<p>Nije turizam samo otvoriti, opremiti, naći radnike i raditi, to ima svoju dušu, jako dugo se stvara ime, jako dugo se radi u tom poslu da bi se dostigao neki nivo. E sad kad smo mislili da smo dostigli neki nivo da možemo da još malo napredujemo, na kraju ćemo morati da zatvorimo objekte jer niko neće moći kod nas da se kupa, da jede, veliki broj ljudi će ostati na ulici - kazala je u emisiji E uživo Valentina Bogojević iz Udruženja restorana Ada Bojana.</p>
<p>Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.</p>
<p>- Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas - rekla je Bogojević.</p>
<p>Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.</p>
<p>- Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto &nbsp;povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali - navela je ona.</p>
<h2><b>Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani&nbsp;</b></h2>
<p>Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.</p>
<p>- Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - kazao je on u emisiji E uživo.&nbsp;</p>
<p>U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.</p>
<p>- U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - rekao je Kastrati.</p>
<p>Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a &nbsp;stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.</p>
<p>- Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou - naglasio je Kastrati.&nbsp;</p>
<h2><b>Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao</b></h2>
<p>o Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.</p>
<p>- Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - kazao je on u emisiji E uživo.</p>
<p>Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare - nego da plaže budu uređene.</p>
<p>- Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - rekao je Radulović.</p>
<p>Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.&nbsp;</p>
<p>- Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao - zaključio &nbsp;je Radulović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9hs9oAq2Ae8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

<p>Mnogo je bitno da ovaj plan bude usvojen apsolutnom većinom, s obzirom na to da smo se trudili na svaki način da nikakva politika, u smislu strančarenja, ne bude uključena, već da se bavi isključivo interesom države Crne Gore, na način koji je to utvrdila Vlada, a prije svega struka - kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine <b>Slaven Radunović </b>na konferenciji za medije povodom utvrđivanja Prostornog plana Crne Gore.</p>
<p>On je kazao da je juče Vlada utvrdila prijedlog Prostornog plana, te istakao važnost ovog dokumenta s obzirom na to da je baza za buduće prostorno-urbanističke planove, te daje smjernice razvoja i zaštite prostora.</p>
<p>Tokom dana, kako je najavio Radunović, ovaj dokument biće poslat Skupštini Crne Gore.</p>
<p>Rukovoditeljka izrade Prostornog plana<b> Svetlana Jovanović</b> kazala je da je ovo najvažniji strateški dokument i njegove odrednice su važne za svu ostalu plansku dokumentaciju, kako u oblasti infrastrukture, tako u oblasti privrede, tako i u oblasti zaštite prostora.&nbsp;</p>
<p>Ona je istakla da aspekt zaštite prirode mora biti visoko vrednovan, ne samo zato što je Crna Gora ekološka država, nego zato što to mora biti opredjeljenje svih.</p>
<p>- Nije lako u Crnoj Gori planirati infrastrukturu koja ima veliki broj zaštićenih područja prirode i kulturnog nasljeđa, a morfološki je jako zahtjeva za koncipiranje infrastrukturnih rješenja. Nastojali smo u najvećoj mogućoj mjeri to da ispratimo i predlažemo najbolja strateška rješenja - rekla je Jovanović.</p>
<h2>Saglasnost</h2>
<p>Radunović je kazao da razmatraju da one urbanističke planove opština koji su odmakli dovrše, a one koji nijesu da prepuste novim agencijama kojima će da upravljaju lokalne uprave same da završe, a to se odnosi i na Budvu.</p>
<p>- Mislim da što se tiče Budve tu se nije mnogo premnogo odmaklo i možda je bolje da se vrati opštini i da sami odrade taj prostorno-urbanistički plan – rekao je Radunović.</p>
<p>Državna sekretarka u resoru za prostorno planiranje <b>Marina Izgarević Pavićević </b>na pitanje zbog čega je prostorni plan utvrđen bez saglasnosti Agencije na izvještaj o strateškoj procjeni odgovorila je da je odluka donijeta 2018, kao i odluka o strateškoj procjeni o uticaju na životnu sredinu.</p>
<p>- Mi smo dobili od Agencije dobili mišljenje o konfliktima u životnoj sredini koji su prepoznati, a odnose se na HE Komarnica i Veliku plaži, te se apostrofiralo da se vodi računa. Što se tiče zaštite tih područja, to nije u ingerenciji prostornog plana – rekla je Izgarević Pavićević dodajući da se ne mogu "svi konflikti u prostoru riješiti".</p>
<p>Jovanović je dodala da saglasnost neće biti sporna.</p>
<p>- Za HE Komarnica postoji detaljan prostorni plan sa stretškom procjenom na životnu sredinu bez ijedne primjedbe. To je energetski projekat koji je u najvećoj mjeri spreman za realizaciju. Čeka fazu projekta, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, podržan je i sa evropskog nivoa. Ukoliko ne dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju neće se raditi – kazala je Jovanović.</p>
<h2>Opšta područja</h2>
<p>Na pitanje kako je moguće da je za projektat Velje brdo u Prijedlogu prostornog plana Crne Gore posvećen samo jedan pasos ona je odgovorila da strateški plan ne definiše detaljna građevinska područja.</p>
<p>- Plan definiše samo opšta područja. Planovi nižeg reda detaljnije definišu namjenu – rekla je Jovanović.</p>
<p>Što se tiče Veljeg brda, neophodno je obezbijediti plansku infrastrukturu i zaštitu prostora.</p>
<p>- Obim izgradnje biće detaljnije sadržan u podgoričkom PUP-u – dodala je Jovanović.</p>
<p>Radi se o kapacitetima koji mogu vremenom da se proširuju.</p>
<p>- Podrška državi da vođenjem stambene politike uzme dio ove problematike u svoje ruke. Ne mislimo da izgradnju stanova samo treba prepustiti privatnom sektoru. Imamo višak stambenih objekata u Podgorici, ali imamo ogroman broj podstanara. U svim evropskim državama, a zašto to ne bi radila i Crna Gora, država mora staviti pod kontrolu određeni broj stanova u državnom vlasništvu i zato je segment posvećen Veljem brdu - istakla je Jovanović.</p>
<p>Radunović je dodao da je važnost ovog dokumenta zato što je baza za izradu novih PUP-ova u drugim opštinama i stvaraju se uslovi za realizaciju projekta Velje brdo.</p>
<p>- Kad bih bio maliciozan, kao neke kolege opozicionari i neki mediji, pitao bih što uopšte brinu o Veljem brdu kad je to fikcija koju smo mi iskoristili u predizborne svrhe. Sad kad se vidi da to nije fikcija, već da Vlada stoji čvrsto iza ovog projekta, da će biti stanova za građane po povoljnim uslovima, a biće i komercijalne prodaje, sad se ide u detalje da li će tri dana prije ili kasnije početi gradnja, da li je svaki dokument na vrijeme završen. Sve će doći na svoje i Velje brdo će biti ukras Podgorice – poručio je Radunović.</p>
<p>Podsjeća građane na medijske i političke pritiske na ljude koji su promovisali projekat Velje brdo, te kad krene priča kako hoće odmah da izgrade naselje za 42.000 građana da nikome to nikada nije ni palo na pamet.</p>
<p>- Nama je cilj da isplaniramo toliko naselje, kako ne bi u budućem periodu imali haos u izgradnji kakav smo zatekli kad smo došli na vlast - da se iskidaju borovi, da se izmještaju ulice. Hoćemo da napravimo plan po kom će moći Podgorica da se razvija u dugom periodu, a dinamika zavisi od potražnje - kazao je Radunović.</p>
<p>Imaju već oko 10.000 prijavljenih građana.</p>
<p>- Možemo reći da nisu svi zainteresovani, ali koliko ih ima koji su podlegli pritisku nekih uticajnih medija, koji se nikad afirmativno ne bave djelatnostima iz ovog ministarstva, već isključivo traže mane i probleme, pa se nisu prijavili. Prva faza u koju smo već ušli i za koju je Koordinaciono tijelo donijelo odluku, koje su za sada neformalne, biće veličine, pričam o broju stambenih jedinica, otprilike kao dva Bloka V, sa kojom se kreće u izgradnju odmah. Konkurs je raspisan za bulevar. Čim se stvore uslovi da krenu građevinske mašine na Velje brdo, počeće gradnja. Hoće li to biti u januaru 2026. ili 2026. u decembru ili 2027. neka građani znaju da to nije bitno, radimo punom snagom, pored svih opstrukcija, nažalost, političke opozicije, medija i dijela nevladinog sektora, a ne vidim razlog jer će sigurno vrlo brzo veliki broj njih stati u red za stanove – ocijenio je Radunović.</p>
<p>Na pitanje za bulevar, odnosno kako je moguće da je raspisan tender za glavni projekat, a nije usvojen prostorno-urbanistički plan, odgovorio je da se radi samo o idejnom rješenju.</p>
<p>Na pitanje o Komarnici Jovanović je odgovorila da su stava da je ovaj energetski projekat neophodan Crnoj Gori.</p>
<h2>Aerodromi</h2>
<p>Jovanović je na pitanje o aerodromima kazala, pored ostalog, da su veliku pažnju posvetili beranskom aerodromu i da predlažu da bude u kategoriji međunarodnih aerodroma, o čemu će odluku donijeti Agencija za civilno vazduhoplovstvo.</p>
<p>- Problem je što je uzurpiran u prostoru iako ima divan prostor. U plan smo unijeli površine o neposrednom okruženju aerodroma u kom nije dozvoljena gradnja – rekla je Jovanović.</p>
<p>Još nema teritorijalnog razgraničenja Tuzi i Zete, te da će od toga zavisiti proširenje aerodroma u Podgorici.</p>
<p>- Nakon toga granice koje se utvrde biće sastavni dio ovog plana. U tom smislu će se govoriti o aerodromu, kolektoru i drugim problemima. Moramo da posmatramo i van sopstvenih granica opštine, zato se ukazuje na saradnju – navela je Jovanović.</p>
<h2>Plaže</h2>
<p>Što se tiče plaža koje neće imati zakupce, Radunović je istakao da će biti predate građanima, te da neće imati mobilijar.&nbsp;</p>
<p>- Tako će biti do momenta do kad neko ne potpiše četvorogodišnji ugovor. Jedini razglo zbog čega ugovori nisu potpisani je zato što su zakupci htjeli da dođu do tih plaža za kriminalno manje novca i pošto su se isti prijavili red je da ispaštaju – naveo je Radunović.</p>

Radunović: Mnogo bitno da Prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

<p>Briga o djeci nije pitanje profita, već civilizacijskog dostojanstva, poručio je psiholog i psihoterapeut <b>Al Amar Kašić</b>, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. On je ukazao na duboko ukorijenjene obrasce u društvu koji utiču na način na koji se posmatra uloga vaspitača i vaspitačica, posebno kroz prizmu rodnih očekivanja i patrijarhalnih normi.</p>
<p>- Ako smatramo da briga o djeci nije nešto što je važno, nešto što donosi profit, nešto što zaslužuje našu pažnju, onda se nećemo prema tome ni odnositi na taj način – da taj posao gledamo sa dostojanstvom i uvažavanjem koje je zapravo neophodno - poručio je Kašić.</p>
<p>Govoreći o percepciji profesije vaspitača, Kašić je istakao da se tradicionalno taj poziv vezuje isključivo za žene, što dodatno učvršćuje stereotipe o „muškim“ i „ženskim“ zanimanjima.</p>
<p>- Tradicionalno se smatra da je poziv vaspitača ženski. Kada se pogleda iz drugog ugla, to znači da se briga o djeci ne smatra muškim pozivom. To je povezano s patrijarhatom i idejom da muškarac ima moć - objasnio je on.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ovakva društvena shvatanja održavaju se kroz narative koji opravdavaju status quo, bez obzira na promjene u savremenom društvu.</p>
<p>- Smatra se da žena treba da bude njegujuća, podržavajuća, da rješava stvari na nježan način, dok muškarac treba da osigura sigurnost i da ‘osvaja teritoriju’. Kada analiziramo te poruke, shvatimo da one služe očuvanju patrijarhata – i statusa koji ne treba da se mijenja - rekao je Kašić.</p>
<p>Kašić je istakao da savremeno društvo i dalje funkcioniše unutar hijerarhijskih struktura koje potiču iz kolonijalnih i imperijalnih sistema, te da mnogi obrasci ponašanja i danas imaju korijene u tim istorijskim matricama.</p>
<p>- Naša postojanja su mnogo raznolikija nego što nam se prezentuje. Arhetipske slike se često instrumentalizuju kako bi opravdale hegemoniju ili neki dominantni narativ - rekao je.</p>
<p>Govoreći o psihološkoj potrebi za kontrolom, Kašić je objasnio da se kroz narative o tradiciji često pokušava racionalizovati postojeće društveno uređenje.</p>
<p>- Zahvaljujući antropološkim, socijalnopsihološkim i dubinskim istraživanjima možemo razumjeti da je ljudima teško da se nose sa činjenicom da nemaju kontrolu. Zato nastaje potreba da se sredina potčini, što se odražava u načinu na koji organizujemo svakodnevni život - zaključio je Kašić.</p>

Kašić: Iz drugog ugla tradicija nam govori da briga o djeci nije muški posao

<p>Pristupačnost nije luksuz već osnovno ljudsko pravo, poručila je <b>Marina Vujačić </b>iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Ona je istakla da bez pristupačnosti nema ni samostalnog života, ni uključenosti u zajednicu, ali ni mogućnosti da osobe s invaliditetom ostvaruju bilo koje drugo pravo.</p>
<p>- Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom, jedno od osnovnih prava. Bez pristupačnosti nema ni samostalnog života ni uključenosti u zajednicu, ali nema ni bilo kog drugog pojedinačnog prava osoba sa invaliditetom, jer ga definitivno ne mogu uživati, odnosno onda su izolovane i potpuno sagregisane od ostatka društva. Zbog toga je važno da je ovo zaista obaveza cijelog društva i države, odnosno sistema - poručila je Vujačić.</p>
<p>Ona je podsjetila da je još 2008. godine donijet prvi Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji sadrži jasne i obavezujuće norme o pristupačnosti. Ipak, kako tvrdi, 17 godina kasnije, stanje na terenu pokazuje da se zakon sistemski ignoriše.</p>
<p>- Zakon je sa vrlo imperativnom odredbom i dalje na snazi, a vidimo svakodnevno situaciju na terenu. Onda je i dalje jasno da 17 godina nije bilo dovoljno ovoj državi da primijeni adekvatno zakon i da sankcioniše one koji ga krše. To je dodatno neprihvatljivo - istakla je.</p>
<p>Komentarišući slučaj iz podgoričkog naselja Zabjelo, gdje je rampa za osobe s invaliditetom izvedena pod gotovo vertikalnim nagibom i fizički neupotrebljiva, Vujačić ističe da je riječ o drastičnom, ali ne i usamljenom primjeru.</p>
<p>- Nagib je svakako neadekvatan, jer on mora biti oko 6 stepeni, maksimalno 8, što nije slučaj sa konkretnim primjerom. Ali on nije jedini, nažalost – i kada su u pitanju novosagrađeni objekti, kao i oni građeni posljednjih godina, pa i od 2008. godine na ovamo, takvi objekti ne bi smjeli dobiti upotrebnu dozvolu - naglasila je.</p>
<p>Dodaje da je nedopustivo da se ovakvi propusti tolerišu prilikom tehničkog prijema objekata, te da je odgovornost jasno definisana – prvenstveno kod investitora, koji, ukoliko ne ispoštuju zakon, treba da budu sankcionisani.</p>
<p>- Ako to nije bilo projektovano, ako je investitor propustio svoju obavezu – onda mora da bude sankcionisan. U suprotnom, šalje se poruka da pristupačnost nije prioritet, i da su osobe s invaliditetom građani drugog reda - zaključila je Vujačić.</p>

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

<p>Promocija monografije “Pesme” <b>Momčila Bajagića Bajage </b>biće održana u nedjelju, 15. juna, u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" u Podgorici.</p>
<p>Autorsko veče jednog od najpriznatijih regionalnih kantautora počeće u 19 sati u sali “Marko Miljanov” .</p>
<p>Ovim povodom će biti prezentovana knjiga koja predstavlja svojevrsni presjek – kroz poeziju ali i autentične fotografije – bogate četrdesetogodišnje karijere proslavljenog muzičara.</p>

Promocija monografije Momčila Bajagića Bajage u nedjelju u Biblioteci "Radosav Ljumović"

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: valentina-bogojevic

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

Radunović: Mnogo bitno da Prostorni plan bude usvojen apsolutnom većinom, Velje brdo biće ukras Podgorice

Kašić: Iz drugog ugla tradicija nam govori da briga o djeci nije muški posao

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

Promocija monografije Momčila Bajagića Bajage u nedjelju u Biblioteci "Radosav Ljumović"

PRATITE TVe UŽIVO