<p>&nbsp;Usvajanje djece u Crnoj Gori jedna je od tema o kojoj se malo priča i malo zna. Podaci da je za godinu dana usvojeno samo troje djece, a da na dom čeka 94 djece, nijesu ohrabrujući. Kako pojedini roditelji-udomitelji ističu, &nbsp;procedure doprinose da tome da se na usvajanje odlučuje manje ljudi.</p>
<p><br/>
- Osjećaj kada sam svoje dijete prvi put uzela u naručje je neizreciv- kaže za Radio Slobodna Evropa <b>Ksenija </b>iz Podgorice.</p>
<p>Njeno majčinstvo nije počelo u porodilištu. Prolazeći kroz brojne izazove na putu roditeljstva, odlučila se za &nbsp;drugačiji put – usvajanje.</p>
<p>- Ono što mi se desilo u srcu, ta emotivna &nbsp;eksplozija, izbrisalo mi je sve dugogodišnje muke - kao što žene na &nbsp;porođaju imaju fizičke bolove, u mom slučaju su bile emocionalno &nbsp;porođajne- kazala je ona.</p>
<p>Sa odlukom o usvajanju se, kaže, nosila dugo.</p>
<p>- Za mene je bilo prirodno da ovim putem postanem majka. Majčinstvo je više od genetike- napominje Ksenija.</p>
<h2>Na dom u Crnoj Gori čeka 94 djece</h2>
<p>U posljednjih godinu u Crnoj Gori je usvojeno samo troje djece. Jedno od njih je i Ksenijino.</p>
<p>U Domu za djecu bez roditeljskog staranja &nbsp;"Mladost" u Bijeloj, jedinoj tog tipa u Crnoj Gori gdje trenutno boravi &nbsp;94 djece, za RSE kažu da mogu sva biti usvojena.</p>
<p>Kako su kazali iz Ministarstva socijalnog &nbsp;staranja i brige o porodici, usvojenje je moguće samo ako su biološki &nbsp;roditelji dali saglasnost, ako su lišeni roditeljskog prava ili ako im &nbsp;se ne zna boravište najmanje šest mjeseci.</p>
<h2>Izazovi usvojitelja</h2>
<p>Iako se čini da je tehnička procedura najveći izazov, Ksenija kaže da &nbsp;je čekanje na konačnu odluku institucija emocionalno iscrpljujuće.</p>
<p>- Razumijem da žele najbolje za dijete, ali sistem ne pokazuje &nbsp;dovoljno empatije prema roditeljima u procesu usvajanja. Procedura je &nbsp;dugotrajna i iscrpljujuća, a administracija nesinhronizovana- dodaje ona.</p>
<p>Sistemi nisu međusobno povezani, kaže Ksenija, pa roditelji moraju da &nbsp;obilaze instituciju za institucijom, iscrpljujući se u administrativnim &nbsp;procedurama koje bi trebalo da budu automatizovane.</p>
<p>Sistem, smatra, zanemaruje emocije roditelja, i njihove želje da što prije izgovore djetetovo ime i nazovu ga svojim.</p>
<p>- Najteže je to što dijete još nije 'vaše', što vas taj osjećaj boli, ali i plaši- iskrena je Ksenije.</p>
<p>U to, sistem u prvom razgovoru usvojiteljima &nbsp;iznosi isključivo mane, izazove i moguće prepreke djeteta, što kako &nbsp;navodi, može da obeshrabri.</p>
<p>- Razumijem da su možda postojali slučajevi u &nbsp;kojima su se kasnije pojavili problemi i da sistem želi izbjeći &nbsp;eventualne optužbe da su zataškali informaciju. Ali trenutak kada prvi &nbsp;put držite svoje dijete i osjetite ga u zagrljaju – briše sve- kaže ona.</p>
<p>Ukazuje da je sistem rigidan i nefleksibilan u &nbsp;dijelu insistiranja da se pruži šansa biološkoj porodici i spriječi &nbsp;izdvajanje djeteta iz nje.</p>
<p>- Iako je u najčešćem jasno da se oni nikada neće &nbsp;vratiti po dijete – nestali su, ne javljaju se, izgubio im se trag – &nbsp;proces ostaje blokiran jer se njihova saglasnost 'navodno' ne može &nbsp;dobiti. Tako se gubi svaki dragocjeni dan u životu djeteta- pojašnjava.</p>
<p>Mnogoj djeci je, smatra, tako uskraćena prilika &nbsp;za dom jer se pravnički sistem, umjesto na zaštitu djeteta, fokusira na &nbsp;zaštitu bioloških roditelja.</p>
