<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> najavio je planove za dugo obećane carine do 25 odsto na uvoz automobila.</p>
<p>- Ono što ćemo uraditi je carina od 25 odsto za sve automobile koji se ne proizvode u SAD. Počinjemo s osnovom od 2,5 odsto, na kojoj smo i idemo na 25 odsto - rekao je Tramp u Ovalnoj kancelariji.</p>
<p>Tramp, koji na carine gleda kao na sredstvo za povećanje prihoda kako bi se nadoknadilo obećano smanjenje poreza i oživljavanje američke industrijske baze, rekao je da će novi nameti na uvoz stupiti na snagu 2. aprila, istog dana kada planira da objavi recipročne carine za zemlje odgovorne za najveći dio američkog trgovinskog deficita.&nbsp;</p>
<p>Naplata novih carina na automobile počela bi 3. aprila.</p>
<p>Što se tiče predstojeće najave za 2. aprila, Tramp je ukazao da mjere možda neće biti recipročne kako je ranije obećao.</p>
<p>- Učinićemo to veoma blažim. Mislim da će ljudi biti veoma iznenađeni. Biće, u mnogim slučajevima, niža od carina koju su naplaćivali decenijama - rekao je Tramp.</p>
<p>Akcije američkih proizvođača automobila pale su poslije vijesti usljed zabrinutosti da bi carine izazvale šokove u globalnoj automobilskoj industriji koju već potresa neizvjesnost izazvane Trampovim prijetnjama carinama i povremenim preokretima s njihovim najavama.</p>
<p>Američko berze takođe su završile s padom zbog zabrinutosti oko carina, koje su mučile investitore veći dio prošlog mjeseca.</p>
<p>Otkako je preuzeo dužnost 20. januara, Tramp je najavio i odložio carine za Kanadu i Meksiko zbog, kako navodi, njihove uloge u dopuštanju da opioid fentanil uđe u SAD, nametnuo uvozne takse na robu iz Kine iz istog razloga uveo velike carine na uvoz čelika i aluminijuma, te više puta je iznosio planove da objavi globalne recipročne carine 2. aprila.</p>
<p>Carine bi takođe mogle da povećaju cijene automobila za potrošače za hiljade dolara, što će uticati na prodaju novih vozila i rezultirati gubitkom radnih mjesta, pošto se američka automobilska industrija u velikoj mjeri oslanja na uvozne djelove, naveo je Centru za istraživanje u automobilskoj industriji.</p>
<p>SAD su 2024. uvezle automobilske proizvode u vrijednosti od 474 milijarde dolara, uključujući putničke automobile u vrijednosti od 220 milijardi dolara. Meksiko, Japan, Južna Koreja, Kanada i Njemačka, sve bliski saveznici SAD, bili su najveći izvoznici.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp najavio carine od 25 odsto na sve uvozne automobile

<p>Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.</p>
<p>Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.</p>
<p>- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.</p>
<p>U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.</p>
<p>Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.</p>
<p>Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.</p>
<p>Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).</p>

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

<p>Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).</p>
<p>Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.</p>
<p>Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.</p>
<p>Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.</p>

