&nbsp;Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Srbijom u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina u Oradei.
Crnogorski vaterpolisti u polufinalnom meču eliminisali su Italiju 10:6, dok je Srbija bila bolja od Grčke 20:14.
Crna Gora i Srbija bili su rivali i u grupi, a međusbni duel na otvaranju šampionata pripao je izabranicima trenera Nebojše Milića 9:8.
Crnogorski vaterpolisti do finala došli su sa maksimalnim učinkom.
U grupi slavili su protiv Srbije 9:8, Hrvatske 12:7 i Španije 14:13, u četvrtfinalnom meču eliminisali Francusku 21:11, a u polufinalu Italiju 10:6.
Finalni meč počeće u 18:30 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vaterpolisti Crne Gore danas sa Srbijom za evropsko zlato

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u finalu Evropskog prvenstva za igrače do 18 godina igraće protiv Srbije.
Crnogorski vaterpolisti u polufinalnom meču eliminisali su Italiju 10:6, dok je Srbija bila bolja od Grčke 20:14.
Crna Gora i Srbija bili su rivali i u grupi, a međusbni duel na otvaranju šampionata pripao je izabranicima trenera Nebojše Milića 9:8.
Crnogorski vaterpolisti do finala došli su sa maksimalnim učinkom.
U grupi slavili su protiv Srbije 9:8, Hrvatske 12:7 i Španije 14:13, u četvrtfinalnom meču eliminisali Francusku 21:11, a u polufinalu Italiju 10:6.
Finalni meč počeće u 18 sati i 30 minuta.

1250x600

1084x550

Crna Gora sa Srbijom za trofej u Oradei

Vaterpolisti Crne Gore doživjeli su prvi poraz na Svjetskom prvenstvu u Singapuru. U drugom kolu grupe "D", od izabranika Dejana Savića je nakon velike borbe bolja bila Hrvatska, rezultatom 11:13 (2:3, 3:2, 2:3, 4:5).
Hrvatska je meč otvorila sa dva uzastopna gola, a na prvi pogodak 'ajkula' čekali smo pet minuta - tada je strijelac bio Banićević.&nbsp;
Krajem prve četvrtine, pogodio je Perković i bilo je 2:2, ali je u samom finišu tog perioda vođstvo Hrvatima vratio Bukić.
U drugom kvartalu igralo se gol za gol. Radović je poravnao iz sedmerca, pa je Harkov pogodio za "barakude", da bi poravnao Holod. Do kraja druge četvrtine vidjeli smo gol Radovića i sjajnu parabolu Matkovića. Tako je nakon prvog poluvremena na semaforu bilo 5:5.
Drugo poluvrijeme otvoreno je golovima Fatovića na jednoj i Banićevića na drugoj strani, a onda je Crna Gora preokrenula - nakon sedam minuta igre, Holod je savladao Bijača i bilo je 7:6.
Žestoko su nakon toga odgovorili suparnici - prvo je poravnao Lončar, a onda je Harkov, uz kiks naše odbrane, preokrenuo na 7:8, a tim je rezultatom i okončana treća četvrtina.
Nakon nepuna tri minuta igre u posljednjoj četvrtini, Bukić je pogodio i Hrvatska je prvi put na utakmici bila na plus dva (7:9). Uzvratio je na to Đuro Radović, da bi se potom u strijelce upisao Butić za 8:10.
Četiri i po minuta prije kraja, nadu nam je vratio Jovan Vujović - lopta se odbila od Bijačeve ruke u gol i bilo je 9:10. Uskoro smo vidjeli gol Bukića, pa Đura Radovića, te smo u završna tri minuta ušli uz pogodak zaostatka (10:11).
No, nastavili su i Hrvati sa ubitačnim tempom, pa su Bukićevim pogotkom opet stigli do dva razlike. Banićević je smanjio naš zaostatak, a onda su hrvatski vaterpolisti prokockali napad.
Sljedeći duel, ujedno i završni u grupi "D", naši vaterpolisti odigraće preksjutra protiv Kine. Taj susret pratićemo u 6:10 sati ujutro.
Grupa "D" / drugo kolo: Crna Gora - Hrvatska 11:13, Grčka - Kina 26:5.
Tabela: Hrvatska 6, Crna Gora 3, Grčka 3, Kina 0.

Prvi poraz Crne Gore: Hrvatska bolja poslije velike borbe

Vaterpolisti Crne Gore neće igrati u polufinalu Svjetskog kupa u Podgorici. U završnom četvrtfinalnom susretu, u sjajnom ambijentu, izabranici Dejana Savića poraženi su od Hrvatske, rezultatom 11:12 (1:2, 5:2, 3:4, 2:4).
Šteta je zbog načina na koji su 'ajkule' ispustile pobjedu, a potom i peterce. Jer, u završnih 60 sekundi ušli smo uz vođstvo 11:10, a onda nam je Fatović presudio. Ubojiti hrvatski reprezentativac bio je nezaustavljiv u drugom poluvremenu - od završnih šest golova njegove selekcije, postigao je pet.
Crna Gora tako će morati težim putem do plasmana na Svjetsko prvenstvo u Singapuru.
Ipak, što se 'ajkula' tiče - nije kraj. Sjutra nas na startu doigravanja za plasman čeka okršaj protiv Njemačke (16:10).
Gosti su u prvom periodu u dva navrata stizali do vođstva. Prvo je pogodio Harkov, pa je uzvratio Matković, ali je potom Hrvatskoj prednost donio Fatović i tim je rezultatom okončana uvodna četvrtina.
Tek što je drugi kvartal počeo, Hrvati su bili na plus dva – u strijelce se upisao Butić. I nakon toga je uslijedio veliki preokret - Crna Gora je prvo poluvrijeme završila uz prednost 6:4.
Bila su to izvanredna četiri minuta 'ajkula' - po dva gola dali su Sladović i Moskov, jedan Gardašević i na punim tribinama nastao je delirijum.
Hrvati su se u prvom dijelu treće četvrtine u potpunosti vratili u igru - prvo je pogodio Žuvela iz peterca, pa Butić, te je bilo 6:6. Odgovorio je na to Đuro Radović savladavši Bijača za 7:6.
Mogla je uskoro Hrvatska do novog poravnanja - imali su peterac, Žuvela je uzeo loptu, ali je Andrić sjajno odbranio. Taj smo momenat u potpunosti kapitalizovali golom Matkovića - dva minuta prije kraja treće četvrtine bilo je 8:6.
Nepun minut kasnije bilo je 8:8 - Loren Fatović je dva napada Hrvatske završio pogocima. Ipak, bilo je vremena da vratimo prednost - Matković se opet, treći put večeras, upisao u strijelce i završnu četvrtinu dočekali smo uz gol viška (9:8).
Veoma bitan momenat dogodio se pet minuta prije kraja - Gardašević je šutnuo, lopta se odbila od stative u gol i "ajkule" su bile na plus dva. Ali, imali su protivnici odgovor i na to - golovima Fatovića i Butića stigli su do još jednog izjednačenja (10:10).&nbsp;
Minut i 50 sekundi prije kraja, na šut se odvažio naš najmlađi reprezentativac Strahinja Gojković - i bilo je to sjajno, neodbranjivo, za 11:10. Minut kasnije, Fatović je izjednačio, te je objema selekcijama ostao po još jedan napad do kraja. Gojković nije uspio da pogodi i gostima je ostalo završnih 20 sekundi - uspjeli su da ih iskoriste, opet je pogodio Fatović i uslijedilo je slavlje hrvatskih vaterpolista.
Matković je večeras predvodio Crnu Goru sa tri pogotka, a Hrvatsku Fatović sa šest.
Četvrtfinale:
Crna Gora - Hrvatska 11:12
Španija - Njemačka 22:9
Mađarska - Holandija 21:11
Grčka - Japan 20:10
Polufinale (sjutra):
Mađarska - Grčka (18:20)
Hrvatska - Španija (20:30)
Mečevi za plasman (sjutra):
Holandija - Japan (14:00)
Crna Gora - Njemačka (16:10)

Crnogorski vaterpolisti poraženi od Hrvatske, osiguran nastup na SP

Vaterpolisti Crne Gore slavili su nad Srbijom u završnom duelu grupe “B” kvalifikacija za Svjetski kup. U Bukureštu je bilo 16:15 (4:2, 5:2, 5:7, 2:4).
Naša selekcija tako grupu završava na drugom mjestu, a u plej-ofu za četvrtfinale igraćemo protiv Francuske. Taj duel slijedi već sjutra, najvjerovatnije sa početkom u 15:00 časova.
Što se današnje utakmice tiče – Crna Gora je dominirala protiv podmlađene selekcije susjedne države sve do sredine treće četvrtine. A onda su suparnici odgovorili serijom 0:5. I tako smo sve zakomplikovali - ali, srećom, sačuvali smo pobjedu.
Izvrsno smo otvorili meč – golovima Đura Radovića, Matkovića i Popadića, ‘ajkule’ su povele 3:0.
Na startu druge četvrtine, pogodio je Vasilije Radović, a zatim i Perković i Crna Gora je prvi put bila na plus četiri (6:2). U završnici prvog poluvremena, Matković je pogodio i bilo je 8:3. Do kraja smo vidjeli po gol u obje mreže, tako da su izabranici Dejana Savića treći kvartal dočekali uz visokih plus pet – 9:4.
Tek što je počela treća četvrtina, Đuro Radović je pogodio, pa Popadić iz peterca i bilo je 11:4. Uskoro je bilo i 14:6, a onda su suparnici potpuno neočekivano uzvratili. Dali su čak pet uzastopnih golova i posljednji kvartal dočekali smo uz plus tri – 14:11.
Seriju protivnika prekinuo je u trećem minutu završne četvrtine Vasilije Radović (15:11) i tada je već bilo prilično izvjesno kako će ‘ajkule’ upisati tri boda i zakazati borbu sa ‘trikolorima’ za četvrtfinale.
Našu reprezentaciju predvodili su Moskov i Đuro Radović sa po tri gola, dok su Popadić, Matković i Vasilije Radović dali po dva. U timu Srbije, Gladović i Lukić pogađali su po četiri puta.

“Ajkule” savladale Srbiju, u osmini finala sa Francuskom

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Ovo više nije pitanje jednog protesta - već elementarne pravne sigurnosti svakog građanina - poručeno je sa konferencije Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) koja je organizovana nakon što je policija prekršajno procesuirala 35 učesnika protestnog okupljanja koje je u julu održano zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu koja ne postoji. Institucije, kako su podvukli članovi STEGA, ne štite zakon - već interese i rade selektivno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121113128_dcfb013f7fdc1ed737124dbab24f90066aab3bc218a0810ffe3214b028a5b505" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="STEGA PRES"> <figcaption>Sa konferencije(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>ZA STRAH POTREBNO MNOGO VIŠE</h2> Reditelj i jedan od procesuiranih Danilo Marunović je poručio da su se okupili da brane zakonitost i pravdu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131220_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251211131220_9c14842acbecf825db1219b1d895470d1373851fcdc8af8b841132ba4de2ce7e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Danilo Marunović"> <figcaption>Danilo Marunović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Umjesto da svih 35 procesuiranih budu pohvaljeni zbog svog aktivizma, novi oslobodioci nas oslađaju od prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo. Poručujemo im: No pasaran. Ovo je naša crvena linija. 19. decembra ćemo biti tu i podvući crtu između slobodarske Crne Gore i one koja to nije - poručio je on. Novinar i građanski aktivista Darko Ivanović je poručio da će se pojavljivati na svim protestima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251211131224_7021b4958f58c3c0dc06cd5ba51b932bdcc1c41f37bcd7908732e6fce4252996" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Darko Ivanović"> <figcaption>Darko Ivanović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - I jedva čekam da me uhapsite i procesuirate. Staćemo u odbranu svega onoga u što vjerujemo. Nećemo se pomaći, pa - što bi rekli Cetinjani, neka dođu - decidan je Ivanović. Politikolog Alek Barović je istakao da će iza Bećira Vukovića ostati nenapisana knjiga i ukradeni telefon. - Istorija će zapisati da je od 2020. godine postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove - ukazao je Barović. Ne može se, podvlači on, sa malo suzavca udariti na Crnogorce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251211131224_f8c6143655eaec84db7f2b754a9d8c347429fd665fc54228f43a17da51867628" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Alek Barović"> <figcaption>Alek Barović(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Moraće da probaju nešto mnogo jače da bi nas uplašili - poručio je Barović. <h2>REPRESIJA NIJE OGLEDALO SNAGE NEGO NEMOĆI</h2> Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Aleksandar Radoman je ocijenio da pokušavaju unijeti strah i sumnju i zaustaviti svaki vid otpora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251211131228_2964daaadaabcb5038295ade4fbfe5c1679072a3dca5e9ce7c7fb6608bb808d1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"> <figcaption>Aleksandar Radoman(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  - Ali im poručujemo da represija nije ogledalo snage već nemoći. Vidimo se 19. decembra i No pasaran - dodao je Radoman. On je naveo da je prije tri i po decenije jedan crnogorski intelektualac rekao da će posljednji Staljinov brk bit obrijan u Crnoj Gori. - Aktuelni režim nas uvjerava da je Staljin u Crnoj Gori zabradatio - dodoa je Radoman. Pokušali su, kako je rekao, prije neki mjesec da usvoje protivustavni zakon o zabrani okupljanja. - Pod velikim pritiskom građanske javnosti ipak su odustali. Sad to isto rade, kako bi vojvoda Mandić rekao, drugim sredstvima. Doduše ne hemijskim kao 8. jula kad su građane zasipali ogromnim količinama biber spreja ne da bi ih dezorijentisali no da bi im nanijeli povrede i dugoročna oštećenja. Sad to rade kvazipravnim sredstvima - prekršajnim prijavama. Pokušavaju unijeti strah i sumnju, pokušavaju spriječiti svaki vid otpora. Ali su im zalud i hemija i mehanizmi represivnog aparata - naglasio je dekan FCJK. Računica im je, cijeni on, falična. - Jer ko god udari na antifašizam, brzo slomi zube. Zato im i danas odavde poručujemo - nije ova represija ogledalo vaše snage no vaše nemoći. I nemate posla s nas 35 no s idejom koju ne možete slomiti - podvukao je Radoman. <h2>PERFORMANS</h2> Slobodna umjetnica Iva Nešić je izjavila da joj je čast biti među 35 prekršajno procesuiranih građana.&nbsp; - U državi u kojoj nikada nije procesuiran nijedan počinilac nasilja u Gornjem Zaostru, u kojoj nema procesuiranih za dva masakra na Cetinju, &nbsp;u kojoj se najteži zločini završavaju ćutanjem institucija - procesuirati 35 građana koji su protestovali za najveće državno priznanje govori dovoljno samo za sebe - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211131236_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251211131236_5098829564269f93dcd73bbc48d3a7248cfb38d7d88666d2f0d6aa295b8ad81d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Iva Nešić"> <figcaption>Iva Nešić na konferenciji(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Ako je borba za ustavni poredak i javni interes danas prekršaj onda je, kaže, ponosna što ga je počinila zajedno sa ovim ljudima. - A sada ono zbog čega sam ja lično na spisku. Moje gašenje cigarete o policijski štit bio je performans. Vidljiv svima koji su htjeli da ga vide. To nikad ne bih uradila da je taj štit branio interese moje države. I ako jedan spontani, vaninstitucionalni umjetnički gest može da napravi toliku pometnju u bezbjednosnim strukturama, onda je jasno: umjetnost je moć, i umjetnost jeste pokretačka snaga promjena. I zato otvoreno kažem: Onaj mali rozi “sobranje” ćik uradio je više za zaštitu crnogorskog Ustava i odbranu legitimiteta najvećeg državnog priznanja, nego što je u tom trenutku radio štit crnogorske policije - navela je Nišić. Na kraju se, kaže, mora postaviti jedno pitanje. - Zašto štitovi crnogorske policije brane najveće crnogorsko državno priznanje - od Crnogoraca? - pitala je Nešić.

Istorija će zapisati da je od 2020. postojala vlast koja je nagrađivala lopove i lažove, oslobađaju nas prava na borbu da Crna Gora bude normalno društvo

Tag: vaterpolo-reprezentacija-srbije