Grupa zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) uputila je urgenciju rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, Dušku Milanoviću, zbog, kako navode, izostanka postupanja po njihovoj krivičnoj prijavi protiv Veselina Drljevića, aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG.
Prijava je podnijeta još 24. januara ove godine, a odnosi se na navodno kršenje autorskih prava prilikom izrade doktorske disertacije. Zaposleni &nbsp;tvrde da je Drljević prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma iz 2008. godine, koji je državni dokument Ministarstva turizma.
U urgenciji Milanoviću, zaposleni u RTCG navode da su „potpuno svjesni činjenice da skoro u nemogućim uslovima mora izaći na kraj sa raznim oblicima kriminala, od organizovanog do sporadičnog, od osoba koje nam pale zemlju do lica u mantijama koja bi zapalila Državu“.
- Uprkos tome, nije jasno iznimno sporo procesuiranje naše krivične prijave iz januara 2025. protiv Veselina Drljevića, trenutnog predsjednika Savjeta RTCG. Bez potrebe za opsežnim izviđanjem, lako je zaključiti da je Drljević prepisao navedene dijelove. On se pravdao da to niko ne bi namjerno uradio, što ostavlja utisak da nije bio u toku sa sopstvenom tezom. Očitim prepisivanjem, namjernim ili nenamjernim, prekršio je Zakon o autorskim i srodnim pravima, član 233 KZCG“, navodi se u urgenciji koju potpisuje šestoro zaposlenih – Srđan Čović, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Tanja Šuković, Snežana Rakonjac i Vesna Banović.
Podsjećaju da je Drljevićev doktorat, i pored tih okolnosti, prihvaćen kao vjerodostojan u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore, na osnovu čega je stekao status docenta i preuzeo rukovodeću ulogu u Savjetu RTCG.
- Sa većinom članova Savjeta sličnog akademskog profila i potencijala, u posljednje četiri godine odlučivao je o raspodjeli 90 miliona eura iz budžeta građana, omogućavajući da ih nesmetano koristi trostruko nelegalni direktor RTCG, Boris Raonić - navodi se dalje u urgenciji.
Prema tvrdnjama potpisnika, u tom periodu javni servis bio je obilježen kontroverzama, sudskim sporovima i sumnjivim tenderima, a aktuelno je i pitanje raspodjele milionski vrijednih stanova zaposlenima.&nbsp;
- Bar desetak stanova će dobiti osobe angažovane od strane nelegalnog direktora sa svega par godina staža, dok će dugogodišnji radnici biti uskraćeni - ističu.
<h2>Izviđaj o prepisivanju u toku</h2>
Portal ETV je još u februaru objavio da je Osnovno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj povodom sumnji da je Drljević u svojoj doktorskoj disertaciji koristio dijelove Master plana bez navođenja izvora. Kako su tada saopštili iz tužilaštva, prikupljena dokumentacija je u fazi analize.
Sam Drljević je u izjavi za medije priznao da se određeni dijelovi njegovog rada „poklapaju“ sa Master planom turizma, ali je negirao namjeru, uz poruku da bi takav postupak bio „besmislen“.
Ipak, radnici RTCG poručuju da čekanje tužilaštva predugo traje i da javni interes nalaže brzu reakciju.&nbsp;
- U nadi da ćete se efikasno pozabaviti Drljevićevim ‘doktoratom’, očekujemo da ovaj lako dokazivi slučaj ne bude obesmišljen i prolongiran - zaključuje se u urgenciji.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grupa zaposlenih u RTCG poslala urgenciju prvom čovjeku podgoričkog ODT-a povodom istrage o plagijatu Veselina Drljevića

Klub poslanika Demokrata uputio je urgenciju Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, tražeći hitno razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku. Kako su saopštili, cilj im je da se o ovom zakonskom rješenju raspravlja što prije, uoči predstojeće sjednice Skupštine.
Prijedlog zakona je već uvršten na dnevni red Četvrte sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore, ali Demokrate smatraju da je neophodno da se prethodno razmotri na samom Odboru, i to po hitnom postupku.
U saopštenju navode da je posebno važno da se ovaj zakonski akt tretira kao prioritet, imajući u vidu njegov značaj za deblokadu izbornog procesa u opštini Šavnik, gdje već duže vrijeme postoje ozbiljni problemi sa sprovođenjem izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.7634%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzrojevic-necemo-simulirati-demokratiju-opozicija-ce-napustiti-odbor-za-izbornu-reformu-ako-vlast-ne-odustane-od-izmjena-zakona-o-birackom-spisku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

Urgencija Demokrata Odboru za izbornu reformu: Hitno razmotriti izmjene Zakona o biračkom spisku

Apelacioni sud od maja prošle godine suočava se sa organizacionim poteškoćama, zato što je četvoro sudija otišlo u penziju, a broj pristiglih predmeta je sve veći. Zato je predsjednica suda, Mirjana Popović, Sudskom savjetu uputila urgenciju da se što prije okonča postupak ocjenjivanja i izbora kandidata koji su aplicirali za upražnjena sudijska mjesta.
- Moram istaći da relevantnim propisom je predviđeno da sudijsku funkciju u Apelacionom sudu, da bi ona obavljala efikasno i ažurno svoj posao, obavlja 12 sudija i predsjednik suda. Trenutno u Apelacionom sudu imamo osam sudija i mene kao predsjednicu suda - navela je ona.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać kazao je Radio Crne Gore da će se izbor nedostajućih sudija u Apelacionom sudu obaviti kada nadležna komisija završi svoj posao.
Da će to tijelo u što skorijem roku okončati postupak ocjenjivanja prijavljenih sudija očekuje i Popović.
- I ovdje moram istaći da to ocjenjivanje vrši posebna komisija koju formira Sudski savjet. Očekujem i vjerujem da će kolege koji su članovi tih komisija prepoznati dubinu ovog problema i što prije okončati taj svoj dio posla kako bi Sudski savjet mogao pristupiti dalje u proceduru - kazala je Popović.
Da je Apelacioni sud u nezavidnom položaju, smatra i advokat Zdravko Begović, ukazuje da je problematično to što se na oglas za prelazak u taj sud javi određen broj sudija iz specijalnog odjeljenja Višeg suda u kojem je već primjetan deficit kadra.
- Tako imamo jednu pat poziciju. Dakle, Sudski savjet pod hitno mora reagovati, omogućiti sudijama Višeg suda da ukoliko zaista zaslužuju pređu u apelacioni sud, da Apelacioni sud popuni sva upražnjena mjesta sudija i naravno da se iz osnovnih sudova biraju sudije za Viši sud. Ovako, očekujući samo gubimo vrijeme, sudovi pate, ne dešava se ništa, ili mjesto da krupnim koracima gazimo naprijed, mi svaki dan idemo korak nazad - ističe Begović.
Na javni oglas za popunjavanje upražnjenih mjesta u Apelacionom sudu prijavilo se pet sudija.
Mediji su ranije pisali da sudovima u Crnoj Gori nedostaje više od 60 sudija, a deficitarnosti kadra, kako se navodi, značajno doprinosi nedovoljna zainteresovanost mladih pravnika za rad u sudstvu, posebno na sjeveru države.

Apelacionom sudu treba sudija, poslata urgencija Sudskom savjetu

Jake eksplozije i pucnjava iz teškog oružja čuli su se noćas i jutros kod vodećeg aerodroma u Nijameju, glavnom gradu Nigera, javili su građani.
Video snimci pokazuju jake eksplozije i osvijetljeno nebo, što je počelo oko ponoći i trajalo oko dva sata u oblasti Međunarodnog aerodroma Diori Hamani, koji je i ključni centar za vojsku Nigera.
AP javlja da nije mogao nezavisno da provjeri video snimke koji su prikazali takođe vojne kamione, kao i požare.
Nije za sada poznato šta je dovelo do eksplozija i pucnjave i da li ima nastradalih ili načinjene štete.
Jutros se izgleda sve smirilo, prenosi AP.
Međunarodni aerodrom u Niameju ima i vojnu bazu i tu se drži isporuka uranijuma iz rudnika u Nigeru namijenjena izvozu.
Agencija Anadolija prenijela je izjavu zvaničnika ministarstva spoljnih poslova da je situacija sada pod kontrolom, javio je Bi-Bi-Si (BBC).
- Situacija je pod kontrolom. Nema razloga za brigu - javila je agencija Anadolija. Zvaničnik je rekao agenciji da pokušavaju da utvrde da li je pucnjava vezana za isporuku uranijuma. Niger vodi Abdurahman Tiani koji je preuzeo vlast 2023. u puču kada je svrgnut izabrani civilni predsjednik.
Kao i zapadnoafrički susedi Burkina Faso i Mali zemlja se bori protiv džihadističkih grupa koje su sprovodile smrtonosne napade širom regoina.
Zemlja je takođe vodeći proizvođač uranijuma.
Ogromna isporuka uranijuma namijenjena za izvoz stoji na aerodromu uz neriješene pravne i diplomatske komplikacije sa Francuskom od kada je vojna vlada nacionalizovala rudnike uranijuma u zemlji.

Eksplozije i pucnjava kod glavnog aerodroma u Nigeru

S&amp;P 500 dostigao je u srijedu novi rekordni nivo, prvi put dosegnuvši sedam hiljada bodova, prije nego što se povukao, nastavljajući biti pod pritiskom nakon najnovije odluke Federalnih rezervi o kamatnim stopama.
&nbsp;Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je ranije tokom sesije porastao 0,3 odsto na rekordnih 7002,28 bodova u jednom danu. Dow Jones Industrial Average takođe je bio stagniran, dok je Nasdaq Composite porastao 0,3 odsto, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Fed je zadržao svoju referentnu kamatnu stopu stabilnom u ciljanom rasponu od 3,5 odsto do 3,75 odsto. Trgovci će sada tražiti naznake o dugoročnijim promjenama monetarne politike.&nbsp;
&nbsp;Prinosi državnih obveznica porasli su nakon odluke, jer je izjava centralne banke otkrila da se ekonomska aktivnost širi solidnim tempom i da je stopa nezaposlenosti pokazala neke znakove stabilizacije.
- Mislim, i mnogi moji kolege misle, da je teško pogledati dolazne podatke i reći da je politika u ovom trenutku značajno restriktivna - rekao je predsjednik Fed-a Jerome Powell tokom svoje konferencije za novinare.
Raniji rast šireg tržišta podstaknut je rastom dionica čipova nakon optimističnih rezultata zarade. Dionice Seagate Technology skočile su 20 odsto nakon što su zarada i prihodi kompanije za infrastrukturu za čuvanje podataka u drugom tromjesečju premašili očekivanja analitičara.

Indeksi blago porasli

Licencirani privatni vrtići u Baru povećali su cijene boravka djece u ovim predškolskim ustanovama za 50 eura na mjesečnom nivou po djetetu. Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, nezavisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
Dva dana nakon što su odbornici usvojili Predlog odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru, iz dva privatna vrtića roditeljima je stigla cirkularna poruka od vlasnica koje obavještavaju “cijena vrtića je 50 eura skuplja od januara, zbog poskupljenja kirije i hrane”.
- Roditelji ovaj iznos ne plaćaju već je to preuzeo na sebe vrtić, a u narednim mjesecima će to preuzeti Opština po novoj odluci, za podršku svih vrtića u gradu. Dakle, ostaje svima ista cijena. Hvala na razumjevanju - navodi se u obajvještenju koje su vlasnice privatnih vrtića poslale roditeljima djece.
Nezadovoljni roditelji su proslijedili obavještenje iz vrtića Primorskom portalu, ogorčeni poskupljenjem privatnih vrtića, pored ostalog izražavajući sumnju da je “poskupljenje kirije” bilo baš krajem januara. Neki od roditelja najavljuju ispisivanje djece iz privatnih vrtića, nadajući se da će moći da ih upišu u državne predškolske ustanove gdje je od februara boravak i ishrana predškolaca za njih besplatna. Roditelji državni vrtić na mjesečnom nivou plaćaju 50 eura. Privatni vrtići “Svetionik” i “Mala bajka” do kraja januara su koštali 150 eura, a vlasnice vrtića najavile su poskupljenje, 200 eura mjesečno po djetetu.
Vlasnice privatnih licenciranih vrtića “Svetionik” i “Mala bajka” u razgovoru za Primorski portal navode da su planirale povećanje cijena zbog poskupljenja hrane i ostalih troškova, neovisno o usvajanju Odluke da Opština Bar subvencioniše troškove boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama.
- Na nivou Crne Gore dva licencirana privatna vrtića u Baru su među najpovoljnijim po pitanju cijena. Cijene privatnih vrtića u Budvi, Podgorici od 400 do 500 eura. Tačno je da su nam povećane kirija, a sami snosimo sve troškove. Svakako smo mislili nezavisno od subvencija Opštine da podignemo cijene koje dugo nismo korigovale, a svi smo svjedoci koliko je poskupila hrana, i ostali troškove. Na vrijeme smo informisali roditelje - kazala je Ivana Durutović, direktorica PPU "Svetionik".
Ona je podsjetila da za državne javne predškolske ustanove resorno ministarstvo finansira plate, dok privatni vrtići snose sami sve troškove.
- Mi moramo ispoštovati i kiriju, i dobavljače i radnike. Imamo devet zaposlenih: vaspitačice, profesorica engleskog, logoped, nutricionista, kuvarica..od kojih su neki stalno zaposleni, neki po ugovoru o djelu. U “Svetioniku” je od 35 do 40 djece, taj broj varira - kazala je Durutović.
Sagovornica Primorskog portala kaže da su napravile dogovor na nivou Bara o povećanju cijene vrtića zbog već navedenih razloga.
Roditelji sa direktorima privatnih vrtića potpisuju ugovore u kojima je ostavljena mogućnost povećanja cijena.
- Na ime izvršenih usluga za boravak djeteta u predškolskoj ustanovi, dogovoreni iznos cijene za cjelodnevni boravak se uplaćuje unaprijed, najkasnije do 5.u mjesecu. Za djecu od tri do šest godina cijena boravka iznosi 150 eura. U slučaju povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, energetika, komunalnih usluga, ostavljamo mogućnost za povećanje cijena boravka. Cijena je za boravak djece u predškolskoj ustanovi u trajanju od osam sati, u prvoj ili drugoj smjeni - kazala je Stanka Rujka Jelenić, dodajući da ima djece koja ostaju i po 10 sati.
Jelenić ističe da je pravo vlasnica vrtića da podignu cijene, a već godina cijene koriguje početkom februara.
- Prošle godine sam u ovo vrijeme povećala cijenu za 30 eura. U protekloj godini svi znamo koliko je sve poskupilo. Kad sam otvorila vrtić, 2004.godine, cijena je bila 80 eura. A, koje cijene su bile tada. Kupila sam od sopstvenih sredstava mobilijar za dvorište ispred vrtića. Hranu kupujem na pijaci, djeca imaju dovoljno hrane. Ne želim da me neko etiketira. Sa djecom radim cijeli život - kazala je Jelenić.
Prema njenim riječima u privatnom vrtiću “Mala bajka” je oko 30 djece.
- Niko nije prinuđen da upiše dijete u privatni vrtić. U javnoj ustanovi svako djete je prihvaćeno. Mi same moramo snositi troškove, a niko nas ne pita – da li možemo plaćati zakupe, hranu, isplaćivati plate - kazale su sagovornice Primorskog portala.
Durutović kaže da u Baru nesmetano radi preko 40 ilegalnih vrtića, bez licence, nadzora, bez stručnog kadra, finansijskih nameta. 
- Rade u stanovima, poslovnim prostorima, a ne podliježu inspekcijama, kontrolama, nadzorima. Nas dvije već godinama radimo legalno, imamo licence među prvima u Crnoj Gori. Radimo bez podrški od strane države. Ekonomska cijena vrtića iznosi preko 300 eura. Javnu ustanovu podržava ministarstvo, a ovo je prvi put da i. licencirani privati vrtići imaju podršku od strane Opštine, odnosno roditelje djece koja su upisana u licencirane private vrtiće - kazala je Durutović.
Ona je navela da se preko Udruženja licenciranih privatnih vrtića zalažu za veće subvencije na nivou države.
- Želimo i podršku na nivou države. Kada bude veća podrška privatnim licenciranim vrtićima od države, koju imaju državni vrtići, naravno da će to još više osjetiti roditelji - zaključila je Durutović. 
Iz Budžeta opštine Bar za 2026.godinu opredijeljeno je 900 hiljada eura za subvencionisanje troškova boravka i ishrane u javnoj i privatnim predškolskim ustanovama, licenciranim od strane nadležnog Ministarstva, do iznosa od 50 eura mjesečno po djetetu. U Baru oko 1.500 mališana pohađa javnu ili privatne predškolske ustanove