1250x600

1084x550

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

<p>Crna Gora je za prvih deset mjeseci uvezla roba u vrijednosti 3,4 milijarde eura, a izvezla sedam puta manje.</p>
<p>- U odnosu na isti period prošle, ove godine je izvoz bio manji za 15 odsto, a uvoz veći za više od šest odsto - saopštio je Monstat.</p>
<p>Rast spoljnotrgovinskog deficita negativna je slika crnogorske ekonomije, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar <b>Mirza Mulešković</b>.</p>
<p>- Do oktobra smo imali svega 14,1 odsto pokrivenost uvoza izvozom.To je istorijski minimum koji je Crna Gora zabilježila - kaže Mulešković.</p>
<p>Smatra da se posljednjih godina ništa nije uradilo za razvoj realne ekonomije.</p>
<p>Pokrivenost uvoza izvozom je do oktobra prošle godine bila 17,6 odsto.</p>
<p>Crna Gora je najviše uvozila iz Srbije, Kine i i Njemačke.</p>
<h2>Hrana - 15 puta veći uvoz nego izvoz</h2>
<p>Crna Gora je uvezla hranu za 600 miliona eura, a izvezla 42 miliona.</p>
<p>- Imamo zaista ogroman deficit. To je tužna, porazna slika našeg prerađivačkog sektora, a i poljoprivrede - kaže za RSE predsjednik Odbora udruženja prehrambene i poljoprivredne industrije u Privrednoj komori,<b> Milutin Đuranović</b>.</p>
<p>Ocjenjuje da stepen pokrivenosti uvoza izvozom neće preći šest-sedam odsto.</p>
<p>- Izvjesno je da aktivnosti nadležnih ne daju rezultate. I da želimo da kažemo suprotno - cifre nas demantuju. I to je veoma zabrinjavajuće - kaže Đuranović.</p>
<p>I za Muleškovića su podaci o uvozu hrane alarmantni.</p>
<p>- U nekom narednom periodu to može predstavljati veliki problem, posebno kad imamo određene turbulencije na međunarodnom tržištu - kaže on.</p>
<p>Mulešković ističe i da ovakav odnos uvoza - izvoza direktno utiče na formiranje cijena u Crnoj Gori.</p>
<p>- Kad imate uvozno-zavisne proizvode možete da očekujete mnogo veće cijene upravo zbog svih troškova koje treba platiti da se roba doveze u Crnu Goru - dodaje on.</p>
<p>U strukturi uvoza hrane najviše je potrošeno na uvoz voća i povrća više od 100 miliona.</p>
<p>Đuranović kaže da Crna Gora ne može da proizvodi rižu i banane, ali ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost domaćih potencijala.</p>
<p>- Uvoz od 80 miliona eura mliječnih proizvoda i jaja je poraz za Ministarstva poljoprivrede - navodi Đuranović.</p>
<h2>Izvoz struje, pića...</h2>
<p>Crna Gora je ove godine najviše izvozila struju - više od 75 miliona eura.</p>
<p>Ali je i tu došlo do pada u odnosu na isti period 2023, kada je 190 miliona eura iznosio izvoz električne energije.</p>
<p>Na drugom mjestu je izvoz pića - više od 32 miliona.</p>
<p>Približno toliko je izvoz medicinskih sredstava i farmaceutskih proizvoda, te drveta i plute.</p>
<p>Upravo strukturu izvoza problematizuje Mulešković, ukazujući da se u najvećoj mjeri izvozi struja.</p>
<p>Napominje da se 2025. očekuje remont Termoelektrane Pljevlja.</p>
<p>- Zbog njene rekonstrukcije izvoz će biti manji i moraćemo da uvozimo struju pa ćemo imati još veći problem u trgovinskom deficitu. To će direktno uticati na rast Bruto društenog proizvoda u 2025. što može dodatno ugroziti ekonomiju i planove Vlade za narednu ali i kasnije godine - smatra on.</p>
<h2>Gdje su problemi?</h2>
<p>Mulešković smatra da je za popravljanje spoljnotrgovinskog deficita Crnoj Gori neophodna diversifikacija ekonomije i razvoj nerazvijenih sektora, od poljoprivrede i proizvodnje do i IT industrije.</p>
<p>- Bez toga ne možemo poboljšati naš trgovinski deficit. Moramo biti veoma jasni - zemlja kao što je Crna Gora bez proizvodnje, ne može da očekuje dugoročno održiv ekonomski rast i razvoj - ističe on.</p>
<p>Ukazuje i na balast zapošljavanja u javnom sektoru.</p>
<p>- Kao jedna od najmanjih država imamo najveći procent zaposlenih u javnom sektoru, odnosno 30 odsto svih zaposlenih u državi - zato rastu neproduktivni troškovi države, a smanjuju se ulaganja u privredu - navodi Mulešković.</p>
<p>Bužetom je planirano svega 280 miliona za kapitalne projekte, a za plate zaposlenih u javnom sektoru 717 miliona.</p>
<h2>Rješenje u domaćoj proizvodnji</h2>
<p>Glavni uzroci za stanje u ekonomiji su smatra Đuranović nedovoljno razvijena svijest odgovornih za ekonomsku politiku, koji ne promovišu dovoljno domaću proizvodnju.</p>
<p>Napominje i da je ključna i promjena svijesti građana, potrošača, koji moraju znati o benefitima kupovine domaćih proizvoda.</p>
<p>- Čim kupite domaći proizvod novac ostaje ovdje. I svaki kupac treba da zna da kupovinom uvoznih proizvoda investira u drugu državu -kaže Đuranović.</p>
<p>On to prezentuje na primjeru u sektoru mljekarstva.</p>
<p>- Ako kupite domaće mlijeko bukvalno 90 odsto novca ostaje u Crnoj Gori. A kad kupite uvozno tih 90 odsto odlazi drugoj državi. To je porazno - dodaje on.</p>
<p>Crna Gora za razliku od Srbije, Hrvatske i zapadnih država po pitanju promocije domaćih proizvođača hrane ne preduzima ništa kaže Đuranović.</p>
<p>- Ako preduzima rezultati je demantuju. Francuska je na primjer prepoznata po dobrim vinima, ali se ta vina se ne mogu naći na tržištu Španije ili Italije jer te države štite svoj vina - riječi su Đuranovića.</p>
<p>Smatra da država može da odigra ključnu ulogu.</p>
<p>- Ne možete te tako lako doći do tržišta Srbije i Albanije jer je ona favorizovala domaće proizvode. A sa druge strane oni vrlo lako dolaze do našeg tržišta - ističe on.</p>
<p>Duranović tvrdi da Vlada treba da odigra ključnu ulogu.</p>
<p>- Pogledajmo kako to rade vlade Srbije, Hrvatske i Albanije i naučimo nešto od njih. Ne treba da otkrivamo toplu vodu - zaključio je Đuranović.</p>
<p>Prema preliminarnim podacima Monstata ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za januar -oktobar 2024. iznosila je 3,9 milijardi eura,</p>
<p>To je rast od 3,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.</p>

U Crnoj Gori sedam puta veći uvoz od izvoza

<p>Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih deset mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,88 milijardi eura, što je 3,1 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.</p>
<p>Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 479,8 milion eura, što je 15 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 3,4 milijarde eura i veći je 6,3 odsto.</p>
<p>- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 17,6 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 109 miliona eura, koje čine električna energija 75,4 miliona eura i ostalo.

U strukturi uvoza, najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 823 miliona eura koje čine drumska vozila 313,2 miliona eura i ostalo.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 138,9 miliona eura, Bosna i Hercegovina 30,3 miliona eura i Slovenija 27,8 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 589,2 miliona eura, Kina 398,3 miliona eura i Njemačka 334,1 milion eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).</p>

Spoljnotrgovinska razmjena 3,88 milijardi eura

<p>KIC POP HOR nastavio je da širi svoju umjetničku misiju van granica Crne Gore, oduševivši i italijansku publiku tokom trodnevne turneje od 13. do 15. juna, kada je nastupio na 35. Međunarodnom festivalu horskog pjevanja „Sergio Chiarlo“ i u okviru obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja hora Milanollo iz Saviljana, u blizini Torina.</p>
<p>Na uglednim scenama gradova Saviljano i Vilafaleto, uz crnogorski hor nastupila su i četiri renomirana hora iz Italije: domaćini – hor Milanollo i hor Vox Armonica iz Saviljana, dječji i omladinski hor „Accademia MusicArte“ iz Novog Ligura, kao i hor zajednice Castagnole iz Pijemonta.</p>
<p>Osnivačica i menadžerka KIC POP HORA Snežana Burzan Vuksanović kazala je da je turneja bila izuzetno intenzivna, ali izvanredno uspješna.</p>
<p>- Odradili smo tri veoma emotivna i zapažena nastupa. Publika je reagovala s oduševljenjem, naročito na a cappella izvođenja pjesama ‘Još ne sviće rujna zora’ i ‘Konjuh planinom’. Bila je čarolija čuti zvuk našeg hora u akustici prelijepih crkava i koncertnih dvorana - istakla je ona.</p>
<p>Ovo su bili prvi nastupi popularnog podgoričkog hora u Italiji, ujedno i 19. i 20. međunarodni koncert u karijeri ansambla. Na turneji je učestvovalo više od 40 horista koji su se iz Italije vratili puni utisaka i zahvalni na toploj dobrodošlici.</p>
<p>KIC POP HOR je u Saviljanu, kroz koncerte u crkvi i na prijemu u Opštini, predstavio raznovrstan repertoar – od domaćih i ex YU pop hitova, stranih evergrin melodija, do etno kompozicija i pjesama iz antifašističkog projekta „Bez dileme – antifašizam“. Publika je svake večeri s oduševljenjem ispratila izvođenja pjesama poput: Ja bih da pevam još malo, Zemljo moja, Crna Goro kapljo vode, Devojko mala, Dancing Queen, Sweet Dreams, Džuli i Grudi balkanske.</p>
<p>Poseban emotivni trenutak bio je zajednički nastup svih učesnika festivala, tokom koga je izvedena čuvena melodija Va pensiero iz Verdijeve opere Nabuko – što je, prema riječima organizatora, ostavilo snažan utisak na publiku i izvođače.</p>
<p>Burzan Vuksanović zahvalila je svim donatorima koji su omogućili ovu značajnu turneju, a posebno crnogorskom privredniku Vanji Popoviću sa Kipra. Zahvalnost su iskazali i Vesni Šćepanović i Žarku Vujoviću, Podgoričanima koji žive u Torinu, a koji su članovima hora bili domaćini i vodiči kroz znamenitosti tog italijanskog grada.</p>
<p>Podsjetimo, KIC POP HOR je do sada održao više od 130 koncerata širom Crne Gore i regiona, uključujući nastupe u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu, Skoplju, Subotici i Draču, i važi za jedan od najprepoznatljivijih kulturnih kolektiva u zemlji.</p>

KIC POP HOR briljirao u Italiji: Emotivni nastupi i gromoglasni aplauzi na prestižnom festivalu

<p>Dok traje sukob Izraela i Irana, stručnjaci kažu da, iako Iran znatno povećava svoje zalihe uranijima obogaćenog gotovo do nivoa potrebnog za oružje, nema dokaza da je odlučio da napravi atomsku bombu.</p>
<p>Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u petak, kada su prve izraelske bombe pale na Iran, da ta zemlja preduzima do sada neviđene korake da od obogaćenog uranijuma napravi oružje.</p>
<p>Na to je odgovorio iranski ekspert u Kriznoj grupi Ali Vaez koji je rekao da je Netanjahu uvijek spreman da pokaže dokaze pred kamerama ali da za ovu tvrdnju nije ponudio nikakav dokaz.</p>
<p>Britanski dnevnik Fajnenšel tajms podsjeća da je direktorka američke obavještajne službe Tulsi Gabard u martu u Kongresu rekla da američka obavještajna zajednica nastavlja da procjenjuje da Iran ne gradi nuklerano oružje.</p>
<p>Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), čiji su inspektori često posjećivali dva glavna postrojenja za obogaćivanje uranijuma u Natanzu i Fordovu, takođe nije našla dokaz da Iran razvija nuklearno oužje.</p>
<p>Stručnjaci međutim upozoravaju da nedavni napredak Irana ukazuje da je stigao do toga da ima tehničko znanje i kapacitete da napravi oružje ako to želi.</p>
<p>Nekoliko dana prije nego što je Izrael pokrenuo napad IAEA je prvi put za dvije decenije usvojila rezoluciju u kojoj se navodi da je Iran prekršio obaveze u vezi sa neširenjem oružja.</p>
<p>Iran je inače uvijek tvrdio da je njegov nuklearni program, koji je prvobitno razvio posljednji šah uz pomoć SAD, namijenjen mirnodopskim civilnim svrhama.</p>
<p>Međutim, prema američkim obavještajnim procjenama, Iran je počeo da radi na programu oružja prije više od dvije decenije.</p>
<p>Fajnenšel tajms podsjeća da je u januaru 2016. na snagu stupio sporazum Irana i svjetskih sila kojim se ozbiljno ograničavaju nuklearne ektivnosti Irana, uz strog mehanizam praćenja od strane IAEA, u zamjenu za ublažavanje sankcija.</p>
<p>Iran je poštovao sporazum, kojim je obogaćivanje uranijuma ograničeno na 3,67 odsto, a zalihe fisionog materijala na 300 kilograma i svaki višak je transportovan u inostranstvo.</p>
<p>Međutim, nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp 2018. napustio sporazum i uveo sankcije Iranu, Teheran je odgovorio pojačavanjem aktivnosti i razvojem i instaliranjem hiljada naprednih centrifuga koje se koriste za proizvodnju visoko obogaćenog uranijuma.</p>
<p>Kako piše britanski dnevnik, za četiri godine Iran je obogatio uranijum do 60 odsto, što je najviši zabilježeni nivo i samo korak od 90 odsto potrebnih za nuklearno oružje.</p>
<p>U izvještaju IAEA iz maja navodi se su iranske zalihe uranijuma obogaćenog 60 odsto porasle na više od 400 kilograma, što je, ako se obogati do 90%, dovoljno za deset komada oružja, dok su ukupne zalihe obogaćenog uranijuma premašile 8.400 kilograma.</p>
<p>Kelsi Devenport iz Udruženja za kontrolu naoružanja rekla je da je Teheran sposoban da proizvede dovoljno fisionog materijala za nekoliko nuklearnih bombi za nekoliko dana ali da i dalje treba da razvija tehnologiju za proizvodnju oružja.</p>
<p>- Sam proces naoružavanja teže je procijeniti. Ali, vjerovatno bi bilo potrebno nekoliko mjeseci, možda i godinu dana, da se uranijum kvaliteta za naoružanje pretvori u oružje a zatim da se pošalje projektilom. Dakle, nije postojala neposredna prijetnja od nuklearne bombe - &nbsp;rekla je Devenport, prenio je Fajnenšel tajms.</p>
<p>IAEA i dalje ima inspektore u Iranu, ali sa ograničenim pristupom. Istovremeno stručnjaci kažu da postoji mogućnost da Teheran postavi centrifuge u objektima koje IAEA ne nadgleda.</p>
<p>- Iran je proizveo hiljade naprednih centrifuga, a IAEA ne zna gdje se sve nalaze. Dakle, postoji mogućnost da je Iran, u sklopu planova za nepredviđene situacije, izgradio tajne objekt - &nbsp;rekao je Vaez, prenio je Fajnenšel tajms.</p>
<p>Ipak, IEAE je u prošlomjesečnom izvještaju navela da "nema kredibilnih indikacija o tekućem, neprijavljenom strukturiranom nuklearnom programu" ukazujući i na "izjave najviših zvaničnika u Iranu da je upotreba nuklearnog oružja nespojiva sa islamskim zakonom".</p>
<p>Kalkulacije vrhovnog vođe Alija Hamneija mogle bi međutim da se promijene ako režim bude vjerovao da je suočen sa egzistencijalnom prijetnjom i da mu treba nuklearno oružje da bi se obnovilo odvraćanje.</p>
<p>Istovremeno izraelski napadi znače da inspektori IAEA ne mogu da idu u Natanz i Fordov.</p>
<p>"Moja neposredno najveća briga je da li je Iran u odsustvu redovnih inspekcija, s obzirom na haos zbog napada i štetu na postrojenjima, premjestio neki dio svog uranijuma obogaćenog 60 odsto", rekla je Devenport.</p>
<p>Vaez smatra da će iranski režim biti oprezan, ali da bi "kada se prašina slegne" mogao da osjeti potrebu da obnovi prednost prije nekih budućih pregovora sa SAD, uključujući moguće povlačenje iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.</p>

Stručnjaci ne misle da Iran pravi atomsku bombu, ali upozoravaju da bi mogao

<p>Za zemlje NATO-a na istoku priprema za rat nije stvar izbora – to je hitnost.</p>
<p>Od gomilanja trauma-setova za masovne žrtve do opremanja medicinara pancirima – planiranje zdravstvene zaštite za rat više nije hipotetičko na istočnom krilu NATO-a.</p>
<p>Jurila je Fabriko ulicom u ambulantnim kolima ka školi u Lietavi, a Martina Veronika Noreikaitė osjećala se nespremno. Srce joj je ubrzano kucalo.</p>
<p>Bilo je sunčano, utorak sredinom maja, kad je preko radio veze obaviještena o eksploziji u Jonavi, gradu od 30.000 stanovnika u središnjoj Litvaniji.</p>
<p>Tokom tri godine rada kao medicinska tehničarka, pozivi su joj obično bili zbog visokog pritiska ili bolova u grudima. Ovo je bio njen prvi slučaj sa masovnim žrtvama.</p>
<p>Kada su stigli pred školu, uz zavijanje sirena, zgrada je bila u dimu.</p>
<p>„Ljudi su trčali unaokolo, ležali na zemlji, vrištali“, prisjetila se Noreikaitė haosa na školskom stadionu. Policija, vatrogasci i vojska već su bili tamo.</p>
<p>Ona i njen kolega bili su prvi medicinari na licu mjesta. „Kada vidiš šta se desilo – panika, vrisci – ne znaš ni šta da radiš, ni kuda da kreneš. Sve zaboraviš. Izgubiš tlo pod nogama“.</p>
<p>Upravo ta nepoznata situacija za jednu mirnu evropsku zemlju bila je razlog što su litvanske vlasti organizovale dvodnevnu vojnu vježbu „Gvozdeni vuk“ („Geležinis Vilkas“).</p>
<p>Cilj je bio da se pripreme vojska, policija, vatrogasci, bolnice i hitne službe za vanredne okolnosti – jer se Litvanija priprema za najgori mogući scenario: napad na istočno krilo NATO-a. Otkako je Rusija izvršila punu invaziju na Ukrajinu, prijetnja oružanog sukoba stalno visi u vazduhu.</p>
<p>„Kada su mediji objavili da je počeo rat u Ukrajini, bilo je zastrašujuće“, rekla je Noreikaitė. „Na poslu je bilo strašno, jer nijesmo znali imamo li dovoljno resursa, ni da li smo spremni ako se to desi ovdje“.</p>
<p>Danas se osjeća smirenije. Fokusira se na obuke i savladavanje trijažnih protokola. Vježbe, poput one u Jonavi, pomažu. Vjeruje da bi „trebalo da ih bude češće“.</p>
<p>Litvanija nije izuzetak: sve zemlje na istočnom krilu NATO-a revidiraju protokole za vanredne situacije u zdravstvenim ustanovama, organizuju vježbe, ulažu u balističke kacige i pancire, premještaju operacione sale pod zemlju. Rat u Ukrajini razbio je iluziju da je Evropa sigurna od rata.</p>
<p>„Pitanje nije da li će [Rusija] napasti“, kaže Ragnar Vaiknemets, zamjenik direktora estonskog Zavoda za javno zdravlje, koji se bavi kriznim situacijama – od pandemija do ratova. „Pitanje je kada“.</p>
<p>Zemlje na istočnoj granici Evrope, nekada pod sovjetskom okupacijom, dobro znaju koliko brzo trupe mogu stići.</p>
<p>„Imamo loše komšije: Rusiju i Bjelorusiju“, rekao je u februaru Daniel Naumovas, zamjenik litvanskog ministra zdravlja. Njegova zemlja je poveznica NATO-a sa baltičkim državama preko Suvalkijskog prolaza – uskog i ranjivog koridora koji se smatra jednim od najvjerovatnijih ciljeva u slučaju budućeg ruskog napada. I dok su sve članice EU „u istom čamcu“, neke su „na pramcu, gdje je voda najhladnija“, kazao je Naumovas. „Prska nas ratna voda pravo u lice“.</p>
<p>Za zemlje NATO-a na istoku, priprema za rat nije stvar izbora – to je hitnost.</p>
<p>„Malo je članica EU koje su na prvoj liniji“, rekla je Kataržina Kacperčik, državna sekretarka u poljskom Ministarstvu zdravlja. „Za njih je ovo pitanje posebno važno.“</p>
<p>Poljska je ovu temu – bezbjednost zdravstva u vrijeme sukoba – stavila u prvi plan tokom svog rotirajućeg predsjedavanja Savjetom EU, gdje je evropska bezbjednost bila ključna tema.<br/>
„Ne možemo praviti strateške planove za vojsku, ekonomiju ili energetiku, a da izostavimo zdravstvo“, rekla je Kacperčik.</p>
<h3>Bolnice pod vatrom</h3>
<p>Ruska invazija na Ukrajinu pokazala je da savremeni sukobi više ne poštuju ni zdravstvene ustanove – niti civile koje one zbrinjavaju. Zemlje istočne Evrope to pomno prate.</p>
<p>Na svega 50 kilometara od spoljne granice EU sa Bjelorusijom, Univerzitetska bolnica „Santaros klinike“ u Viljnusu razvija podzemnu infrastrukturu, skloništa, heliodrome i autonomne sisteme koji bi joj omogućili da funkcioniše čak i u slučaju prekida snabdijevanja strujom ili vodom.</p>
<p>Santaros nije izuzetak.</p>
<p>U Estoniji se, pored pancira za ekipe hitne pomoći, planira i raspodjela satelitskih telefona radi održavanja komunikacije ukoliko tradicionalne mreže otkažu. U razmatranju su i planovi za uspostavljanje nezavisne internet mreže, ako zatreba.</p>
<p>U cijelom zdravstvenom sistemu postavljaju se električni generatori, po uzoru na iskustvo Ukrajine, gdje ruski napadi često prekidaju civilno napajanje električnom energijom.</p>
