&nbsp;Usvajanje djece u Crnoj Gori jedna je od tema o kojoj se malo priča i malo zna. Podaci da je za godinu dana usvojeno samo troje djece, a da na dom čeka 94 djece, nijesu ohrabrujući. Kako pojedini roditelji-udomitelji ističu, &nbsp;procedure doprinose da tome da se na usvajanje odlučuje manje ljudi.
 
- Osjećaj kada sam svoje dijete prvi put uzela u naručje je neizreciv- kaže za Radio Slobodna Evropa Ksenija iz Podgorice.
Njeno majčinstvo nije počelo u porodilištu. Prolazeći kroz brojne izazove na putu roditeljstva, odlučila se za &nbsp;drugačiji put – usvajanje.
- Ono što mi se desilo u srcu, ta emotivna &nbsp;eksplozija, izbrisalo mi je sve dugogodišnje muke - kao što žene na &nbsp;porođaju imaju fizičke bolove, u mom slučaju su bile emocionalno &nbsp;porođajne- kazala je ona.
Sa odlukom o usvajanju se, kaže, nosila dugo.
- Za mene je bilo prirodno da ovim putem postanem majka. Majčinstvo je više od genetike- napominje Ksenija.
<h2>Na dom u Crnoj Gori čeka 94 djece</h2>
U posljednjih godinu u Crnoj Gori je usvojeno samo troje djece. Jedno od njih je i Ksenijino.
U Domu za djecu bez roditeljskog staranja &nbsp;"Mladost" u Bijeloj, jedinoj tog tipa u Crnoj Gori gdje trenutno boravi &nbsp;94 djece, za RSE kažu da mogu sva biti usvojena.
Kako su kazali iz Ministarstva socijalnog &nbsp;staranja i brige o porodici, usvojenje je moguće samo ako su biološki &nbsp;roditelji dali saglasnost, ako su lišeni roditeljskog prava ili ako im &nbsp;se ne zna boravište najmanje šest mjeseci.
<h2>Izazovi usvojitelja</h2>
Iako se čini da je tehnička procedura najveći izazov, Ksenija kaže da &nbsp;je čekanje na konačnu odluku institucija emocionalno iscrpljujuće.
- Razumijem da žele najbolje za dijete, ali sistem ne pokazuje &nbsp;dovoljno empatije prema roditeljima u procesu usvajanja. Procedura je &nbsp;dugotrajna i iscrpljujuća, a administracija nesinhronizovana- dodaje ona.
Sistemi nisu međusobno povezani, kaže Ksenija, pa roditelji moraju da &nbsp;obilaze instituciju za institucijom, iscrpljujući se u administrativnim &nbsp;procedurama koje bi trebalo da budu automatizovane.
Sistem, smatra, zanemaruje emocije roditelja, i njihove želje da što prije izgovore djetetovo ime i nazovu ga svojim.
- Najteže je to što dijete još nije 'vaše', što vas taj osjećaj boli, ali i plaši- iskrena je Ksenije.
U to, sistem u prvom razgovoru usvojiteljima &nbsp;iznosi isključivo mane, izazove i moguće prepreke djeteta, što kako &nbsp;navodi, može da obeshrabri.
- Razumijem da su možda postojali slučajevi u &nbsp;kojima su se kasnije pojavili problemi i da sistem želi izbjeći &nbsp;eventualne optužbe da su zataškali informaciju. Ali trenutak kada prvi &nbsp;put držite svoje dijete i osjetite ga u zagrljaju – briše sve- kaže ona.
Ukazuje da je sistem rigidan i nefleksibilan u &nbsp;dijelu insistiranja da se pruži šansa biološkoj porodici i spriječi &nbsp;izdvajanje djeteta iz nje.
- Iako je u najčešćem jasno da se oni nikada neće &nbsp;vratiti po dijete – nestali su, ne javljaju se, izgubio im se trag – &nbsp;proces ostaje blokiran jer se njihova saglasnost 'navodno' ne može &nbsp;dobiti. Tako se gubi svaki dragocjeni dan u životu djeteta- pojašnjava.
Mnogoj djeci je, smatra, tako uskraćena prilika &nbsp;za dom jer se pravnički sistem, umjesto na zaštitu djeteta, fokusira na &nbsp;zaštitu bioloških roditelja.
Iz Ministarstva socijalnog staranja i brige o &nbsp;porodici nisu odgovorili na upit RSE koliko vremena prođe od momenta &nbsp;kada se podnese zahtjev za usvajanje do kraja procedure. 

