Dvije godine čekanja, odricanja i tišine - i "nagrada" je stigla.
Penzioneri u Crnoj Gori koji primaju minimalnu penziju od 450 eura dobiće povećanje od 1,70 eura. Da, euro i sedamdeset centi. Toliko vrijedi "usklađivanje" nakon dvogodišnjeg zamrzavanja penzija i u jeku rekordnih cijena osnovnih životnih namirnica.
Prosječna penzija, koja je u decembru iznosila oko 543 eura, biće veća za čitava dva eura. Minimalnu penziju - onu koja se sada "uvećava" za simboličnih 1,70 - prima više od polovine od ukupno oko 132 hiljade penzionera u Crnoj Gori.
Šta se, dakle, može kupiti za to "silno" povećanje?
Dvoje najjeftinije paštete.
Ili dva do tri kilograma brašna.
Ili litar ulja.
Ili litar mlijeka više.
Naglasak je, naravno, na ili - jer mogu izabrati samo jedno od navedenog, ne sve. Eventualno jedna konzerva skuše više, ili dvije vekne bijelog hljeba.
Ne mogu kupiti pakovanje od deset jaja.
Ne mogu konzervu tune.
O maslinovom ulju, kao zdravoj namirnici, ne vrijedi ni govoriti - tim tempom povećanja, do njega bi mogli stići nakon još pet "usklađivanja".
Veće pakovanje grčkog jogurta? Takođe nedostižno.
Da ne govorimo o kafi u restoranu - za to ne smiju ni da pomisle da bi sebi mogli priuštiti. Doručak van kuće? To je već luksuz iz nekog drugog života.
Možda penzioneri požele i nešto slatko. Od ovog povećanja mogu sebi priuštiti čokoladu od 100 grama - ali uz uslov da je na popustu i da dobro prate cijene po rafovima.
A o domaćem, bogatom, skuvanom ručku - ne treba trošiti riječi.
Nema novca ni za pola kilograma piletine.
Nema za oslića.
Pastrmka je misaona imenica.
Orada - daleko bilo.
Ovo povećanje ne znači dostojanstven život.
Ne znači ni sigurnost.
Ne znači ni minimum komfora.
Ovo znači golo preživljavanje, i to ispod svakog praga dostojanstva.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Upravni odbor Fonda PIO Crne Gore donio je više odluka o usklađivanju penzija koje će biti primijenjene prilikom isplate za septembar, odnosno izvršene u oktobru.
Kako je precizirano u saopštenju, na današnjoj sjednici donijete su odluka o usklađivanju penzije za jedan lični bod od 1. septembr, a 2025. godine, odluka o usklađivanju penzija i novčanih naknada od 1. septembra, kao i odluku o usklađivanju osnova za određivanje novčane naknade za tjelesno oštećenje od 1. septembra.
- Shodno ovim odlukama, penzije i novčane naknade se od 1. septembra usklađuju za 1,98 odsto, dok vrijednost penzije za jedan lični bod iznosi 11,89953 eura, a osnov za određivanje naknade za tjelesno oštećenje 458,09206 eura - precizirano je u saopštenju.

Portal ETV

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija

U Budilniku na Televiziji E analiziramo da li će mali trgovci uspjeti da vrate radnu nedjelju tokom ljeta i kakve su šanse da Vlada usvoji njihove zahtjeve.
Bavimo se i protestom zakupaca plaža, koji je najavljen za subotu, zbog uslova poslovanja i tendera.
Provjerićemo i zašto su penzioneri nezadovoljni načinom usklađivanja penzija i što traže od nadležnih institucija.
Obilježavamo Svjetski dan poezije, uz osvrt na značaj pjesničkog izraza u društvu. Na kraju, pitamo i ima li reprezentacija Crne Gore šanse protiv Gibraltara u utakmici koja se u subotu igra u Nikšiću.&nbsp;
Srećan dan počinjemo druženjem sa pjevačicom Jelenom Kažanegrom Franović, koja će predstaviti novu pjesmu i spot "Srce kameno", zatim govoriti o tome kako balansira život između porodice i karijere.
Od poznatog fudbalera Stefana Mugoše čućemo očekivanja uoči utakmice reprezentacije Crne Gore, govoriti o njegovom životu u Južnoj Koreji.
Detalje manifestacije "Svjetski dan poezije - The Sound of American Poetry" gledaocima TV E otkrivaju Milena Vučelić i Marko Stanojkovski.&nbsp;
Provjerićemo kako vještačka inteligencija može da pomogne u planiranju putovanja. Uz muziku slavimo i dolazak proljeća. Gledajte nas od devet do 11 sati.

Budilnik na TV E: Šanse malih trgovaca za radnu nedjelju tokom ljeta, protest zakupaca plaža, usklađivanje penzija...

Predsjednik je često neosnovano kritikovao dinamiku usvajanja EU zakona, a sada otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta, poručila je Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova reagujući na odluku Jakova Milatovića da vrati Skupštini juče usvojene zakone na ponovno odlučivanje.
- Povratak zakona Skupštini ne znači dodatnu raspravu, već isključivo odlaganje njihovog usvajanja – zakoni su bili u proceduri mjesecima, razmatrani na svim skupštinskim odborima i dobili mišljenje Evropske komisije- smatra Gorčević.
 
Djela, dodaje ministarka, a ne retorika, pokazuju koliko je neko istinski posvećen evropskom putu.
 
- U mandatu 44. Vlade neophodno je zatvoriti 30 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Pred Crnom Gorom je intenzivan rad na zatvaranju još 20 poglavlja i zato je obeshrabrujuće kada pojedini politički akteri, u namjeri da nanesu štetu aktuelnoj Vladi, svjesno nanose štetu i državi i njenom evropskom putu- poručila je Gorčević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F2018690950659264648%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
&nbsp;

Gorčević: Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

Sveštenik SPC u Kraljevini Jugoslaviji, protojerej i katiheta Grigorije Mikić (1883-1957), objavio je knjigu, koja je niz godina bila srednjoškolski udžbenik za bogoslovije u Kraljevini Jugoslaviji, pod naslovom "PREGLED ISTORIJE HRIŠĆANSKE CRKVE, II, SRPSKA CRKVA, Srpska manastirska štamparija, Sremski Kralovci, 1936. godine. U njoj, govoreći, pregledno, kratko, ali precizno, o istorijatu pravoslavne crkve u Crnoj Gori, on saopštava istorijsku i kanonsku činjenicu da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna, istorijski i kanonsko-pravno, nezavisna, autokefalna crkva.
U pomenutoj knjizi, navodi se i o statusu tog udžbenika u ondašnjem prosvjetnom sistemu za učenike pravoslavnih bogoslovskih škola u Kraljevini Jugoslaviji. U tom smislu navodi se i ovo: Na osnovu mišljenja Glavnog prosvetnog saveta S. Br. 1876/35. od 3. VII. 1936. i odluke Svetog arhijerejskog Sin. Br. 7045/35. odobrio je gospodin Ministar prosvete odlukom svojom S. N. Br. 25125. od 13. VII. 1936. da se ova knjiga može upotrebljavati u srednjim školama".
U navedenom, korisnom za nauku, odnosno, kvalitetnom istoriografskom djelu Mikića, isti o tome tvrdi:
- 7. U velike vladike crnogorske ide i Petar І. Petrović (1784-1830). Nešto pre njega ukinuta je pećka patrijaršija, no crnogorska se Crkva nije podvrgla carigradskoj, nego je nastavila život kao samostalna Crkva, koju je priznala ruska Crkva. Rukopoložen je u Karlovcima. Prvi pisan zakon za Crnu Goru njegovo je delo. Tukao je Turke i proširio je zemlju. Mirio je bratstva. Za njegovo vreme izlučena je Boka iz sastava crnogorske Crkve. Po veri i čojstvu ide Petar 1. među najbolje Srbe. Proglašen je svetiteljem. Telo mu leži u crkvi cetinjskoga manastira.
8. Veliki je u našoj narodnoj istoriji njegov sinovac i naslednik Petar P. Petrović Njeguš. Zavladičen je u Rusiji i za njegovo vreme su veze Crne Gore sa Rusijom prisne. On je naš najveći pesnik-filozof. Glavna su mu dva speva Gorski Vijenac i Luča Mikrokozma. Umro je 1851. g. Sahranjen je u crkvicu koju je sebi digao na vrh Lovćena,
9. Godine 1852. prestaje svetovna vlast crnogorskih vladika. Sinovac i naslednik Petra ІІ. knez Danilo nije se zavladičio, crkvena vlast je odeljena od svetovne. Starešina crnogorske Crkve nosi od tada naslov mitropolita, a vladar kneza, pa posle kralja.
Već za kneza Danila preuzela je država sva crkvena imanja, a s njima i brigu za materijalne potrebe Crkve.
10. Poslednji mitropolit samostalne crnogorske Crkve bio je zaslužni Mitrofan Ban (1885.-1920.). Za njegove uprave je preuređena Crkva; uređeno je pitanje svešteničkog školovanja i izdržavanja i pitanje verske nastave u školama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 884px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 137.0421%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fmedia.antenam.net%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F02%2F03%2F1770125135ejp0tetadcmovppr.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
1878. g. proširena je Crna Gora hercegovačkim oblastima za koje je osnovana eparhija zahumsko- raška u Ostrogu, a kašnje u Nikšiću. Posle balkanskog rata 1913. g. obnovljena je eparhija u Peći za oblasti koje su tada pripale Crnoj Gori"
Dakle, nesporna je činjenica da Crnogorska pravoslavna crkva bila stoljećima autokefalna crkva i tu činjenicu je objektivno i naučno pošteno priznao i srpski svestenik Grigorije Mikić, i to u knjizi iz 1936., u vrijeme kad je već bila nakon nasilne aneksije Crne Gore 1918. ukinuta autokefalna Crnogorska crkva.
Negatori istine- velikosrpski- anihilitatori Crnogorske pravoslavne crkve i njene autokefalnosti, istorijske, neka kažu da li je, a nije, Geigorije Mikić 1936. pogriješio- kad je znanstveno savjesno i tačno napisao u navednoj knjizi, u nauci i kanonistici očiglednu i notornu pravno- istorijsku činjenicu, o kontinuitetu, vjekovne autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve.

Sveštenik SPC profesor Grigorije Mikić 1936. o autokefalnoj Crnogorskoj crkvi

Povodom nedavnih objava u medijima i različitih tumačenja januarskog usklađivanja penzija od 0,38 odsto, iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore su se oglasili sa željom da upoznjua javnost sa ''činjenicama i zakonskom procedurom, kako bi se izbjeglo dalje dezinformisanje korisnika prava''. - Fond PIO primjenjuje, a ne kreira zakone. Fond PIO je izvršni organ koji sprovodi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Shodno članu 58 ovog zakona, usklađivanje penzija se vrši na osnovu zvaničnih statističkih podataka Uprave za statistiku – MONSTAT- napominju iz Fonda PIO. Usklađivanje se, ističu, vrši prema "rotirajućoj" formuli koja uzima u obzir dva ključna parametra: · rast/pad potrošačkih cijena (inflacija) i · rast/pad prosječnih zarada. - Januarski procenat od 0,38 odsto direktna je matematička posljedica ovih parametara u prethodnom posmatranom periodu i Fond PIO nema zakonsko ovlašćenje da taj procenat mijenja, uvećava ili umanjuje proizvoljno- navode iz Fonda PIO. Kontinuitet i dinamika usklađivanja - Podsjećamo javnost da se od 2022. godine, izmjenama zakona, penzije usklađuju tri puta godišnje (1. januara, 1. maja i 1. septembra). Ovakva dinamika omogućava bržu reakciju na ekonomske promjene u državi i čuva životni standard penzionera- navode u saopštenju, Istorijski podaci ukazuju da je u prošlosti bilo perioda kada uopšte nije bilo godišnjih uskladjivanja, kao i da je bilo perioda kada je uskladjivanje bilo jednom, dva ili tri puta godišnje: - U periodu 2013, 2014. i 2015. godine, usklađivanja uopšte nije bilo. Trenutni penzioni sistem obezbjeđuje da prosječna penzija u Crnoj Gori danas iznosi 553 EUR- poručuju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203150212_0f388a928762e54753b96941b63f39adb221eb6eb139002f1ce315ae82c4b9f6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260203150212_0f388a928762e54753b96941b63f39adb221eb6eb139002f1ce315ae82c4b9f6" data-rendition-name="original" width="551" height="616" loading="lazy" alt="Fond PIO"></figure>  Regionalni kontekst: Crna Gora predvodnik po visini penzija - Kako bismo objektivno sagledali položaj penzionera u Crnoj Gori, neophodno je uporediti prosječne penzije sa sličnim zemljama regiona (koje su kao i Crna Gora zemlje kandidati na putu prema EU)- ističu iz Fonda PIO.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260203150212_29ce9ae80d5c35ff07625eed930e59742ebd734a03a91ee62f95c5ff6bc53c04.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260203150212_29ce9ae80d5c35ff07625eed930e59742ebd734a03a91ee62f95c5ff6bc53c04" data-rendition-name="original" width="619" height="406" loading="lazy" alt="Fond PIO"></figure>  - Fond PIO Crne Gore ostaje posvećen isključivo primjeni zakona i zaštiti interesa penzionera kroz redovnu i sigurnu isplatu prava- zaključuju iz Fonda PIO.

FOND PIO: Mi primjenjujemo, ne kreiramo zakone i nemamo zakonsko ovlašćenje da mijenjamo januarski procenat od 0,38 odsto

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore deset automatskih eksternih defibrilatora (AED), uz posredstvo Ministarstva zdravlja Crne Gore. Ugovor o donaciji potpisali su direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, u prisustvu ministra zdravlja Crne Gore dr Vojislava Šimuna, saopšteno je iz ZHMP.
- Donacija obuhvata 10 AED uređaja tipa FRED PA-1 ONLINE Fully Automatic Schiller (sa GSM modulom), namijenjenih pružanju prve pomoći u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja van bolničkih uslova. Vrijednost donacije iznosi 34.364 eura sa PDV-om, odnosno 28.400 eura bez PDV-a- navodi se u saopštenju,
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković zahvalio je ambasadoru Sijufengu na vrijednoj donaciji. Program javno dostupne defibrilacije, naglasio je Niković, tek je uveden i ovakva donacija ubraza proces. Ovakva podrška, kako je istakao, značajno ubrzava razvoj javno dostupne defibrilacije koja je nedavno uvedena u Crnoj Gori.
- Cjelokupan zdravstveni sistem se reorganizuje, a posebno sistem hitne medicinske pomoći. Cilj je da sistem bude prilagođen standardima savremene urgentne medicine i Evropske unije. Javno dostupna defibrilacija, kao i kvalitetna usluga hitne medicinske pomoći, važna je za našu zemlju, kako za građane tako i za turiste koji nas posjećuju kao destinaciju. Nadam se da će saradnja sa Kinom biti nastavljena, na obostranu korist- istakao je Niković.
Ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori Nj.E. Čen Sijufeng čestitao je ministru zdravlja na pokrenutim reformama u zdravstvu i produbljivanju odnosa Kine i Crne Gore.
- Sa zadovoljstvom doprinosimo razvoju i poboljšanju standarda javnog zdravlja u vašoj lijepoj zemlji. Defibrilatori koje doniramo su iskra života za osobe koje dožive srčani zastoj. Zato se i Kina opredijelila za postavljanje AED uređaja. Ambasada Narodne Republike Kine je uvijek na raspolaganju da pomogne jačanju kapaciteta javnog zdravlja, kako bismo zaštitili život i zdravlje građana Crne Gore- izjavio je ambasador Sijufeng.
Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun izrazio je zahvalnost na donaciji 10 defibrilatora, koji će, kako je najavio, biti opredijeljeni za sjeverni region Crne Gore, po dva defibrilatora po opštini. Šimun je ukazao na izuzetno dobru saradnju između Crne Gore i Narodne Republike Kine, naročito u oblasti zdravstva. Kako je dodao, u planu je izgradnja novih zdravstvenih objekata koji će zahtijevati savremenu i pouzdanu medicinsku opremu.
- Zdravstveni sistem Crne Gore prolazi kroz intezivan reformski proces. Pored opsežnog ulaganja u infrastrukturu, intezivno se radi na inovatnivnim zdravstvenim rješenjima, kao i na povećanju dostupnosti kvalitetne zdravstvene njege. Zahvaljujem ambasadi na prepoznavanju naših reformskih procesa, te doprinosu u realizaciji istih kroz ovaj konkretan projekat- istakao je ministar Šimun.
Donacija deset defibrilatora važan je doprinos razvoju javno dostupne defibrilacije, unapređenju sistema hitne medicinske pomoći i jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema Crne Gore. Ambasador Sijufeng poručio je da će nove inicijative Ministarstva zdravlja Crne Gore proslijediti nadležnim institucijama u Kini.

Tag: uskladivanje-penzija

Dobili mrvice: Penzije povećane za cijenu paštete, za školjku jaja - još koju godinu strpljenja

Upravni odbor Fonda PIO usvojio odluke o usklađivanju penzija

Budilnik na TV E: Šanse malih trgovaca za radnu nedjelju tokom ljeta, protest zakupaca plaža, usklađivanje penzija...

Gorčević: Milatović otvorenim opstrukcijama preuzima ulogu glavnog kočničara evropskog puta

Sveštenik SPC profesor Grigorije Mikić 1936. o autokefalnoj Crnogorskoj crkvi

FOND PIO: Mi primjenjujemo, ne kreiramo zakone i nemamo zakonsko ovlašćenje da mijenjamo januarski procenat od 0,38 odsto

Ambasada NR Kine u Crnoj Gori donirala defibrilatore Zavodu za hitnu medicinsku pomoć

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO