Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pisala je premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sudskog savjeta Radoju Koraću, ministru pravde Bojanu Božoviću i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori poručujući da je potrebno urgentno rješavanje socijalnog i materijalnog statusa sudija, ali i uz ocjenu da oni zbog toga ne mogu štrajkovati.
- Pri tome, prvenstveno želim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada (koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rješavanje - istakla je Pavličić. Ipak, cijeni da su put i način ostvarivanja ovih zahtjeva nekonstruktivni i nedjelotvorni po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativne po ugled crnogorskog pravosuđa. &nbsp;
U tom kontekstu ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji ili se angažovati u inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
<h2>JOŠ NEMA ODGOVORA VLASTI</h2>
Pavličić je istakla da još nema formalni pisani odgovor na pismo koje je 11. februara upućeno predstavnicima izvršne vlasti, a u kojem se ukazuje da još nije usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tada je, kako je podsjetila, pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija što prije prelaznim rješenjem okončalo.
- Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa, učinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udruženja sudija), Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine - ukazala je Pavličić.
Nakon toga je formirana Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije - a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.
- Obaviještena sam od strane sudije Vrhovnog suda-članice ove Radne grupe da sjednice nisu održavane u kontinuitetu, ali da će se naredna sjednica održati 02.04.2025. godine - navela je Pavličić.
<h2>POTREBNO PRELAZNO RJEŠENJE</h2>
Ona je procijenila da postoji snažna potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija, konstruktivno predlažući da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30 odsto.
- I u tom smislu još jednom urgiram na donošenje odluke od strane izvršne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija - poručila je ona.
Predsjednica Vrhovnog suda je poručila da je Crna Gora u obavezi da donese zakon kojim će, kako je rekla, konačno, biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp;
- Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić.
<h2>UVEĆANE ZARADE U VRHU AGENDE</h2>
Pregovori između sudske i izvršne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast, su u toku.
- Takođe, želim da ukažem da sam, počev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosadašnjem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, ukljućujući pravnu diplomatiju - navela je Pavličić.
Pitanje uvećanja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uključujući penziona prava, bili su, kaže, u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), pres konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politička i građanska prava u Ženevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mišljenje da se pravna rješenja ovakve situacije moraju što prije pronaći.
Saopštila je da su sudije Vrhovnog suda na današnjoj održanoj sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse.
- U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pružaju jednoglasnu podršku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi - navela je Pavličić dodajući da Vrhovni sud ipak ne može izraziti podršku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, što predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave.
Posebno, kaže, ukazuju da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
- Niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod činjenice da Radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija - dodala je Pavličić.
Podsjeća da je prelazno rješenje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada.
- Zbog čega dodatno ne možemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način, mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje - dodala je Pavličić.
<h2>NEMA ŠTRAJKA ZA SUDIJE</h2>
Ona i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer cijene da bi takve radnje bile protivne vladavine prava i svrsi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja - obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju štrajk - rekla je Pavličić pojašnjavaju da su sudije položile zakletvu i da su u obavezi da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama, koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
&nbsp;Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
- Podsjećamo i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vrše obustavu rada - štrajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti - navela je predsjednica Vrhovnog suda dodajući da sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska poput saopštenja, protesta ili zahtjeva za poboljšanje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.&nbsp;
Ona je podsjetila na primjenu načela "nomen iuris non mutat substantiam rei" što, kako je rekla, znači da naziv određenih aktivnosti, ili radnji ne mijenja suštinu stvari - već je presudno ono što je stvarno sadržano, a ne kako je nešto formalno označeno.
- Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj suštini znače “štrajk”. Dakle, obustava rada, kao “odlaganje radnji u sudskim postupcima”, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak štete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave, koja nema uporište u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima - istakla je Pavličić.
Međunarodni pravni okviri ne garantuju, kaže, izričito pravo sudija na obustavu rada - štrajk.
- A mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (MOR), pravo na štrajk je jedno od osnovnih radničkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava državama da ograniče ili čak zabrane štrajkove određenim kategorijama zaposlenih čije obustavljanje rada može ugroziti osnovne funkcije države, uključujući sudije - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
<h2>STRANE PRAKSE</h2>
Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je, podsjeća ona, u više navrata zauzeo stav da države mogu ograničiti pravo sudija na obustavu rada – štrajk, kako bi se očuvala nezavisnost sudstva i zaštitila prava građana na efikasan pravosudni sistem.&nbsp;
- Konsultativno vijeće evropskih sudija (CCJE) u svojim mišljenjima (posebno Mišljenje br. 18 iz 2015. godine) naglašava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Međutim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slučaju obustava rada “odlaganja radnji u sudskim postupcima” to ne predstavlja - navela je ona.
Kazala je da Ujedinjene nacije (UN) – Bangalorski principi sudske etike ističu da sudije treba da održavaju integritet i nezavisnost sudstva, što može biti narušeno obustavom rada - štrajkom. &nbsp;
- Dakle, iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada - štrajk radi zaštite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporučuju se druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na šta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju - istakla je Pavličić.
Ona je pozvala na nastavak dijaloga sudske grane sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u preduzimanju inicijativa za profesionalnu i nezavisnu borbu za širi obim prava sudija u Crnoj Gori.&nbsp;
- U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvišeg nivoa - Vrhovnog suda Crne Gore - zaključila je Pavličić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličič, prisustvovala je zajedničkom sastanku Mreže predsjednika vrhovnih sudova Evropske unije i Suda pravde Evropske unije, koji je održan u Luksemburgu.
Teme o kojima se diskutovalo bile su “Nezavisnost pravosuđa u Evropskoj uniji: zajednička odgovornost“ i „Privatnost i zaštita podataka, nadzor nad sudskom obradom ličnih podataka“.
U uvodnom dijelu, obratili su se predsjednik Evropskog suda pravde Kon Lenarts i predsjednik Mreže predsjednika vrhovnih sudova EU i Vrhovnog suda Švedske Anders Eka.
Izvještaj u ime Mreže predsjednika, na temu nezavisnosti pravosuđa u EU, podnio je predsjednik Vrhovnog suda Republike Irske Donal O'Donel, dok je o privatnosti i zaštiti podataka i nadzoru nad sudskom obradom ličnih podataka izvijestila predsjednica Vrhovnog suda Holandije Dineke de Grot.
Predsjednica Pavličić, tokom sastanka u Luksemburgu, razgovarala je sapotpredsjednikom Opšteg suda pri Sudu pravde u Luksemburgu Savasom Papasavasom, predsjednicom Vrhovnog kasacionog suda Italije Margeritom Kasano, predsjednikom Vrhovnog suda Češke Republike Petrom Angialosom, predsjednikom Vrhovnog suda Slovenije Miodragom Đorđevićem i predsjednikom Vrhovnog suda Ukrajine Stanislavom Kravčenkom.
Vrhovni sud Crne Gore primljen je u Mrežu predsjednika vrhovnih sudova EU, u svojstvu posmatrača, u oktobru 2011. godine, na Generalnoj skupštini u Sofiji.
Mreža predsjednika vrhovnih sudova osnovana je 2004. godine kako bi se unaprijedila razmjena mišljenja i iskustava u sudskoj praksi država EU, promocija organizacije i funkcija vrhovnih sudova, a naročito njihova uloga u primjeni pravne tekovine Evropske unije.
Sud pravde Evropske unije, sa sjedištem u Luksemburgu, ima sudsku nadležnost u sporovima između zemalja članica, institucija EU, poslova i pojedinaca i vrši kontrolu nad saglasnom interpretacijom i efektivnom primjenom zakona.

Pavličić na sastanku Mreže predsjednika vrhovnih sudova EU

A.M. koji je navodno poslao prijeteći mejl o lažnoj dojavi bombe u zgradi u kojoj je središte Vrhovnog suda, Apelacionog suda i Višeg suda u Podgorici, nalazi se u istražnom zatvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, saopšteno je iz Vrhovnog suda.&nbsp;
Nakon lažne dojave o bombi koja je navodno bila postavljena, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, poručila je da će se u koordinaciji sa Upravom policije i drugim nadležnim organima preduzeti sve moguće preventivne mjere, kako bi se ubuduće preduprijedilo protivzakonito djelovanje pojedinaca i grupa, koje utiče na integritet i bezbjednost pravosudnih objekata.
- Jedna od mjera, kako je kazala, mogla bi biti pojačana kontrola zgrade u kojoj su smješteni ovi sudovi, od strane nadležnih organa. Na taj način bi se osigurala bezbjednost svih zaposlenih, kao i stranaka koje svakodnevno dolaze na suđenja, koja su u posljednje vrijeme intenzivirana.Takođe, ova mjera bi onemogućila prekidanje suđenja koja su u toku - kazala je Pavlićić.
U Višem sudu, kako je navedeno u saopštenju, danas je zbog dojave o podmetnutoj bombi prekinut glavni pretres i odloženo više suđenja u predmetima organizovanog kriminala i korupcije i ratnog zločina.
Podsjetimo, lažne dojave o postavljenim bombama u sudovima su česte, a posljednja je bila u petak, 14. marta ove godine, u Osnovnom sudu u Podgorici

Lažnu dojavu o bombi navodno poslala osoba koja je u UIKS-u

Obaveza sudova i sudija je da sude u razumnom roku, kazala je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, navodeći da su sudovi počeli da prate predmete od formiranja do njihovog pravosnažnog okončanja.
Pavličić je to rekla Agenciji Mina nakon konferencije koju je Misija OEBS-a u Crnoj Gori danas organizovala u Podgorici, u okviru OEBS-ovog Regionalnog projekta praćenje suđenja u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na Zapadnom Balkanu.
Ona je, govoreći o javnom izvještaju o praćenju suđenja na Zapadnom Balkanu, koji daje preporuke kako unaprijediti odgovor pravosuđa na slučajeve organizovanog kriminala i korupcije, kazala da je taj izvještaj dobra alatka crnogorskom sudskom sistemu, da sagleda sve probleme sa kojima se suočava.
- Izvještaj sadrži niz preporuka i nekih smjernica koje su zasnovane na standardizaciji određenih pravnih i procesnih pitanja sa kojima se crnogorske sudije i sudovi u ovom periodu susrijeću - rekla je Pavličić.
Ona je istakla da je od početka mandata počela da radi na implementaciji preporuka iz tog izvještaja OEBS-a.
- Mi smo već u ova dva mjeseca postavili kriterijume po kojima je neophodno da se sudske instance ponašaju prateći sve te preporuke i u tom dijelu imaćemo vrlo brzo neke odgovore ili sudske epiloge u određenoj kategorizaciji predmeta - kazala je Pavličić.
Kako je navela, jedna od najvažnijih preporuka iz javnog izvještaja projekta OEBS-a koju su počeli da implementiraju jeste praćenje predmeta.
- Započeli smo da pratimo predmet od ulaska tog predmeta u sud do njegovog pravosnažnog okončanja - kazala je Pavličić.
Ona je istakla da je, prije svega, obaveza crnogorskih sudova i sudija da sude u razumnom vremenu i da isporučuju pravne odluke za sve optužnice koje se pred sudovima nalaze.
- Koliko i u kom vremenu će se u tom dijelu vidjeti prvi rezultati, ostaviću da to javnost cijeni - dodala je Pavličić i apelovala na javnost da daju priliku sudijama da pokažu da li su zaista stručni nosioci svojih poziva.
Ona je navela da je prva preporuka koja je primijenjena i odmah u praksi sprovedena takozvana komunikaciona strategija sudske grane vlasti i akcioni plan koji prati tu strategiju.
Pavličić je rekla da su preduzeli niz koraka ka tome da javnosti približe šta je obaveza i dužnost suda u nekom postupku.
Kako je kazala, počeli su da implementiraju i preporuku u vezi sa povećanjem vidljivosti predmeta i suđenja u oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, jer se svakodnevno svjedoči da u Višem sudu u Podgorici ima desetine zakazanih sudskih postupaka.
Pavličić je rekla da je primijenjena i preporuka iz izvještaja OEBS-a po kojoj je Sudski savjet, krajem prošle godine i u februaru ove, izabrao devet novih sudija Višeg suda u Podgorici, u cilju poboljšanja personalnog kapaciteta.
- Izabrali smo devet novih sudija, koje će predsjednik Višeg suda vjerovatno rasporediti na rad upravo u Specijalizovano odjeljenje, kako bismo poboljšali i taj personalni kapacitet - dodala je Pavličić.
Ona je istakla da su Višem sudu pomogli i u pogledu prostornih kapaciteta, pa je sudnica Apelacionog i Vrhovnog suda data na korišćene sudijama Specializovanog odjeljenja.
Pavličić je kazala da će se u predmetima koji su u fokusu javnosti, a na kojima već duže vremena radi podgorički Viši sud, voditi računa o tome da li se poštuju procesne pretpostavke, odnosno norme koje regulišu ekonomičnost suđenja.
Kako je rekla, u okviru preporuka su počeli i da rade na izmjenama Zakonika o krivičnom postupku i već narednih dana će biti održane sjednice radne grupe.
- Dobili smo odgovor od Evropske komisije i Ministarstvo pravde treba da odradi svoj dio posla koji se tiče zakonodavnih izmjena - naglasila je Pavličić.
Misija OEBS-a u Crnoj Gori danas je, u okviru OEBS-ovog Regionalnog projekta praćenja suđenja u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na Zapadnom Balkanu, organizovala forum za diskusiju koji je okupio ključne predstavnike pravosuđa i druge relevantne aktere.
Nakon objavljivanja javnog izvještaja u junu prošle godine, koji daje preporuke kako odgovor pravosuđa na slučajeve organizovanog kriminala i korupcije može biti unaprijeđen, učesnici foruma diskutovali su o konkretnim koracima za njihovo sprovođenje.
Preporuke za Crnu Goru predstavljaju detaljan okvir za napredak koji podržava tekuće reforme.
Izvještaj daje smjernice sa primjenljivim i na dokazima zasnovanim koracima koji su osmišljeni da podrže crnogorske institucije, sa naglaskom na one koji procesuiraju i sude u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, u stvaranju pravosudnog sistema koji efikasno reaguje na organizovani kriminal i korupciju.
U Crnoj Gori, u okviru projekta, trenutno se vrši monitoring za 61 predmet, od čega 35 predmeta korupcije i 26 predmeta organizovanog kriminala.
Regionalni projekat praćenja suđenja, osim u Crnoj Gori, sprovodi se u još pet jurisdikcija Zapadnog Balkana, i to kroz OEBS-ve terenske operacije u Tirani, Prištini, Sarajevu, Beogradu i Skoplju.
U projektu se koristi prilagođena metodologija Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (ODIHR), a projekat finansira Evropska komisija kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II).

Pavličić: Predmete pratimo od početka do pravosnažne presude

Ova saradnja dodatno osnažuje crnogorsko pravosuđe u procesu evropskih integracija, omogućavajući sudijama da dosljedno primjenjuju standarde Evropskog suda za ljudska prava - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji sa AIRE Centrom.
Time je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, stvoren okvir za nove zajedničke aktivnosti u cilju unaprjeđenja implementacije evropskih i međunarodnih standarda u pravosudnom sistemu Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj sporazum, realizovan uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, ima za cilj jačanje primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima u praksi domaćih sudova i doprinos reformama pravosuđa u kontekstu evropskih integracija Crne Gore, naročito u okviru pregovaračkog poglavlja 23 - Pravosuđe i osnovna ljudska prava - naglasili su u Vrhovnom sudu.
Pavličić je kazala da kroz dosadašnji rad ima pozitivno iskustvo s AIRE Centrom.
- Podrška Vlade Ujedinjenog Kraljevstva pravosudnim institucijama je neupitna i to možemo prepoznati na svakom koraku - navela je ona.
Sistem je snažan samo, poručuje Pavličić, ako ima povjerenje građana i građanki.
- Vrijeme je da povjerenje u sudstvo ne bude prolazno, već trajna kategorija. To je ono što gradimo kroz ovakva partnerstva - podvukla je ona.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, naglasila je značaj ove inicijative za jačanje pravosudne nezavisnosti i usklađivanje sudske prakse sa evropskim standardima.
Memorandum predviđa niz aktivnosti, uključujući organizaciju tematskih okruglih stolova i seminara, izradu analiza i izvještaja, te širenje svijesti o standardima iz najznačajnijih presuda Evropskog suda za ljudska prava, sa posebnim osvrtom na praksu država regiona.
- Kroz ovu saradnju, Vrhovni sud Crne Gore će aktivno doprinositi jačanju stručnih kapaciteta sudija i pravosudnih institucija, dok će AIRE Centar pružati podršku kroz stručne analize, organizovanje edukativnih aktivnosti i angažovanje međunarodnih eksperata - poručili su oni.
Vrhovni sud Crne Gore je u 2025. godini započeo sa radom na jačanju i poboljšanju praćenja sudskih predmeta kroz elektronski sistem upravljanja na koji način bi se smanjili sudski zaostaci i intenzivnije primjenili standardi Evropskog suda za ljudska prava.
Direktorica Programa za Zapadni Balkan pri AIRE Centru Biljana Brajtvajt, istakla je da ovaj Memorandum predstavlja važan korak u unaprjeđenju vladavine prava.
- Kroz ovaj projekat, zajedno sa Vrhovnim sudom, radimo na podizanju svijesti i jačanju kapaciteta domaćih sudova za dosljednu primjenu fundamentalnih ljudskih prava, što je ključni preduslov za pravosudne reforme u Crnoj Gori - navela je ona.
Kako su kazali u Vrhovnom sudu, Pavličić - s obzirom na raniju saradnju i njeno razumijevanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, prepoznaje značaj ovih napora u jačanju vladavine prava i usklađivanju sa evropskim standardima.&nbsp;
- Ništa se neće dogoditi preko noći, ali uporedite stanje danas i prije nekoliko godina. Vidjećete velike i važne pomake - zaključili su u Vrhovnom sudu.

Pavličić: Sistem je snažan samo ako ima povjerenje građana

Bivši ministar pravde, Andrej Milović, reagovao je na prekšrajnu prijavu koja je podnijeta protiv njega zbog uvreda izrečenih na račun predsjednice Vrhovnog suda, Valentine Pavličić.
- Istine radi, prijavu protiv mene podnijela je Valentina Vesnina i Pažinova Pavličić, preko advokata Mitra Šušića, odbornika DF-a, tj. ZBCG. &nbsp;Nakon uzimanja izjave od mene, Uprava policije je predmet proslijedila Sudu za prekršaje, da se tamo nastavi pravna borba između nje i mene, a onda naravno i medijima, da bi oni koji trenutno vode bezbjednosni sektor, nastavili da vode medijsku hajku protiv mene, iako sam sada samo građanin- poručio je Milović na mreži X.
On je komentarisao da su to uradili ''u pauzi'', nakon što studente iz Srbije maltretiraju i pokušavaju da im namjeste afere, poput onih koje su radili i njemu.
- Ali tako je to, kad je "naređenje sa vrha". &nbsp;Ovo je klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovari na uvrede koje sluša već godinu dana, bojim se samo da su promašili adresu- kazao je Milović.
Poručio je da neće ni ovo stanje biti dovijeka i da će "vrh" &nbsp;jednog dana biti opet samo građani koji treba da izađu među narod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1893339003664875821%3Ft%3D_I2ES4OqRqHr9jjA2XFs_Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovari na uvrede koje sluša već godinu dana

Nakon što je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić preduzela mjere za podizanje stepena efikasnosti i efektivnosti rada Višeg suda u Podgorici, a posebno Specijalnog odjeljenja, u ovom sudu danas izrečene tri prvostepene presude i održano 15 ročišta, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
- Prvu presudu izrekla je sutkinja Milena Matović, kojom su okrivljeni D.Š i N.I oglašeni krivim zbog krivičnog djela ubistvo iz člana 143 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore i osuđeni na jedinstvenu kaznu zatvora od po 17 (sedamnaest) godina i 6 (šest) mjeseci. Drugu presudu izrekla je sutkinja Irena Šofaranac Nedović kojom je okrivljeni G.A oglašen krivim zbog krivičnog djela ubistvo iz člana 143 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 (petnaest) godina. Presudom, koju je izrekao sudija Veljko Radovanović, okrivljeni M.V oglašen je krivim zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju iz člana 143 u vezi čl. 20 Krivičnog zakonika Crne Gore i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine- navodi se u saopštenju.
Pored objavljenih presuda, u Višem sudu u Podgorici danas je bilo zakazano 15 ročišta.
-U pitanu su ročišta za glavni pretres, između ostalog i glavni pretres u predmetima protiv okrivljenog Lj.D zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, protiv okrivljenog R.R zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo iz člana 143 Krivičnog zakonika Crne Gore, te ročište radi odlučivanja o žalbi protiv rješenja sudije za istragu kojom je okrivljenim Z.K i M.K određena privremena mjera- poručili su iz Vrhovnog suda.
Kako su naglasili, gore navedeni podaci jasno ukazuju da je Viši sud u Podgorici nastavio da povećava broj odluka donijetih u prvostepenom postupku.
- Podsjetimo, Pavličić je po stupanju na dužnost predjednice Vrhovnog suda poručila da se predmeti Specijalnog odjeljenja Višeg suda ne mogu suditi kao ranije i da svaki sudija mora imati program rada, kako će i na koji način završiti svoje predmete- zaključuje se u saopštenju.

Viši sud pojačao rad: izrečene tri presude i održano 15 ročišta

Prioritet u radu Vrhovnog suda Crne Gore su predmeti koji su u fokusu javnosti, kao i vraćanje ugleda i reputacije sudstva - kazala je predsjednica najviše sudske instance Valentina Pavličić na sastanku sa direktorom Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu pritiv narkotika i kriminala (UNODC) Džonom Brandolinijem, tokom 16. zasijedanja Grupe za pregled implementacije Konvencije UN protiv korupcije (UNCAC), koja je održana u Beču.
Pavličić je, kako se navodi u saopštenju, Brandolinija upoznala sa činjenicom da je nakon stupanja na dužnost, a uzimajući u obzir situaciju u kojoj se crnogorsko pravosuđe nalazilo posljednjih godina, hitno preuzela aktivnosti sa ciljem podizanja stepena efektivnosti i efikasnosti rada sudova.
- Poseban akcenat tokom njenog mandata biće stavljen na davanje konačnog i adekvatnog pravnog odgovora sudova na savremene oblike organizovanog kriminala i korupcije, a već su započete aktivnosti na praćenju predmeta koji su u fokusu javnosti - istakla je Pavličić.
Brandolini je izrazio zadovoljstvo predočenim naporima i mjerama koje se preduzimaju sa ciljem postizanja efikasnosti crnogorskog pravosuđa, posebno radom na predmetima organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp;
- Izrazio je spremnost UNODOC-a za pružanje svakog oblika pomoći i saradnje, koji bi bili od koristi crnogorskom sudstvu u postizanju nacionalnih ciljeva - kazali su iz Vrhovnog suda.

Pavlićić i Brandolini: Prioriteti predmeti koji su u fokusu javnosti i vraćanje ugleda sudstva

Neophodno je da konačno dođemo do prvih presuda u Specijalnom odjeljenju Višeg suda jer su se duži vremenski period suđenja odlagala, pa je stoga poseban akcenat stavljen na praćenje predmeta od ulaska u sud do konačnog izlaska iz suda u razumnom roku - kazala je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na 16. zasijedanju Grupe za pregled implementacije Konvencije UN protiv korupcije (UNCAC), održanoj u Beču.
Kao pravni profesionalci, kako je rekla, svjedoci su izazova sa kojima se moderno društvo susrijeće, kako u vidu već tradicionalnih oblika organizovanog kriminala, tako i raznih oblika korupcije, uz sve veće prisustvo novih sofisticiranih oblika organizovanog finansijskog kriminala.&nbsp;
- Crna Gora se, kao i mnoge zemlje, suočila sa svojim izazovima u tom pogledu. Crnogorsko sudstvo se nalazi pred velikim pravosudnim izazovom donošenja prvostepenih, a onda i konačnih odluka u predmetima visoke korupcije, na koje se što prije mora dati adekvatan pravni odgovor. Potpuno smo svjesni da rad nacionalnog sudskog sistema, a time i Vrhovnog suda Crne Gore, na čijem čelu se nalazim, zahtijeva donošenje sudskih odluka koje zahtijevaju primjenu i tumačenje prava na kao „ živi instrument,“ jer je to sine qua-non, kojeg zahtijevaju savremeni tokovi razvoja društva i sistema posebno po pitanju korupcije - istakla je je Pavličić.
Naglasila je da crnogorsko pravosuđe igra ključnu ulogu u u tom procesu i da kontinuirano radi na unaprijeđenju pravnih mehanizama i osiguranju da oni budu efikasni u sprječavanju i suzbijanju korupcije.
Pavličić je podsjetila da je od pristupanja Konvenciji Crna Gora napravila velike korake u izgradnji i jačanju svog zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije.
- Vlada Crne Gore donijela je odluku o obrazovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, čija sam članica, a čiji je jedan od zadataka razvoj Strategije za borbu protiv korupcije, sa Akcionim planom za njegovo sprovođenje, što je i jedna od obaveza u okviru privremenih mjerila za pregovaračko Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava - kazala je Pavličić.
U prethodnom periodu Vrhovni sud je, kako dodaje, izradio analizu kaznene politike za najteža krivična djela u kojoj je ,između ostalog, analizirao kaznenu politiku za krivična djela organizovanog kriminala i visoke korupcije.&nbsp;
Upravo je ova analiza, prema njenim riječima, i bila baza za izradu smjernica za postupanje sudova prilikom odlučivanja o podnijetim sporazumima o priznanju krivice.
- Vrhovni sud Crne Gore izradio je i Smjernice za unapređenje upravljanja predmetima teškog i organizovanog kriminala i korucije, a planovi Vrhovnog suda za povećanje povjerenja javnosti u rad sudova, posebno Specijalnog odjeljenja, iznijeti su u Planu rada Vrhovnog suda za 2025. godinu. Planom je predivđen poseban Monitoring rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pa će doprinos i uloga predsjednika Vrhovnog suda i sudija Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda biti od izuzetnog značaja, kako u pogledu stručne, tako i u pogledu organizacione podrške - istakla je Pavličić.
Govoreći o problem takozvanih "crvenih omota”, odnosno predmeta starijih od tri godine, kazala je da je uvedena nova mjera - jedinstveni nacionalni program za rješavanje starih predmeta i najavila je formiranje radnog tima koji će pratiti dinamiku rada na tim predmetima i prevenirati njihov budući nastanak.
Tokom boravka u Beču, Pavličić će se sastati sa direktorom Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv narkotika i kriminala (UNODC) Džonom Brandolinijem.
Zasijedanju UNCAC-a u Beču prisustvuje je i sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović.

Pavličić: Predmeti organizovanog kriminala i korupcije pod monitoringom Vrhovnog suda

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić uputila je dopis premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momu Koprivici, ministru pravde Bojanu Božoviću i ministru finansija Novici Vukoviću, kojim ukazuje na neophodnost usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija. Napominje i da je nužno što hitnije usaglasiti uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija.
- Uvaženi premijeru, potpredsjedniče Vlade i poštovani ministri, koristim priliku da vam se obratim sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, nakon što sam, kao što vam je dobro poznato, od strane Sudskog savjeta jednoglasno izabrana na ovu funkciju, 2. decembra 2024. godine, kada sam započela sa analizom zatečenog stanja u sudskom sistemu Crne Gore. Kao što Vam je dobro poznato, Crna Gora je obavezna da donese zakon, kojim će (konačno) biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju. Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić u dopisu.
Ona je kazala da profesionalne sudije imaju pravo na zaradu čiji se iznos utvrđuje tako da se zaštite od pritisaka na njihovo odlučivanje i uopšte ponašanje u okviru njihovih nadležnosti, što ugrožava njihovu nezavisnost i nepristrasnost.&nbsp;
Podsjeća da međunarodne obaveze podrazumijevaju, prije svega, one koje proizlaze iz strateškog cilja Crne Gore da postane članica EU, odnosno obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU i relevantim međunarodnim propisima, o čemu se, kako kaže, na godišnjem nivou sačinjavaju izvještaji i procjenjuje ispunjenost privremenih ali i završnih mjerila.
- Podsjećam da je sudstvo dalo izuzetan doprinos dobijanju izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila i da aktivno i odgovorno učestvuje na polju pristupanja realizaciji obaveza po završnim mjerilima. Od međunarodnih dokumenata, posebno bih izdvojila mišljenja Venecijanske komisije u odnosu na Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama; Evropsku povelju o zakonu za sudije; Mišljenja broj 1 (2001) I br.2 Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) povodom standarda koji se tiču nezavisnosti sudstva i nesmjenjivosti sudija i o finansiranju i upravljanju sudovima sa osvrtom na efikasnost pravosuđa i član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima - navela je ona.
Ona je ukazala i da su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina ranije usvojile manir donošenja posebnih zakona kojima se regulišu zarade i druga primanja sudija, odnosno tužilaca.
Ističe da Vlada Crne Gore još nije usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
- Stoga, ovom pisanom notom ukazuje, na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija. Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa, Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine. Nakon toga, formirana je Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona, kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije, a što je u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima - navela je Pavličić.
Kako sudstvo nije "izolovano ostrvo" i prati razvoj društvenih tokova, prepoznali su, kaže Pavličić, da se još unijesu stvorili svi potrebni uslovi za donošenje posebnog zakona o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija. Nakon što je, kao predsjednica Vrhovnog suda, održala sastanak sa sudijama najvećeg suda u Crnoj Gori, Osnovnog suda u Podgorici, kojem je prisustvovao i ministar pravde, te nakon dodatnih konsultacija sa stručnjacima u oblasti pravosuđa, procijenila sje &nbsp;da postoji velika potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija.&nbsp;
- Naime, Vlada Crne Gore je 18.11.2024. godine, utvrdila Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je predviđeno da se zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju oko 30 odsto. Prema planu Ministarstva finansija, te javno iznijetim stavovima predstavnika izvršne vlasti, Vlada Crne Gore je trebalo najkasnije do kraja prošle godine da usvoji Predlog ovog Zakona. U skladu sa tim, u Prijedlogu Zakona o Budžetu Crne Gore za 2025. godinu obezbijeđena su finansijska sredstva za uvećane zarade. S tim u vezi, a kod činjenice da Radna grupa, iako intenzivno radi, još uvijek nije okončala rad na izradi posebnog propisa - Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija, te da još nije poznato da li će se u narednom periodu stvoriti svi potrebni uslovi za implementaciju tog propisa, cjelishodno je i opravdano uložiti napore da se pristupi utvrđivanju Prijedloga Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u dijelu koji se odnosi na pitanja koja regulišu zarade sudija, do donošenja posebnog propisa o zaradama sudija i drugim primanjima nosilaca pravosudnih funkcija - podsjetila je Pavličić.
Smatra da je već usaglašeno uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija nužno u što kraćem roku, budući da je postojeće zakonsko rješenje na snazi od 2016. godine, a koeficijenti za obračun zarade su do sada dva puta umanjeni u 2017. godini, za oko 15 odsto.&nbsp;
- Visina postojećih zarada nije srazmjerna troškovima života, ne odgovora složenosti poslova koje obavljaju sudije ("poslovi" u smislu utvrđivanja koeficijenta zarade) i ne obezbjeđuje ravnotežu između stepena odgovornosti sudijske funkcije i zaštite dostojanstva svih sudija u Crnoj Gori. Dodatno, važno je da se za sudije, koje obavljaju jedinstvenu i suštinsku ustavnu funkciju, privremenim rješenjem sačuva posebnost pravila primjenljivih na sudstvo kada to zahtijeva poseban status sudija, a kako bi se sačuvao i podržao osnovni princip sudske nezavisnosti, koji nam je, kao državi u postupku pristupanja Evropskoj uniji, od posebnog značaja - istakla je Pavličić.
Napominje da očigledna kriza u kojoj se našlo pravosuđe, u smislu materijalnih uslova za rad, motivisanosti za ulazak i ostanak u sudijskoj profesiji, zahtijeva brzu i značajnu intervenciju Države.&nbsp;
Osim toga, kako kaže Pavličić, unaprjeđenje propisa koji uređuju oblast pravosuđa i dalje jačanje nezavisnosti, nalažu strateški ciljevi Crne Gore, koji su usklađeni sa politikama EU.&nbsp;
- Stoga bi, ćutanje ili olako pristupanje ocjeni potreba pravosuđa od strane izvršne vlasti, poslalo grubu poruku da izvršna vlast ne razumije ulogu i značaj sudstva, ne poštuje međunarodne obaveze, ali ni svoje strateške obaveze, a od kojih zavisi integracijski put Crne Gore, time podrivajući vladavinu prava. Uvaženi, uvjerena sam, a imajući u vidu pozitivnu saradnju na nivou Vrhovnog suda Crne Gore i Vlade Crne Gore, naročito od kada sam izabrana na čelo sudske grane vlasti, da u okviru saradnje možemo postići zajednički cilj da obezbijedimo suštinsko i realno, finansijski održivo sudstvo. S obzirom na to da ovaj konstruktivni predlog dolazi od sudske grane vlasti, koja treba da dâ svoj pozitivan i efikasan doprinos završnoj fazi pregovora o ulasku Crne Gore u EU, očekujem da u što kraćem roku pristupite razmatranju ovog izuzetno značajnog pitanja. U očekivanju povratne informacije, srdačno vas pozdravljam - zaključila je Pavličić u dopisu.

Pavličić pisala Spajiću i ministrima: Povećati zarade sudijama

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je izjavio da Vlada ipak nije usvojila sve zaključke SO Ulcinj dodajući da oni ne prihvataju projekat na Velikoj plaži.&nbsp;
- Po našim informacijama četvrti zahtjev je izmijenjen, a ti zaključci su sa sjednice koja je održana 21. marta. Mi smo imali poslije toga drugu sjednicu 28. marta na kojoj smo se jasno izjasnili da ne prihvatamo projekat - kazao je Nimanbegu za Antenu M.&nbsp;
U Ulcinju će sjutra u podne, umjesto svečane sjednice lokalnog parlamenta, biti održan protest na Maloj plaži, na koji poziva prvi čovjek grada i predstavnici svih političkih partija u toj opštini.&nbsp;
Komentarišući sjutrašnji protest u Ulcinju na jučerašnjem presu premijer Milojko Spajić kazao je kako je Vlada prihvatila zaključke SO Ulcinj, te da ne razumije šta bi neko dodatno mogao da traži od izvršne vlasti.
Nimanbegu je kazao da je sve zaključke koje su donijeli na SO Ulcinj proslijedio Ambasadi Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><iframe width="500" height="583" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgenci.nimanbegu%2Fposts%2Fpfbid02imVRecZbNPBPA8Lg9MFgLcqaYTj4Hu5XTsSkACbUmRMsfoBuYgVJ3yXHdeZ9MPPNl&amp;show_text=true&amp;width=500" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="allowfullscreen" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; border: none; overflow: hidden;"></iframe></div>
Konsultacije kod premijera Milojka Spajića u vezi sa Sporazumom o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima počele su danas.
Prvi sastanak premijer je imao sa poslaničkim klubom Evrope sad, nakon toga sa Bošnjačkom strankom.
Iz obje partije nakon sastanka je poručeno da im je sporazum prihvatljiv.&nbsp;
Narednih dana premijer bi trebalo da održi konsultacije i sa ostalim poslaničkim klubovima.