Ostavljena novorođenčad
A šta se dešava s djecom koja ostaju u bolnicama nakon rođenja?
U Kliničkom centru Crne Gore u posljednjih sedam godina ostavljeno je &nbsp;12 beba, kaže za RSE Saveta Stanišić, načelnica Odjeljenja &nbsp;neonatologije.
Dodaje da su glavni razlozi napuštanja novorođenčadi teška &nbsp;socijalno-ekonomska situacija, zdravstveni problemi majki i nedostatak &nbsp;podrške porodice.
- Procedura u takvim slučajevima je jasna: medicinsko osoblje nastoji &nbsp;da pruži podršku majci, a ako ona ostane pri svojoj odluci, odgovornost &nbsp;preuzima Centar za socijalni rad a majka se otpušta kući- objašnjava Stanišić.
Stanišić ističe da ta podrška u osjetljivom periodu nakon porođaja ima cilj da poveća šanse da zadrže svoju djecu.
Situacija u drugim crnogorskim bolnicama varira.
U Beranama su u posljednjoj deceniji ostavljene dvije bebe, kazala je za RSE sestra dječjeg boksa Rosa Čantrić.
Bolnica u Kotoru, kako su nam rekli, povremeno &nbsp;ima ovakve slučajeve a proces donošenja odluke da li će dijete biti &nbsp;smješteno u Dom ili hraniteljsku porodicu traje od mjesec do dva.
- Ranije su bebe iz naše ustanove bile smještene u &nbsp;Dječji dom 'Mladost' u Bijeloj, dok se sada dodjeljuju hraniteljskim &nbsp;porodicama- navode iz kotorske bolnice.
U Crnoj Gori, pored usvajanja, postoji i hraniteljstvo, kao &nbsp;privremeno rješenje. Hraniteljska porodica pruža djetetu njegu, brigu, &nbsp;obrazovanje a država im pokriva te troškove.
Nekoliko slučajeva ostavljenih beba bilo je i na &nbsp;Cetinju, gdje su nam kazali da između ostalog i policija obavi razgovor &nbsp;sa porodiljom.
U Pljevljima i Nikšiću nije zabilježen nijedan slučaj napuštanja bebe.
<h2>Pravo djeteta da zna istinu</h2>
Porodični zakon Crne Gore propisuje da dijete mora biti obaviješteno da je usvojeno najkasnije do svoje sedme godine.
- Usvojitelji su dužni da upoznaju dijete s njegovim statusom i o tome obavijeste nadležni organ starateljstva- napominju iz ministarstva.
Naša sagovornica smatra da njeno dijete ima pravo da zna pravu priču o svom životu.
- Već pričamo o njenim, prilagođeno uzrastu- kaže Ksenija.
&nbsp;&nbsp;&nbsp;Proces usvajanja u Crnoj Gori
 
Usvajanje je definisano Porodičnim zakonom. Prvi korak je podnošenje &nbsp;zahtjeva Centru za socijalni rad, koji provjerava da li su ispunjeni svi &nbsp;uslovi:
- Dijete može biti usvojeno između trećeg mjeseca i 18. godine. 
- Dijete čiji su roditelji maloljetni ne može biti usvojeno. 
- Dijete čiji su roditelji nepoznati može se usvojiti tri mjeseca nakon njegovog napuštanja. 
- Najmanje jedan od usvojitelja mora biti star između 30 i 50 godina. 
- Razlika između usvojitelja i djeteta ne smije biti veća od 50 niti manja od 18 godina. 
- Usvojitelji mogu biti bračni parovi, maćeha ili očuh, kao i samci uz saglasnost ministarstva. 
- Strani državljani mogu usvojiti dijete iz Crne Gore samo ako za njega ne postoji usvojitelj u zemlji gdje je rođeno. 

<table><tbody><tr><td></td><td></td></tr></tbody></table>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Usvajanje djece u Crnoj Gori dodatno komplikuju procedure

Kineska vlada više ne dozvoljava strancima da usvajaju djecu kineske nacionalnosti, saopšteno je danas.
Jedini izuzetak biće ukoliko je riječ o krvnom srodstvu djece i usvojitelja, rekla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning.
Odluku nije obrazložila osim što je rekla da je odluka donijeta u skladu sa "relevantnim međunarodnim konvencijama".
Mnogi stranci su decenijama usvajali djecu iz Kine. U Kinu bi dolazili samo da uzmu djecu i odvedu ih.
Usvajanja su obustavljena tokom epidemije koronavirusa.
Vlada je kasnije nastavila sa usvajanjem djece koja su dobila dozvolu za putovanje prije suspenzije 2020. godine, saopštio je američki Stejt department ranije.
Američki konzulat izdao je 16 viza za usvajanje iz Kine u periodu od oktobra 2022. do septembra 2023. godine, navodi se u izveštaju Stejt departmenta.

1250x600

1084x550

Stranci više neće moći da usvajaju djecu iz Kine

U okviru koncertnog ciklusa „Mladi talenti”, mlada crnogorska pijanistkinja Lucija Ulićević imaće svoj solistički debi u srijedu, 28. maja, u 19 časova, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u Podgorici.
Na koncertu će izvesti djela velikih kompozitora klasične muzike:
<ul><li>J.S. Bah – Preludijum i fuga br. 20 u a-molu (WTC II)</li><li>L. van Betoven – Sonata br. 26 u Es-duru, op. 81a („Les Adieux”)</li><li>J. Brams – Tri intermeca, op. 117</li><li>N. Medner – Zaboravljene melodije, op. 38 br. 6 („Canzona Serenata”)</li></ul>
Lucija Ulićević trenutno studira klavir na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi prof. Bojana Martinovića. Osnovno obrazovanje završila je u ŠOMO „Petar II Petrović-Njegoš” u Baru, a srednje u čuvenoj muzičkoj školi „Isidor Bajić” u Novom Sadu. 
Tokom školovanja osvojila je više od 25 nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjima, uključujući i Vidovdansku nagradu grada Novog Sada i stipendiju Ministarstva prosvjete Crne Gore za talentovane učenike.
Nastupala je na brojnim festivalima i takmičenjima. 
Kao članica trija „Les Beatitudes”, zajedno s trombonistom Aleksandrom Srdićem i klarinetistima Stefanom Todorovićem i Boškom Jovićem, ostvarila je zapažene nastupe širom regiona. Takođe je bila učesnica „Barskog ljetopisa”, a dva puta i Svjetske konferencije klavira (WPC), gdje je usavršavala svoje umijeće na majstorskim kursevima sa uglednim profesorima iz Evrope i SAD-a.
Nedavno je nastupila i sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom kao jedna od četvoro izabranih studenata Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore.
Ulaz na koncert je slobodan.

Debitantkinja sa zavidnim uspjesima: Solistički koncert Lucije Ulićević u KIC-u

Aprilska neto zarada Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, koji ne čestita Dan nezavisnosti države, iznosila je 2.860 eura. &nbsp;Iako Mandić smatra da ova država nije trebalo da povrati nezavisnost, to mu, ipak, &nbsp;nije smetalo da preuzme funkciju predsjednika parlamenta i prihvati sve benefite &nbsp;koje donosi jedna od najvažnijih državnih funkcija. &nbsp;
Dakle, kada to odgovara ličnom interesu, tekovine 21. maja 2006. godine mu ni najmanje ne smetaju.&nbsp;
<h2>Šta su o izboru Mandića pisali regionalni mediji</h2>
Treba javnost podsjetiti šta su pisali regionalni mediji kada je Mandić izabran za predsjednika Skupštine.&nbsp;
Prosrpski i proruski lider koalicije Za budućnost Crne Gore Andrija Mandić izabran je za predsjednika Skupštine Crne Gore, pisao je bosanski Klix.
Tada su HRT I index &nbsp;naveli &nbsp;da je čelnik prosrpske i proruske desnice i četnički vojvoda Andrija Mandić izabran za predsjednika crnogorskog parlamenta.&nbsp;
RSE je tada objavio &nbsp;da Mandić u regionalnoj politici ima izuzetno bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije, Aleksandrom Vučićem, i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom. Negator je genocida u Srebrenici.&nbsp;
RSE je tada podsjetio da su spoljnopolitički prioriteti Mandićeve partije ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, napominjući da se radi o protivniku članstva Crne Gore u NATO.
Mandić je za predsjednika Skupštine Crne Gore izabran 30.oktobra 2023.&nbsp;
<h2>Predložena smjena</h2>
Podsjetimo da je, na sjednici &nbsp;Skupstine koja je zakazana za 29. maj, planirano da se u dnevni red uvrsti i inicijativa opozicije za smjenu predsjednika parlamenta Mandića.
U inicijativi koja je podnijeta osmog maja, opozicija je navela deset razloga za smjenu predsjednika Skupštine, a jedan od njih je i slučaj u kojem je njegov bratanić i tjelohranitelj pritvoren zbog sumnje da je – koristeći službeni automobil parlamenta – pokušao da ubije dvije osobe.

Crnogorska nezavisnost mu ne prija, ali platu ne odbija

Viši sud u Bijelom Polju osudio je suspendovanog profesora hemije Radoša Raičevića (41) iz Berana na godinu i osam mjeseci zatvora zbog šverca marihuane.
Raičević je, kako se navodi u presudi, proglašen krivim za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, jer je 26. decembra 2024. godine u teretnom vozilu kojim je upravljao prenosio 17,8 kilograma marihuane. Droga je bila upakovana u 20 pakovanja, a pronađena je prilikom kontrole na graničnom prelazu Dračenovac, u opštini Rožaje.
Policija je, tokom pretresa vozila koje je dolazilo iz pravca Berana ka Republici Srpskoj, tri pakovanja pronašla u zadnjem dijelu vozila, dok je preostalih 17 bilo skriveno ispod i ispred suvozačevog sjedišta.
Sud je utvrdio da je Raičević bio svjestan protivzakonitosti svog postupka i da je drogu prenosio radi prodaje. U izrečenu zatvorsku kaznu uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru, od dana hapšenja 26. decembra 2024. do 19. maja 2025. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuprave-policije-i-carina-sprijecile-krijumcarenje-oko-20kg-marihuane&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdirektor-gimnazije-u-beranama-obavijestio-mpni-o-hapsenju-nastavnika-hemije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Profesoru hemije iz Berana 20 mjeseci zatvora zbog šverca marihuane

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori sa pijetetom se sjeća žrtava deportacija i podsjeća da ni &nbsp;nakon 33 godine od tog ratnog zločina ovaj slučaj nije dobio pravičan sudski epilog, da porodice još nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, a na mjestu gdje je u Herceg Novom otpočeo zločin nema nikakvog spomen-obilježja .
- Pozdravljamo činjenicu da je odlukom Vlade i resornog ministarstva socijalnog staranja, konačno priznat status civilnih žrtava rata, te da je donjeta odluka o isplati jednokratne novčane naknade porodici žrtve deportacija Osma Bajrovića – saopšteno je iz Vijeća.
Kako ocjenjuju, ovaj čin predstavlja ublažavanje trodecenijske nepravde i nebrige države na čijoj teritoriji se dešavao ovaj zločin.
- Ponovo apelujemo na Specijalno državno tužilastvo, da se konačno iznova pozabavi ovim ratnim zločinom u kojem je sprovođen lov na ljude koji su svoje sklonište potražili u Crnoj Gori, te da procesuira izvršitelje i nalogodavce, kao i sve odgovorne za taj užasan slučaj. Takođe, tražimo da državne i lokalne vlasti stvore administrativne i tehničke uslove da se postavi spomen-obilježje u krugu zgrade MUP Herceg Novi, čiji su policajci tada sprovodili ovaj gnusni zločin – navodi se u saopštenju.
Iz Bošnjačkog vijeća ističu kako vjeruju da će konačno i obrazovne institucije inicirati izmjene sadržaja kako bi u školama djeca imala znanje o ovom i drugim ratnim zločinima koji su se dešavali u Crnoj Gori.

SDT da se iznova pozabavi deportacijom

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;