Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju, ocijenila je e u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović.
Vujović je rekla da je jasno da je ta odluka došla zato što se u svim podrškama USAID-a nalazio element koji je morao da se poštuje, a to je element ljudskih prava, podrške ženama, LGBT osobama, migrantima koji su trenutno na meti Bijele kuće.
- Razlog je što se to povezuje sa opozicijom predsjednika Donalda Trampa - ističe Vujović.
24. mart je Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. SZO je upozorila da zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovode u opasnost milione života u svijetu, jer se procjenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona u posljednje dvije decenije. Pored ove opake bolesti, zamrzavanjem finansija takođe su ugrožene i mnoge druge zdravstveno ranjive grupe, a naročito u manje razvijenim zemljama afričkog kontinenta.
Zamrzavanje američkog finansiranja će imati teške posljedice, kaže Vujović, naročito u subsaharskoj Africi, prije svega jer će doći do, kako ističe, zaustavljanja procesa na koji su imale zemlje koje zavise od podrške USAID-a.
- Zaustaviće se procesi bez ikakve tranzicije, bez mogućnosti da se prilagode, svoje resurse iskoriste, a to vidimo u svim oblastima u kojima je USAID imao itekako uticaja. Budžet koji je USAID izdvajao za globalnu podršku nekoliko desetina puta je veći od budžeta Crne Gore, onda možemo shvatiti koliko je ljudi zavisilo od podrške USAID-a, tako da ovo važi posebno za zemlje koje se nalaze u zoni zemalja sa niskim bruto domaćim prihodom, dovešće sigurno do velikih i teških posljedica. Vidjećemo još kako će se odvijati situacija, koje će odluke donositi SAD na različitim nivoima, znamo da su sad u toku i sudski postupci, da su u sudskim postupcima odluke o zamrzavanju sredstava stopirane, da se one sada preislituju - naglasila je ona.
Ovo, napominje ona, u fokus dovodi i razumijevanje toga koliko je puno američki narod pomagao zemlje u razvoju, posebno u određenim oblastima, te koliko je bio značajan za ukupan budžet Ujedinjenih nacija, pa i Svjetske zdravstvene organizacije, kao dijela tog sistema koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata, da bi održao mir i prosperitet globaĺno.
- Povlačenje Amerike iz takvog sistema koji se bazira na globalnoj solidarnosti može da ima ogromne negativne efekte - rekla je Vujović.
Godišnje u svijetu od tuberkuloze oboli osam miliona ljudi, a u Crnoj Gori 80. Zamrzavanjem finansija, navodi Vujović, prestalo je istraživanje na polju iskorjenjivanja tuberkuloze od strane južnoafričkog instituta koji se time bavi.
Prema njenim riječima, još niko nije svjestan posljedica ne samo u borbi protiv tuberkuloze, i vremenom će, objašnjava ona, biti potrebna drugačija globalna organizacija.
- Nije Amerika jedina koja se povlači iz međunarodne podrške. Druge zemlje koje su bile do sada glavni izbori podrške, odmah poslije Amerike, smanjuju svoje budžete. Nadam se da to neće izazvati po zdravlje ljudi toliko negativne efekte koliko danas izgleda da će izazvati. Imamo i pitanja suzbijanje gladi i ogromnog siromaštva, gdje je takođe USAID ne samo direktno, nego kroz podršku UN - u imao i ima veoma značajnu ulogu. Moraćemo se globalno, pa i lokalno suočiti sa tim, tražiti druge alternativne načine, a da je ovo išlo korak po korak ti bi se načini sigurno izrodili, problem je što sistemi koji su zavisili od USAID-a prosto na to nijesu navikli, nijesu očekivali i nijesu imali drugo rješenje, ali se nadam da će se u međuvremenu i drugačije odluke donositi i na nivou sudova, a i na nivou Bijele kuće kada stvari malo slegnu kada se sagleda kompletna situacija - poručila je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Zamrzavanje američkog finansiranja imaće teške posljedice, naročito za zemlje u razvoju

Američki savezni sudija Teodor Čuang donio je presudu u kojoj navodi kako su Ilon Mask i njegov Kabinet za vladinu efikasnosti vjerovatno koristili neustavna ovlaštenja u raspuštanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Presudom američkog okružnog sudije u korist 26 sadašnjih i bivših radnika USAID-a nastoji se "odgoditi prerano, konačno gašenje" agencije dok se parnica nastavlja.
Njegov nalog zahtijeva od DOGE-a da vrati pristup e-pošti i sistemu trenutnim zaposlenima u USAID-u i blokira osoblju DOGE-a da preduzme bilo kakve radnje u vezi sa agencijom, bez izričite dozvole službenika USAID-a sa zakonskim ovlaštenjima.
Takođe im je naredio da dostave plan da zaposleni ponovo uđu u saveznu kancelariju iz koje su iseljeni prošlog mjeseca, a zabranio je Maskovom timu da se bavi bilo kakvim daljim radom "vezanim za gašenje USAID-a".
Zamjenica portparolke Bijele kuće Ana Keli rekla je da će se administracija žaliti, nazvavši ovakvu presudu pogrešnom.
- Nevaljale sudije potkopavaju volju američkog naroda u svojim pokušajima da spriječe predsjednika (Donalda) Trampa da sprovede svoj plan - navela je Keli.
S druge strane, advokati koji zastupaju USAID izjavili su kako je ovo važan korak.
- Današnja odluka je važna pobjeda protiv Ilona Maska i njegovog napada na USAID, vladu Sjedinjenih Država i Ustav. Oni izvode operaciju motornom testerom umjesto skalpelom, nanose štetu ne samo ljudima kojima USAID služi, već i većini Amerikanaca koji računaju na stabilnost naše vlade - pojasnili su.

Američki sudija presudio da je raspuštanje USAID-a neustavno, naredio vraćanje radnika na posao

Državni sekretar SAD Marko Rubio rekao je da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa završila šestonedjeljno čišćenje programa šest decenija stare američke Agencije za međunarodni razvoj USAID i rekao da će premkestiti 18 odsto programa u Stejt department.
Rubio je to objavio u postu na Iksu, što je bio jedan od njegovih relativno rijetkih javnih komentara o istorijskom gašenju američke pomoći u inostranstvu, koji su izvršili Trampovi ljudi u Stejtu i Odeljenje za vladinu efikasnost Ilona Maska, prenosi Glas Amerike.&nbsp;
Rubio je zahvalio DOGE-u i „vrijednom osoblju koje je radilo mnogo sati da postigne ovu zakašnjelu istorijsku reformu“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmarcorubio%2Fstatus%2F1899021361797816325%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1899021361797816325%7Ctwgr%5E762852186ec114c0ef57b1c0cfbdf323ff2b08a0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je 20. januara izdao izvršnu naredbu kojom se naređuje zamrzavanje finansiranja strane pomoći i revizija svih desetina milijardi dolara pomoći SAD i razvojnog rada u inostranstvu. Tramp je rekao da je veliki dio strane pomoći trošem rasipnički i za liberalnu agendu.
Rubio je naveo da se program sada zvanično završava, jer je oko 5.200 od 6.200 USAID-ovih programa eliminisano.&nbsp;
- Ti programi su potrošili desetine milijardi dolara na načine koji nisu služili, a u nekim slučajevima čak i štetili, suštinskim nacionalnim interesima Sjedinjenih Držav. U konsultaciji sa Kongresom, namjeravamo da preostalih 18 odsto programa koji su ostali efikasnije vodimo u okviru Stejt departmenta - rekao je Rubio.
Demokrate i drugi smatraju gašenje programa koje finansira Kongres nezakonitim, uz napomenu da je za takav potez potrebno odobrenje Kongresa.
Stejt department se suočio sa mnogim sudskim tužbama zbog brzog gašenja USAID-a i naveo je da se eliminiše više od 90 odsto programa. Rubio nije dao objašnjenje zašto je njegov broj manji, kao ni detalje o tome koji su programi pošteđeni ili kako će ih Stejt department voditi.
Raspuštanje USAID-a preokrenulo je decenijama staru politiku da su humanitarna i pomoć za razvoj u inostranstvu unaprijedile nacionalnu bezbjednost SAD stabilizacijom regiona i privreda, jačanjem saveza i izgradnjom saradnje.
Nakon Trampove narebe, jedan od njegovih članova prelaznog tima Pit Maroko, i Mask, povukli su osoblje USAID-a širom svijeta kroz otkaze i prinudne odmore, zaustavili plaćanja USAID-a preko noći i raskinuli na hiljade ugovora o pomoći i razvoju.
Honorarci i zaposleni koji su radili na mnogim poslovima od kontrole epidemije, prevencije gladi do obuka za zapošljavanje i demokratiju prekinuli su rad.&nbsp;
Grupe za pomoć i drugi partneri USAID-a otpustili su desetine hiljada svojih radnika u SAD i inostranstvu. Tužbe koje su pokrenule neke neprofitne grupe i preduzeća koja su bila u partnerstvu sa USAID-om navode da su otkazi eliminisali čak i programe koje je Rubio rekao da želi da spasi, prekršili uslove ugovora i ostavile grupe za pomoć i firme bez milijardi dolara.&nbsp;
Zatvaranje je ostavilo mnoge zaposlene i honorarce USAID-a i njihove porodice i dalje u inostranstvu, a mnogi od njih čekaju isplate i putne troškove za dolazak kući.

Rubio: Gašenje USAID-a pri kraju, 83 odsto programa obustavljeno

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

1250x600

1084x550

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp ugostiće u srijedu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Bijeloj kući, dok pregovori o iranskom nuklearnom programu ulaze u ključnu fazu i raste napetost na Bliskom istoku.
Tokom posjete, koja je već šesti Netanjahuov dolazak u SAD otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću. Prema pisanjima američkih medija, izraelski premijer namjerava izvršiti pritisak na predsjednika Trampa da podrži dogovor kojim bi se zaustavilo iransko obogaćivanje uranija i ograničila podrška Teherana proxy grupama poput Hamasa i Hezbolaha.
- Predstaviću predsjedniku naš pogled na principe ovih pregovora", rekao je Netanjahu novinarima prije polaska u SAD.
Iran poručuje da neće ograničiti obogaćivanje uranija ukoliko zapadne zemlje ne ublaže sankcije koje su ozbiljno pogodile iransku ekonomiju. Istovremeno, Vašington pojačava vojno prisustvo na Bliskom istoku, dok Tramp upozorava Teheran na moguće akcije ako ne pristane na nuklearni sporazum.
Netanjahu je dugogodišnji Trampov saveznik i smatra da Iran predstavlja egzistencijalnu sigurnosnu prijetnju Izraelu, zbog čega snažno zagovara da SAD ograniči uticaj Teherana u regiji.
Njegov ured je uoči putovanja poručio da premijer smatra kako svaki sporazum mora obuhvatiti ograničavanje balističkih projektila i okončanje podrške iranskoj osi.
Tramp je već poslao nosač aviona USS Abraham Lincoln u regiju, nakon što je zaprijetio da će napasti Iran kako bi zaustavio gušenje masovnih protesta u kojima su, prema navodima, ubijene hiljade ljudi. Predsjednik je potom kazao da "razmišlja" o slanju druge udarne grupe nosača aviona na Bliski istok.

Tramp dočekuje Netanjahua u Vašingtonu, traži se zeleno svjetlo za napad na Iran

Ministarstvo javne uprave (MJU) sprovodi nadzor nad svim jedinicama lokalne samouprave jednako, dosljedno i bez izuzetaka. Ne pravimo razliku niti žmurimo na nepravilnosti, kazali su u tom resoru.
Povodom očekivanja koje je iznijela Nova srpska demokratija (NSD) Budva, u MJU ističu da ministar Maraš Dukaj ostaje čvrsto pri stavu da će svaki organ koji ne postupa u skladu sa Zakonom snositi pravnu odgovornost.&nbsp;
- Ministarstvo postupa profesionalno, a jedini kriterijum je zakon - poručeno je u saopštenju za javnost.
Kada je riječ o Opštini Budva, poručuju da je Ministarstvo preduzelo sve mjere iz svoje nadležnosti, uz jasne stavove koji su potvrđeni i od strane nadležnih sudova.&nbsp;
- Upravni nadzor u vezi sa izborom potpredsjednika opštine je u toku, a javnost će blagovremeno biti informisana o ishodu - poručuju u resoru Maraša Dukaja.
U vezi sa zakonitošću Programa privremenih objekata poručuju da su preduzete sve radnje u okviru zakonskih ovlašćenja.
Istovremeno, u Ministarstvu podsjećaju da i drugi resori snose odgovornost za zakonitost u oblastima koje pokrivaju.
- Na kraju poručujemo i NSD, i svim drugim političkim subjektima, ali i političarima u institucijama: umjesto što pozivate i prozivate Ministarstvo javne uprave - uzmite u razmatranje i donesite zakonske i strateške propise koje je pripremilo i predložilo ovo Ministarstvo. Pozovite svoje predstavnike u Vladi i Parlamentu da sa deklarativnog pređu na suštinsko. Jasno smo ukazali svim granama vlasti da je sistem ozbiljno ugrožen i da se može ispraviti samo odlučnim i stručnim radom sa najviših adresa. Vladavina prava ne gradi se saopštenjima, već usvajanjem zakona i uvođenjem demokratskih standarda - poručuju iz MJU.

MJU o očekivanja NSD Budva: U toku upravni nadzor, zakon iznad svih

Međunarodni ultramaraton na 50 kilometara, Montenegro 2026, biće održan 29. marta u Podgorici, saopštili su danas organizatori.
Podgorički ultramaraton održava se 27. put, a ultramaratonci će i ove godine trčati ulicom Crnogorskih serdara, pored brda Ljubović.
Kružna staza duga je kilometar.
Tehnički organizator manifestacije je Atletski trkački klub Podgorički maraton, u saradnji sa Atletskim savezom, uz pokroviteljstvo Ministarstva sporta Crne Gore i Sekretarijata za sport Glavnog grada Podgorice, kao i podršku Crnogorskog olimpijskog komiteta.
Događaj je usmjeren na promociju zdravih stilova života, redovne fizičke aktivnosti i masovnog bavljenja sportom, kroz uključivanje djece, mladih, odraslih i veterana u organizovane trkačke programe.
U okviru manifestacije biće organizovano i zvanično Prvenstvo Crne Gore u cestovnom trčanju na pet, deset i 50 kilometar u muškoj i ženskoj konkurenciji za registrovane atletičare, kao i trke zadovoljstva na tri, pet, deset i 21 kilometar za rekreativce i sve ljubitelje trčanja.
Organizatori pozivaju građane Podgorice i Crne Gore da zajedno sa porodicama provedu sportski vikend na otvorenom, učestvuju ili pruže podršku trkačima i budu dio prepoznatljive trkačke manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj učesnika.
- Cilj je da se kroz sport, druženje i rekreaciju dodatno ojača svijest o značaju zdravog načina života - istaknuto je u saopštenju.
Navodi se da je staza sertifikovana i da su rezultati zvanični, kao i da je trka je uvrštena u međunarodni kalendar takmičenja.
- Koncept kružne rute omogućava kvalitetnu organizaciju uz minimalno ometanje gradskog saobraćaja. Zahvaljujući dugoj tradiciji i visokom organizacionom standardu, Ultramaraton Montenegro predstavlja jedan od sportskih brendova Podgorice i značajan doprinos promociji aktivnog i zdravog društva - navode organizatori.

Podgorički ultramaraton 29. marta

Inicijativa WiFi4WB (WiFi za Zapadni Balkan) danas je zvanično pokrenuta u Crnoj Gori, čime je počela implementacija besplatnih javnih Wi-Fi mreža u 24 opštine širom zemlje, prenosi PR Centar.&nbsp;
Ceremonija je održana u Centru za kulturu u Danilovgradu, na jednoj od prvih instaliranih mreža, kao dio koordinisane serije događaja povodom pokretanja inicijative širom Zapadnog Balkana.
Inicijativa WiFi4WB dio je projekta EU4Digital, koji sufinansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementira GIZ. Inspirisana programom WiFi4EU, koji je već omogućio besplatan pristup internetu u više od 7.000 zajednica širom Evrope, inicijativa će omogućiti građanima i posjetiocima besplatan Wi-Fi u javnim prostorima, poput trgova, parkova, biblioteka, škola i kulturnih institucija širom Crne Gore i regiona.
Telekomunikacioni operator One izabran je putem javnog tendera za implementaciju i održavanje Wi-Fi infrastrukture, kao i za pružanje besplatne internet usluge na odabranim javnim lokacijama širom Crne Gore.
Predsjednik opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović istakao je značaj digitalne povezanosti za lokalne zajednice, naglasivši da ovim projektom i uz podršku evropskih partnera, Danilovgrad pravi još jedan konkretan korak ka unapređenju digitalne dostupnosti za građane i posjetioce.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler pozdravio je pokretanje inicijative WiFi4WB i njenu ulogu u okviru šireg Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
- Zadovoljstvo mi je da u Danilovgradu pokrenemo regionalnu inicijativu WiFi4WB, a zatim i širom Crne Gore i Zapadnog Balkana, čime Danilovgrad postaje prva opština koja se pridružuje mreži od više od 7.000 zajednica u kojima EU podržava besplatan javni Wi-Fi. Ovo je samo mali dio našeg Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je prošle godine donio jeftine SEPA bankarske transfere, a ove godine će donijeti besplatan roaming sa Evropom. Naš cilj za Crnu Goru i region je što brže uključivanje u Jedinstveno tržište i približavanje evropskom standardu života, čak i prije samog pristupanja - naveo je Satler.
Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Peter Felten istakao je važnost jednakog pristupa digitalnim uslugama za sve građane.
- Program WiFi4WB doprinosi socijalnoj uključenosti omogućavajući besplatan pristup digitalnim uslugama svim građanima - naveo je Felten.
Izrazio je zadovoljstvo što njemački GIZ djeluje kao implementacioni partner Evropske unije i Vlade Njemačke u okviru ove važne inicijative.&nbsp;
Predstavnici Vlade takođe su se obratili prisutnima, ističući uticaj inicijative na upravljanje, pružanje javnih usluga i uključenost građana. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević naglasila je da se evropske integracije često doživljavaju kao apstraktan proces, ali da inicijative poput WiFi4WB pokazuju kako pristupanje EU donosi konkretne koristi građanima i prije samog članstva. Ministar javne uprave Marash Dukaj istakao je da su ulaganja u digitalizaciju i savremena tehnološka rješenja ključna za izgradnju efikasne, građanima usmjerene javne uprave.
Govoreći u ime kompanije One, izvršni direktor Branko Mitrović izjavio je da je velika je čast za kompaniju One da bude dio inicijative koja povezuje ljude i koja, uz podršku Evropske unije i Vlade Njemačke, pokazuje da je evropski put Crne Gore na pravom pravcu.&nbsp;
- Ovo je tek početak misije povezivanja kroz koju ćemo obuhvatiti 24 opštine širom zemlje, doprinoseći osjećaju crnogorskog naroda da već pripada Evropi i njegovoj snažnoj želji da Crna Gora bude prva sljedeća članica evropske porodice - rekao je Mitrović.
Poseban trenutak događaja bilo je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju (MoU) između GIZ-a i Opštine Danilovgrad, kojim je formalizovana saradnja na instalaciji, radu i dugoročnom održavanju WiFi4WB mreže. Predstavnici GIZ-a tom prilikom su istakli regionalni značaj inicijative i njen održivi model implementacije.
Inicijativa WiFi4WB ima za cilj unapređenje pristupa digitalnim uslugama, obrazovanju i javnim informacijama, uz podršku malim biznisima, unapređenje iskustva posjetilaca i jačanje lokalnog turizma. Obezbjeđivanjem besplatnog i pouzdanog pristupa internetu u javnim prostorima, inicijativa doprinosi i socijalnoj uključenosti te pomaže u smanjenju digitalnog jaza.

Tag: usaid