<p>Iz Ministarstva socijalnog staranja i brige o &nbsp;porodici nisu odgovorili na upit RSE koliko vremena prođe od momenta &nbsp;kada se podnese zahtjev za usvajanje do kraja procedure.<br/>
</p>
<p><b>Ostavljena novorođenčad</b></p>
<p>A šta se dešava s djecom koja ostaju u bolnicama nakon rođenja?</p>
<p>U Kliničkom centru Crne Gore u posljednjih sedam godina ostavljeno je &nbsp;12 beba, kaže za RSE <b>Saveta Stanišić</b>, načelnica Odjeljenja &nbsp;neonatologije.</p>
<p>Dodaje da su glavni razlozi napuštanja novorođenčadi teška &nbsp;socijalno-ekonomska situacija, zdravstveni problemi majki i nedostatak &nbsp;podrške porodice.</p>
<p>- Procedura u takvim slučajevima je jasna: medicinsko osoblje nastoji &nbsp;da pruži podršku majci, a ako ona ostane pri svojoj odluci, odgovornost &nbsp;preuzima Centar za socijalni rad a majka se otpušta kući- objašnjava Stanišić.</p>
<p>Stanišić ističe da ta podrška u osjetljivom periodu nakon porođaja ima cilj da poveća šanse da zadrže svoju djecu.</p>
<p>Situacija u drugim crnogorskim bolnicama varira.</p>
<p>U Beranama su u posljednjoj deceniji ostavljene dvije bebe, kazala je za RSE sestra dječjeg boksa <b>Rosa Čantrić</b>.</p>
<p>Bolnica u Kotoru, kako su nam rekli, povremeno &nbsp;ima ovakve slučajeve a proces donošenja odluke da li će dijete biti &nbsp;smješteno u Dom ili hraniteljsku porodicu traje od mjesec do dva.</p>
<p>- Ranije su bebe iz naše ustanove bile smještene u &nbsp;Dječji dom 'Mladost' u Bijeloj, dok se sada dodjeljuju hraniteljskim &nbsp;porodicama- navode iz kotorske bolnice.</p>
<p>U Crnoj Gori, pored usvajanja, postoji i hraniteljstvo, kao &nbsp;privremeno rješenje. Hraniteljska porodica pruža djetetu njegu, brigu, &nbsp;obrazovanje a država im pokriva te troškove.</p>
<p>Nekoliko slučajeva ostavljenih beba bilo je i na &nbsp;Cetinju, gdje su nam kazali da između ostalog i policija obavi razgovor &nbsp;sa porodiljom.</p>
<p>U Pljevljima i Nikšiću nije zabilježen nijedan slučaj napuštanja bebe.</p>
<h2>Pravo djeteta da zna istinu</h2>
<p>Porodični zakon Crne Gore propisuje da dijete mora biti obaviješteno da je usvojeno najkasnije do svoje sedme godine.</p>
<p>- Usvojitelji su dužni da upoznaju dijete s njegovim statusom i o tome obavijeste nadležni organ starateljstva- napominju iz ministarstva.</p>
<p>Naša sagovornica smatra da njeno dijete ima pravo da zna pravu priču o svom životu.</p>
<p>- Već pričamo o njenim, prilagođeno uzrastu- kaže Ksenija.</p>
<p><b>&nbsp;&nbsp;&nbsp;Proces usvajanja u Crnoj Gori</b></p>
<p><br/>
Usvajanje je definisano Porodičnim zakonom. Prvi korak je podnošenje &nbsp;zahtjeva Centru za socijalni rad, koji provjerava da li su ispunjeni svi &nbsp;uslovi:</p>
<p>- Dijete može biti usvojeno između trećeg mjeseca i 18. godine.<br/>
- Dijete čiji su roditelji maloljetni ne može biti usvojeno.<br/>
- Dijete čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti tri mjeseca nakon njegovog napuštanja.<br/>
- Najmanje jedan od usvojitelja mora biti star između 30 i 50 godina.<br/>
- Razlika između usvojitelja i djeteta ne smije biti veća od 50 niti manja od 18 godina.<br/>
- Usvojitelji mogu biti bračni parovi, maćeha ili očuh, kao i samci uz saglasnost ministarstva.<br/>
- Strani državljani mogu usvojiti dijete iz Crne Gore samo ako za njega ne postoji usvojitelj u zemlji gdje je rođeno.<br/>
</p>
<table><tbody><tr><td></td><td></td></tr></tbody></table>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Usvajanje djece u Crnoj Gori dodatno komplikuju procedure

