Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić komentarišući predloženi Zakon o igrama na sreću istakao je da pozdravlja činjenicu da u posljednjih par godina država ima povećanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću i što je intencija novih izmjena Zakona da se u tom pravcu i nastavi i što se sa njima stvaraju osnove da država ima kvalitetnije mogućnosti u borbi protiv pranja novca.
Kako je saopšteno iz GP URA, on je, međutim, iskazao zabrinutost da primjena ovog Zakona ne poveća sivo tržite u ovoj oblasti i samim tim da ne dovede do pada prihoda u državnom budžetu.
Takođe, on je iskazao bojazan da primjena člana 106 Zakona može izazvati finansijske posljedice po budžet Crne Gore imajući u vidu da predviđa retroaktivno djelovanje na već zaključene ugovore i stečena prava.
- Poslanički klub Građanskog pokreta URA djelovao je amandmanski na član 4 predloženog Zakona, čija je namjera da se najmanje 10% sredstava od prihoda koje će država ostvarivati po ovom osnovu se opredjeli institucijama poput Kakaricke gore i Dobrote koji pružaju podršku i liječenje osoba sa problemom zavisnosti od kockanja. Kao i to da se jedan dio sredstava raspodijeli pionirskim i juniorskim sportskim selekcijama, koje će primjenom Zakona ostati bez prihoda od sponzorstava priređivača igara na sreću - saopštio je Mikić.
On je u svom izlaganju u Skupštini Crne Gore iskazao veliku zabrinutost zbog alarmantih podataka koji ukazuju na ogroman problem zavisnosti, naročito kod mlađe populacije, ističući da se država mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom.
- U Crnoj Gori ne postoji registar zavisnika od kocke, ali imamo podatke iz jednog istraživanja iz 2019. godine koji su vrlo zabrinjavajući. Ti podaci su pokazali da je Crna Gora u Evropskom vrhu prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo, tačnije, sa Italijom dijelimo neslavno drugo mjesto. Na čelu Evrope smo i po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju koje ulazi u zonu bolesti zavisnosti. Institut za javno zdravlje je tada dao nalaz u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem - poručio je Mikić.
Izjavio je da se nada da nam je zdravlje naše djece važnije od profita države.
- Jer su ovo zaista alarmantni podaci i alarm kako Upravi za igre na sreću tako i Ministarstvu zdravlja kao nadležnom organu da se što više pozabavimo tim problemom. Jer kroz ovu zavisnost rađaju se psihološki problemi, dugovi kod zavisnika, narušavanje porodičnih odnosa i ostaju trajne posljedice kako za pojedinca tako i za članove njegove porodice - zaključio je Mikić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mikić: Alarmantan broj zavisnika od kocke - država se mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom

Viši sud u Beogradu saopštio je danas da je sudija za prethodni postupak odredio pritvor do 30 dana dvojici osumnjičenih za bacanje bombe na kuću pjevača Zdravka Čolića, a istim rješenjem je za treću osobu određen pritvor i naređeno izdavanje potjernice.
Pritvor je prema okrivljenima S.M, M.A i P.S. određen zbog postojanja posebnih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoka, da bi u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično djelo, odnosno zbog opasnosti od bjekstva, saopštio je Viši sud.
Pošto je okrivljeni P.S. priveden 6. februara, sudija za prethodni postupak Višeg suda donio je 8. februara rješenje kojim je ostavljeno na snazi prethodno sudsko rješenje kojim je prema okrivljenom, između ostalih, određen pritvor, koji mu po tom rješenju može trajati najduže 30 dana.
Protiv navedenog rješenja dozvoljena je žalba krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda u Beogradu, u roku od tri dana od prijema rješenja, navedeno je u saopštenju.

Određen pritvor osumnjičenima za bacanje bombe na kuću Zdravka Čolića

Zdravstveni sistem Crne Gore biće značajno osnažen nabavkom novih digitalnih mamografa sa pratećom opremom i intenzivnom obukom stručnog kadra, u okviru nacionalnog projekta „Jačanje nacionalnog programa za ranu dijagnostiku karcinoma dojke“ - naveli su iz Minisarstva prosvjete, nauke i inovacija.&nbsp;
Projekat, koji je odobrila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za ciklus 2026-2027. godina, direktno će unaprijediti tehnološke kapacitete za rano otkrivanje jedne od najučestalijih malignih bolesti.
Ministarstvo zdravlja i KCCG operativno rukovode projektom, dok Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija vrši funkciju koordinatora saradnje Crne Gore sa IAEA, obezbjeđujući sinergiju naučnog i zdravstvenog sektora.
Povodom početka praktične realizacije projekta, u Crnoj Gori je boravila ekspertska misija IAEA, koju su činile službenica za upravljanje projektima Emina Alića i ekspertkinja za medicinsku fiziku dr sci Olivera Ciraj Bjelac.
Ovim projektom obezbjeđivanja digitalne mamografske opreme biće omogućen veći obuhvat pacijentkinja i precizniji rezultati pregleda. Kako bi se osigurala maksimalna efikasnost nove opreme, predviđena je i sistematska obuka radiologa, medicinskih fizičara i tehničara.
- Tokom posjete, ekspertkinje su obišle zdravstvene ustanove Crne Gore uključujući Klinički centar Crne Gore, Kliničko-bolničke centre u Beranama i Kotoru, Opšte bolnice u Baru i Bijelom Polju kao i Dom zdravlja Podgorica. Cilj obilaska bio je direktan uvid u trenutne kapacitete i precizno definisanje potreba kako bi novi digitalni mamografi bili instalirani tamo gdje će imati najveći efekat na zaštitu zdravlja žena - navodi se u saopštenju.
Osim zdravstvenih ustanova, misija je posjetila i Specijalističku veterinarsku laboratoriju, jednu od licenciranih naučnih ustanova, sa kojom IAEA ostvaruje dugogodišnju uspješnu saradnju.
- Nabavka digitalnih mamografa predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji crnogorske onkološke dijagnostike u posljednjoj deceniji, čime se stvaraju uslovi za brže, efikasnije i dostupnije preventivne preglede za sve građanke Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.

Savremeni digitalni mamografi stižu naredne godine u crnogorske bolnice kroz projekat sa IAEA

U današnjoj emisiji ''Ukrštene riječi'' na Televiziji E razgovaramo o više tema.&nbsp;
- Zašto je pobjegla bivša specijalna tužiteljka Mitrović;
- Mandić hoće i u Vladu i sa Kneževićem;
- Teže do Luče.
Ukrštene riječi u 17.30, repriza u 22 sata.

U "Ukrštenim riječima" o bjekstvu Mitrović, Mandiću i ulasku u Vladu, diplomi "Luča"

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Hronika

Otvoreno pismo Lidije Mitrović: Ne idem na izdržavanje kazne za djelo koje nijesam počinila, Novović "pokrio" i kontroliše Viši i Apelacioni sud

Društvo

(VIDEO) Kad Šćepanović tumači pravo: „Bože dragi“ i „e moj direktore“

Tag: veliki-broj-zavisnika

Mikić: Alarmantan broj zavisnika od kocke - država se mora ozbiljnije pozabaviti tim problemom

Određen pritvor osumnjičenima za bacanje bombe na kuću Zdravka Čolića

Savremeni digitalni mamografi stižu naredne godine u crnogorske bolnice kroz projekat sa IAEA

U "Ukrštenim riječima" o bjekstvu Mitrović, Mandiću i ulasku u Vladu, diplomi "Luča"

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO