Desilo se ono na što sam dugo vremena ukazivao i upozoravao, poručuje poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, komentarišući ukidanje neradne nedjelje.
- Zbog pasivnosti većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju, a da nisu većina u Skupštini i Vlada izašli sa konkretnim alternativnim rješenjem - kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
On je, nakon odluke Ustavnog suda da neradnu nedjelju proglasi neustavnom, kazao da se desilo ono na šta je dugo vremena ukazivao i na šta je upozoravao.
Iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene "(ne)ustavnost neradne nedjelje", Mugoša upozorava nisu preduzeli neophodne aktivnosti.
- Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću izmedju ostalog još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati - navodi Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

Socijaldemokratska partija (SDP) saopštila je danas da ekshumacija posmrtnih ostataka u Nikšiću, za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh – Hasanu, Feridi i njihovoj maloljetnoj kćerki Seni, ponovo otvara bolna pitanja o ulozi Crne Gore tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992–1995. godine.
- Ova vijest podsjeća na zločin koji se nikada ne smije zaboraviti. Porodica Klapuh, građani BiH, potražila je utočište u Crnoj Gori, a završila ubijena – bačena s mosta u Pivi sa visine od 100 metara - navode iz SDP-a.
U saopštenju se ističe da „većina u Crnoj Gori danas ćuti, kao i devedesetih – jedni da bi se zaboravilo, drugi da se ne bi potvrdila teza o agresiji na BiH“.
SDP podsjeća i na niz ratnih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore, uključujući:
- Deportaciju izbjeglica iz Herceg Novog
- Zločin u Bukovici
- Zločin u Kaluđerskom lazu
- Otmicu u Štrpcima
- Svi su oni stradali samo zato što su nosili drugo ime, pripadali drugoj vjeri, drugoj naciji. To je posljedica jedne fašističke politike, tada promovisane iz Beograda, koja je nažalost danas dobila novu institucionalnu podršku – i u Crnoj Gori - poručuje SDP.
Partija ocjenjuje da je relativizacija zločina, kao i negiranje genocida u BiH, postalo dio političke matrice nove vlasti.
- Tvrdnje da je Pavle Đurišić heroj, da u BiH nije bilo genocida, najbolje govore o karakteru parlamentarne većine koja takve pojedince bira za najviše državne funkcije - zaključuje se u saopštenju.

SDP: Ćutanje većine pokušaj da se zaboravi agresija na BiH i zločini u Crnoj Gori

Sudije Ustavnog suda ni danas nijesu bile u mogućnosti da donose odluke jer, nakon što je neustavno i nezakonito na Ustavnom odboru razriješena Dragana Đuranović, za to nemaju potrebnu većinu - pošto Poslovnik predviđa da se takve odluke na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija - tj. sa četiri glasa.
- Povodom predloga predsjednice Ustavnog suda da se XXX sjednica Ustavnog suda Crne Gore, &nbsp;povodom razmatranja pitanja o ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Budimira Šćepanovića, &nbsp;zakazana za 25. decembar 2024. godine, otvori za javnost, nije donijeta odluka, jer predlog nije dobio Ustavom propisanu potrebnu većinu - navodi se u današnjem saopštenju krovne sudske instance uz napomenu da je isti slučaj sa sjednicom koja bi trebalo odmah da uslijedi za njom.
Sutkinja Dragana Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. &nbsp;Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Da Ustavni sud trenutno nema potrebnu većinu za odlučivanje potvrđeno je i ishodom prethodne sjednice te sudske instance nakon što podrška troje od petoro sudija nije bila dovoljna za prolaz prijedloga sudije Budimira Šćepanovića da se u dnevni red uvrsti i odlučivanje o tome da je on ispunio uslove za prestanak funkcije, kao i da obavezna tačka bude izjašnjavanje „da li je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno preuzeo ulogu Ustavnog suda donošenjem zaključka da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju“.
Bez obzira na većinsku podršku za proširenje dnevnog reda (3:2), Poslovnik predviđa da se takve odluke na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija - tj. sa četiri glasa.
Pored opozicije i stručnjaka koji su konstatovali da se desio ustavni puč, ovakvom smjenom Đuranović su zabrinuti i u Evropskoj komisiji.
- Evropska unija (EU) zabrinuta je zbog odluke Skupštine Crne Gore da prestane mandat sudiji Ustavnog suda - saopštio je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
Dodatno, sjednica parlamenta posvećena premijerskom satu prekinuta je nakon što poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje upravo zbog ustavnog puča. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić danas je zbog toga izrekao mjeru oduzimanja riječi opozicije - iako, kako je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša ukazao, to nije predviđeno u članu 108 Poslovnika Skupštine.
Oštre reakcije stigle su i od predsjednika države Jakova Milatovića koji je ocijenio da je Ustavni odbor protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda.

Anja Ivanović

Ustavni sud danas nije mogao da odluči ni hoće li iduća sjednica biti javna, nema potrebne većine

Sjednica predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) je u toku, a ispred njihovih prostorija u Podgorici okupile su se pristalice koje podržavaju odluku da napuste Vladu jer zahtjevi, kojim su planirali usloviti ostanak u vlasti, nijesu usvojeni u dnevni red jučerašnje sjednice.
Juče su potpredsjednik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević saopštili da će zato danas na sjednici predsjedništva partije podnijeti ostavke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.8462%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzogovic-vukicevic-i-ja-sjutra-podnosimo-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na jučerašnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije jučerašnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Počela sjednica predsjedništva DNP-a, njihove pristalice se okupile da im pruže podršku

Protiv pravnog lica „A.M.“ Podgorica i izvršnog direktora B.C. (47), državljanina Republike Turske, podnijeta je krivična prijava zbog utaje poreza i doprinosa u produženom trajanju i krivično djelo pranje novca u iznosu od 44.042 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, sumnja se da je B.C. kao osnivač i izvršni direktor u pomenutom pravnom licu, postupajući u ime i za račun toga lica, kontinuirano tokom januara, februara, marta i aprila 2025. godine, u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, prebacivao novac s računa osumnjičenog pravnog lica na svoje lične račune i podizao novac u gotovini s računa ovog pravnog lica, bez adekvatne poslovne dokumentacije, čime je po osnovu utajenog poreza na dohodak fizičkih lica, pribavio protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 44.042 eura, a što ujedno predstavlja i materijalnu štetu pričinjenu budžetu države Crne Gore.
- U postupku do podnošenja krivične prijave je utvrđeno da je B.C., krivično djelo pranje novca počinio na način, što je svjesno i sa namjerom da prikrije porijeklo novca znajući da je stečen kriminalnom djelatnošću, sa računa osumnjičenog pravnog lica, transferisao novčana sredstva na svoj lični račun kod jedne poslovne banke u Crnoj Gori, a potom istog dana, sprovodeći drugu fazu u krivičnom djelu pranje novca tzv. “raslojavanje”, u manjim iznosima preusmjeravao sa svog računa putem e-bankinga na račune trećih lica, koji su strani državljani, pokušavajući da u legalne tokove intergriše sredstva stečena kriminalnom djelatnošću, kako bi na taj način kroz privid zakonite potrošnje, odnosno transakcija, prikrio porijeklo protivzakonito stečenih novčanih sredstava - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ukupna materijalna šteta koja je pričinjena budžetu Crne Gore gore pomenutim krivičnim djelima iznosi preko 44.000 eura.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala u okviru nacionalnog projekta trajnog karaktera kodnog naziva „Evazija“, nastavljaju sa pojačanim, ciljanim i prioritetnim aktivnostima, usmjerenim na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih lica iz privrednog sektora čije kriminalne radnje direktno narušavaju ekonomski poredak države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, kroz snažnu međuinstitucionalnu saradnju i koordinisane aktivnosti sa nadležnim organima, preduzimaju se odlučne mjere na zaštiti ekonomskih interesa građana i očuvanja budžeta Crne Gore. Akcija „Evazija“ predstavlja odlučan sistemski odgovor države na poreske i finansijske malverzacije, sa jasnim ciljem jačanja odgovornosti, zakonitosti i finansijske discipline u svim segmentima privrede.

Turski državljanin i njegova firma krivično će odgovarati zbog utaje poreza od preko 44.000 eura

Najmanje 85 ljudi stradalo je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) od posljedica sniježne oluje i niskih temperatura koje su se spuštale do 40 stepeni ispod nule, saopštili su američki zvaničnici.
Polovina smrtnih slučajeva prijavljena je u Tenesiju, Misisipiju i Luizijani, a dok su neki od njih pripisani hipotermiji, za druge se sumnja da su povezani sa izlaganjem ugljen-monoksidu zbog izvora toplote koji su korišćeni u područjima u kojima nije bilo struje, prenosi AP.
Više od 230 hiljada domova i preduzeća bilo je bez struje do protekle noći, prema podacima veb-sajta za praćenje nestanaka Poweroutage.us, nakon zimske oluje koja je velika područja SAD zahvatila proteklog vikenda.
Meteorolozi najavljuju da će temperatura ispod nule potrajati na istoku SAD do februara i da postoji velika vjerovatnoća obilnih sniježnih padavina u Sjevernoj i Južnoj Karolini, Virdžiniji i sjeveroistočnoj Džordžiji ovog vikenda.
Snijeg je, kako navode, moguć i u djelovima Sjeverne Karoline i duž istočne obale, od Merilenda do Mejna.
Sa još jednim talasom opasne hladnoće koji od danas kreće ka jugu SAD, stručnjaci upozoravaju da se povećava rizik od hipotermije za stanovnike u djelovima Misisipija i Tenesija koji ulaze u šesti dan bez struje, na temperaturama ispod nule.
Američka Nacionalna meteorološka služba saopštila je da će arktički vazduh koji se kreće ka jugoistoku danas prouzrokovati pad već niskih temperatura na minus deset stepeni Celzijusa u gradovima poput Nešvila, gdje je više od 79 hiljada domova i preduzeća i dalje bez struje, skoro sedmicu nakon što je ogromna oluja donijela snijeg i led širom istočnog dijela SAD.
Stotine pripadnika Nacionalne garde mobilisano je u četvrtak u Misisipiju i Tenesiju kako bi očistili ruševine i pomogli ljudima zaglavljenim u automobilima ili u kućama.
Guverner Misisipija Tejt Rivs rekao je da trupe Nacionalne garde dostavljaju obroke, ćebad i druge zalihe kamionima i helikopterima, a guverner Tenesija Bil Li je kazao da su spasilačke jedinice podijelile više od 600 jedinica zaliha za grijanje i više od 8,3 hiljade litara benzina i dizela.

Najmanje 85 ljudi stradalo u SAD od posljedica sniježne oluje

Prim. dr med. sci Svetislav Malbaški, specijalista pedijatar i nefrolog, preminuo je juče u 88. godini. Dr Malbaški je osnivač ordinacije “Malbaški”, jedne od prvih privatnih zdravstvenih ustanova u našoj zemlji. Njegovo ime decenijama je bilo sinonim za posvećenost djeci.
Dr Malbaški bio je ljekar kojeg su generacije roditelja birale ne samo zbog stručnosti, već i zbog topline, strpljenja i ljudskog pristupa. Njegova ordinacija bila je mjesto na koje se dolazilo s potpunim povjerenjem, prenosi portal 24kroz7.com.
Kao pedijatar, ostavio je snažan trag kako u zdravstvenoj zajednici Crne Gore, tako i u životima brojnih porodica koje će ga pamtiti kao doktora koji je svoj poziv živio s iskrenom brigom i empatijom.
Dr Malbaški je bio i član Odbora za medicinska istraživanja Crnogorske akademije nauka.

Tag: vecina

Mugoša: Zbog kalkulacija većine došli smo u situaciju da se ukine neradna nedjelja

SDP: Ćutanje većine pokušaj da se zaboravi agresija na BiH i zločini u Crnoj Gori

Ustavni sud danas nije mogao da odluči ni hoće li iduća sjednica biti javna, nema potrebne većine

Počela sjednica predsjedništva DNP-a, njihove pristalice se okupile da im pruže podršku

Turski državljanin i njegova firma krivično će odgovarati zbog utaje poreza od preko 44.000 eura

Najmanje 85 ljudi stradalo u SAD od posljedica sniježne oluje

Preminuo dr Svetislav Malbaški, jedan od najpoznatijih pedijatara u Podgorici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO