Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

1250x600

1084x550

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta ove sedmice je na svjetskim je tržištima znatno pala, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka u decembru dodatno smanjiti ključne kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je ove sedmice 0,7 odsto na 99,47 bodova. Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 odsto, pa je kurs eura dostigao 1,1595 dolara, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 0,15 odsto na 156,15 JPY.
Nakon snažnog rasta prethodne sedmice, pri čemu je dostigao najviši nivo u pet i po mjeseci, dolarov indeks je ove sedmice znatno pao. To je posljedica uvjerenja ulagača da će Fed u decembru dodatno smanjiti kamatne stope 0,25 procentnih bodova, kao što je učinio u septembru i oktobru.
Još nedavno šanse da će Fed to učiniti iznosile su samo oko 40 odsto, ali ove sedmice su porasle na 85 odsto.
Naime, ove sedmice objavljeni podaci ukazuju na usporavanje rasta američke privrede, pa su neki čelnici Feda poručili da su spremni dodatno da smanje kamate, jer je rizik od slabljenja tržišta rada veći od rizika od inflacije.
Kurs eura ojačao je u odnosu na dolar, jer će se, ako Fed smanji kamate, smanjiti razlika između kamatnih stopa u SAD-u i eurozoni.
Dolar je oslabio i prema jenu, jer ulagači ne žele da riskiraju, s obzirom na to da su nakon nedavnog jačanja dolara japanske vlasti zaprijetile intervencijom ako se nastave velike oscilacije kursa i spekulacije usmjerene na slabljenje japanske valute.
Pad kursa dolara prema jenu s najvišeg nivoa u deset mjeseci posljedica je procjena da bi japanska centralna banka mogla povećati kamatne stope jer inflacija u Japanu raste.

Dolar pao u odnosu na korpu valuta

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Dolar je ove sedmice, druge zaredom, ojačao prema korpi valuta, dok je euro oslabio nakon što je Evropska centralna banka (ECB) ponovno smanjila ključne kamatne stope. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,9 odsto na 106,94 boda. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,6 odsto na 1,0505 dolara (USD), prenosi Hina. 
 
Američka valuta ojačala je i prema japanskoj, 2,4 odsto, pa je njen kurs dostigao 153,65 jena (JPY). 
 
U fokusu ulagača bile su sjednice niza centralnih banaka u svijetu. Popuštanje inflacije omogućava im smanjenje kamatnih stopa, kako bi podstakle rast ekonomije. 
 
Švajcarska centralna banka smanjila je ključne kamatne stope 0,5 procentnih poena, a monetarnu politiku olabavila je i kanadska centralna bankka. 
 
ECB je smanjila kamate već četvrti put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
No, kako je inflacija u eurozoni i dalje povišena, očekuje se usporavanje tempa smanjenja kamata ECB-a, pa je euro oslabio prema američkom dolaru. 
 
Doduše, inflacija je povišena i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Izvještaj o potrošačkim cijenama pokazao je da je inflacija u novembru porasla na 2,7 odsto na godišnjem niovu, s 2,6 odsto mjesec ranije. 
 
Da je inflacija i dalje značajno iznad planiranih vrijednosti Federalnih rezervi (Fed), potvrdili su i podaci o proizvođačkim cijenama. 
 
Te su cijene u novemrbu porasle 0,4 odsto na mjesečnom, a tri odsto na godišnjem nivou, više nego što su analitičari očekivali. 
 
A povišena inflacija mogla bi navesti Fed da uspori, ili čak i prekine, ciklus smanjenja kamatnih stopa. 
 
Iako čelnici Fed-a već sedmicama ponavljaju da bi se mogao usporiti tempo povećanja kamata, na tržištu se očekuje da će na dvodnevnoj sjednici od 17. do 18. decembra Fed smanjiti kamate treći put ove godine, za dodatnih 0,25 procentnih poena. 
 
I dok većina centralnih banaka u svijetu smanjuje kamate i postupno popušta monetarnu politiku, japanske monetarne vlasti mogle bi uskoro da povećaju kamatne stope, jer inflacija u toj zemlji posljednjih mjeseci jača.

Dolar ojačao prema korpi valuta

Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala, nakon tri sedmice rasta, dok je kurs eura porastao i tako se odmaknuo od najnižih nivoa u dvije godine. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,6 odsto, na 105,8 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 1,5 odsto, na 1,0575 USD, pa se odmaknuo od najnižeg nivoa u dvije godine. Američka valuta je oslabila i prema japanskoj, 3,2 odsto, pa je njen kurs potonuo na 149,75 jena (JPY). Nakon tri sedmice rasta tokom kojih je dostigao najviše nivoe u dvije godine, dolarov indeks prošle sedmice je oštro pao. 
 
Američka valuta je najviše oslabila prema japanskoj, što je posljedica rasta inflacije u Japanu zbog čega su ojačale špekulacije da bi japanska centralna banka ovog mjeseca mogla povećati kamatne stope. 
 
S druge strane, euro je ojačao nakon poruke iz Evropske centralne banke da bi mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. U fokusu ulagača bili su prošle sedmice i novi makroekonomski podaci iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji su pokazali da privreda i dalje stabilno raste, a da je tržište rada čvrsto. 
 
To znači da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ne treba žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Tim više što su i novi podaci pokazali da inflacija ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa se i dalje kreće iznad ciljanih nivoa Feda od dva odsto.

Dolar oslabio nakon tri sedmice rasta

Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je prošle sedmice, druge zaredom, jer bi američka centralna banka Fed mogla usporiti tempo smanjenja kamatnih stopa. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 odsto na 106,67 bodova, prenosi SEEbiz. 
 
Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 odsto na 1,0540 USD, blizu najnižeg nivoa u godini. 
 
Američka valuta je ojačala i prema japanskom jenu, 1,1 odsto, pa je njen kurs dostigao 154,3 JPY. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, prvi put nakon godinu, i iznad nivoa od 107 bodova. 
 
To je posljedica poruke da bi Fed mogao usporiti tempo popuštanja monetarne politike. 
 
Naime, predsjednik Feda Džeroum Pauel kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva odsto, pa da centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa. 
 
- Ekonomija ne šalje nikakve signale da bi trebalo žuriti sa smanjenjem kamata - poručio je Pauel.

Dolar nastavio trend rasta

Kurs dolara prema euru je ove sedmice pao, jer je američka centralna banka smanjila kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo. 
 
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,4 odsto na 100,74 boda, blizu najniže vrijednosti za period od godinu. 
 
Pritom je kurs dolara prema euru pao 0,8 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,1160 USD, prenosi Hrportfolio. 
 
No, američka valuta je ojačala prema japanskom jenu, 2,1 odsto, pa je njen kurs kočio na 143,85 jena (JPY). 
 
Kurs dolara prema euru značajno je pao, jer su Federalne rezerve (Fed), u prvom popuštanju monetarne politike nakon četiri godine, smanjile kamate više nego što se očekivalo. 
 
Na tržištu se, naime, procjenjivalo da će centralna banka kamate smanjiti 0,25 procentnih poena, no njeni čelnici odlučili su cijenu novca srezati za agresivnih 0,5 procentnih poena, u rasponu od 4,75 do pet odsto. 
 
Čelnici Fed-a poručili su nakon redovne sjednice da se inflacija postupno spušta prema planiranoj vrijednosti od dva odsto i da su sada rizici po njihove ciljeve u vezi sa tržištom rada i inflacijom uravnoteženi. 
 
Nakon što su godinama povećavali kamatne stope kako bi suzbili inflaciju, čelnici Feda procjenjuju da će, nakon ovog agresivnog reza, do kraja godine dodatno smanjiti kamate 0,5 procentnih poena, a u narednoj godini za cijeli procentni poen. 
 
I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskom jenu snažno porastao. 
 
Japanska valuta našla se pod pritiskom, jer je centralna banka te zemlje ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok je dio ulagača očekivao dalje zaoštravanje monetarne politike, zbog jačanja inflacije.

Euro ojačao prema dolaru nakon smanjenja kamata

S&amp;P 500 dostigao je u srijedu novi rekordni nivo, prvi put dosegnuvši sedam hiljada bodova, prije nego što se povukao, nastavljajući biti pod pritiskom nakon najnovije odluke Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
&nbsp;Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je ranije tokom sesije porastao 0,3 odsto na rekordnih 7002,28 bodova u jednom danu. Dow Jones Industrial Average takođe je bio stagniran, dok je Nasdaq Composite porastao 0,3 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Fed je zadržao svoju referentnu kamatnu stopu stabilnom u ciljanom rasponu od 3,5 odsto do 3,75 odsto. Trgovci će sada tražiti naznake o dugoročnijim promjenama monetarne politike.&nbsp;
&nbsp;Prinosi državnih obveznica porasli su nakon odluke, jer je izjava centralne banke otkrila da se ekonomska aktivnost širi solidnim tempom i da je stopa nezaposlenosti pokazala neke znakove stabilizacije.
- Mislim, i mnogi moji kolege misle, da je teško pogledati dolazne podatke i reći da je politika u ovom trenutku značajno restriktivna - rekao je predsjednik Fed-a Jerome Powell tokom svoje konferencije za novinare.
Raniji rast šireg tržišta podstaknut je rastom dionica čipova nakon optimističnih rezultata zarade. Dionice Seagate Technology skočile su 20 odsto nakon što su zarada i prihodi kompanije za infrastrukturu za čuvanje podataka u drugom tromjesečju premašili očekivanja analitičara.

Indeksi blago porasli

Licencirani privatni vrtići u Baru povećali su cijene boravka djece u ovim predškolskim ustanovama za 50 eura na mjesečnom nivou po djetetu. Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, nezavisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
Dva dana nakon što su odbornici usvojili Predlog odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru, iz dva privatna vrtića roditeljima je stigla cirkularna poruka od vlasnica koje obavještavaju “cijena vrtića je 50 eura skuplja od januara, zbog poskupljenja kirije i hrane”.
- Roditelji ovaj iznos ne plaćaju već je to preuzeo na sebe vrtić, a u narednim mjesecima će to preuzeti Opština po novoj odluci, za podršku svih vrtića u gradu. Dakle, ostaje svima ista cijena. Hvala na razumjevanju - navodi se u obajvještenju koje su vlasnice privatnih vrtića poslale roditeljima djece.
Nezadovoljni roditelji su proslijedili obavještenje iz vrtića Primorskom portalu, ogorčeni poskupljenjem privatnih vrtića, pored ostalog izražavajući sumnju da je “poskupljenje kirije” bilo baš krajem januara. Neki od roditelja najavljuju ispisivanje djece iz privatnih vrtića, nadajući se da će moći da ih upišu u državne predškolske ustanove gdje je od februara boravak i ishrana predškolaca za njih besplatna. Roditelji državni vrtić na mjesečnom nivou plaćaju 50 eura. Privatni vrtići “Svetionik” i “Mala bajka” do kraja januara su koštali 150 eura, a vlasnice vrtića najavile su poskupljenje, 200 eura mjesečno po djetetu.
Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, neovisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
- Na nivou Crne Gore dva licencirana privatna vrtića u Baru su među najpovoljnijim po pitanju cijena. Cijene privatnih vrtića u Budvi, Podgorici od 400 do 500 eura. Tačno je da su nam povećane kirija, a sami snosimo sve troškove. Svakako smo mislili nezavisno od subvencija Opštine da podignemo cijene koje dugo nismo korigovale, a svi smo svjedoci koliko je poskupila hrana, i ostali troškove. Na vrijeme smo informisali roditelje - kazala je Ivana Durutović, direktorica PPU "Svetionik".
Ona je podsjetila da za državne javne predškolske ustanove resorno ministarstvo finansira plate, dok privatni vrtići snose sami sve troškove.
- Mi moramo ispoštovati i kiriju, i dobavljače i radnike. Imamo devet zaposlenih: vaspitačice, profesorica engleskog, logoped, nutricionista, kuvarica..od kojih su neki stalno zaposleni, neki po ugovoru o djelu. U “Svetioniku” je od 35 do 40 djece, taj broj varira - kazala je Durutović.
Sagovornica Primorskog portala kaže da su napravile dogovor na nivou Bara o povećanju cijene vrtića zbog već navedenih razloga.
Roditelji sa direktorima privatnih vrtića potpisuju ugovore u kojima je ostavljena mogućnost povećanja cijena.
- Na ime izvršenih usluga za boravak djeteta u predškolskoj ustanovi, dogovoreni iznos cijene za cjelodnevni boravak se uplaćuje unaprijed, najkasnije do 5.u mjesecu. Za djecu od tri do šest godina cijena boravka iznosi 150 eura. U slučaju povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, energetika, komunalnih usluga, ostavljamo mogućnost za povećanje cijena boravka. Cijena je za boravak djece u predškolskoj ustanovi u trajanju od osam sati, u prvoj ili drugoj smjeni - kazala je Stanka Rujka Jelenić, dodajući da ima djece koja ostaju i po 10 sati.
Jelenić ističe da je pravo vlasnica vrtića da podignu cijene, a već godina cijene koriguje početkom februara.
- Prošle godine sam u ovo vrijeme povećala cijenu za 30 eura. U protekloj godini svi znamo koliko je sve poskupilo. Kad sam otvorila vrtić, 2004.godine, cijena je bila 80 eura. A, koje cijene su bile tada. Kupila sam od sopstvenih sredstava mobilijar za dvorište ispred vrtića. Hranu kupujem na pijaci, djeca imaju dovoljno hrane. Ne želim da me neko etiketira. Sa djecom radim cijeli život - kazala je Jelenić.
Prema njenim riječima u privatnom vrtiću “Mala bajka” je oko 30 djece.
- Niko nije prinuđen da upiše dijete u privatni vrtić. U javnoj ustanovi svako djete je prihvaćeno. Mi same moramo snositi troškove, a niko nas ne pita – da li možemo plaćati zakupe, hranu, isplaćivati plate - kazale su sagovornice Primorskog portala.
Durutović kaže da u Baru nesmetano radi preko 40 ilegalnih vrtića, bez licence, nadzora, bez stručnog kadra, finansijskih nameta. 
- Rade u stanovima, poslovnim prostorima, a ne podliježu inspekcijama, kontrolama, nadzorima. Nas dvije već godinama radimo legalno, imamo licence među prvima u Crnoj Gori. Radimo bez podrški od strane države. Ekonomska cijena vrtića iznosi preko 300 eura. Javnu ustanovu podržava ministarstvo, a ovo je prvi put da i. licencirani privati vrtići imaju podršku od strane Opštine, odnosno roditelje djece koja su upisana u licencirane private vrtiće - kazala je Durutović.
Ona je navela da se preko Udruženja licenciranih privatnih vrtića zalažu za veće subvencije na nivou države.
- Želimo i podršku na nivou države. Kada bude veća podrška privatnim licenciranim vrtićima od države, koju imaju državni vrtići, naravno da će to još više osjetiti roditelji - zaključila je Durutović. 
Iz Budžeta opštine Bar za 2026.godinu opredijeljeno je 900 hiljada eura za subvencionisanje troškova boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama, licenciranim od strane nadležnog Ministarstva, do iznosa od 50 eura mjesečno po djetetu. U Baru oko 1.500 mališana pohađa javnu ili privatne predškolske ustanove

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

Tag: valuta