Nimanbegu: Vlada ipak nije usvojila sve zaključke SO Ulcinj, mi ne prihvatamo projekat na Velikoj plaži

Nadam se da je Milojko Spajić naučio da Veliku plažu ne može dati pod zakup u periodu od 99 godina, jer je po našim zakonima maksimalan period 90 godina - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
On je, u izjavi za Antenu M, ukazao da je njihov stav da je ovaj projekat u svakom smislu sumnjiv i netransparentan.
- Za sada imamo vrlo malo informacija o ovom projektu. Shodno planovima koje smo imali priliku da vidimo, očigledno je da premijer ima namjeru da zabetonira Veliku plažu - rekao je Zirojević.&nbsp;
On ističe da ovaj projekat i dolazak investitora Mohameda Alabara nema podršku Socijaldemokrata.&nbsp;
- Čak su iz Vlade i priznali da neće ispoštovati baš sve zakone države Crne Gore u ovom slučaju. Ukoliko dođe do realizacije sporozuma, naš stav je u tom smislu u potpunosti nepromijenjen &nbsp;- jedna ovakva suluda ideja nema našu podršku - istakao je Zirojević.
Konsultacije kod premijera Milojka Spajića u vezi sa Sporazumom o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima počele su danas.
Prvi sastanak premijer je imao sa poslaničkim klubom Evrope sad, nakon toga sa Bošnjačkom partijom.
Iz obje partije nakon sastanka je poručeno da im je sporazum prihvatljiv.&nbsp;
Narednih dana premijer bi trebalo da održi konsultacije i sa ostalim poslaničkim klubovima.

Zirojević: Spajić namjerava da zabetonira Veliku plažu, nećemo podržati tu suludu ideju

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) upozorili su na sve očigledniji trend zloupotrebe državne imovine ovog puta u Pljevljima, gdje , kako navode ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, namjerava da prebaci državnu imovinu na Opštinu Pljevlja, kako bi ona dalje ustupila zemljište privatnom vlasniku najavljenog univerziteta.
- Prema informacijama Agencije za kontrolu kvaliteta u visokom obrazovanju, osnivači tog univerziteta nijesu dostavili ni osnovnu dokumentaciju, što baca dodatnu sumnju na čitav proces i otvara pitanje zašto se selektivno i diskreciono podržava samo jedan privatnik - objašnjavaju iz CGO.
Ističu da pozdravljaju &nbsp;što se ministarka prosvjete tome jasno usprotivila, ali da se ovim slučajem moraju pozabaviti ASK i Tužilaštvo, jer se, dodaju, radi o potencijalnom ugrožavanju javnog interesa i osnovama za koruptivne radnje.
Podsjetili su i na slučaj u Tivtu.
- Gdje je ministar odbrane odlučio da ustupi 4.000 m² Opštini Tivat, od čega će dio biti predat SPC-u za izgradnju vjerskog objekta – bez prethodne javne analize potreba građana i građanki. Ovakve prakse podsjećaju na ranije štetne odluke, a što sve kontinuirano slabi povjerenje u institucije . poručili su iz CGO.

CGO: Ministar Radunović namjerava da prebaci državnu imovinu na Opštinu Pljevlja kako bi je ustupili privatnom vlasniku

Međunarodna organizacija "Reporteri bez granica" (RSF) je danas saopštila da su politički zvaničnici EU "inertni pred sistematskom represijom nad novinarstvom u Srbiji" koje je pod prijetnjom političkih i sudskih pritisaka, te "EU više ne može da skreće pogled", prenosi N1.
- Vlasti Srbije se ljuljaju pod pritiskom narodnog protesta i stežu obruč oko nezavisnih i kritičkih medija- piše u saopštenju RSF.
RSF je pozvala Evropski parlament da osigura da Evropska komisija preuzme odgovornost zbog tih teških napada na slobodu medija, „čije poštovanje je preduslov za pristupanje Srbije Evropskoj uniji“.
- Vlasti stalno dovode u pitanje bezbijednost i nezavisnost medija u Srbiji koji su blizu gušenja. Zemlje članice i institucije Evropske unije ne mogu da ostanu bez stava pred tim sistematskim kršenjem prava na informisanje- smatra RSF i traži „oštro protivljenje evropskih institucija“.
RSF smatra da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem iznijela „mlaku“ opasku o potrebi preduzimanja „mjera“ za slobodu medija, a komesarka za proširenje Marta Kos se „zadovoljila da samo pomene nezavisne medije bez ukazivanja na teško ugrožavanje tih medija u Srbiji“.
Protesti pokrenuti poslije smrtonosnog pada nadstrešnice na ulazu tek renovirane Željezničke stanice u Novom Sadu proširili su se na kritiku sistema i korupcije, okupljajući stotine hiljada demonstranata, podsjeća AFP.
U članku Reporteri bez granica navode 14 napada na novinare u Srbiji od početka tih protesta 1. novembra.
RSF ukazuje da su od početka demonstrancija studenti optuživani u tabloidima da su „strani agenti“ koje plaća i opozicija da „pripreme državni udar“. Oni su, kaže RSF, i mete kampanja dezinformacija.
Medijskim prostorom u Srbiji u velikoj mjeri dominiraju mediji bliski režimu, među kojima brojni tabloidi i televizije, kaže RSF i dodaje da se televizije koje se smatraju kritičnim prema vlasti ne mogu vidjeti na kanalima javnog operatera Telekom Srbija.
Po klasifikaciji RSF o slobodi medija za 2024. godinu, Srbija je bila na 98. mjestu među 180 zemalja i teritorija.

Reporteri bez granica traže od EU da reaguje na represiju prema novinarima u Srbiji

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: valentina-pavlicic