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Visokopozicionirani član Hamasa Abu Marzuk kaže da Hamas nikad nije pristao na razoružavanje, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu i američki predsjednik Donald Tramp insistiraju da ova grupa mora odustati od oružja u bliskoj budućnosti.
U razgovoru za Al Džaziru Marzuk je rekao da unutar grupe još nisu vođeni razgovori o oružju, te da im se niko nije direktno obratio.
- Nismo razgovarali s američkom stranom ili posrednicima o ovom pitanju, tako da ne možemo govoriti o tome šta to znači ili koji je cilj - kazao je Marzuk.
Naglašava da se sporazum Hamasa o predaji oružja nikada nije dogodio te nisu o tome razgovarali.
- Ako Izrael, SAD i Zapad nisu uspjeli razoružati Hamas tokom dvije godine rata, kako to mogu postići pregovorima - pitao je Marzuk.
Hamas zaista nikada nije javno pristao na razoružavanje.
Trampov plan za Gazu od 20 tačaka eksplicitno navodi da se Hamas mora razoružati, ali Hamasova izjava kojom se podržava plan, izdata 3. oktobra, sadržavala je značajne uslove i nije direktno spominjala razoružavanje.
Hamas, Izrael i zemlje posrednice potpisale su još jedan dokument od jedne stranice u Šarm el-Šeiku dan prije početka primirja, ali se on fokusira na prvu fazu programa američkog predsjednika Donalda Trampa, prvenstveno na razmjenu talaca za zarobljenike.
Marzuk kaže da će za pregovaračkim stolom razgovarati o tome koje će oružje biti uklonjeno, šta će biti uklonjeno i kako će biti uklonjeno.
Osim toga, naglašava da Hamas upravlja Gazom.
- Pokret je uspostavio red u Pojasu Gaze kako bi služio palestinskom narodu i očuvao njihovu sigurnost - navodi Marzuk.

Tag: urgencija

Grupa zaposlenih u RTCG poslala urgenciju prvom čovjeku podgoričkog ODT-a povodom istrage o plagijatu Veselina Drljevića

Urgencija Demokrata Odboru za izbornu reformu: Hitno razmotriti izmjene Zakona o biračkom spisku

Apelacionom sudu treba sudija, poslata urgencija Sudskom savjetu

Eksplozije i pucnjava kod glavnog aerodroma u Nigeru

Indeksi blago porasli

Privatni vrtići u Baru podigli cijene 50 eura po djetetu, koliko iznosi mjesečna subvencija Opštine

Zvaničnik Hamasa prkosi Trampu i Netanjahuu: Nikada nismo pristali na razoružavanje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO