<p>Imenovanje Luigija Bianca za apostolskog nuncija u Sloveniji i apostolskog delegata za Kosovo dočekano s radošću u Prizrensko-prištinska biskupija, navela je Biskupija Kosova.</p>
<p>Ovo imenovanje izvršio je papa Lav XIV 20. maja, samo 12 dana nakon što je preuzeo vodstvo Svete Stolice u Vatikanu, poslije smrti pape Franje 25. aprila ove godine.</p>
<p>Don <b>Šan Zefi</b>, vikar Biskupije Kosova, kaže da se imenovanje novog apostolskog delegata za Kosovo dogodilo u vrlo kratkom vremenu nakon izbora novog pape te da to predstavlja dobar znak za zemlju.</p>
<p>- ... Jer se i ovaj papa, odmah na početku svog pontifikata, bavi pitanjem Kosova. Zato je i imenovao ovog delegata za Kosovo, koji ima sjedište u Ljubljani - rekao je don Šan Zefi za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Međutim, uloga Luigija Bianca u Sloveniji i na Kosovu nije u potpunosti ista.</p>
<p>Apostolski nuncij je najviši diplomatski predstavnik Vatikana u nekoj državi, slično kao ambasadori drugih zemalja, i ujedno predstavnik pape pri lokalnoj katoličkoj crkvi.</p>
<p>S druge strane, prema ranijim pojašnjenjima Vatikana, misija jednog apostolskog delegata "nije diplomatske prirode, već odgovara potrebi da se na odgovarajući način ispune pastoralne potrebe katoličkih vjernika".</p>
<p>Vatikan je prvi put imenovao apostolskog delegata za Kosovo u februaru 2011. godine. Imenovao ga je papa Benedikt XVI.</p>
<p>Razlog zašto Vatikan ne imenuje nuncija za Kosovo, već samo apostolskog delegata, jeste taj što Sveta Stolica još formalno nije priznala Kosovo kao državu.</p>
<p>Kosovo je proglasilo nezavisnost 17. februara 2008. godine, a prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i dijaspore Kosova, zemlju je do danas priznalo 119 država.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa obratila se Svetoj Stolici za komentar u vezi sa mogućim razmatranjem formalnog priznanja nezavisnosti Kosova, kao i da bi se saznalo šta su glavne prepreke ili razlozi koji utiču na taj proces.</p>
<p>Do trenutka objavljivanja ovog članka, odgovor nije uslijedio.</p>
<h2>Nepriznavanje Kosova od Vatikana kao složeno pitanje</h2>
<p>Aktuelne i bivše diplomate na Kosovu, kao i Biskupija Kosova, pitanje nepriznavanja Kosova od Svete Stolice smatraju složenim pitanjem.</p>
<p><b>Vehbi Miftari</b>, šef Specijalne misije Kosova pri Svetoj Stolici, kaže da su odnosi između Kosova i Vatikana "ušli u novu i dinamičnu fazu".</p>
<p>Prema njegovim riječima, intenziviranje političkih odnosa, uspostava Stalne misije Kosova u Vatikanu (2023. godine), produbljivanje kulturnih veza i zajednička posvećenost promociji kulturnih vrijednosti i ljudskih sloboda svjedoče o priznavanju demokratske stvarnosti Kosova i daljem približavanju odnosa između dviju strana.</p>
<p>Međutim, on govori i o preprekama formalnom priznanju Kosova od Svete Stolice.</p>
<p>- Moramo imati na umu da su, pored političkih odnosa, ekumenski dijalog, proces integracije u Evropsku uniju i politički dijalog između Kosova i Srbije podjednako važni za Svetu Stolicu - kaže Miftari za RSE.</p>
<p>Don Šan Zefi naglašava da Sveta Stolica pažljivo prati dijalog o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, koji od 2011. godine traje uz posredovanje EU.</p>
<p>- Što prije bude na vidiku njegov kraj, prije će Sveta Stolica priznati Kosovo. To je moje mišljenje. Zato što je ovaj proces međusobnog priznavanja između Kosova i Srbije počeo, zbog čega se možda čeka ili oklijeva [od strane Svete Stolice] dok se jasno ne vidi da će biti postignut mirovni sporazum između dvije države - smatra don Šan Zefi.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zašto Vatikan ne priznaje nezavisnost Kosova?

<p>Predsjednik Vlade <b>Milojko Spajić</b> pozvao je papu Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.</p>
<p>Spajić je predvodio crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, koja je održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.</p>
<p>Premijer je na društvenim mrežama objavio da je čestitao papi "u ime katolika i svih građana Crne Gore, uz želju da njegova služba donese mir i nadu cijelom svijetu".</p>
<p>Spajić je kazao da je pozvao Lava XIV da bude prvi papa koji će posjetiti Crnu Goru.</p>
<p>- Kao nastavak istorijskih veza koje je afirmisao papa Lav XIII još 1886. godine potpisivanjem konkordata sa knjazom Nikolom ispred Knjaževine Crne Gore, prvog takvog između Svete Stolice i jedne većinski pravoslavne države - naveo je Spajić.</p>

1250x600

Spajić: Pozvao sam papu Lava XIV da posjeti Crnu Goru

<p>Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država <b>Marko Rubio </b>izjavio je danas da bi Vatikan mogao biti mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.</p>
<p>- Ne bih ga (Vatikan) nazvao posrednikom, ali kako mislim, to je svakako mjesto gdje bi se obje strane osećale prijatno- rekao je novinarima u Rimu prije sastanka sa kardinalom <b>Mateom Zupijem</b>, vatikanskim stručnjakom za Ukrajinu.</p>
<p>Rubio je rekao da će razgovarati o potencijalnim načinima na koje bi Vatikan mogao da pomogne, "statusu pregovora, novostima poslije jučerašnjeg dana (pregovori u Istanbulu) i putu naprijed".</p>
<p>- Dakle, razgovaraćemo o svemu tome i naravno uvijek ćemo biti zahvalni Vatikanu na spremnosti da ima konstruktivnu i pozitivnu ulogu- rekao je Rubio novinarima u Ambasadi SAD u Rimu.</p>
<p>Vatikan ima tradiciju diplomatske neutralnosti i dugo se stavljao na raspolaganje kako bi pokušao da olakša pregovore, ali do toga nije dolazilo.</p>
<p>Pokojni papa Franjo koji je često ljutio obje strane svojim komentarima, povjerio je Zupiju da pokuša da nađe "put mira". Međutim, to se svelo na bavljenje povratkom otete ukrajinske djece i nekoliko posredovanja u razmjeni ratnih zarobljenika.</p>
<p>Novi papa <b>Lav XIV,</b> izabran 8. maja, ponovio je u svom prvom blagoslovu Franjov poziv na mir u Ukrajini. Apelovao je na sve strane da učine sve što je moguće da bi se postigao "pravedan i trajan mir".</p>
<p>Lav je ranije, kao biskup u Peruu, nazvao taj rat "imperijalističkom invazijom", a ove nedjelje se zakleo da će "uložiti sve napore da prevlada mir".</p>

Rubio: Vatikan moguće mjesto održavanja mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine

<p>Premijer <b>Milojko Spajić</b> predvodi crnogorsku delegaciju na ceremoniji inauguracije pape Lava XIV, od danas do 19. maja.</p>
<p>Formalna inauguraciona misa biće održana na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.</p>
<p>Američki kardinal <b>Robert Frensis Prevost</b> izabran je 8. maja za novog papu, drugog dana konklave u Sikstinskoj kapeli.</p>
<p>- Prisustvo delegacije Crne Gore ceremoniji inauguracije pape Lava XIV predstavlja potvrdu posvećenosti principima međureligijskog dijaloga, saradnje i poštovanja među državama i narodima. Učešće na ovom događaju odražava savremene i istorijske veze između Crne Gore i Svete Stolice koje počivaju na uzajamnom uvažavanju, kulturnoj razmjeni i zajedničkom zalaganju za mir, solidarnost i poštovanje ljudskih prava - piše u platformi na sajtu Vlade.</p>
<p>Ceremonija inauguracije pape Lava XIV, kako su kazali, predstavlja i značajan trenutak za međunarodne odnose, jer je uloga Vatikana na globalnoj političkoj sceni značajna za očuvanje mira, promovisanje socijalne pravde i podršku najugroženijima.</p>
<p>U delegaciji su i potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove <b>Filip Ivanović</b>, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu <b>Milica Petrović</b>, šef Kabineta predsjednika Vlade <b>Branko Krvavac</b> i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku <b>Milica Perišić</b>.</p>
<p>- Troškove članova delegacije prilikom posjete Vatikanu snosiće Kabinet predsjednika Vlade i Generalni sekretarijat Vlade - navodi se u dokumentu.</p>

Spajić na inauguraciji pape Lava XIV

<p>Papa Lav XIV predložio je održavanje mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije u Vatikanu.</p>
<p>Vatikan je opisao ishod razgovora u Istanbulu “tragičan“ nakon što je ruski lider <b>Vladimir Putin </b>odbio da se pojavi na razgovorima sa <b>Volodimirom Zelenskim</b>.</p>
<p>- Papa planira da stavi Vatikan, Svetu stolicu, na raspolaganje za direktan sastanak između dvije strane - izjavio je kardinal <b>Pjetro Parolin</b>, državni sekretar Vatikana.</p>

Papa Lav XIV predlaže Vatikan kao mjesto pregovora

<p>Papa Lav XIV je prvi lider Katoličke crkve iz Sjedinjenih Američkih Država, a njegov izbor je predmet brojnih analiza. Jednu od njih objavio je i briselski list Politico, gdje su iznijeli neke od glavnih razloga zbog kojih je baš ovaj kardinal izabran.</p>
<p>Sveštenici su bili "nevoljni" da izaberu papu iz globalne sile, rekao je jedan kardinal za Politico. Ali na kraju, kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika u svijetu, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za onoga koji bi, vjerovatno, mogao djelovati kao protivteža impulsivnom američkom predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b>.</p>
<p>To nije bilo sasvim slučajno, tvrdi Politico. Kada su kardinali konačno postigli jedinstvo oko novog pape, progresivni među njima su bili svjesni da je <b>Robert Prevost</b>, 69-godišnji bivši misionar rođen u Čikagu, vođa koji bi mogao predstavljati alternativni glas Trampu.</p>
<p>Iako to nije bio glavni faktor odluke, koja je bila vođena suptilnijim internim razmatranjima, imati američkog papu koji bi mogao pružiti protivtežu Trampovoj retorici bio je “dodatni dar,” rekao je jedan sveštenik za Politico.</p>
<p>Od njega se očekuje, prema mišljenju progresivnih posmatrača, da nastavi s humanim pristupom papinstvu koji je naljutio pokret blizak Trampu, a koji je bio favoriziran od strane Franja, generalno podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je istorijski progonila.</p>
<p>Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, od pape Lava XIV se takođe očekuje da nastavi politiku pape Franja davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih rastućih centara moći u katoličkom svijetu navodno je bila ključna u konklavi koja je dovela do njegovog izbora.</p>
<h2>Mimoilaženja</h2>
<p>Možda najveće pitanje po kojem se Tramp i novi papa ne slažu jeste migracija.</p>
<p>Dok predsjednik SAD-a nastavlja s masovnim deportacijama migranata, Lav je "za migrante, za izbjeglice, za ljudska prava; on stoji uz siromašne", rekao je ovaj izvor briselskog lista.</p>
<p>- On je sigurno problem za Trampa jer je zauzeo veoma ozbiljan stav i predstavlja onu Ameriku koju Tramp prezire – one koji govore španski. Korišćenje španskog i italijanskog jezika, a ne engleskog, u svom prvom obraćanju u četvrtak uveče bilo je namjerno okrutno s Prevostove strane - rekao je crkveni istoričar <b>Alberto Meloni</b>.</p>
<p><b>Valter Kasper</b>, 92-godišnji njemački kardinal prestar da učestvuje u konklavi, rekao je za Politico da je migracija bila "veoma važno pitanje" među kardinalima tokom pret konklavnih susreta, koji često imaju ogroman uticaj na konačan ishod.</p>
<p>Pitanje migracije biće važno za ovaj pontifikat, rekao je Kasper, dodajući da novi papa "ima mnogo iskustva s tim."</p>
<p>Leovo mišljenje o Trampovoj administraciji već je jasno.</p>
<p>Nalog na mreži X za koji se široko vjeruje da je povezan s novim papom oštro je kritikovao stav Trampove administracije prema migraciji u aprilu. I nakon što je u četvrtak obukao bijeli papinski ogrtač, Leo nije gubio vrijeme u predstavljanju sebe kao glasa u odbranu migranata, osuđujući "zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva" među onima koji nemaju vjere — što se može protumačiti kao referenca na rastuću antimigrantsku retoriku u njegovoj domovini.</p>
<h2>Liječenje podjela</h2>
<p>Ali podsticaj za izbor Prevosta nije bio isključivo o čovjeku u Bijeloj kući.</p>
<p>Više od Trampa, možda se radilo i o širem, korozivnom uticaju američke politike na Katoličku crkvu u SAD-u, koja se posljednjih godina podijelila na zaraćene, često buntovne frakcije između tvrdokornih progresivaca i tradicionalista, što je zabrinulo kler u Rimu. Tradicionalisti su naročito tvrdili da ih Franjo aktivno progoni i otvoreno su osporavali njegovu vlast, zbog čega su se neki zapitali hoće li se američka Crkva na kraju odlučno odvojiti od Svete Stolice.</p>
<p>To je situacija koju crkveni vođe ne mogu dopustiti da izmakne kontroli. Kardinali prepoznaju da “bez američke crkve nema crkve,” rekao je jedan vatikanski insajder za Politico.</p>
<p>Kada su kardinali izabrali Prevosta mnogi su bili svjesni da je on neko ko bi mogao pomoći u liječenju tih podjela.</p>
<p>- On će sigurno imati uticaj na američku Crkvu, jer je Amerikanac i iz Čikaga, koji je više otvoren, više progresivan - rekao je učesnik konklave.</p>
<p>Ukazao je i na to da je Lav XIV već signalizirao spremnost na pomirenje s tradicionalistima planovima da se preseli u Apostolsku palatu, raskošnu rezidenciju u Vatikanu koja je bila dom prethodnih papa prije nego što se Franjo preselio u skromniji Santa Marta dom za goste.</p>
<p>Preseljenje u palatu je "kao da kaže desnici: "Nismo protiv vas"", rekao je taj izvor. On je insistirao da novi papa nema želju da antagonizira konzervativce, s obzirom na to da je prevladavajuća želja među kardinalima prije njegovog izbora bila za "jedinstvom."</p>
<p>Novi papa bi mogao i "reinterpretirati", bez ukidanja, neke od kontroverznijih progresivnih poteza pape Franja, poput njegove izjave kojom se dopušta blagoslov osoba u istopolnim zajednicama, rekao je kardinal <b>Žan-Klaud Holerik</b>, progresivni nadbiskup Luksemburga.</p>
<p>Neki tradicionalisti već izražavaju nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. <b>Edvard Feser</b>, katolički profesor filozofije na univerzitetu Pasadena Siti, sugerisao je na mreži X da, iako teologija novog pape naginje progresivizmu, on djeluje kao “razuman čovjek koji bi se mogao odgovoriti od nekih Franjinih problematičnih odluka.”</p>
<h2>Izazovi</h2>
<p>Značajno je da se Prevost već lično sastao s uticajnim američkim kardinalom <b>Rejmondom Burkeom</b>, tvrdokornim kritičarem Franja koji se stalno žalio na napore pokojnog pape da ograniči tridentsku misu, stariju verziju latinske mise koju favoriziraju tradicionalisti.</p>
<p>Taj potez je izazvao nelagodu među nekim umjerenima, a jedan je za Politico rekao da se boji da bi tradicionalisti mogli postati "sila u Crkvi" nakon što je Franjo uspio da uglavnom smanji njihov uticaj.</p>
<p>Ali ništa od toga ne znači da će Prevost nužno uspjeti zadovoljiti najvatrenije snage Trampovog svijeta, koji su ga već unaprijed osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migraciji.</p>
<p>Nakon Prevostovog uzdizanja, <b>Laura Lumer</b>, američka krajnje desna politička aktivistkinja i Trampova savjetnica, bijesno je izjavila da se radi o “woke marksističkom papi” i ustvrdila da je “anti-Tramp, za otvorene granice, i totalni marksista kao papa Franjo,” dodajući da je “odvratno” što je sada on zadužen za Vatikan.</p>
<p>Značajno je da Lumer nije katolkinja, već Jevrejka, što pokazuje koliko simbolika pape znači čak i nevjernicima u Vašingtonu.</p>
<p><b>Stiv Banon</b>, bivši glavni strateg Donalda Trampa i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta za prvog papu rođenog u SAD-u bio glas protiv njegovog starog šefa. To je bio “najgori izbor za Trampovske katolike,” rekao je Banon, nazivajući izbor Lava XIV “antitrampovskim glasom globalista."</p>
<p>Ali kardinal Holerik, koji je bio blizak Franju, rekao je da to nije sasvim tačno.</p>
<p>- Nismo izabrali anti-Trampa, izabrali smo učenika Isusa - rekao je Holerik.</p>

Zbog čega je izabran prvi papa iz SAD-a: Pokušaj čuvanja jedinstva Katoličke crkve i jasna poruka Trampu

<p>Papa Lav XIV, koji je preuzeo lidersko mjesto u Katoličkoj crkvi, danas je predvodio svoju prvu misu na ovoj funkciji, a jedan njegov potez bio je posebno simboličan.</p>
<p>U trenutku punom simbolike, papa Lav XIV napravio je upečatljiv izbor na svojoj prvoj misi kao papa – ne riječima, već oltarom.</p>
<p>Umjesto da koristi veliki, tradicionalni oltar u Sikstinskoj kapeli – koji bi ga okrenuo leđima kardinalima – čini se da je odlučio postaviti oltar tako da im bude okrenut licem.</p>
<p>Takođe je zanimljivo, vezano za njegovu prvu misu, što je izvedena na više jezika.</p>
<p>Naime, pored talijanskog, koji je službeni jezik Vatikana, papa Lav XIV je govorio na engleskom, kao i na španskom jeziku.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Foss_romano%2Fstatus%2F1920773105187758559%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920773105187758559%7Ctwgr%5Ed2ad22aeacc7c3891b3b692e590e9cad57bd6284%7Ctwcon%5Es1_c10&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Prvo čitanje na misi dolazi iz Knjige Otkrivenja, 21. poglavlje, stihovi od devetog do četrnaestog. Čitanje se iznosi na engleskom jeziku.</p>
<p>Odlomak opisuje viziju Novog Jeruzalema: grada božanskog sjaja, koji blista poput "najdragocjenijeg dragulja, poput jaspisa, prozirnog kao kristal", a čiji zidovi nose imena dvanaest apostola.</p>
<p>Drugo čitanje je iz Prve poslanice svetog Petra, koja opisuje kako se hrišćani, "kao živo kamenje, ugrađuju u duhovni dom."</p>
<p>Čitanje je izneseno na španskom jeziku te je posvećeno njegovim pratiocima iz Perua, gdje je proveo dio svoje karijere u Katoličkoj crkvi, piše CNN.</p>

Papa Lav XIV predvodio prvu misu, jednim potezom "kupio" kolege u Vatikanu

<p><b>Robert Francis Prevost </b>izabran je za novog papu, prvog američkog u istoriji.</p>
<p>Odabrao je ime Lav XIV. &nbsp;Porijeklom je iz Čikaga, a veći dio svoje karijere proveo je kao misionar u Peruu. Kardinal je postao tek u septembru 2023. godine.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.7483%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnovi-papa-je-leon-xiv-robert-prevost-267-poglavar-katolicke-crkve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p><b>Mark Frensis</b> je njegov prijatelj još iz 1970-ih, a za Rojters je podijelio da je papa Lav XIV bio čvrsti podupiratelj papinstva svojeg prethodnik, a posebno njegove predanosti pitanjima socijalne pravde.</p>
<p>- Oduvijek je bio prijateljski nastrojen i topao i ostao glas zdravog razuma i praktičnih pitanja Crkve u pomaganju siromašnima. Ima ironičan smisao za humor, ali nije neko ko traži centar pažnje - ispričao je Frensis za Rojters.</p>
<p>Inače, Prevost je najprije služio kao biskup u Čiklaju na sjeverozapadu Perua od 2015. do 2023., a peruanski je državljanin postao 2015, tako da ima dvojno državljanstvo.</p>
<p>Koordinatorica katoličke grupe u Čiklaju <b>Leon Angeles</b>, koja poznaje Prevosta od 2018. godine, opisala ga je "vrlo jednostavnom osobom koja bi se uvijek trudila da pomogne drugima".</p>
<p>Leon Angeles još ga opisuje kao osobu s liderskim vještinama, koja "istovremeno zna slušati. Ima tu vrlinu"."</p>
<p>- Kardinal ima pristojnost tražiti mišljenje, čak i ako je to od najjednostavnije ili najponiznije osobe. Zna slušati svakoga - poručila je ona.</p>

Poznanici novog pape: Podržavao je Franja, skroman i ne traži centar pažnje

<p>Kardinal <b>Robert Francis Prevost</b>, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za 267. poglavara Rimokatoličke crkve.</p>
<p>Izbor Prevosta predstavlja istorijski trenutak, jer je prvi Amerikanac koji preuzima ovu ulogu. Njegova umjerena stajališta i bogato iskustvo, uključujući misionarski rad u Peruu i službu u Dikasteriju za biskupe, vjerovatno su doprinijeli njegovom izboru, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina (O.S.A.), rođen 14. septembra 1955. u Čikagu.</p>
<p>Prevost je diplomirao matematičke nauke na Univerzitetu Viljanova, a zatim stekao magisterij iz teologije na "Catholic Theological Union" u Čikagu. Nakon toga, doktorirao je kanonsko pravo na Papinskom univerzitetu Svetog Tome Akvinskog u Rimu. Pridružio se Redu svetog Augustina 1977. godine, a 1981. položio svečane zavjete.</p>
<p>Godine 1985. godine Prevost je poslat u Peru kao misionar, gdje je služio kao vikar katedrale u Čulukanasu i kancelar teritorijalne prelature. Kasnije je predvodio augustinski seminar u Trujilju i predavao kanonsko pravo. Njegovo duboko razumijevanje lokalne zajednice i tečno govorenje španskog jezika omogućili su mu snažnu povezanost s vjernicima.</p>
<p>Prevost je 1999. godine izabran za provincijala svoje provincije u Čikagu, a 2001. postao je generalni prior Reda svetog Augustina, funkciju koju je obavljao do 2013. godine 2014, imenovan je biskupom Čiklaja u Peruu, a 2023. postao je prefekt Dikasterija za biskupe, ključne institucije za imenovanje biskupa širom svijeta.</p>
<p>U septembru iste godine, papa Franjo ga je imenovao za kardinala.</p>
<p>Prevost tečno govori engleski, španski, italijanski, francuski i portugalski, a može čitati latinski i njemački.</p>

Umjerena stajališta i bogato iskustvo: Ko je novi papa Lav XIV?

<p>Kardinal <b>Robert Francis Prevost</b>, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za novog papu. On je uzeo ime papa Lav XIV.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ6MqpK91bEA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>U svom prvom obraćanju vjernicima Prevost je spomenuo papu Franja, te poručio da Crkva mora graditi mostove i jedinstvo.</p>
<p>U svojim prvim komentarima na italijanskom jeziku, papa Lav XIV kaže da želi da ova poruka mira uđe u srca vjernika i da dođe do svih ljudi, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Odajući počast papi Franju, on poziva vjernike da "krenu naprijed, bez straha, ujedinjeni, ruku pod ruku s Bogom i jedni s drugima".</p>
<p>Uputio je riječi zahvalnosti papi Franju i kazao da se želi zahvaliti kardinalima koji su ga izabrali za njegovog nasljednika.</p>
<p>- Mislim da svi zajedno možemo koračati prema domu koji nam je Bog osigurao. Moramo zajedno težiti ka tome da budemo misionarska crkva koja će graditi mostove i jedinstvo - rekao je on.</p>
<p>Pozvao je vjernike da pokažu svoju samilost i ljubav, a na španskom jeziku pozdravio je svoju nadbiskupiju u Peruu.</p>
<p>Novog papu izabrala su 133 kardinala izbornika mlađih od 80 godina. Građani Rima i svijeta o tome su obaviješteni danas nakon 18 sati, bijelim dimom iznad Sikstinske kapele i zvonjavom zvona bazilike svetog Petra.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.7492%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizabran-je-novi-papa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/>
<br/>
Papa Franjo umro je 21. aprila nakon što je 12 godina vladao crkvom od 1,4 milijarde članova.<br/>
<br/>
Kardinali su u srijedu uveče održali početno glasanje bez konačnog rezultata, a jutros su uslijedila još dva.<br/>
<br/>
Oni su se vratili u Sikstinsku kapelu u 16 sati, a u 18 sati i osam minuta pojavio se bijeli dim.<br/>
<br/>
Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost, njihovi telefoni i kompjuteri su oduzeti, dok su ih prebacivali između Sikstinske kapele za glasanje i dva vatikanska pansiona za spavanje i večeru.<br/>
<br/>
Tokom konklave njihova jedina komunikacija s vanjskim svijetom bila je kroz dim koji je izlazio iz dimnjaka – crni da papa nije izabran, a bijeli za novog papu izabranog većinom od najmanje dvije trećine.</p>

Amerikanac Robert Prevost 267. poglavar Rimokatoličke crkve: Crkva mora graditi mostove i jedinstvo

<p>Kada su studenti zakazali veliki protest za Vidovdan, to je moglo da izazove stanovito podozrenje u liberalnijim krugovima. Možda taj datum nije baš najbolji, previše je nacionalističke mitologije vezano za Vidovdan, centralna simbolika velikosrpskog nacionalizma formirala se oko kosovskog mita i zaveta, nije lako prevazići to golemo istorijsko nasleđe.</p>
<p>Dobro, možda ne mora sve da krene u dobro poznatom pravcu, već mesecima se govori o tome kako studenti od Aleksandra Vučića i naprednjačkog režima otimaju tapiju na srpsku zastavu, himnu, patriotizam i slične pojmove, pa su sad rešili da im otmu i Vidovdan.</p>
<h2>Himna ‘Crvenih beretki’</h2>
<p>Kad su Studenti u blokadi objavili plakat sa pozivom na protest na kojem je stajala rečenica “Imamo sa čim pred Lazara”, to je već moglo da upali alarm u glavi. Tu su studenti progovorili rečnikom nacionalističke ideologije, aktivirali su matricu o polaganju računa precima, svetim vitezovima koji su junački izginuli u Kosovskom boju; dali su prednost ideološkom pogledu na prošlost, na štetu istorijske nauke. No dobro, ni to nije moralo da znači kako će sve otići u smeru nedavanja Kosova i sličnih floskula, možda se mladi samo poigravaju poznatim simbolima, e da bi ih iskoristili u svoje svrhe.</p>
<p>Međutim, kad su studenti Fakulteta dramskih umetnosti objavili spot pod nazivom „Bez podela. Vidimo se na Vidovdan“, to je već bio razlog za ozbiljnu zabrinutost. U spotu glumci recituju pesmu Ljubomira Simovića iz komada „Putujuće pozorište Šopalović“: „Ja ću da ustanem, / zgažen, zgromljen, tlačen, / na čelične vojske / sa drvenim mačem! / Deci koja cvile, / majkama što plaču, / doneću slobodu / na drvenom maču!“ Ništa u pesmi nije sporno, naprotiv, ona govori o borbi drvenim mačem, glumačkim rekvizitom, protiv gole brahijalne sile, o borbi duha i umetnosti protiv silnika, moćnika i aždaja ovog sveta.</p>
<p>Problem je u muzičkoj pozadini – a to je melodija pesme „Hriste Bože“ iz filma „Boj na Kosovu“, snimljenom po komadu Ljubomira Simovića. Ta pesma je postala zvanična himna zloglasnih „Crvenih beretki“, sa tom pesmom na usnama su pripadnici ove jedinice odlazili u svoje ratničke pohode, ona je simbol zla devedesetih. A i sam komad je pisan po narudžbini, kao deo nacionalističke mobilizacije, homogenizacije stanovništva i pripreme za ratove. Nema tog studentskog pokreta koji može da opere ovu pesmu od krvi.</p>
<h2>Vladika Nikolaj, zvezda vodilja</h2>
<p>A onda je došao i Vidovdan, održan je veliki protest na kojem se okupilo oko 140.000 građana, govornici su zborili mahom u duhu pomenutog spota, a nesrećni gledalac i slušalac je imao utisak kao da se vremeplovom vratio u 1989. godinu i da gleda Slobodana Miloševića na Gazimestanu. Student sa šajkačom na glavi besedio je o tome kako Vidovdan „nije samo običan datum u godini, ili broj u kalendaru, već simbol našeg duhovnog i kulturnog identiteta”, da je to “dan kada se nebo i zemlja dotaknu, ali i kada molitva i krv postaju jedno, kada prošlost i sadašnjost šapuću pobedonosnu pesmu o besmrtnosti duha jednog naroda”.</p>
<p>Bilo je i priče o tome kako su se srpski vitezovi probili do Muratovog čadora, kako je Miloš Obilić usmrtio sultana, mada je dotični junak plod mašte epskih pevača, ali koga briga za istorijske podatke, oni samo smetaju izgradnji ideološke konstrukcije. Naravno, bilo je reči i o kosovskom zavetu koji se obnavlja ovog Vidovdana, šta bi drugo radio.</p>
<p>Krunisao je student svoj govor citatom iz vidovdanske besede Nikolaja Velimirovića, antisemite, ljotićevca, ljubitelja Hitlera, i svetitelja ovdašnjeg: “A kad bi sve lobanje i kosti bile uzidane, mogao bi se podići hram, trista metara visok, toliko širok i dugačak, i svaki Srbin bi danas mogao podići ruku i pokazati – ovo je glava moga dede, moga oca, moga brata, moga komšije, moga prijatelja, kuma. Pet vekova Srbija lobanjama i kostima svojim brani Evropu, da bi ona živela srećno i u miru”. Mogao je da citira i Nikolajevo poređenje Adolfa Hitlera sa Svetim Savom, ali ni ovo nije loše.</p>
<h2>Čuvar srpske duše</h2>
<p>Momčilo Trajković je u ime Srpskog nacionalnog veća dodelio studentima specijalnu povelju “Crveni kosovski božur”, te prozborio koju o tome kako je zov koji se čuje iz grla desetine hiljada studenata “danas najglasniji u odbrani Kosova i Metohije” i da taj “vapaj uznemirene mladosti vidimo kao šansu da spasimo Kosovo”. Bilo bi bolje da je studentima ispričao nešto o tome zašto je Kosovo pobeglo od Srbije, nešto o represiji nad Albancima, o masovnim pokoljima i proterivanjima, o hladnjačama i masovnim grobnicama. No, to se svakako ne bi uklopilo u agendu skupa, tu nema mesta za činjenice, ali zato odlično prolaze floskule koje je mogao da izgovori i Aleksandar Vučić ili bilo ko drugi iz te nacionalističke bulumente.</p>
<p>“Neće vam se obratiti samo čovek, niti univerzitetski profesor, ni istoričar književnosti, već čuvar srpske nacionalne svesti i srpske duše. Njegove reči su kao mač, one seku zablude vremena u kojem mi živimo” – ovako je voditeljka najavila nastup Mila Lompara, zagovornika srpskog i ruskog stanovišta, istrajnog borca protiv duha samoporicanja i sličnih autošovinističkih pošasti.</p>
<p>Lompar je opravdao gromopucatelnu najavu, pozvao je na poštovanje Ustava, po kojem je “Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije”, zaboravivši da kaže kako je zbog te fikcije metnute u preambulu dotični akt i donet, kako bi izbrisao realnost i zarobio Srbiju za jedan duži vremenski period, a ako bude sreće – i zauvek. Govorio je Lompar i o svojoj omiljenoj temi, spoljašnjoj slobodi koja ide u dva kraka, jedan je sloboda države Srbije, a drugi “sloboda srpskog naroda van Srbije, odbrana suverenosti Republike Srpske, odbrana suverenosti Srba u Crnoj Gori, borba za srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Makedoniji. To je borba za srpski integralizam”.</p>
<h2>Velikosrpski integralizam</h2>
<p>Lepo što se Lompar prisetio i ugroženih Srba u Makedoniji, njih niko da se seti nakon Vojislava Šešelja, Srpske radikalne stranke i mitropolita Amfilohija, jedino su oni onomad podsećali da i Makedonija treba da bude deo proširene Srbije. Šteta samo što je profesor Lompar zaboravio da pomene i borbu za Republiku Srpsku Krajinu i što nije spomenuo granicu Karlobag-Karlovac-Ogulin-Virovitica.</p>
<p>Srpski integralizam je eufemizam za “Srpski svet”, “Veliku Srbiju” ili “Homogenu Srbiju” četničkog ideologa Stevana Moljevića. Ponovo stara, dobro poznata priča o svim Srbima u jednoj državi, o svesrpskom ujedinjenju, o ugroženim Srbima u susednim zemljama koje matica treba da brani. Sve smo to čuli hiljadu puta, na toj ideološkoj matrici je Slobodan Milošević onomad vodio četiri agresorska rata i sva četiri izgubio, na toj matrici su počinjeni najstravičniji ratni zločini, etnička čišćenja i genocid u Srebrenici.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvelikosrpske-poruke-i-sa-studentskog-protesta-u-beogradu-profesor-lompar-o-srpskom-integralizmu-nije-zaobisao-ni-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Govorio je na protestu i “heroj sa Košara”, to je ona bitka koja je toliko znamenita da se o njoj do 2011. godine nije ni pisalo, a stvaranje legende je počelo tek 2016. Neki radoznalac bi se zapitao zašto se nikada ne govori ni o jednoj drugoj bici, uvek samo i jedino Košare. Odgovor je jednostavan – sve ostalo su bili pokolji, opsade, zločini, konc-logori, masovna silovanja, pljačke, ubijanja civila i slični “podvizi” naših junaka, a od takvog nezgodnog materijala ni najmaštovitiji ideolog nije u stanju da napravi patriotsku priču. Onda mu ostaju Košare, mesto gde su obesni političari i generali žrtvovali mlade vojnike, dok se veći deo snaga bavio zločinjenjem. Daj šta daš.</p>
<p>Da Lompareva jeremijada nad sudbinom Srba u regionu nije samo njegova lična ideološka opsesija potvrdila je i studentkinja koja je pročitala neku vrstu političkog programa studentskog pokreta. „Kosovo i Metohija i poštovanje Ustava Srbije. Spoljna politika mora biti zasnovana na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, Ustava, vojne neutralnosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i u regionu“, rekla je studentkinja. A Nemce u Sudetima ne nameravate da štitite? Mislim, kad ste već kopija kopijine kopije, red je da se bar pomene original. Pohvalno je što ni vojna neutralnost nije zaboravljena, da ne pomisli neko, ne daj Bože, kako neki studenti žele da Srbija postane deo NATO saveza. Vladimir Putin može mirno da spava, Srbija je jedinstvena po ključnim pitanjima.</p>
<h2>Put do Vučića i nadstrešnice</h2>
<p>Vidovdanski protest nije ličio ni na jedan dosadašnji studentski skup. Došlo je do radikalnog zaokreta u desno, do reaktiviranja svih nacionalističkih ideologema, do povratka na stari program svesrpskog ujedinjenja, kao da smo ponovo u 1989. godini. Umesto protesta protiv autokratske vlasti, nepravde, nasilja i korupcije, dobili smo skup potencijalnih bacača cveća na tenkove. S obzirom na sadržaj govora, na protestu su mirno mogli da nastupe i Aleksandar Vulin ili Dragoslav Bokan. Bizarna inverzija.</p>
<p>Sa stanovišta studentskih zahteva i njihove dosadašnje borbe taj zaokret je potpuno besmislen i kontraproduktivan. Na ideološkim osnovama koje su izložene na protestu ne stiže se do vladavine prava, pravne države, odsustva korupcije, funkcionalnih institucija, jednakosti svih pred zakonom i ostalih vrednosti za koje se studenti zalažu.</p>
<p>Naprotiv, nacionalistička ideologija vodi pravo u nasilje, korupciju, nepravdu, laž, zarobljene ustanove, autokratiju, mržnju, šovinizam, siromaštvo, izolaciju i slično. Na tom putu se uvek stigne do nekog Vučića i do neke nadstrešnice koja ubija ljude. Tome hegemonistički pan-pokreti i služe, da država i društvo nikada ne budu uređeni, to ne može da se pročita u epskim pesmama ili kod Lompara, ali može u “Izvorima totalitarizma” Hane Arent.</p>
<h2>Izaći iz začaranog kruga</h2>
<p>Ako će ova podgrejana ćosićevsko-memorandumska papazjanija da bude studentski program na izborima, to takođe ne vodi nikuda. Jeste srpsko društvo impregnirano nacionalizmom, ali su građani ipak skloni nekim umerenijim varijantama. Ono što smo čuli na protestu podseća na programe Dveri, Zavetnika, radikala i sličnih partija koje se vrte oko cenzusa ili su ispod njega. Kad se velikosrpski program izloži u čistoj, ogoljenoj formi – to ne dobija veliku podršku birača. Sumnjam i da većina studenata deli ideologiju objavljenu na protestu, do sad bi se to već videlo, ipak se proteklih meseci govorilo o nekim drugim temama, na drugačiji način.</p>
<p>Ako studenti istraju na ovom kursu, to će samo odbiti sve ljude koji žele istinske a ne kozmetičke promene, sve one koji su demokratski nastrojeni i žele ne samo pad jednog režima, već i demontažu ideoloških temelja na kojima naprednjački režim počiva. Svaki radikalni zaokret građanskog nezadovoljstva u desno vodi u sigurnu propast protesta, to je oproban recept. U tom slučaju Aleksandar Vučić i njegova razbojnička banda će moći zadovoljno da trljaju ruke.</p>
<p>Ako građani i studenti ne smognu snage da izađu iz začaranog kruga nacionalističkih zabluda, ako se ne otrgnu iz okova pogubne ideologije koja iza sebe ostavlja jedino pustoš i smrt, ako ne iskorače iz mračnog nasleđa prošlosti – ostaje nam samo da tapkamo u mestu i trajemo u večnom Vidovdanu mrmota.</p>

Studentski protest i ideologija ‘Srpskog sveta’: Neki novi bacači cvijeća na tenkove

<p>Meklarenov<b> Lando Noris</b> želi danas da dođe do pobjede kojom bi ojačao svoje šanse u borbi za titulu Formule 1, nakon što je u kvalifikacijama za Veliku nagradu Austrije izborio pol poziciju na trci koja dolazi nakon incidenta u Kanadi, kada se sudario sa timskim kolegom <b>Oskarom Pjastrijem</b>.</p>
<p>Noris je u subotu bio najbrži u kvalifikacijama, sa više od pola sekunde prednosti, u dominantnom izdanju koje je očigledno bilo olakšanje za britanskog vozača, koji se ove sezone često mučio da pokaže pravi tempo u kvalifikacijama.</p>
<p><b>Šarl Lekler</b> trku počinje sa druge startne pozicije u bolidu Ferarija, dok će njegov timski kolega <b>Luis Hamilton</b> krenuti sa četvrte pozicije, nakon neočekivano dobrog dana za italijanski tim.</p>
<p>Pjastri trenutno ima 22 boda više od Norisa u generalnom plasmanu i startovaće odmah iza njega, sa treće pozicije, nakon što je Australijanac morao da odustane od posljednjeg brzog kruga zbog <b>Pjera Gaslija</b> iz Alpina, koji je izletio ispred njega. Pjastri je ipak poručio da vjeruje da ima dovoljno brzine da se bori za pobjedu u nedjelju.</p>
<p>Aktuelni šampion <b>Maks Ferstapen</b>, koji je treći u generalnom poretku, startovaće tek sedmi, nakon što se u kvalifikacijama žalio na nedostatak prijanjanja.</p>
<p>Trka na Red Bul ringu počinje u 15 sati.</p>

Noris cilja prijeko potrebnu pobjedu sa pol pozicije na Red Bul ringu

<p>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ovih dana govori „jezikom naroda“. Inflacija, kaže, nije više samo statistički podatak – ona je svakodnevna muka građana.&nbsp;</p>
<p>- Ljudi biraju između računa i hrane. Plate traju tri sedmice. Kirije su otišle u nebo. Mladi ne mogu da se osamostale. Ovo nije ekonomski put koji želimo - poručio je Milatović, kao da je neko drugi ispisivao tu ekonomsku putanju.</p>
<p>Ali – kako sad ovo, predsjedniče?</p>
<p>Kako objasniti da građani danas biraju između večere i struje, a ne između egzotičnog putovanja i „novog polovnog auta“, kako ste to obećavali ne tako davno? Gdje su sad one tri krave za povratak na selo? Ili makar jedan semestar studija za dijete?</p>
<p>U januaru 2022. godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović sa neskrivenim entuzijazmom najavljivao je da će prosječna zarada sa 530 eura porasti na 660 eura.&nbsp;</p>
<p>- To znači 1.500 eura više godišnje po osobi, odnosno 3.000 eura po porodici. Građani će moći da kupe novi polovan auto, da odu na Kubu, da školuju dijete, ili kupe tri krave - govorio je tadašnji ministar, dok je reformski talas „Evropa sad“ pljuštao obećanjima.</p>
<p>Danas, tri i po godine kasnije, stvarnost je gruba i ogoljena. Cijene su podivljale, stanarine odavno ne prate realna primanja, a mladi i dalje ostaju pod roditeljskim krovom – ne zbog izbora, već nužde. Inflacija jede povećane plate brže nego što su one ikada mogle „leći“ na račun.</p>
<p>A, program „Evropa sad“? Umjesto da postane temelj oporavka i razvoja, sve više izgleda kao politički balon – šaren, pun očekivanja, a na kraju prazan.&nbsp;</p>
<h2>Odgovornost se ne može prepakovati</h2>
<p>Ne može se politička prošlost tek tako zaboraviti. Program „Evropa sad“ valjda nije bio nečiji eksperiment – već ozbiljan društveni projekat koji je nosio potpise Milatovića i Milojka Spajića.&nbsp;</p>
<p>Danas, kada posljedice te politike kucaju na svačija vrata, nije dovoljno samo konstatovati stanje. Potrebna je odgovornost. Ljudi ne traže obećanja – traže rješenja. I pitaju jedno: ko će platiti cijenu iluzija koje su im prodate kao vizija?</p>

Predsjednik udario na ministra Jakova: Od egzotičnih putovanja do borbe za hljeb - krave pojele „Evropu sad“

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 22 saobraćajne nezgode, u kojima je pet osoba povrijeđene teže, a 12 lakše.</p>
<p>Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam saobraćajnih nezgoda, Budvi tri, Tivtu dvije.</p>
<p>Po jedna nezgoda evidnetirana je u Danilovgradu, Cetinju, Baru, Ulcinju, Herceg Novom, Kotoru, Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću i na Žabljaku.</p>
<p>Izdat je 531 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 69 prekršajnih prijava.</p>
<p>Policija je oduzela osam pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: vatikan