<p>Kineska vlada više ne dozvoljava strancima da usvajaju djecu kineske nacionalnosti, saopšteno je danas.</p>
<p>Jedini izuzetak biće ukoliko je riječ o krvnom srodstvu djece i usvojitelja, rekla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning.</p>
<p>Odluku nije obrazložila osim što je rekla da je odluka donijeta u skladu sa "relevantnim međunarodnim konvencijama".</p>
<p>Mnogi stranci su decenijama usvajali djecu iz Kine. U Kinu bi dolazili samo da uzmu djecu i odvedu ih.</p>
<p>Usvajanja su obustavljena tokom epidemije koronavirusa.</p>
<p>Vlada je kasnije nastavila sa usvajanjem djece koja su dobila dozvolu za putovanje prije suspenzije 2020. godine, saopštio je američki Stejt department ranije.</p>
<p>Američki konzulat izdao je 16 viza za usvajanje iz Kine u periodu od oktobra 2022. do septembra 2023. godine, navodi se u izveštaju Stejt departmenta.</p>

1250x600

1084x550

Stranci više neće moći da usvajaju djecu iz Kine

<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore <b>Aleksa Bečić</b>, poručio je da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna, te da nedavne pucnjave u Podgorici i Beranama nijesu "ništa novo".</p>
<p>Komentarišući aktuelna dešavanja &nbsp;i niz bezbjednosnih incidenata, uključujući pomenute pucnjave, Bečić je ocijenio da takvi izazovi nisu novina:</p>
<p>- To nije ništa novo. Bezbjednosna situacija u Crnoj Gori ima kontinuitet izazova. Direktor policije je ocijenio nedavno situaciju stabilnom, ali morate shvatiti da mi nosimo teret prošlosti – karteli formirani godinama unazad predstavljaju ozbiljan bezbjednosni izazov - naglasio je Bečić, &nbsp;gostujući na Novoj TV.</p>
<p>Dodaje da se država istovremeno suočava sa kadrovskim, normativnim i tehničko-operativnim deficitima, ali najavljuje ozbiljnu kadrovsku reformu.</p>
<p>- Ubrzavamo procese i pripremamo kadrovsku injekciju sa mladim i nekorumpiranim ljudima - poručio je Bečić.</p>
<p>Govoreći o sjednici Vlade koja se bavila koncesijom za crnogorske aerodrome, Bečić naglašava da je tema bila informativna i da se još čekaju dodatne analize.</p>
<p>- Želja svih članova tenderske komisije bila je da se još jednom konsultuju i dobiju mišljenje IFC-a, konsultanta Svjetske banke. Nakon toga će biti održana nova sjednica i do kraja nedjelje će zauzeti konačan stav - kazao je.</p>
<p>Bečić je odlučno negirao tvrdnje da premijer <b>Milojko Spajić</b> vrši pritisak na rad tenderske komisije.</p>
<p>- Na bilo kojoj sjednici ili sastanku, premijer isključivo insistira na transparentnosti i kredibilnosti procesa. Njegova uloga je bila konsultantska jer se radi o međunarodnoj instituciji. Želi da se sve sprovodi u partnerstvu sa IFC-om - objasnio je Bečić.</p>
<p>Podsjetio je da je proces davanja koncesije započet prije šest godina, ali da je dugo stagnirao, te da Vlada nije zadovoljna trenutnim stanjem dok god ne bude donesena konačna odluka.</p>
<p>Na pitanje o slučaju bratanića predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b>, Bečić je odbio da komentariše konkretne postupke policije i sudstva, ističući da se tragedije ne smiju politizovati.</p>
<p>- Crna Gora je specifična po tome što se tragične situacije direktno iznose na politički teren. Svako treba da radi svoj posao - rekao je i dodao da u radu policije postoji potpuna transparentnost.</p>
<p>Prema njegovim riječima, v.d. direktor Uprave policije<b> Lazar Šćepanović</b> je uvijek spreman da odgovori na pitanja javnosti i institucija.</p>
<p>Dodao je da će, bez izuzetaka, svi koji se potražuju biti procesuirani:</p>
<p>- Za svima koji nijesu dostupni, a traže se zbog određenih djela, biće raspisane potjernice. Niko ne može biti dugoročno nedostupan pravdi - poručio je Bečić.</p>
<p>Istakao je da je država odlučna da se obračuna s kriminalom i bezbjednosnim izazovima, ističući da više niko nije iznad zakona.</p>
<p>- Sada u Crnoj Gori imate sljedeću situaciju – ili se prestupnici nalaze u ZIKS-u, ili se kriju, ili čekaju da dođu na red. Svakog dana su procesuiranja i hapšenja. Niko ne može dugoročno biti u statusu bjegunca - rekao je Bečić &nbsp;za Novu TV.</p>

Bečić: Pucnjave u Podgorici i Beranama nijesu ništa novo, bezbjednosna situacija je stabilna

<p>Danilovgradska policija uhapsila je <b>D.R.</b> (42) iz Novog Sada zbog sumnje da je nanio teške tjelesne povrede partnerki <b>A.V. </b>(42) koja se trenutno nalazi u KCCG i životno je ugrožena, saopšteno je iz Uprave policije. Njemu je nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeno zadržavanje do 72 sata &nbsp;zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i omogućivanje uživanja marihuane.</p>
<p>- Osumnjičeni je svojoj emotivnoj partnerki omogućio da uživa marihuanu, da bi nakon toga, dok su istovremeno konzumirali alkohol, stiskanjem iste u predjelu vrata, odgurivanjem i zadavanjem udaraca, oštećenoj nanio teške tjelesne povrede opasne po život &nbsp;- saopšteno je iz ODT-a.</p>
<p>Iz Uprave policije je saopšteno da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, uhapsili jednu osobu iz Srbije koja se sumnjiči da je u Danilovgradu emotivnoj partnerki nanijela teške tjelesne povrede.</p>
<p>Naime, kako su kazali, Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad juče, su telefonskim putem obavijestili zaposleni u HMP u Danilovgradu da su, iz porodične kuće u tom gradu, transportovali žensku osobu &nbsp;A.V. (42) u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore, u besvjesnom stanju, sa teškim tjelesnim povredama.</p>
<p>- Ljekarskim pregledom A.V. konstatovane su teške tjelesne povrede u predjelu glave i grudnog koša, zbog kojih je ona životno ugrožena - naglasili su iz policije.</p>
<p>Danilovgradska policija je, kako su kazali, o događaju obavijestila državnog tužioca, odmah izašla na lice mjesta, izvršila uviđaj, te preduzela dalje kriminalističke, taktičke i forenzičke mjere i radnje.</p>
<p>- Operativnim radom na terenu, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su u kratkom roku kao osumnjičenog identifikovali D.R. (42) iz Novog Sada, državljanina Srbije, emotivnog partnera A.V. koji je nakon potrage, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lociran na teritoriji opštine Podgorica. Prilikom kriminalističke obrade, kod osumnjičenog su uočene vidne povrede, konstatovane u izvještaju ljekara specijaliste - &nbsp;pojasnili su iz policije.</p>
<p>Kako se sumnja, D.R. je prethodno, u porodičnu kuću A.V. donio alkohol i marihuanu.</p>
<p>- Potom je, kako se sumnja, nakon što su konzumirali alkoholno piće i marihuanu, došlo do verbalnog, a potom i fizičkog sukoba između ovih osoba, i tom prilikom je D.R. emotivnoj partnerki nanio povrede opasne po život - istakli su.</p>
<p>Nakon što je, kako navode, uočio da je ona u nesvjesnom stanju, D.R. je pobjegao, iz kuće u kojoj je ostalo i maloljetno dijete A.V, bez njege.</p>
<p>- Nakon prikupljenog obavještenja i po okončanju kriminalističke obrade, po nalogu postupajućeg tužioca, D.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici kojim je nastupila teška tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja marihuane, na štetu A.V. - piše u saopštenju.</p>
<p>Osim toga, kako su zaključili, protiv D.R. će biti podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog počinjenog prekršaja iz člana 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici zbog zanemarivanja djeteta partneke A.V.</p>

Danilovgrad: Osumnjičen da je partnerku pretukao, napio i drogirao, ona životno ugrožena

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić,</b> gostujući na RTCG<b>, </b>poručio je da podrška koju uživa ne opada jer građani prepoznaju pravac kojim država ide.</p>
<p>- Ne pada podrška. Znate li zašto? Jer ljudi razumiju ideju i da se Crna Gora kreće u dobrom pravcu - izjavio je Mandić.</p>
<p>On je istakao da u Crnoj Gori zakoni važe jednako za sve građane, bez izuzetaka.</p>
<p>Povodom slučaja njegovog bratanića Danila Mandića, koji je ujedno bio i angažovan kao pripadnik njegovog obezbjeđenja, Mandić tvrdi da je riječ o ciljanoj kampanji.</p>
<p>- Taj momak je porastao pored mene, to je dobar i čestit čovjek. Taj čovjek od 35 godina odgovara za svoje postupke. Imam kontakt sa advokatom – ljudi koji su povrijeđeni te noći opisuju neko drugo lice, kažu da ih on nije povrijedio. Ako je kriv – neka odgovara - rekao je Mandić.</p>
<p>Međutim, dodaje da bi, ukoliko se ispostavi da nije kriv, institucije morale da prepoznaju da je riječ o politički motivisanoj hajci.</p>
<p>- Ali ako nije kriv, nego se vodi kampanja, onda će to utvrditi institucije. Utvrđeno je da ljudi koji imaju lake tjelesne povrede kažu – to nije on. Nijedan materijalni dokaz ne povezuje mog sinovca sa tim događajem, prema onome što sam čuo od advokata. A ova kampanja je zbog anketnog odbora, koji je otvorio Pandorinu kutiju - &nbsp;ocijenio je predsjednik Skupštine.</p>
<p>Dodao je i da neko pokušava da iskoristi slučaj kako bi relativizovao mnogo ozbiljnije događaje iz crnogorske prošlosti.</p>
<p>- Pokušava se nametnuti tema i izjednačiti taj slučaj sa onim što je Crnu Goru zavilo u crno. Ako nije kriv, ne pristajem da on bude žrtva besprizorne kampanje kojom treba da se prikrije gomila leševa, iza čega stoje inspiratori onoga što je ta kampanja - &nbsp;naglasio je Mandić.</p>
<p>Na kraju je posebno istakao značaj rada Anketnog odbora, ocjenjujući kao izuzetno važno svjedočenje bivšeg policijskog funkcionera Milana Paunovića.</p>

Mandić: Moj bratanić je dobar i čestit, čuo sam da ga nijedan dokaz ne povezuje sa pucnjavom

<p>Na bulevaru Tivat–Budva završen je još jedan važan infrastrukturni korak – asfaltiranje kružnog toka Bigovo, jednog od najprometnijih dijelova trase. Radove izvodi kompanija Bemax, a jutros je asfaltiran peti kilometar od ukupno planiranih 16,5 kilometara.</p>
<p>- Danas je otpočeto sa asfaltiranjem kružnog toka Bigovo. Sa tim asfaltiranjem ukupno imamo pet kilometara trase pod asfaltom – lijeve i desne saobraćajne trake – od ukupno 16 i po kilometara - izjavio je <b>Petar Leković, </b>koordinator za niskogradnju u kompaniji Bemax.</p>
<p>Leković je precizirao da su radovi na kružnom toku izvedeni u ranim jutarnjim satima, kako bi se izbjegle gužve: sve mašine bile su u pogonu od 04:50, a asfalt je postavljen do osam sati, prije jutarnjeg saobraćajnog špica.</p>
<p>Kružni tok Bigovo jedan je od ukupno 12 planiranih na ovoj važnoj saobraćajnici, koja će po završetku imati dvije kolovozne trake, razdjelnim ostrvom, 12 kružnih tokova i pet raskrsnica.</p>
<p>Leković najavljuje nastavak intenzivnih radova na otvorenim dionicama.</p>
<p>- Do kraja septembra plan je da se urade još četiri kilometra asfalta na otvorenim dionicama koje su spremne za rad do faze asfalta. Nadamo se da će na preostala četiri kilometra biti riješeni problemi kako bismo mogli nastaviti posao i postaviti što više asfalta - kazao je on.</p>
<p>Ipak, dinamiku radova usporavaju brojni izazovi. Najveći problemi su, kako navode iz Bemax-a, zamjena starih vodovodnih i elektroinstalacija, ali i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.</p>
<p>- I dalje nas prate problemi kao što su neriješene eksproprijacije, izmještanje Vodovoda Kotor, Regionalni vodovod, projekat CEDIS-ovih instalacija, za koje smatramo da ne može investitor riješiti tokom noći zbog kompleksnosti samog projekta. Ali, nadamo se da će se to desiti ubrzo, kako bi pored ova četiri kilometra koja su otvorena, do kraja septembra imali neki kilometar više asfalta - &nbsp;poručio je Leković.</p>
<p>Na terenu je svakodnevno angažovano više od 100 mašina i 60 radnika kompanije Bemax. Ukupna vrijednost radova iznosi 54 miliona eura, a finansiraju se iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3RKfIPO6HuA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kompanija Bemax asfaltirala skoro trećinu puta Tivat-Budva; Leković: Radili bi još brže, ali se suočavamo sa problemima na terenu koji nisu do nas

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>