„Istorijski trenutak“, oduševljeno je rekla predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za novinare u sali kuće Lankaster u srcu Londona. Britanski premijer Kir Starmer, s druge strane, govorio je o „zdravom razumu“. Izbor riječi jasno pokazuje koliko su interesi njih dvoje različiti.
Starmer želi da sporazum proda kao pragmatično rješenje od kojeg će posebno britanske kompanije imati koristi. Za Evropsku uniju geopolitički suočenu s prijetnjom iz Rusije to je pitanje repozicioniranja i dobijanja pouzdanog vojnog partnera u Velikoj Britaniji. Samit je bio prvi te vrste od Bregzita prije pet godina.
<h2>Pismo o namjerama s dugačkim spiskom obaveza</h2>
U mnogim oblastima, sporazum je samo izjava o namjerama; tek bi trebalo razraditi mnogo detalja. U svakom slučaju, dvije strane izjavljuju da će u budućnosti bliže sarađivati. To se odnosi na bezbjednost i odbranu, standarde hrane, ribarstvo i energetiku.
- I jedna i druga strana imaju dugačak spisak obaveza. Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropi koja se mijenja - procjenjuje sporazum Janike Vahoviak, stručnjakinja u istraživačkom centru.
Pritom se, kaže, ističe bezbjednosno partnerstvo: zbog promijenjene geopolitičke situacije, EU mora da preispita svoju odbranu i pronađe način da u to uključi i treće zemlje.
Iako detalji još nisu jasni, osnova je postavljena: obije strane ubuduće će se sastajati svakih šest mjeseci. Britanske kompanije za proizvodnju oružja imaju perspektivu da u budućnosti učestvuju u takozvanom programu SAFE EU. Taj projekat vojne nabavke vrijedan je 150 milijardi eura – i to je uspjeh za Starmera.
<h2>Osjetljiva pitanja počinju s ribom</h2>
Britanski premijer je, međutim, morao da napravi kompromise oko ribolova. Tokom narednih dvanaest godina, flote EU imaće neograničen pristup britanskim vodama – to je „prodaja“, žali se britanski opozicioni lider Kemi Badenoh.
Još jedno osjetljivo pitanje za Veliku Britaniju je takozvana Šema mobilnosti mladih, program koji promoviše razmenu mladih. Pregovori su još uvek u toku, ali se smatra veoma vjerovatnim da će dogovor uskoro biti postignut. Evropska unija veoma je zainteresovana za program razmjene, a britanski univerziteti su među najboljima na svijetu. Britanski stav se poslednjih meseci promenio, kaže Janike Vahovijak – EU je jasno stavila do znanja da neće biti sporazuma bez programa za mlade.
Britanska vlada želi da izbegne sve što bi moglo da bude upotrebljeno protiv konzervativnih opozicionih stranaka: sve što bi moglo biti protumačeno kao „imigracija na mala vrata“ ili čak kao povratak slobodi kretanja. Od stupanja na dužnost, Kir Starmer više puta je obećavao da će smanjiti imigraciju: „Sve oblasti imigracionog sistema – posao, porodica i studiranje – biće pooštrene kako bismo imali veću kontrolu“, rekao je Starmer prošle nedjelje. Takođe je obećao da će broj učesnika u takvim programima biti ograničen.
<h2>„Razmjena nije predaja“</h2>
Britanske omladinske organizacije pozdravljaju tu najavu: takva razmjena nije „kapitulacija“, već naprotiv, veliki korak napred, kaže Mauricio Katin iz Britanskog omladinskog foruma. Na kraju krajeva, mladi ljudi su ti koji su najviše pogođeni Bregzitom. Loren Mejson, mlada Britanka koja radi u Evropskom omladinskom forumu u Briselu, nada se da će se pregovori brzo nastaviti. Za nju je godina studija u Bonu, koju joj je omogućio program Erazmus, bila „jedna od najboljih godina u životu“. Sa samo dvadeset godina i mjesečnom platom od oko 500 eura, otvorio joj se novi svijet, sjeća se ona: „Prvi put u životu sam bila na baletu.“
Radilo se o mnogo više od pukog učenja novog jezika.
- Odjednom sam morala sama da se snađem, da otvorim bankovni račun i brinem o telefonu- rekla je ona.
Ove godine je naučila i šta je empatija, ali prije svega otpornost i istrajnost. Sada se nada da će i drugi mladi Britanci imati slična iskustva u budućnosti.
<h2>Ekonomija se takođe oslanja na mobilnost</h2>
Poslovna zajednica se takođe nada napretku u mobilnosti mladih i da bi to moglo da donese „novi zamah“ ekonomskom rastu, ukazuje uticajno britansko poslovno udruženje CBI. Generalno, poslovna zajednica pozitivno gleda na sporazum. Činjenica da London namjerava da se uskladi sa standardima EU u higijeni hrane trebalo bi da olakša trgovinu. 
Prema CBI, to bi bila „velika pobjeda“ za britanske kompanije. Sporazum pokazuje da se klima u međusobnim odnosima značajno poboljšala, ocjenjuje Ulrih Hope, generalni direktor Njemačko-britanske industrijske i trgovinske komore.
Koliko god se Britanci ovim sporazumom približavaju EU, Starmerova vlada će nastaviti da insistira na važnim principima. A povratak u Evropsku uniju i dalje ne dolazi u obzir.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samit EU-Velika Britanija: Novo približavanje

Britanski premijer Kir Starmer se danas u Londonu sastao s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom i drugim zvaničnicima EU.
Starmer je rekao da će sporazumi smanjiti administriranje, podstaći rast britanske privrede i "resetovati odnose" s EU posle izlaska Britanije iz Unije 2020.
Sporazum o partnerstvu o bezbjednosti i odbrani predviđa jačanje saradnje i mogao bi da omogući britanskoj vojnoj industriji učestvovanje u zajedničkom programu zajma EU za kupovinu oružja za 150 milijardi eura, o čemu još pregovaraju članice Unije.
Taj sporazum je postao hitan zbog rata koji je Rusija pokrenula u Ukrajii i rizika povlačenja SAD iz odbrane Evrope.
Drugi sporazumi je o smanjenju kontrole hrane i poljoprivrednih proizvoda što je bio važan zahtjev Londona, a omogućiće britanskim kompanijama da izbjegnu taksu EU na oslobođeni ugljenik.
Londonu kaže da bi te mere trebalo da britanskoj privredi donesu gotovo devet milijardi funti (10,7 milijardi eura) do 2040.
Postignut je i sporazum o 12-godišnjem produženju dozvole ribarskim brodovima EU da ribare u britanskim vodama.
- Vrijeme je da se gleda naprijed, da se pomjeri od ustajalih starih rasprava i političkih borbi i nađe zdrav razum, praktična rješenja, koja donose najbolje za britanski narod - rekao je Starmer.
Iako joj je EU najveći britanski trgovinski partner, Velika Britanija je zbog Bregzita imala pad izvoza od 21 odsto u EU od zbog težih graničnih provjera, komplikovane administracije i drugih necarinskih barijera.
Britanci će takođe, po novim sporazumima moći da koriste više prolaza na graničnim kontrolama EU i time skrate čekanje na granicama.
Razgovori su obuhvatili i plan mobilnosti mladih koji bi mladim Britancima i Evropljanima omogućio da privremeno žive i rade na obije teritorije.
Biće odobreno korišćenje pasoša za kućne ljubimce tako da za životinje više neće biti potrebne zdravstvene potvrde za svako putovanje.
Od dolaska na vlast u julu prošle godine Starmer je nastojao da "resetuje" odnose sa EU posle više godina tenzija poslije referenduma o Brezgitu u Britaniji 2016. godine.
Starmer je pozdravio današnji sporazum sa EU kao "dobar za radna mjesta, dobar za račune i dobar za granice".

Velika Britanija i EU postigli sporazume o odbrani, trgovini hranom i kontroli na granicama

Trojica iranskih državljana optužena su u Velikoj Britaniji za špijunske aktivnosti u korist Irana, objavila je danas policija u Londonu, poslije istrage koju je sprovela policijska antiteroristička jedinica.
Oni se sumnjiče za sprovođenje špijunskih aktivnosti između 14. avgusta 2024. i 16. februara 2025, saopštila je policija.
Oni su pod „vrlo ozbiljnim optužbama“, rekao je u saopštenju komandant te jedinice Dominik Marfi.
Trojica muškaraca uhapšena 3. maja danas će se pojaviti pred sudom u Londonu.
Komandant antiterorističke jedinice rekao je da su optužbe podignute poslije „vrlo kompleksne i brze istrage“, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Optuženi su za sprovođenje aktivnosti koje mogu pomoći stranoj obavještajnoj službi, koja je prema navodima policije Iran.
Jedan od optuženih je takođe optužen za sprovođenje nadzora, izviđanja i potrage iz otvorenih izvora sa namjerom činjenja ozbiljnog nasilja protiv nekog u Velikoj Britaniji, saopštila je policija.&nbsp;
Druga dvojica su optužena za nadzor i izviđanja sa namjerom da ozbiljno nasilje protiv nekog u Britaniji izvrše drugi.
Četvrti muškaraca uhnapšen je 9. maja u okviru istrage, ali je oslobođen bez optužbi u četvrtak.
Njih trojica uhapšeni su na osnovu Zakona o nacionalnoj bezbjednosti, koji daje policiji ovlašćenja da uhapsi nekog bez naloga za hapšenje ako postoji razumna sumnja da su uključeni u aktivnosti vezane za prijetnju strane sile.

Tri Iranca optužena u Britaniji zbog sumnje na špijunske aktivnosti

V.d. direktor ANB-a Ivica Janović završio je u radnu posjetu Londonu gdje se sreo sa liderima bezbjednosno-obavještajnog sektora i Foreign Office-a UK, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
&nbsp;- Tokom brojnih susreta konstatovan je dobar nivo razmjene informacija što je, kako su ocijenili, kvalitetna baza za dodatno jačanje bilateralne saradnje u domenu bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Tokom posjete dogovoren je nastavak daljih koraka na konkretnim projektima u zajedničkom interesu.
&nbsp;

Janović: Jačati saradnju Crne Gore i Velike Britanije u oblasti bezbjednosti

Britanska policija uhapsila je osam muškaraca - uključujući sedam iranskih državljana - u dvije očigledno nepovezane antiterorističke operacije, rekli su službenici 4. maja, a vlasti pokušavaju utvrditi postoje li "bilo kakvi dalji rizici" za javnost.
- Ovo su bile dvije velike operacije koje odražavaju neke od najvećih antidržavnih prijetnji i antiterorističkih operacija koje smo vidjeli posljednjih godina - rekla je novinarima ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper 4. maja.
Konkretni detalji o dvije akcije nisu odmah objavljeni.
Londonska policija saopštila je da je pet muškaraca, uključujući četiri Iranca, uhapšeno 3. maja zbog sumnje na zavjeru za napad na određenu, neotkrivenu lokaciju. Vlasti su saopštile da još uvijek pokušavaju utvrditi nacionalnost petog osumnjičenog.
Odvojeno, tri iranska državljanina starosti između 39 i 55 godina uhapšena su u Londonu u drugoj operaciji koja nije bila povezana s prvim slučajem, saopštila je policija.
Iranska ambasada u Londonu nije odmah komentarisala hapšenja.
U prvom incidentu, muškarci starosti između 29 i 40 godina privedeni su u zapadnom Londonu i u Svindonu, Stokportu, Rohdejlu i Mančesteru, saopštila je policija.
- Istraga se odnosi na sumnju na zavjeru s ciljem ciljanja određenog objekta. Policajci su bili u kontaktu s pogođenim mjestom kako bi ih obavijestili i pružili im relevantne savjete i podršku, ali iz operativnih razloga trenutno nismo u mogućnosti da pružimo daljnje informacije - navodi se u policijskom saopštenju.
Komandant Dominik Marfi, šef Komande za borbu protiv terorizma londonske policije, rekao je da se "istražuju različite linije istrage kako bi... utvrdili da li postoji daljnji rizik za javnost povezan s ovim slučajem."
Vlasti su saopštile da su osumnjičeni na ispitivanju i da još nisu formalno optuženi.
U drugom slučaju, trojica iranskih državljana su pritvorena u skladu sa Zakonom o nacionalnoj sigurnosti, saopštile su vlasti, bez otkrivanja daljnjih detalja.
U policijskom saopštenju se navodi da su pretresi na njihovim adresama u toku.
Hapšenja dolaze u vrijeme pojačanih tenzija zbog sumnjivih aktivnosti koje podržava Teheran u Britaniji.
Prošle godine, Ken Mekalum, šef britanske domaće obavještajne službe, rekao je da su od 2022. godine vlasti odgovorile na 20 zavjera povezanih s Iranom koje su potencijalno predstavljale smrtonosne prijetnje javnosti.
U to vrijeme, Mekalum je rekao da su neprijateljske države, radikalizirani pojedinci i revitalizirana teroristička grupa Islamska država (IS) udružili snage kako bi stvorili "najsloženije i najpovezanije okruženje prijetnji koje smo ikada vidjeli".
U martu 2024. godine, Puria Zerati, šef medijske organizacije na perzijskom jeziku u Londonu koja je kritikovala iransku vladu, izboden je u nogu ispred njegove kuće u Londonu. Dva muškarca su kasnije uhapšena u Rumuniji i optužena za napad na Zeratija, TV voditelja novinske mreže Iran International.

Britanska policija uhapsila sedam Iranaca u antiterorističkim operacijama

Britanska vojska zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama izvela je vazdušne napade na pobunjenike Hute u Jemenu, rekli su britanski zvaničnici ujutro 30. aprila.
Ovo je prvo uključivanje britanske vojske u novu američku vazdušnu kampanju koja cilja grupu koju podržava Iran.
Ujedinjeno Kraljevstvo je ponudilo detaljno objašnjenje za izvođenje napada, za razliku od SAD-a, koje su dale malo detalja o više od 800 napada koje su izvele od početka vazdušne kampanje 15. marta.
Operacija pod nazivom "Rough Rider" usmjerena je na Hute, dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pregovara sa glavnim pristalicama jemenskih pobunjenika Iranom, o iranskom nuklearnom programu koji brzo napreduje.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopštilo je da je napalo "grupu zgrada koje su pobunjenici Huti koristili za proizvodnju dronova koji se koriste za napad na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, a lokacija napada bila je oko 25 kilometara južno od glavnog grada Sane".
Prema navodima Ministarstva, u napadima su učestvovali avioni "Typhoon FGR4", koji su bacali bombe "Paveway IV". 
 
- Napadi su izvedeni nakon sumraka, kada je vjerovatnoća da se civili nalaze na tom području bila manja - saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Britanske vlasti nisu dale informacije o šteti izazvanoj napadima, niti da li vjeruju da su nekoga ubili. U međuvremenu, Centralna komanda američke vojske još nije potvrdila da je ovaj napad izveden.
- Ova akcija je preduzeta kao odgovor na stalnu prijetnju koju predstavljaju Huti pobunjenici slobodi plovidbe - rekao je britanski ministar obrane Džon Hili.
On dodaje da je pad brodskog prometa kroz Crveno more od 55 odsto već uzrokovao gubitke u milijardama, podstičući regionalnu nestabilnost i ugrožavajući ekonomsku sigurnost porodica u Velikoj Britaniji.
Pobunjenici Huti, &nbsp;koje su SAD proglasile terorističkom organizacijom, izvijestili su o nekoliko vazdušnih napada na Sanu, glavni grad Jemena koji grupa kontrolira od 2014. godine. Zabilježeni su i drugi napadi oko Sane.
Britanci učestvuju u vazdušnim napadima, zajedno sa SAD, otkako je administracija bivšeg predsjednika Džoa Bajdena pokrenula vazdušnu kampanju protiv jemenskih pobunjenika u januaru 2024. Međutim, ovo su prvi vazdušni napadi u koje je Britanija uključena otkako je Tramp preuzeo dužnost.
Zajednički britanski i američki vazdušni napadi uslijedili su nakon što je navodni američki napad ranije ove sedmice pogodio zatvor u kojem se nalaze afrički migranti, ubivši najmanje 68 ljudi i ranivši 47 drugih. Američka vojska je saopštila da istražuje napad.
Dana 18. aprila, u američkom napadu na luku Ras Isa - gdje se skladišti gorivo - poginule su najmanje 74 osobe, a povrijeđena je 171 osoba. Ovo je bio najsmrtonosniji napad otkako su SAD počele svoju vazdušnu kampanju protiv pobunjenika Huta.
SAD izvode vazdušne napade u Jemenu sa svoja dva nosača aviona u regionu - USS Harry S. Truman u Crvenom moru i USS Carl Vinson u Arapskom moru - ciljajući pobunjenike Hute zbog napada na brodove u Crvenom moru, ključnoj ruti za globalnu trgovinu, kao i za napade na Izrael.
Pobunjenici Huti posljednja su militantna grupa unutar takozvane "Osovine otpora" - mreže koju je stvorio Iran, a koja je uključivala regionalne oružane podružnice Teherana. Jemenski pobunjenici pokrenuli su napade zbog rata između Izraela i Hamasa - palestinske grupe koju su SAD i Evropska unija proglasili terorističkom organizacijom - u Gazi, te zbog odluke Izraela da blokira dostavu pomoći Palestincima.

SAD i Britanija izvele vazdušne napade na jemenske pobunjenike

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće danas u posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), u fokusu razgovora sa britanskim zvaničnicima biće dalje unapređenje bilateralnih odnosa.
Iz tog Vladinog resora su rekli da će u fokusu razgovora biti i jačanje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.

Ibrahimović danas u posjeti Ujedinjenom Kraljevstvu

Ukrajinska delegacija boraviće u srijedu u Londonu na razgovorima o prekidu vatre, dok evropski i američki zvaničnici traže obustavu ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Razgovori slijede nakon sastanka održanog u Parizu prošle nedjelje, na kojem je američki državni sekretar Marko Rubio predstavio plan Vašingtona za okončanje trogodišnjeg rata, prenosi AFP.
Iako u Parizu nije postignut konkretan dogovor, sastanak je ipak ocijenjen kao važan pomak u diplomatskim naporima za okončanje rata, koji traje već duže od tri godine.
Američki predsjednik Donald Tramp gura sve strane da prihvate prekid vatre, ali nije uspio da izvuče bilo kakve veće ustupke od Kremlja uprkos ponovljenim pregovorima i kratkom primirju koje je najavio ruski Vladimir Putin tokom Uskrsa.
- Već ove srijede naši predstavnici će raditi u Londonu. Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Sjedinjene Države - spremni smo da idemo naprijed što je moguće konstruktivnije - napisao je Zelenski na mreži Iks u ponedjeljak, 21. aprila.
Bezuslovni prekid vatre, kako ističe, mora biti prvi korak ka miru.
Zelenski nije rekao ko će još prisustvovati, ali je Rubio ranije sugerisao da će učestvovati američka delegacija.
Prethodnih dana, predstavnici američke administracije predvođeni predsjednikom Trampom su izrazili frustracije što je napredak u pregovorima između Kijeva i Moskve spor, te prijetili da će se povući iz pregovora ukoliko se dvije strane ne približe u narednim danima.

Ukrajinska delegacija ide u London na pregovore o prekidu vatre

Više hiljada demonstranata okupilo se danas u Londonu da stane u odbranu transrodnih osoba, poslije odluke britanskog Vrhovnog suda da zasnuje legalnu definiciju žene na biološkom polu.
„Trans žene su žene“, „Trans osobe nisu neprijatelji“, piše na plakatima koje nose demonstranti, uglavnom stari oko dvadesetak ili tridesetak godina.
Oni su se okupili u centru Londona na Trgu parlamenta. Demonstracije su najavljene i u Edinburgu u Škotskoj.
Odluka Vrhovnog suda objavljena u srijedu svakako će imati velike posljedice za transrodne žene, otvarajući put njihovog isključenja sa mjesta rezervisanih za žene, kao što su toaleti ili domovi.
Vrhovni sud je dao uvjeravanja da presuda ne smanjuje zaštitu koje su transrodne osobe imale od diskriminacije i uznemiravanja. Ali među njima ipak raste zabrinutost.
- Sve u mojoj tranziciji će biti komplikovanije - rekla je Džo Braun, trans žena od 29 godina koja je u sred procesa promjene pola.
Ona misli da će trans djecu sada biti više strah da se javno izjasne. Strahuje i da trans osobe neće više moći da imaju pristup zdravstvenim uslugama.
Ivi Zajas koja se opisuje ka nebinarna trans osoba strahuje da se ekstremisti osjećaju ojačani odlukom Vrhovnog suda, tvrdeći da je transfobija već u porastu.
Ona 14 godina živi u Velikoj Britaniji, ali je odlučila da se vrati u svoju domovinu Španiju, koju smatra progresivnijom.
Ejveri Grejtoreks, kopredsjednica organizacije Prajd in Lejbor (Pride in Labour) objasnila je da su demonstracije organizovane da se izvrši pritisak na vladu i stanovništvo“ da djeluju kako bi garantovali „prava transrodnih osoba“.
Vrhovni sud Velike Britanije jednoglasno je podržao biološku definiciju žene utvrđenu Zakonom o ravnopravnosti iz 2010. godine, prenosi BiBiSi (BBC). Time je završena višegodišnja pravna bitka koja je mogla da ima velike posljedice na poimanje prava zasnovanih na osnovu pola, koja se primjenjuju u Škotskoj, Engleskoj i Velsu.
Slučaj je pokrenula grupa Za žene u Škotskoj, protiv tamošnjih vlasti, tvrdeći da zaštita zasnovana na polu treba da se primjenjuje samo na biološki rođene žene.
Britanska vlada lijevog centra ocijenila je da odluka donosi „jasnoću.. za žene i korisnice usluga kao što su bolnice, skloništa i sportski klubovi“.

Demonstracije u Londonu zbog odluke britanskog Vrhovnog suda: "Trans žene su žene"

Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva je, u presudi s dalekosežnim implikacijama, presudio 16. aprila da je žena neko rođen kao biološka žena i da su transrodne žene isključene iz te zakonske definicije, izvještava AP.
Presudu su pozdravile neke feministkinje koje su vodile kampanju za zaštitu prava žena na temelju biološkog pola. Borci za prava transrodnih osoba bili su razočarani i zabrinuti su zbog implikacija presude na transrodne žene.
<h2>O čemu je bio slučaj?</h2>
Od suda je zatraženo da odredi definiciju žene prema britanskom Zakonu o jednakosti iz 2010. godine, koji utvrđuje zaštitu od diskriminacije na temelju pola, seksualne orijentacije, rase, vjere i drugih osobina.
Slučaj proizlazi iz zakona iz 2018. koji je donio škotski parlament kojim se poziva na 50 postotnu zastupljenost žena u odborima škotskih javnih tijela. Njegova definicija žena uključivala je transžene čiji je pol zakonski potvrđen sertifikatom o priznavanju pola.
Feministička skupina "For Women Scotland" ("Za žene Škotske") osporila je to na sudu, rekavši da je škotska Vlada prekoračila svoja ovlašćenja učinkovito redefinirajući značenje riječi "žena".
Grupa je izgubila presudu na škotskom sudu 2022. godine, ali je kasnije dobila dopuštenje da svoj slučaj iznese pred Vrhovni sud, koji je održao saslušanja u novembru.
<h2>Što je rekao Vrhovni sud?</h2>
Sudija Petrik Hodž rekao je da su on i još četiri sudije jednoglasno presudili da se "izrazi žena i pol u Zakonu o jednakosti odnose na biološku ženu".
U zakonu, "riječi 'pol', 'žena' i 'muškarac' ... znače (i uvijek su bile namijenjene da znače) biološki pol, biološku ženu i biološkog muškarca", napisale su sudije.
Tvrdili su da bi šira definicija koja uključuje transrodne osobe učinila Zakon o jednakosti "nekoherentnim i neprovedivim".
- Ne možemo identifikovati nijedan dobar razlog zbog čega je zakonodavstvo trebalo namjeravati da se prava i zaštita temeljena na polu prema Zakonu o jednakosti primjenjuju na ove složene, heterogene skupine, a ne na posebnu skupinu (bioloških) žena i djevojčica (ili muškaraca i dječaka) čija zajednička biologija dovodi do zajedničkog nepovoljnog položaja i diskriminacije s kojom se suočavaju kao posebna skupina", napisali su.
U presudi se ne spominju interpolne osobe, koje takođe nisu izričito zaštićene Zakonom o jednakosti.
<h2>Kakva je bila reakcija?</h2>
Kao i u drugim zemljama, ovo je pitanje polarizovalo mišljenja, sukobljavajući borce za prava transrodnih osoba i feministkinje koje su "rodno kritične", koje tvrde da prava transžena ne bi trebala ići nauštrb onih koje su rođene kao žene.
Grupa "For Women Scotland" je saopštila da je "apsolutno vesela" zbog presude. Autorka Harija Potera Džej Kej Rouling, istaknuta pristalica skupine, rekla je da je sudska pobjeda "zaštitila prava žena i djevojčica diljem Ujedinjene Kraljevine".
No LGBTQ+ dobrotvorna organizacija Stounval (Stonewall) rekla je da postoji "duboka zabrinutost" oko posljedica presude.
Menadžer grupe "Scottish Trans" Vik Valentajn rekao je kako se čini da je presuda "u potpunosti promašila ono što je važno transosobama - da možemo živjeti svoje živote i biti priznati, u skladu s onim što doista jesmo".
Amnesti internešenal u Velikoj Britaniji opisao je presudu kao "razočaravajuću", ali je rekao da je "važno naglasiti da je sud jasno rekao da su transosobe zaštićene Zakonom o jednakosti od diskriminacije i uznemiravanja".
<h2>Što će se promijeniti kao rezultat presude?</h2>
Sudije Vrhovnog suda naglasili su da se njihova presuda ne smije smatrati napadom na transrodne osobe. Rekli su da to "ne uklanja niti umanjuje važnu zaštitu ... za transosobe" prema Zakonu o jednakosti, koji zabranjuje diskriminaciju transrodnih osoba.
Nejasno je što će presuda značiti u praksi.
U presudi se ističe niz prostora i usluga koji bi mogli biti namijenjeni samo ženama, uključujući "savjetovalište za slučaj silovanja ili nasilja u porodici, skloništa za žrtve nasilja u porodici, krizne centre za silovanje, bolnička odjeljenja samo za žene i svlačionice".
Zakon je već dopuštao da transžene budu isključene iz jednopolnih prostora pod određenim okolnostima, ali čini se da odluka od srijede olakšava takvu zabranu.
Presuda bi takođe mogla dovesti do toga da transrodne sportašice budu isključene iz učestvovanja u ženskim sportovima, a moglo bi doći i do posljedica na radnim mjestima.
Ali mnogo zavisi od toga kako se presuda tumači i sprovodi.
Hana Ford, radna partnerka u advokatskoj kompaniji "Stevens &amp; Bolton", rekla je za BiBiSi (BBC) da će zbog ove presude osigurati da radna mjesta budu mjesta dobrodošlice za transosobe "teška bitka".
Rekla je da je jedan pozitivan aspekt to što "barem imamo jednostavnost i jasnoću".&nbsp;
- Tako da je to u jednom smislu trijumf razuma nad pravnom nedosljednošću i pravnom fikcijom - zaključila je Ford.

Za britanski Vrhovni sud žena ona koja je takva biološki rođena

Advokat Aleksandar Petrović danas je posjetio profesorku sociologije Mariju Vasić, koja se nalazi u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu. Petrović je za N1 rekao da je Vasić smještena na odjeljenje psihijatrije, kao i da je nastavila štrajk glađu, ali ne i štrajk žeđu.
Govoreći o zdravstvenom stanju svoje klijentkinje, Petrović je rekao da su Vasić dovezli u invalidskim kolicima i da njegova klijentkinja ne može da hoda.
Dodao je da je vidio da joj je na ruci bila prikačena braunila, a da mu je Vasić prenijela da dobija i antibiotsku terapiju.
- Još uvijek je u štrajku glađu. Ne štrajkuje žeđu jer bi joj u suprotnom stradale vene i ne bi mogla da prima infuziju - objasnio je advokat.
Petrović kaže da mu je Vasić prenijela da je svo medicinsko osoblje u Specijanoj zatvorskoj bolnici veoma profesionalno i da se trude da joj pomognu.
Vasić je smještena na psihijatrijsko odjeljenje i oko nje su psihijatrijski bolesnici. Advokat kaže da je njegova klijentkinja upitala da li uprava bolnice može da joj garantuje bezbjednost među psihijatrijskim bolesnicima, a da je od uprave stigao odgovor da je bezbedna.
Isto se ne može reći za postupanje policije, koja ju je prevezla do Beograda. Petrović kaže da Vasić i pored teškog zdravstvenog stanja nije prevezena sanitetom, već je položena da leži na podu policijske marice i tako je stigla u Specijalnu zatvorsku bolnicu.
- Tek su je poslije podigli na neku stolicu i vezali tu - dodao je.
Vasić je poručila da ostaje u štrajku glađu dok sud ne odluči o predmetu aktivista koji su okrivljeni za pripremu djela protiv ustavnog uređenja i dok ih ne pusti iz pritvora.
Advokat je javnosti prenio i zahvalnost njegove klijentkinje za podršku koju ima i dodao da joj jako znači to što nije zaboravljena.
- Ona je u potpunom mraku, ima pristup samo nekim državnim medijima koji ne prenose šta se sve dešava u društvu - kazao je advokat i dodao da očekuje da Apelacioni sud danas donese odluku o puštanju aktivista na slobodu.
Viši sud u Novom Sadu je 13. maja donio odluku da za još 30 dana produži pritvor za šestoro aktivista, okrivljenih za pripremanje djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srbije.

Advokat posjetio Mariju Vasić: Smještena na psihijatriju, ne može da hoda, prekinula štrajk žeđu

Sve banke koje posluju u okviru crnogorskog finansijskog sistema uspješno su podnijele aplikacije za pristup SEPA sistemu i dobile pozitivan odgovor Evropskog savjeta za plaćanja (EPC), saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).
Kako se navodi u objavi na društvene mreže CBCG, 13. juna ove godine sve licencirane banke iz Crne Gore biće zvanično upisane u EPC registar učesnika SEPA Credit Transfer (SCT) šeme.
- Time će od 6. oktobra, kada novi SEPA pravilnik stupa na snagu, cjelokupno crnogorsko tržište postati potpuno integrisano u jedinstveno evropsko platno područje - rekli su iz CBCG.
Iz CBCG su objasnili da će od oktobra, svi bezgotovinski platni nalozi u eurima između Crne Gore i SEPA zemalja biti izvršavani po istim pravilima, rokovima i naknadama kao i domaća plaćanja u EU.
To znači brže, sigurnije i jeftinije transakcije za građane, privredu i javni sektor – uz direktnu povezanost sa evropskim platnim tržištem.
- Ovaj važan uspjeh potvrđuje da je crnogorsko finansijsko tržište tehnički, regulatorno i institucionalno spremno za punu integraciju u EU. SEPA članstvo je ključni korak ka jedinstvenom tržištu EU i jačanju povjerenja u naš finansijski sistem - zaključili su iz CBCG.
Crna Gora je 21. novembra prošle godine postala članica SEPA geografskog područja. Time je stekla pravo da crnogorski bankarski sistem, na čelu sa CBCG, započne proces pristupanja SEPA platnim šemama, koji podrazumijeva tehničku i regulatornu pripremu i formalnu proceduru aplikacije prema EPC-u.
Pristupanje SEPA sistemu predstavlja značajan korak ka jačanju finansijske integracije Crne Gore sa EU, doprinosi konkurentnijem, sigurnijem i efikasnijem platnom prometu, te dodatno učvršćuje povjerenje građana, investitora i partnera u stabilnost i modernizaciju crnogorskog finansijskog sektora.

Banke uspješno aplicirale za pristup SEPA sistemu

Moram da kažem da su policijski službenici preduzeli sve mjere i radnje, ovdje ne bježi niko ni od kakve odgovornosti - poručio je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović na Odboru za bezbjednost i odbranu govoreći o masovnom ubistvu koje se na Cetinju desilo 1. januara ove godine.
On je kazao da će svi mehanizmi kontrole utvrditi jesu li oni preduzeli sve mjere i ranje.
- Radi pijeteta žrtava i empatije prema porodicama ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe. Ove događaje moramo podići i čekati sistem da bude spreman na sve bezbjednosne izazove kako se nikada ne bi tragedija desila u Crnoj Gori na ovakav način. Ako se desi: sistem mora da odgovori na ovakve prijetnje u najkraćem mogućem roku i svi kapaciteti policije su stavljeni na raspolaganje kritičnog događaja - ocijenio je Šćepanović.
Cijeni da je komunikacija sa medijima, građanima, i civilnim sektorom &nbsp;bila pravovremena.
- I nijedna informacija nije uskraćena niti će biti uskraćena od porodica. Imam komunikaciju neposredno sa majkom stradale djece, sa bratom kolege, sa članom porodice kojem je supruga lišena života jer se u određenim segmentima motiv može posmatrati dijametralno - a u određenim motivima ne možemo odgovoriti na pitanje zbog čega se desilo ali akumulirano stanje i zbir svih preduzetih aktivnosti od strane ovog lica i njegov prethodni način života odnos sa ovim licima je širok odgovor za posmatranje sa sociološkog, psihološkog, kriminološkog aspekta. Ovdje treba nauka, društvena zajednica da pomogne kako ne bi došlo u narednom periodu do ovakvih ili sličnih događaja - rekao je Šćepanović.
Izjavio je da sistem nije bio spreman zbog bivših čelnika u Upravi policije.
- Sistem nije bio spreman jer su na čelu ključnih sektora Uprave policije bili službenici koji su dolazili kasnije iz civilstva i koji nijesu mogli da reprodukuju stanje i da strateški kreiraju bezbjednosne politike i takav sistem je stagnirao i nije pratio savremene standarde i bezbjednosne prijetnje. Među njima su, radi pijeteta žrtava, bivši direktor Uprave policije, tri pomoćnika koji nijesu prepoznali ulogu i zadatak UP, odnosno - kada su izgubili mandat, onda su naučili policijski posao - rekao je Šćepanović.
Predsjednik Odbora Miodrag Laković mu je rekao da ne bi govorio o bivšim kadrovima i direktorima i da ima potrebu da zaštiti integritet bilo kojeg službenika, pa i bivšeg direktora.
- Za njega se pričalo da je najobrazovaniji policajac i on sigurno ima neko znanje i obrazovanje - rekao je Laković, a Šćepanović je rekao da ne misle na istog - jer je on rekao "iz civilnog sektora".
Nikola Janović iz Demokratske partije socijalista (DPS) je pitao što je država uradila između prve i druge tragedije i što je urađeno nakon tragedije 1. januara da se takva tragedija nikad ne bi dogodila. Pitao je je li bilo blagovremeno, efikasno i koordinisano postupanje policije.
On je postavio niz pitanja koja se tiču perioda od kada su Demokrate na čelu bezbjednosnog sektora.&nbsp;
- Ako možete da mi odgovorite konkretno na pitanja: kada je u pitanju opremanje i tehnička sposbnost, da li je od kad ste Vi na čelu MUP-a izvršena bilo kakva nabavka oklopnih vozila ili napredne opreme - i ako jeste koje, koliko i kada, koliki dio zaštitne balističke opreme (pancirni prsluci, zaštitne balističke kacige..) koja je trenutno u upotrebi je isteklog roka ili je zastarjela? Da li postoji poseban budžetski program za razvoj i modernizaciju policijske opreme, koliki je broj službenika koji su učestvovali u obukama iz kriznih pregovora i taktičkog odgovora na situacije kao što su bili tragični događaji na Cetinju? Da li je održan i jedan ciklus redovnih gađanja za sve službenike, koje su organizacione jedinice u kojima su gađanja izvedena - a gdje nijesu? Da li su svi policijski službenici prošli redovne godišnje zdravstvene i psiho-fizičke provjere, koliko ih je prošlo od kad ste Vi na čelu MUP-a? Koji podzakonski akti koji su predviđeni Zakonom o unutrašnjim poslovima još nijesu donijeti, da li postoji plan za njihovo donošenje i kada se očekuje njihovo usvajanje? - pitao je Janović.
Šćepanović je rekao određeni sektori kojima nije u opisu posla upotreba oružja nijesu prošli obuku.
- Ali većina, 95 odsto, službenika UP su prošli obuku borbenog gađanja koja se izvodi kvartalno - u okviru od tri mjeseca u četiri vremenska kvartala. Tako da: službenici Granične policije, prvi aktivni službenici patrole javnog reda i mira, saobraćaja, službenici lokalne policije, pripadnici Specijalne jedinice, Posebne policije.. - rekao je on dodajući da ima preko 30 instruktora za vatrenu obuku.
Oni su, kaže, dobili zadatak da sprovode obuke na lokalnom nivou.
- Simulacione vježbe i da podižu nivo operativne spremnosti na lokalnom nivou. U posljednjem mom kolegijumu izdat je nalog i starješinama da oni, pored instruktora, izvode i podignu nivo osposobljenosti pripadnika Uprave policije - dodao je Šćepanović.
V.d. direktora UP kaže da pripadnici Posebne i Specijalne jedinice kontinuirano sprovode zdravstvene preglede.
- Inicirao sam prema MUP-u, Komisiji za zdravstvene preglede, zahtjev da svi policijski službenici u mjeri mogućeg prođu zdravstvene preglede. A u odnosu na policijske službenike čije djelovanje može da ukaže na određene zdravstvene smetnje, se vanredno upućuju pred Komisijom da se izvrše pregledi - rekao je on.
Istakao je da nemaju laka taktička oklopna vozila.
- Mi smo odmah inicirali nabavku četiri specijalna vozila - laka, oklopna taktička, sa balističkom zaštitom - koja bi u narednom periodu bila superiorna za sve prijetnje - dodao je on.
Šćepanović je rekao da ne može lokalna policija da čeka angažovanje Specijalne jedinice da zaustavi krvavi pir.
- To je standard međunarodni. Imali smo situaciju iz međunarodne obavještajne zajednice, koji su nas i usmjeravali, da je u jednoj školi čekajući specijalne jedinice stradalo 56 djece. Mi ne smijemo da čekamo. Bitno je da se zaustavi prijetnja dok dođe podrška Specijalne jedinice koji bi dalje preduzeli i stavili pod kontrolu izvršioca kada se radi o masovnim ubistvima ili drugim situacijama visokog rizika - naveo je on.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je rekao da je MUP u saradnji sa drugim institucijama sproveo niz hitnih i strateški usmjerenih mjera.
- Želim da podsjetim da je dva dana nakon sjednice sazvana vanredna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost. Definisali smo set mjera i želim da kažem da je MUP sve zaključke vijeća ispunilo u rekordnom roku. Obezbijeđeno je pojačano prisustvo i raspoređivanje policijskih snaga, na dnevnom nivou obezbijeđena je ispomoć iz više jedinica: Posebne jedinice, interventnih jedinica iz svih regionalnih centara, iz sektora granične policije, kao i specijalne jedinice policije, i policijski službenici iz sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata. Zaposleno je sedam policijskih službenika na neodređeno vrijeme, što doprinosi dugoročnoj kadrovskoj stabilizaciji, formirana su dva nova pozornička reona sa ciljem veće pokrivenosti terena, u saradnji sa OB Podgorica izvršena je reorganizacija radnog vremena radi povećane prisutnosti policijskih službenika i rukovodilaca na terenu, angažovani su dodatni policijski službenici u dežurnoj službi na Cetinju - rekao je Šaranović.
Šaranović kaže da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje trenutno broji 53 policijska službenika.
- Tako da aktom unutrašnje organizacije sistematizacije radnih mjesta imamo sto postotnu popunjenost, što ga čini različitim u odnosu na ostale - rekao je on.
Dodaje da su na Cetinju svakodnevno prisutno 20 policijskih službenika koji su ispomoć iz drugih organizacionih jedinica.
- Ono što je posebno važno je donošenje protokola u postupanju kod situacije aktivne prijetnje, odnosno aktivnog strijelca. To znači da je Specijalna jedinica 24/7 spremna da u roku od minut napusti svoju bazu u kampu na Zlatici pod punom taktičkom opremom, da se u najkraćem mogućem roku locira na mjesto događaja. Takođe, imajući u vidu da u sastavu MUP djeluje Direktorat za vanredne situacije i avio-helikopterska jedinica, jedan od vazduhoplova, odnosno helikopter je 24 sata na raspolaganju Specijalnoj jedinici policije kako bismo imali najbrže moguće djelovanje - istakao je Šaranović.
Šaranović je rekao da su prije nekoliko sedmica, kada je bio jedan bezbjednosni izazov, službenici SPJ za četiri minuta od poziva stigli na mjesto događaja.
- Što je zaista ogroman napredak u odnosu na neku prošlost, a sjetićete se da smo prije nekoliko sedmica svečano otvorili novu bazu taktičkih jedinica UP - specijalnu jedinicu, posbenu jedinicu, i sa ponosom ističemo da službenici ove dvije jedinice zaista imaju uslove za rad po najvišim standardima - naveo je on.
On je poručio da bi javnost trebalo da bude upoznata sa svim preduzetim aktivnostima policije povodom dva masovna ubistva na Cetinju, dok je Šćepanović istakao da je veoma teško govoriti o ova dva tragična događaja.
- Nije teško, braniti istinu, ali jeste one mehanizme koje se ne mogu odbraniti - a to je nasljeđe. Bezbjednosni sektor je naslijeđen i nije bio spreman za velike izazove sa kojima se suočavala policija. Događaj iz 2025. bio je nepredvidiv, nije se moglo proaktivno postupati i spriječiti posljedica, već je policija nastupala nakon počinjenog krivičnog djela - kazao je Šćepanović.
Službenici policije su, kako je kazao, tada uspjeli da izoluju prijetnju.
- A bilo je 108 poziva, svaki poziv je provjeren, što je dodatno otežavalo rad. Krvavi pohod je trajao 30 minuta, a službenici su za šest sati uspjeli da izoluju prijetnju - naveo je Šćepanović.
Dodao je da je oružje uzeto iz pomoćnog objekta, iz šporeta, a kod Aca Martinovića pronađen 61 komad municije.
- Ovo lice je bilo osuđeno prvostepenom presudom i službenici UP u prvim kontaktima su primijetili njegovo antisocijalno ponašanje i odmah, bez odgađanja, shodno zakonu, ovo lice uputili u zdravstvenu ustanovu radi zdravstvenih pregleda. Licu je konstatovan određeni oblik zdravstvenog problema sa naznakom da ne smije konzumirati alkohol. &nbsp;Može se reći da je bio antisocijalan, da je imao prijeku narav, da je bio agresivan u odnosu na okruženje. Uzimajući u obzir okidač koji je doveo do krivičnog djela, vidjeli ste na snimku koji nije objavila UP, da se lice nalazilo u društvenoj, normalnoj atmosferi, a u određenom trenutku došlo je do verbalnog incidenta, i bez upotrebe sile je lice udaljeno iz tog objekta, šta je bilo okidač - naveo je Šćepanović.
Utvrđeno je, kaže, gdje je proizvedeno vatreno oružje kojim je počinjen zločin, ali je tajan podatak.
- Što se tiče ekstrakcije podataka iz telefona, nema značajnih podataka, ne mogu potvrditi motiv ili neku drugu aktivnost koja bi razjasnila detaljno motiv izvršenja krivičnog djela. Nema podatka da je lice imalo pomoć, podrstekavanje ili bilo koju radnju od strane drugog ili trećeg lica već se isključivo radi o događaju koji je determinisao unutrašnje personalne motive, devijacije u ponašanju, pod uticajem terapije koje je lice imalo uz konzumaciju alkohola - istakao je Šćepanović.
Ovo djelo karakteriše sistematsko ubijanje, a nasumično se desilo u prvom slučaju na Cetinju.
- Ovo drugo je sistematsko lišenje života, imamo ubilačkle motive koji su akumulirani negativnom percepcijom u odnosu na lica i okruženje, što je dovelo do tagetiranja lica sa kojima je boravio - rekao je on.
Podsjećamo, prošle sedmice Odbor je održao dio sjednice koja je održana u sobi označenoj stepenom tajnosti.
Druga tačka dnevnog reda je Informacija o aktivnostima koje je Uprava policije preduzela povodom tragičnog događaja u naselju Medovina, u Opštini Cetinje, koji se desio dana 12. avgusta 2022. godine.&nbsp;
Odbor će raspravljati i o Informaciji o postupku vršenja provjera za utvrđivanje (ne)postojanja bezbjednosnih smetnji u obavljanju bezbjednosnih poslova, a koji sprovodi nadležna komisija za provjeru, saglasno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i utvrđivanja disciplinske odgovornosti i pokretanju postupaka s tim u vezi, kao i o Informaciji o postupku zapošljavanja pripadnika policije Ministarstva unutrašnjih poslova, aktivnostima nadležnih komisija i procedurama, s tim u vezi.

Šaranović: Cetinje sada broji 53 policijska službenika, Šćepanović: Ove događaje ne treba koristiti u dnevno političke svrhe, bezbjednosni sektor nije bio spreman za velike izazove

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović podržava inicijativu stanara Beogradske ulice i svih građana koji se zalažu za očuvanje zelenih površina i planski razvoj grada, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Mujović, kako se navodi, smatra da su zahtjevi stanara opravdani.
- Kao gradonačelnik, u potpunosti podržavam protest građana protiv izgradnje zgrade iza hotela Ziya. Smatram da je zahtjev opravdan jer bi realizacija ovog projekta značila narušavanje postojeće zelene površine i prostornog ambijenta koji su decenijama dio svakodnevnog života stanara tog područja. Važno je da djelujemo zajedno – građani, struka i uprava – kako bismo očuvali kvalitet života i prostor. Gradska uprava radiće u interesu zelenog, urednog i planski uređenog okruženja. To je pravac kojem ću, kao gradonačelnik, nastaviti da težim i kojem ostajem posvećen, u skladu sa mogućnostima koje imamo - poručio je Mujović.
Podsjećamo, neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su se juče okupili i poručili iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp;
Oni su pozvali i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-transparenti-nezadovoljnih-gradana-zgrada-nije-mjera-grada-zeleni-centar-a-ne-sivi-haos&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mujović: Podrška stanarima Beogradske ulice - zajedno za planski, uređeni i zeleni grad

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: velika-britanija