Još neidentifikovani muškarac u petak se pomokrio na glavni oltar u vatikanskoj bazilici svetog Petra, i to pred očima stotina ljudi. Policajci u civilu ubrzo su ga savladali i izveli iz bazilike.&nbsp;
Muškarac se popeo na oltar pod kojim je sahranjen sveti Petar i "počeo mokriti pred zaprepaštenim pogledima stotina turista", piše list Corriere della Sera.&nbsp;
Video snimak oskvrnuća oltara ubrzo je preplavio društvene mreže.
Rimski list Il Tempo navodi da su muškarca zadržali i izveli policajci u civilu koji su se u tom trenutku nalazili u bazilici.
Papa Lav XIV bio je, prema navodima Il Tempa, "šokiran kada je saznao za incident", iako Pres-služba Svete stolice za sada nije izdala nikakvo zvanično saopštenje.
Prema katoličkoj agenciji CNA, ovo nije prvi put da je oltar na kojem papa služi misu postao meta vandala.&nbsp;
U februaru ove godine Rumun ga je oskvrnio popevši se na njega i srušivši šest svijećnjaka.&nbsp;
Godinu ranije, u junu, na oltar se popeo nagi Poljak s natpisom "Spasite djecu Ukrajine" ispisanim na leđima. Nakon svakog takvog oskvrnuća, Vatikan je morao obaviti pokornički obred.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fbreeadail%2Fstatus%2F1977030627078947021%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977030627078947021%7Ctwgr%5E71a68ff265d218c18755d94abd657301645f0a05%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Skrnavljenje u Vatikanu: Muškarac se pred stotinama turista pomokrio na glavni oltar bazilike sv. Petra

Posredovanje Vatikana u rješavanju ukrajinske krize gotovo nikada nije realno, rekao je papa Lav XIV u svom prvom intervjuu za Kruks, onlajn katoličke novine.
- Napravio bih razliku u pogledu glasa Vatikana u zalaganju za mir i uloge posrednika, koja je, mislim, veoma drugačija i nije toliko realistična kao prva. Mislim da su ljudi čuli različite apele koje sam uputio u smislu podizanja mog glasa, glasa hrišćana i ljudi dobre volje, govoreći da je mir jedini odgovor - rekao je on, odgovarajući na pitanje da li bi Vatikan mogao da djeluje kao posrednik u rješavanju ukrajinskog sukoba.
On je dodao da je Vatikan od početka rata uložio velike napore da održi poziciju koja, koliko god teško bilo, nije jedna ili druga strana, već istinski neutralna.
Papa, koji je danas napunio 70 godina, takođe je napomenuo da pozicije svake strane u sukobu imaju i pozitivne i negativne aspekte.
Odmah nakon izbora Lava Četrnaestog za papu, nakon sahrane njegovog prethodnika Franja, na čijim marginama se američki predsjednik Donald Tramp sastao sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, Vatikan se ponudio kao mjesto za potencijalne mirovne pregovore o Ukrajini.
Kasnije, komentarišući inicijativu Vatikana, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je opcija organizovanja sastanka između dvije pravoslavne zemlje na katoličkom tlu "pomalo neelegantna" i pozvao da se ne "troše mentalne sposobnosti na raspravu o opcijama koje nisu baš realne", prenosi Srna.

1250x600

Papa Lav XIV: Nije realno posredovanje Vatikana u rješavanju ukrajinske krize

Papa Lav XIV sastao se u četvrtak sa izraelskim predsjednikom Isakom Herzogom u Apostolskoj palati u Vatikanu.
Herzogova kolona stigla je do Apostolske palate, a predsjednika su sproveli kroz freskama ukrašene hodnike pored stroja švajcarskih gardista.
Papa Lav XIV i njegovi najviši diplomate poručili su izraelskom predsjedniku da je rješenje o dvije države „jedini izlaz iz rata“, dok je Vatikan pozvao na trajni prekid vatre u Gazi, oslobađanje svih talaca i ulazak humanitarne pomoći gladnim Palestincima.
Vatikan je izdao neuobičajeno detaljno saopštenje nakon sastanka Lava i izraelskog predsjednika, koji se takođe sastao sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom, i ministrom spoljnih poslova, nadbiskupom Paulom Gallagherom.
Herzog je, sa svoje strane, rekao da je zamolio Lava da se sastane sa porodicama talaca i pozvao na pojačane međunarodne napore kako bi se obezbijedilo njihovo oslobađanje.
Ova audijencija je obilježila prvi susret prvog američkog pape u istoriji sa izraelskim šefom države. Lav je u julu telefonom razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom nakon što je izraelska granata pogodila jedinu katoličku crkvu u Gazi, usmrtivši troje ljudi i ranivši župnika.
Herzog, čija je predsjednička funkcija uglavnom ceremonijalna, poziva na jedinstvo i kompromis otkako je preuzeo dužnost.
Vatikan je pokušavao da očuva svoju tradiciju diplomatske neutralnosti tokom rata, pozivajući na povratak talaca, dok je istovremeno osuđivao izraelske napade na civile u Gazi. Ali i papa Franjo ranije, i Lav od njegovog izbora u maju, izražavali su sve veće ogorčenje zbog izraelskih postupaka u Gazi, pri čemu je pokojni papa pozvao na istragu kako bi se utvrdilo da li oni predstavljaju genocid.
U svom saopštenju nakon audijencije, Vatikan je naveo da je tokom razgovora prenio nadu „da će pregovori biti brzo nastavljeni kako bi, uz dobru volju i hrabre odluke, kao i uz podršku međunarodne zajednice, bilo moguće obezbijediti oslobađanje svih talaca, hitno postići trajni prekid vatre, omogućiti siguran ulazak humanitarne pomoći u najugroženija područja i osigurati puno poštovanje humanitarnog prava, kao i legitimnih težnji oba naroda.“
Izrael je odbacio optužbe za genocid, navodeći da gađa samo militante i da preduzima mjere da poštedi civile.
Krivi Hamas za civilne žrtve jer, kako tvrdi, militanti djeluju u gusto naseljenim područjima.

Papa Lav traži prekid vatre i oslobađanje talaca: Rješenje o dvije države “jedini izlaz iz rata”

Nekoliko stotina hiljada mladih katolika iz cijelog svijeta pozdravilo je danas poglavara Rimokatoličke ckrve, papu Lava XIV kad je stigao helikopterom na bdjenje na otvorenom u blizini Rima, što je završni dio proslave Jubileja mladih.
Agencija Frans pres je ocijenila da se doček novog pape može uporediti sa dobrodošlicom koja se priređuje rok zvijezdama.
Neki vjernici su klicali, a neki su briznuli u plač dok je bijeli helikopter sletio na ogromno šetalište Tor Vergata istočno od Rima, gdje su se okupili mladi vjernici iz 146 zemalja za Jubilej mladih koji je počeo u ponedjeljak.
Prvi američki papa u papamobilu se široko osmjehnuo i pozdravio oduševljenu publiku okupljenu duž njegove rute nakon što je proveo dan slušajući muziku, moleći se i komunicirajući sa drugim vjernicima pod vrelim suncem.
To okupljanje održano je gotovo tri mjeseca poslije početka pontifikata Lava XIV i 25 godina nakon Jubileja 2000. godine, kada je više od dva miliona mladih ljudi učestvovalo na Svjetskom danu mladih na zahtjev pape Jovana Pavla II.
Tačan broj učesnika još nije poznat, dok je Vatikan ranije saopštio da očekuje oko milion vjernika.
Većina okupljenih planira da provede noć na šetalištu do papine završne mise u nedjelju ujutru, što je vrhunac proslave Jubileja, "Svete godine" koju Rimokatolička crkva obilježava svakih 25 godina.
Očekuje se da će vođa 1,4 milijarde katolika predsjedavati bdjenjem večeras, sa ogromne bine na čijem se vrhu nalazi zlatni luk i impozantni krst, sa pogledom na prostranu esplanadu, veličine oko 70 fudbalskih terena.
Organizacija događaja predstavljala je izuzetan logistički izazov, sa raspoređenih oko 10.000 ljudi, uključujući policiju i službenike civilne zaštite i zdravstvenim mjerama, distribucijom flaširane vode kako bi se pomoglo vjernicima da prebrode ljetnju vrućinu.

Papa stigao helikopterom pred oduševljene vjernike u Rimu

Papa Lav XIV poručio je palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu da se protivi prisilnom preseljenju Palestinaca te je osudio "neselektivnu upotrebu sile" u Pojasu Gaze.
Vatikan je objavio da je Abas nazvao Papu telefonom, tri dana nakon što ga je nazvao izraelski premijer Benjamin Netanjahu i izrazio žaljenje zbog napada na crkvu Svete porodice u Pojasu Gaze, prenio je Rojters.
Izrael tvrdi da je napad, u kojem je ubijeno troje ljudi i povrijeđen pastor, bila greška.
Mala crkva u Pojasu Gaze u fokusu je papinih mirovnih napora. Pokojni papa Franjo razgovarao je sa predstavnicima te crkve svaku veče.
U razgovoru s Abasom, papa Lav osudio je "neselektivnu upotrebu sile" i svako "prisilno masovno preseljenje" ljudi u Pojasu Gaze, objavio je Vatikan.
Izrael želi da se Palestinci presele u posebnu humanitarnu zonu u Pojasu Gaze ili dobrovoljno napuste enklavu, podsjeća Rojters.
Sve glavne palestinske grupe i susjedne arapske države protive se preseljenju Palestinaca.
Papa Lav je u nedjelju nakon molitve Anđelu Gospodnjem pročitao imena ljudi koji su poginuli u crkvi u Pojasu Gaze i pozvao na okončanje "ratnog barbarstva".
Istovremeno, Velika Britanija i više od 20 drugih zemalja pozvale su u ponedjeljak na trenutni prekid rata u Pojasu Gaze i upozorile da je izraelski model distribucije humanitarne pomoći "opasan, da podstiče nestabilnost i oduzima stanovnicima Pojasa Gaze ljudsko dostojanstvo".
- Mi, ovdje potpisani, imamo jednostavnu, hitnu poruku: Rat u Gazi mora da prestane sada - poručili su u zajedničkoj izjavi ministri spoljnih poslova Velike Britanije, Francuske, Italije, Japana, Australije, Kanade, Danske i drugih zemalja.
- Spremni smo preduzeti dalje korake kako bismo podržali trenutni prekid vatre i politički put prema sigurnosti i miru za Izraelce, Palestince i cijeli region - navodi se u izjavi.
Više od dva miliona Palestinaca u Gazi je pogođeno katastrofalnom humanitarnom krizom, a teritorija je na ivici gladi.
Ministarstvo zdravlja Pojasa Gaze pod kontrolom Hamasa, kojeg Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom, navelo je da žene i djeca čine više od polovine od više od 58.000 mrtvih u ratu.
Ministarstvo ne pravi razliku između civila i boraca. UN i druge međunarodne organizacije smatraju te podatke najpouzdanijom statistikom o žrtvama rata, prenosi AP.
Rat je počeo upadom Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, kada je prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1.200 ljudi, a oteta 251 osoba.

Papa se protivi masovnom preseljenju Palestinaca, više od 20 zemalja kritikovalo izraelsku distribuciju pomoći u Gazi

Papa Lav XIV primio je u petak ujutru u audijenciju premijera Crne Gore, Milojka Spajića, u Apostolskoj palati u Vatikanu.
Premijer Spajić se nakon toga sastao sa kardinalom Pjetrom Parolinom, državnim sekretarom, u prisustvu nadbiskupa Pola Ričarda Galagera, sekretara za odnose sa državama i međunarodnim organizacijama.
Tokom srdačnih razgovora u Državnom sekretarijatu, izraženo je zadovoljstvo „zbog trenutnih dobrih bilateralnih odnosa“, a razgovarano je i o raznim pitanjima koja se tiču odnosa između Crkve i države.
Takođe su razmatrana različita regionalna i međunarodna pitanja, sa posebnim osvrtom na proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana, kao i na aktuelni sukob u Ukrajini.

Papa Lav XIV primio premijera Crne Gore Milojka Spajića

Imenovanje Luigija Bianca za apostolskog nuncija u Sloveniji i apostolskog delegata za Kosovo dočekano s radošću u Prizrensko-prištinska biskupija, navela je Biskupija Kosova.
Ovo imenovanje izvršio je papa Lav XIV 20. maja, samo 12 dana nakon što je preuzeo vodstvo Svete Stolice u Vatikanu, poslije smrti pape Franje 25. aprila ove godine.
Don Šan Zefi, vikar Biskupije Kosova, kaže da se imenovanje novog apostolskog delegata za Kosovo dogodilo u vrlo kratkom vremenu nakon izbora novog pape te da to predstavlja dobar znak za zemlju.
- ... Jer se i ovaj papa, odmah na početku svog pontifikata, bavi pitanjem Kosova. Zato je i imenovao ovog delegata za Kosovo, koji ima sjedište u Ljubljani - rekao je don Šan Zefi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Međutim, uloga Luigija Bianca u Sloveniji i na Kosovu nije u potpunosti ista.
Apostolski nuncij je najviši diplomatski predstavnik Vatikana u nekoj državi, slično kao ambasadori drugih zemalja, i ujedno predstavnik pape pri lokalnoj katoličkoj crkvi.
S druge strane, prema ranijim pojašnjenjima Vatikana, misija jednog apostolskog delegata "nije diplomatske prirode, već odgovara potrebi da se na odgovarajući način ispune pastoralne potrebe katoličkih vjernika".
Vatikan je prvi put imenovao apostolskog delegata za Kosovo u februaru 2011. godine. Imenovao ga je papa Benedikt XVI.
Razlog zašto Vatikan ne imenuje nuncija za Kosovo, već samo apostolskog delegata, jeste taj što Sveta Stolica još formalno nije priznala Kosovo kao državu.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine, a prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i dijaspore Kosova, zemlju je do danas priznalo 119 država.
Radio Slobodna Evropa obratila se Svetoj Stolici za komentar u vezi sa mogućim razmatranjem formalnog priznanja nezavisnosti Kosova, kao i da bi se saznalo šta su glavne prepreke ili razlozi koji utiču na taj proces.
Do trenutka objavljivanja ovog članka, odgovor nije uslijedio.
<h2>Nepriznavanje Kosova od Vatikana kao složeno pitanje</h2>
Aktuelne i bivše diplomate na Kosovu, kao i Biskupija Kosova, pitanje nepriznavanja Kosova od Svete Stolice smatraju složenim pitanjem.
Vehbi Miftari, šef Specijalne misije Kosova pri Svetoj Stolici, kaže da su odnosi između Kosova i Vatikana "ušli u novu i dinamičnu fazu".
Prema njegovim riječima, intenziviranje političkih odnosa, uspostava Stalne misije Kosova u Vatikanu (2023. godine), produbljivanje kulturnih veza i zajednička posvećenost promociji kulturnih vrijednosti i ljudskih sloboda svjedoče o priznavanju demokratske stvarnosti Kosova i daljem približavanju odnosa između dviju strana.
Međutim, on govori i o preprekama formalnom priznanju Kosova od Svete Stolice.
- Moramo imati na umu da su, pored političkih odnosa, ekumenski dijalog, proces integracije u Evropsku uniju i politički dijalog između Kosova i Srbije podjednako važni za Svetu Stolicu - kaže Miftari za RSE.
Don Šan Zefi naglašava da Sveta Stolica pažljivo prati dijalog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, koji od 2011. godine traje uz posredovanje EU.
- Što prije bude na vidiku njegov kraj, prije će Sveta Stolica priznati Kosovo. To je moje mišljenje. Zato što je ovaj proces međusobnog priznavanja između Kosova i Srbije počeo, zbog čega se možda čeka ili oklijeva [od strane Svete Stolice] dok se jasno ne vidi da će biti postignut mirovni sporazum između dvije države - smatra don Šan Zefi.

Zašto Vatikan ne priznaje nezavisnost Kosova?

Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je papu Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
Spajić je predvodio crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, koja je održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Premijer je na društvenim mrežama objavio da je čestitao papi "u ime katolika i svih građana Crne Gore, uz želju da njegova služba donese mir i nadu cijelom svijetu".
Spajić je kazao da je pozvao Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.
- Kao nastavak istorijskih veza koje je afirmisao papa Lav XIII još 1886. godine potpisivanjem konkordata sa knjazom Nikolom ispred Knjaževine Crne Gore, prvog takvog između Svete Stolice i jedne većinski pravoslavne države - naveo je Spajić.

Spajić: Pozvao sam papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je danas da bi Vatikan mogao biti mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.
- Ne bih ga (Vatikan) nazvao posrednikom, ali kako mislim, to je svakako mjesto gdje bi se obje strane osećale prijatno- rekao je novinarima u Rimu prije sastanka sa kardinalom Mateom Zupijem, vatikanskim stručnjakom za Ukrajinu.
Rubio je rekao da će razgovarati o potencijalnim načinima na koje bi Vatikan mogao da pomogne, "statusu pregovora, novostima poslije jučerašnjeg dana (pregovori u Istanbulu) i putu naprijed".
- Dakle, razgovaraćemo o svemu tome i naravno uvijek ćemo biti zahvalni Vatikanu na spremnosti da ima konstruktivnu i pozitivnu ulogu- rekao je Rubio novinarima u Ambasadi SAD u Rimu.
Vatikan ima tradiciju diplomatske neutralnosti i dugo se stavljao na raspolaganje kako bi pokušao da olakša pregovore, ali do toga nije dolazilo.
Pokojni papa Franjo koji je često ljutio obje strane svojim komentarima, povjerio je Zupiju da pokuša da nađe "put mira". Međutim, to se svelo na bavljenje povratkom otete ukrajinske djece i nekoliko posredovanja u razmjeni ratnih zarobljenika.
Novi papa Lav XIV, izabran 8. maja, ponovio je u svom prvom blagoslovu Franjov poziv na mir u Ukrajini. Apelovao je na sve strane da učine sve što je moguće da bi se postigao "pravedan i trajan mir".
Lav je ranije, kao biskup u Peruu, nazvao taj rat "imperijalističkom invazijom", a ove nedjelje se zakleo da će "uložiti sve napore da prevlada mir".

Rubio: Vatikan moguće mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine

Premijer Milojko Spajić predvodi crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, od danas do 19. maja.
Formalna inauguraciona misa biće održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Američki kardinal Robert Frensis Prevost izabran je 8. maja za novog papu, drugog dana konklave u Sikstinskoj kapeli.
- Prisustvo delegacije Crne Gore ceremoniji inauguracije pape Lava XIV predstavlja potvrdu posvećenosti principima međureligijskog dijaloga, saradnje i poštovanja među državama i narodima. Učešće na ovom događaju odražava savremene i istorijske veze između Crne Gore i Svete Stolice koje počivaju na uzajamnom uvažavanju, kulturnoj razmjeni i zajedničkom zalaganju za mir, solidarnost i poštovanje ljudskih prava - piše u platformi na sajtu Vlade.
Ceremonija inauguracije pape Lava XIV, kako su kazali, predstavlja i značajan trenutak za međunarodne odnose, jer je uloga Vatikana na globalnoj političkoj sceni značajna za očuvanje mira, promovisanje socijalne pravde i podršku najugroženijima.
U delegaciji su i potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu Milica Petrović, šef Kabineta predsjednika Vlade Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
- Troškove članova delegacije prilikom posjete Vatikanu snosiće Kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade - navodi se u dokumentu.

Spajić na inauguraciji pape Lava XIV

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Sjedinjene Američke Države neće slati trupe u Ukrajinu, izjavio je specijalni izaslanik američkog predsjednika Kit Kelog na forumu koji je organizovala Predsjednička fondacija Ronalda Regana u Kaliforniji.
- Nećemo slati trupe - odgovorio je Kelog na pitanje o naporima da se izvrši pritisak na Rusiju da okonča ukrajinski sukob.
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp želi da se rat okonča u što kraćem roku.

Kelog: SAD neće slati svoje trupe u Ukrajinu

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

U požaru koji je u subotu kasno uveče izbio u noćnom klubu "Birč" u mjestu Arpora u indijskoj saveznoj državi Goa poginulo je 25 osoba, a šest osoba je povrijeđeno, saopštile su lokalne vlasti.
Indijske vlasti su naredile istragu o uzroku požara, i ponudile su odštetu žrtvama, prenosi Rojters.
- Naložio sam sudsku istragu o cijelom incidentu kako bi se utvrdio uzrok i odgovornost za požar u selu Arpora - kazao je glavni ministar Goe Pramod Savant u objavi na platformi X.
On je dodao da je šest povređenih osoba u stabilnom stanju, i da primaju medicinsku njegu.
Indijski premijer Narendra Modi objavio je na platformi X da će njegova kancelarija ponuditi odštetu do 200.000 rupija (1.889 eura) svakoj porodici žrtava i 50.000 rupija povrijeđenima.
Policija je saopštila da je o požaru u klubu "Birč" dobila dojavu u 00:04 sati po lokalnom vremenu.
Tokom cijele noći trajalo je gašenje požara u klubu, a tijela svih stradalih su pronađena. Najmanje četvoro poginulih su bili turisti, a 14 su bili zaposleni u klubu, saopštila je lokalna policija.

Indija: U požaru u noćnom klubu poginulo 25 osoba

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: vatikan