiljade i Sjeveroistoku 35 hiljada.
Podaci za septembar i oktobar objavljeni su zajedno prvi put zbog obustave rada vlade.

Povećan broj otvorenih radnih mjesta u SAD-u

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Tag: velikosrpska-ideologija