<p>„Znamo sasvim sigurno da Rusija gađa civilnu infrastrukturu i energetske objekte, i to znači da ne smijemo dozvoliti da bolnica prestane da radi zbog problema sa elektranom“, rekao je Vaiknemets.</p>
<p>Mnoge bolnice u istočnoj Evropi – ostaci sovjetskog doba – posebno su ranjive.</p>
<p>„Imamo visoke zgrade, velike zgrade. Sve su u jednom kompleksu, na jednom mjestu“, objasnio je Vaiknemets.</p>
<p>Sada se sve češće razmatra kako podrumi mogu da se preurede u operacione sale, ako zatreba.</p>
<p>„Ne mogu da zamislim da radim na najvišem spratu bolnice, samo čekajući da nas pogode“, dodao je.</p>
<p>Estonija nabavlja mobilne medicinske jedinice – privremene ambulante koje se mogu brzo postaviti u vanrednim situacijama – što bi moglo da ublaži u ovom trenutku ograničeni kapacitet intenzivne njege širom Evrope.</p>
<p>Dok evropske zemlje u prosjeku imaju 11,5 kreveta intenzivne njege na 100.000 stanovnika, „u ratnim uslovima mogla bi zatrebati tri do pet puta veća dostupnost“, kazao je Bjørn Guldvog, specijalni savjetnik Norveške direkcije za zdravstvo, na skupu o zdravstvenoj bezbjednosti u aprilu.</p>
<p>Održavanje velikog obima operacija sedmicama ili mjesecima bio bi dodatni izazov: „Većina ustanova može da izdrži možda 120 do 150 posto uobičajenog broja operacija u trajanju od 24 do 48 sati“, rekao je. Zalihe krvi i kiseonika takođe bi brzo postale kritične.</p>
<h3>Zalihe i lanci snabdijevanja</h3>
<p>Čak ni najbolje pripremljene bolnice ne mogu funkcionisati bez lijekova, opreme i potrošnog materijala, pa se baltičke zemlje pripremaju za scenario masovnih žrtava.</p>
<p>Estonija je, na primjer, izdvojila 25 miliona eura za opremu u slučaju masovnih povreda, uključujući ortopedska pomagala, turnikete i trauma-setove – „jedinu veliku investiciju koju smo do sada napravili“, rekla je ministarka zdravlja Riina Sikkut na jednom skupu u februaru.</p>
<p>Zalihe bi omogućile bolnicama da rade dok pomoć od saveznika ne stigne, rekao je Vaiknemets, dodajući da je NATO ključan za obezbjeđenje ruta snabdijevanja.<br/>
U Latviji je još od pandemije kovida zdravstvenim ustanovama naloženo da drže tromjesečnu zalihu lijekova.</p>
<p>„Nikad nisam mislila da ću reći – hvala kovidu – ali zahvaljujući kovidu pronašli smo finansijska sredstva“, rekla je Agnese Vaļuliene, državna sekretarka Ministarstva zdravlja. Zemlja takođe radi na formiranju nacionalnih rezervi.</p>
<p>Ali baltičke zemlje su preblizu potencijalnim linijama fronta da bi mogle da sačuvaju hitne zalihe, upozorio je Jos Joosten, medicinski savjetnik Evropske službe za spoljne poslove, diplomatskog tijela EU.</p>
<p>Zbog toga bi druge članice Unije morale da „identifikuju ono što je najdeficitarnije, najteže da se obezbijedi – naročito za male zemlje“, rekao je. „I onda moramo da se odreknemo dijela suvereniteta, da ga prepustimo Evropskoj uniji, kako bi mogla da odlučuje o raspodjeli potrebnog“.</p>
<p>Zalihe Crvenog krsta, nacionalne rezerve i rescEU – evropska hitna služba – moraju biti spremne da stignu do linije fronta, ali i do civilnih pacijenata. „Moramo imati dobre krizne planove“, kazala je Sikkut.</p>
<h3>Ljudi za ratni napor</h3>
<p>Priprema za rat ne tiče se samo politika – već i ljudi.</p>
<p>Nedostatak kadra je ključni izazov za baltičke zemlje, gdje je svakodnevno zdravstveno osoblje već preopterećeno.</p>
<p>Estonija, sa 1,3 miliona stanovnika, ima gotovo upola manje zdravstvenih radnika po glavi stanovnika nego Njemačka.</p>
<p>Zbog toga, pacijenti „sa prve linije“ ne mogu očekivati istu njegu kao u mirnodopskim uslovima, rekao je Vaiknemets, ističući da je to „osnovni i najvažniji princip našeg kriznog planiranja“.</p>
<p>Ali postoji još jedan problem: nisu svi spremni da ostanu.</p>
<p>Kad je Rusija napala Ukrajinu, Noreikaitė je – kao i svi spasioci – morala da potpiše izjavu da će, ako dođe do rata u Litvaniji, ostati i raditi.</p>
<p>„Ali kako bi to stvarno izgledalo – ko bi došao, a ko ne – ne znam. Lično nemam još ni djecu ni porodicu, pa mislim da bih ostala“, rekla je.</p>
<p>Jedno litvansko istraživanje pokazalo je da bi više od četvrtine zdravstvenih radnika vjerovatno pobjeglo u slučaju rata, manje od 40 posto bi ostalo, a trećina nije sigurna.</p>
<p>Sličan obrazac očekuje se i u Estoniji: „Postoje patriote, oni koji prvi reaguju, ljudi za koje znamo da će bez sumnje ostati“, rekao je Vaiknemets.</p>
<p>„Naravno, ima i onih koji odmah pričaju da bi otišli pravo za Španiju“. Procjenjuje se da 50 do 60 posto stanovništva još ne zna kako bi reagovalo.</p>
<p>Iako vjeruju da bi većina ljekara i medicinskih sestara ostala, estonske vlasti rade na tome da umanje zabrinutost, posebno kada je riječ o bezbjednosti porodica.<br/>
„To je sasvim ljudski: ako se ne osjećam sigurno, ako nemam povjerenje da je moja porodica bezbjedna – neću ostati“, rekao je Vaiknemets.</p>
<p>U Letoniji, pulmolog Rūdolfs Vilde kazao je da su neki ljekari s kojima je razgovarao razmatrali bijeg ako izbije rat — naročito roditelji koji „ne vide kako bi bilo prihvatljivo da ostave djecu negdje i budu u bolnici tokom vojne krize“.</p>
<p>Samo sedmicu prije intervjua, Vilde i njegove kolege iz Kliničke univerzitetske bolnice „Pauls Stradiņš“ takođe su zamoljeni da potpišu dokument kojim potvrđuju da su ključni kadar i da moraju doći na posao ako se oglase sirene.</p>
<p>Vilde planira da ostane, ali naglašava da mu je potrebno više informacija kako bi se osjećao spremno u slučaju najgoreg scenarija.</p>
<p>„Da li treba da budem spreman za neku vrstu ratne medicine, ili samo da dolazim na svoj redovan posao sa većim brojem pacijenata?“ pita se. „Jer to su dvije potpuno različite stvari – a vjerovatno bi i jedna i druga morale funkcionisati tokom rata.“</p>
<p>Njemu ne smeta da dodatno trenira van svog redovnog radnog vremena kao ljekar, „jer… to vidim kao način da očuvamo ono što imamo“.<br/>
„Ako želim da i dalje radim svoj posao pulmologa i možda pokušam da unaprijedim stvari u Letoniji, onda Letonija mora da postoji, zar ne?“</p>
<p>Njegova bolnica u Rigi već je počela obuku u kontekstu ratne spremnosti, kaže Vilde. I druge bolnice i zemlje pojačavaju vježbe za vanredne situacije.</p>
<p>Estonija unapređuje sistemsku obuku: bolnice, hitne službe i zdravstveni radnici prolaze instrukcije kako da pređu u „krizni režim“, u kojem moraju da zbrinu veliki broj pacijenata i liječe povrede iz ratnih okolnosti — eksplozivne rane, prostrelne povrede, opekotine, amputacije, povrede kičme i glave — koje su rijetke u civilnim uslovima.</p>
<p>U Viljnusu, u Univerzitetskoj bolnici, „osoblje učestvuje u vježbama evakuacije i pripremama za prijem velikog broja ranjenih“ sa Oružanim snagama Litvanije i Unijom strijelaca, rekao je direktor bolnice Tomas Jovaiša.</p>
<p>Samo ove godine Litvanija planira sedam zajedničkih vježbi sa vojskom i preko deset civilnih bezbjednosnih vježbi za zdravstvene radnike, rekao je portparol Ministarstva zdravlja Julijanas Gališanskis.</p>
<p>Formira se i tim za hitnu medicinsku pomoć, a mladi ljekari su prošlog mjeseca organizovali forum posvećen pripremi zdravstvenog sistema za rat. Neki medicinari putuju u Ukrajinu kako bi iz prve ruke učili kako se bolnice nose sa raketnim napadima, masovnim žrtvama i prekidima u napajanju.</p>
<p>Vaiva Jankienė, medicinska sestra i koordinatorka organizacije Blue/Yellow Medical, koja pruža pomoć civilima blizu linije fronta u Ukrajini, volontirala je više od 20 puta od aprila 2022. godine — uključujući i u Buči, neposredno nakon oslobađanja tog grada.</p>
<p>Kaže da je najbolji način da se zdravstveni radnici pripreme – da volontiraju u Ukrajini.</p>
<p>Opisala je razmjere povreda i bolesti kao „teško zamislive“ — mnoge rane ne liče ni na šta što su ranije vidjeli, usljed novih taktika ratovanja.</p>
<p>„Poslije napada dronovima, posljedice su teško zamislive“, rekla je Jankienė. „Takve povrede… svi medicinari koji su ih vidjeli kažu isto: nijesmo mogli ni zamisliti da bi to moglo tako izgledati.“</p>
<p>Dok jedan trauma hirurg u Litvaniji možda izvede jednu amputaciju godišnje, u Ukrajini su cijela bolnička odjeljenja puna pacijenata kojima su amputirani jedan, dva, tri pa i četiri ekstremiteta — uz niz drugih teških povreda.</p>
<p>„Imamo veoma malo iskustva u liječenju tako složenih i višestrukih trauma“, dodala je.</p>
<p><b>Rizik od izbjegličkog talasa</b></p>
<p>Posljedice rata ne bi se zaustavile na nacionalnim granicama.</p>
<p>Zbog savremenog oružja korišćenog u Ukrajini — uključujući rakete dugog dometa i vojne dronove — linija fronta više nije čvrsta barijera. Napadi sada mogu pogoditi mete stotine kilometara dalje, ugrožavajući bolnice i civilnu infrastrukturu daleko od borbenih zona, zbog čega su planovi evakuacije postali neophodni.</p>
<p>Zemlje udaljenije od potencijalnog fronta moraju biti spremne da prime pacijente i izbjeglice, upozorio je Joosten, ističući da će solidarnost unutar EU biti stavljena na ozbiljan ispit.</p>
<p>„Ako Litvanija bude pregažena – ko je tada odgovoran za Litvance, kad Litvanije više nema? Ali Evropska unija i dalje postoji“, rekao je.</p>
<p>Joosten je pozvao institucije EU da formiraju fondove za zbrinjavanje civilnih i vojnih žrtava, kao i raseljenog stanovništva.</p>
<p>Dodao je da bi broj žrtava mogao biti znatno veći nego u Ukrajini.</p>
<p>„Onih 4.000 pacijenata koje smo evakuisali iz Ukrajine – to je ništa, 4.000 za tri godine“, rekao je.</p>
<p>„Hajde da pričamo o 4.000 u dvije nedjelje, pa još 4.000 u naredne dvije… brojevi su potpuno drugačiji kad počne pravi rat“.</p>
<p>Niko ne zna kada – ili da li – će rat doći. Ali, kako je rekao Vaiknemets:</p>
<p>„Kriza nikad ne najavljuje kad dolazi“.</p>
<p>Zato Poljaci i Balti „moraju da se pripreme za najgore“, rekla je Vaļuliene. „Ali se nadamo da do toga neće doći“.</p>

Zemlje na istočnoj granici Evrope spremaju bolnice za rat

<p>Mnogo je djece i roditelja prethodnih dana dobilo neuobičajenu poruku, u kojoj se nudi bijeli prah za određeni iznos. TVCG obratili su se zabrinuti roditelji. Iz policije nema zvanične potvrde šta su preduzeli nakon više prijava koje su dobili, ali u toku dana stranica s ponudom za opojne supstance je bila ugašena, iako je oko podneva bila dostupna.</p>
<p>Ovaj dvanaestogodišnjak, jedan je od mnogih kojem je korišćenje telefona uobičajeni dio svakodnevice. Ipak, juče je preko vajbera dobio poruku koja nije obična. Uz animiranu fotografiju bio je cjenovnik droge.</p>
<p>- Mislio sam da je neka šala. Pisalo je koliko košta pola grama, a koliko dvadeset i pet grama. Nijesam znao šta da radim. Tu je bilo kontakt i stranica na kojoj se moglo poručiti. Rekao sam roditeljima i odmah sam znao o čemu se radi. Ne znam odakle je moj broj telefona i ne znam zašto su to meni slali -rekao je on.</p>
<p>No, nije mali sagovornik bio jedini kojem je stigla sporna poruka. Zabrinula je mnoge roditelje koji su slučaj prijavili TVCG, ali i policiji.</p>
<p>Iz udruženja Roditelji poručuju da još nije poznato da li je sajt iz poruke lažan, ali da čekaju informacije. Do tada je, kažu, važno da edukujemo djecu i stalno provjeramo.</p>
<p>- U ovom konkretnom slučaju izuzetno je važno, jer ovo jesu i roditelji primijetili, jeste stigli na izuzetno veliki broj adresa, odnosno kao Viber poruka se pojavila, da se razgovara sa djecom, da se porazgovara sa njima na način da vidimo da li im je tako nešto stiglo, i ako jeste, naravno da im se ukaže na to da takve brojeve treba da blokiraju, da su to opasni sadržaji, da ne idu i ne posećuju takve sajtove, nebitno da li su oni lažni ili nisu - rekla je <b>Kristina Mihailović</b> iz NVU Roditelji.</p>
<p>Provjerili smo da li stranica postoji, ukucali adresu, i dobili naslovnu stranu s otvorenom ponudom. Dječak s početka priče nije htio da rizikuje i otvara ponuđenu stranicu.</p>
<p>- Mislio sam da može biti ili neki virus. A i svakako nijesam htio da ulazim. Odmah sam blokirao taj broj - dodao je on.</p>
<p>Da je dobro postupio, poručuju i iz udruženja Roditelji. Vjeruju da su i ostali bili svjesni opasnosti. Zato još jednom ukazuju na izazove savremenog roditeljstva.</p>
<p>- I zbog toga je negdje važno da shvatimo koliko su ovakvi sadržaji dostupni, između ostalog i našoj djeci, i koliko je naša obaveza i kao roditelja, ali i kao onih koji su dužni da se bave njihovom bezbjednošću i oni koji rade sa njima da radimo na njihovoj osvešćenosti - dodala je Mihailović.</p>
<p>Koliko osoba u Crnoj Gori je dobilo poruku sporne sadržine, nije poznato. Iz policje nijesmo dobili informaciju koliko onih koji su prijavili slučaj, ni šta su uradili po tom pitanju. Ipak, nekoliko sati kasnije stranica je bila nedostupna, što ukazuje da je policija brzo reagovala.</p>

Dječaku putem Vibera stigao cjenovnik kokaina

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: uvoz