Nakon predsjednika države Jakova Milatovića, ministra energetike Saše Mujovića, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i mnogih drugih državnih funkcionera, reflektori predizbornog teatra u Podgorici obasjali su i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića.
On je danas, zajedno sa premijerom Milojkom Spajićem, održao pres konferenciju na kojoj je - osam dana pred održavanje izbora u glavnom gradu - najavio „najveći urbanistički projekat“ kojim planiraju potpuno novi grad u dijelu Podgorice – na Veljem brdu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60.8519%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fradunovic-planiramo-potpuno-novi-grad-na-veljem-brdu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo će biti mjesto gdje ćemo pokušati da realizujemo plan kako da građani Crne Gore, posebno oni na početku životnog puta dođu lakše do stana - rekao je Radunović ističući da će to biti prostor za još jedan grad, ali i da su planirane velike zelene površine.
Radunović je tokom konferencije saopštio da će pristupiti promjeni PUP-a Podgorice, na koji Podgoričani čekaju već sedam godina, i da će on biti usvojen u parlamentu Crne Gore do kraja godine.
- Pristupićemo promjeni PUP-a Podgorice koji još nije usvojen tako da ćemo da ga vratimo na javnu raspravu petnaestak dana i da izvršimo promjene neophodne da bi se ovaj projekat realizovao, kao i još neke goruće probleme koje imamo u Podgorici. Taj plan, ako Bog da, a i sreća junačka, do Nove godine će biti usvojen u parlamentu Crne Gore – naveo je Radunović.
Izvori Portala ETV ističu da bi tehničke i direktne smjernice trebalo da budu u PUP-u - ali upozoravaju da je to za ovakav obuhvat prosto nemoguće. Naime, naše nezvanične informacije iz dijela stručne javnosti govore da je projekat Veljeg brda nemoguće izvesti u tako kratkom roku jer je pored izmjene PUP-a neophodno da se usvoji i plan nižeg reda: kao državna i lokalna studija lokacije koja bi detaljno tretirala čitav prostor Veljeg brda za dalju valorizaciju.
Ministar Radunović je tokom konferencije saopštio da je 98 odsto zemlje na Veljem brdu u vlasništvu države i grada. Nije precizirao gdje se tačno nalazi dva odsto zemlje koja je u privatnom vlasništvu. I eventualna eksproprijacija bi, navode naši izvori, predstavljala dodatno prolongiranje donošenja PUP-a.
Izvori Portala ETV kažu da bi u najboljem slučaju za donošenje planskog dokumenta Ministarstva trebalo dvije godine, za projektovanje godinu i po, ali i da nije isključeno da će značajno vrijeme biti potrebno za eksproprijaciju – o koliko god odsto zemljišta Veljeg brda da je riječ.
Zbog toga nije jasno na čemu premijer Milojko Spajić bazira tvrdnje, koje je iznio tokom konferencije, da ćemo prve stanove na Veljem brdu imati sredinom 2026. godine.
Inače, Ministarstvo kapitalnih investicija najavilo je 2022. godine tender za izgradnju solarnih elektrana na Veljem brdu. Radunović se danas nije osvrtao na raniji plan, niti precizirao je li predviđeno da solarne elektrane budu na istoj lokaciji i u planskom dokumentu.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radunović najavljuje „grad u gradu“ i promjenu PUP-a - koja nije moguća do kraja godine

Iz budžeta Crne Gore biće izdvojeno 24.000 eura za izmjene i dopune Urbanističkog projekta “Klinički centar” u Podgorici.
&nbsp;To je navedeno u odluci koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Izmjene i dopune Urbanističkog projekta se rade u granicama važećeg Plana, a površina zahvata cca 16,45 hektara.
Kako je navedeno u odluci Vlade, za izmjene i dopune projekta radiće se strateška procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
- Finansijska sredstva potrebna za izradu izmjena i dopuna UP-a obezbijediće se iz budžeta Crne Gore sa pozicije organa državne uprave nadležnog za prostorno planiranja, urbanizma i državnu imovinu u iznosu od 24.000 eura – navedeno je u vladinom dokumentu.
Rukovodilac izrade izmjena i dopuna projekta je diplomirani inženjer Dragan Komatina.
Rok za izradu izmjena i dopuna projekta je dvanaest mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta.
&nbsp;

Portal ETV

Država izdvaja 24.000 eura za izmjene i dopune Urbanističkog projekta KCCG

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije građanima Crne Gore čestitao Dan nezavisnosti. Istina je da ovo nije iznenađenje, ali svakako jeste neprimjereno ponašanje predsjednika zakonodavnog doma.&nbsp;
Ipak, da ne budemo naivni. Nije Mandić prećutao državni praznik. On ne priznaje ovu državu, osim u momentima kada za potrebe svojih viših ciljeva govori da je “ugroženi &nbsp;Srbin u Crnoj Gori”. I dok crnogorski Dan nezavisnosti ne čestita, redovan je u svim čestitkama najznačajnijih praznika, kako države Srbije, tako i entiteta BIH Republike Srpske.&nbsp;
Kako Mandić doživljava Crnu Goru, možemo slikovito prikazati kroz događaj od prije nekoliko godina.&nbsp;
Sjetimo se da je aktuelni predsjednik Skupštine, a lider Nove srpske demokratije (NSD) prije nekoliko godina saopštio da uvijek navija za tradicionalnu Crnu Goru, te da je to ključni razlog što je navijao za Srbiju u utakmici Lige nacija koju su u Podgorici igrale fudbalske reprezentacije Crne Gore i Srbije.
- Moram napomenuti da uvijek navijam za tradicionalnu Crnu Goru i to je ključni razlog zbog kog sam u pomenutom meču navijao za Srbiju protiv Montenegra. Srbija i tradicionalna Crna Gora su pobijedile, a Montenegro je izgubio - istakao je tada Mandić.&nbsp;
Dodajmo i da Mandić godinama iznosi stav da državne simbole treba mijenjati, posebno himnu, a zalagao se i za uvođenje trobojke kao narodne zastave.&nbsp;
Treba istaći da su mnogi negatori postojanja suverene države Crne Gore, juče na društvenim mrežama pisali kako i sada imaju osjećaj da im je, te 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, neko “nešto oteo”.&nbsp;
No, budi se svijest da je bilo upravo suprotno. Baš te 2006. je vraćeno ono što je oteto - &nbsp;država, njeni simboli, njena istorija, tradicija, slobodarstvo i ponos. E VIVA!&nbsp;

Mandić nije čestitao Dan nezavisnosti, pa u to ime - Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora

Cijena kokaina i marihuane u Crnoj Gori najniža je u odnosu na zemlje regiona, čime je potvrđena teza da su narkotici u našoj zemlji konzumentima dostupni na svakom koraku i da ih količinski ima napretek.
Prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, gotovo da ne postoji nijedan kvart u Podgorici u kojem nema po nekoliko dilera droge, a slična situacija je i u ostalim opštinama širom zemlje.
Borba protiv narkotika decenijama je problem u Crnoj Gori, a statistika kaže da, i pored konstantne potrebe da se javnosti ukaže kako se državne institucije posvećeno bave ovim problemom, izostaje adekvatno rješenje.
Tome u prilog govore i statistički podaci Uprave policije koja je za dvije godine zaplijenila svega 68 kilograma kokaina.
Protekle godine zaplijenjeno je 43 kilograma, a godinu ranije svega 25 kilograma kokaina, a 2022. godine čak 500 kilograma, pokazuju podaci dostavljeni Pobjedi iz Uprave policije.
<h2>STATISTIKA</h2>
Ovakva porazna statistika ukazuje na slabu posvećenost policije u borbi protiv narkotika, posebno u posljednje dvije godine.
- U protekle tri godine Uprava policije je zaplijenila ukupno 4.226 kilograma opojnih droga. Naime, u toku 2024. godine zaplijenjena su 924 kg opojnih droga, 2023. godine je zaplijenjeno 966 kg, a 2022. godine je zaplijenjeno 2.336 kg opojnih droga, odgovorili su Pobjedi iz Uprave policije. Najzastupljenija vrsta opojne droge u Crnoj Gori je marihuana, a u posljednje tri godine nije registrovana pojava nove vrste sintetičke droge. U navedenom periodu je oduzeto oko 568 kg kokaina, kazali su Pobjedi iz policije.
Najveće zapljene narkotika zabilježene su u opštinama koje su prepoznate kao rute krijumčarenja droge kroz Crnu Goru: Podgorica, Ulcinj, Tuzi, Nikšić, Pljevlja, Rožaje i Herceg Novi.
U 2022. godini, u Crnoj Gori uhapšeno je ukupno 357 lica (199 lica zbog počinjenog krivičnog djela u vezi sa opojnim drogama, a 158 lica zbog počinjenog prekršaja iz člana 52 stav 1 tačka 5 u vezi člana 45 stav 1 Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga).
Kada je u pitanju statistika vezana za polnu strukturu, 2022. godine je prijavljeno 305 osoba koje su zloupotrebljavale drogu, od čega je njih 294 bilo muškog pola, a 11 ženskog.
U protekloj godini uhapšene su 373 osobe, a u toku 2023. godine 623 zbog učinjenih krivičnih djela i prekršaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
-Tokom 2023. godine zbog počinjenog krivičnog djela, od ukupno 335 lica, njih 13 su bile žene, a kada je u pitanju sumnja na počinjeni prekršaj iz oblasti droga od ukupno 973 lica, njih 35 je bilo ženskog pola. U toku 2024. godine zbog počinjenog krivičnog djela, od ukupno 311 lica, njih 11 su bile žene, a kada je u pitanju počinjeni prekršaj iz oblasti droga od ukupno 892 lica, njih 32 je bilo ženskog pola, rekli su Pobjedi iz policije.
<h2>Šćepanovićeva „nagrada“</h2>
I pored loše statistike u pogledu zapljene narkotika, v. d. direktora Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović prije nekoliko dana nominovan je kao jedan od tri glavna konkurenta za „prestižnu međunarodnu nagradu u oblasti borbe protiv droga“, saopšteno je iz policije.
- Ovo priznanje potvrđuje posvećenost crnogorskih institucija bezbjednosti i međunarodno prepoznate rezultate u suzbijanju krijumčarenja narkotika i razbijanju kriminalnih mreža koje djeluju na transnacionalnom nivou - saopšteno je iz Uprave policije nakon trodnevnog boravka delegacije UP u UAE.
Iako je predstavnik Crne Gore već zavrijedio sve pohvale u Dubaiju, na našim putevima saobraćajni policajci se svakodnevno susrijeću sa drogiranim vozacima.
-Više ne piju. Jeftinije im je da se drogiraju. Napuši se trave za pet ili 10 eura i sjedne za volan. Ili povuče „liniju“ za 20 eura. Nažalost, nemamo dovoljan broj testova, jer su skupi, inače bi svakoga trebalo testirati na narkotike - kazao je Pobjedin sagovornik, nezadovoljan stanjem u policiji.
<h2>Svaki drugi testirani vozač pozitivan na drogu</h2>
Svaki drugi vozač testiran na psihoaktivne supstance bio je pozitivan na drogu, pokazuju raniji podaci policije.
Prema istim podacima, policija od 1. januara do 31. marta 2025. godine na prisustvo alkohola u organizmu testirala je 40.102 vozača, dok je na prisustvo psihoaktivnih supstanci testirano 630 vozača.
- U navedenom periodu saobraćajni policajci su utvrdili prisustvo alkohola u organizmu kod 2.138 vozača, dok je prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utvrđeno kod 312 vozača... Najčešće psiohaktivne supstance koje su detektovane kod vozača su kanabis i kokain - podaci su kojim raspolaže policija.
Od ukupnog broja sankcionisanih za tu vrstu prekršaja (alkohol i PAS), mladih vozača i vozača početnika je bilo 321.
Iz Uprave policije napominju da su kanabis i kokain najčešće psiohaktivne supstance koje su detektovane kod vozača.
- Ukupno je lišeno slobode 886 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci... Među procesuiranim vozačima je bilo i povratnika u prekršajima... Najveći izmjereni nivo alkohola u organizmu bio je čak i više od 3g/kg - ustvrdili su iz UP.
<h2>Maloljetnici rano počinju da uzimaju drogu</h2>
Ranije je Pobjedin sagovornik Dušan Raspopović, sudski vještak sa decenijskim iskustvom u borbi protiv narkomanije upozorio da maloljetnici sve ranije počinju da konzumiraju psihoaktivne supstance.
Neki su, kako je tada kazao, već sa 12 ili 13 godina zagazili u zavisnost.
Raspopović je ukazao i na zabrinjavajuće podatke da je u porastu broj maloljetnih osoba koje koriste psihoaktivne supstance, te da je veliki problem to što se do njih vrlo lako dolazi.
Istakao je da ne postoji tačan podatak o broju mladih koji konzumiraju narkotike i naglasio da su psihoaktivne supstance lako dostupne na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole.
- Do narkotika se vrlo lako dolazi, dostupni su na ilegalnom tržištu, najčešće u blizini škole ili njima poznatim mjestima gdje znaju da mogu da ih kupe – kazao je Raspopović.
<h2>Opasnost od uličnih dilera droge</h2>
Upozorava da su uličnim dilerima vrlo često ciljna grupa upravo maloljetnici te da ih oni nerijetko „regrutuju“ i zloupotrebljavaju.
- Čak ih i angažuju u nekim primorskim opštinama, gdje ih i zaduže da nose određene pošiljke na određena mjesta, na taj način izbjegavajući da oni budu lišeni slobode. Računaju da će maloljetnici bolje proći zato što su tu kazne mnogo blaže, da će eventualno, zbog manje količine, oni biti kažnjeni samo prekršajno. Oni će za potrebe dilera prodavati drogu, a zauzvrat dobijati količinu droge koju sami upotrebljavaju – kazao je Raspopović.
Ono što takođe zabrinjava jeste i podatak da mladići najčešće počinju da diluju drogu sa 16 godina, onda kada postaju stariji maloljetnici i to obično u krugu škole.
Ulični dileri ne biraju da li su to dječaci ili djevojčice, jer se oni ne libe da budu u blizini škola i školskih dvorišta, gdje će pokušati da što veći broj mladih „namame“ i dostave im psihoaktivne supstance.
Raspopović je zbog toga posebno apelovao na roditelje i prosvjetare da obrate naročito pažnju na adolescente i maloljetnike.
– I da, ako bilo ko primijeti da se nešto čudno dešava, odmah obavijeste nadležne policijske službe da bi na pravi način reagovale i spriječile posljedice i da mladi mogu da se vrate na pravi put. Važno je da se preventivno djeluje kako mladi ne bi bili žrtve dilera i trgovaca psihoaktivnih supstanci – napominje on.
<h2>Dvije velike zapljene kokaina bez epiloga</h2>
Prije gotovo četiri godine, u dva odvojena slučaja, u Crnoj Gori je zaplijenjeno više od tonu i 700 kilograma kokaina (u avgustu 2021. godine) a pet mjeseci kasnije još pola tone.
Međutim, ni do danas istražitelji nijesu uspjeli da dođu ni do nalogodavaca, ni do organizatora.
Zvanični podaci Višeg državnog tužilaštva govore da se postupci vode protiv više NN lica.
U slučaju zapljene 1,2 tone kokaina u Zeti, nadomak Podgorice, u avgustu 2021. uhapšeni su otac i kćerka, Budimir i Marina Krstović, u čijem je magacinu nađena droga.
Oni su bili i jedini optuženi u ovom slučaju, ali ih je Viši sud u novembru 2022. a potom i Apelacioni u aprilu 2024. pravosnažno oslobodio optužbi da su švercovali kokain, kao saizvršioci. Uporedo sa tim Krstovići su najavili da će od države zatražiti 720.000 eura odštete zbog neosnovanog hapšenja, povrede prava ličnosti, prava na privatni život, ugleda...
U drugom slučaju, u magacinu trgovinskog lanca „Voli“ 14. januara 2022. zaplijenjeno je oko pola tone kokaina, koji se nalazio u tovaru banana.
Jedini uhapšeni u ovom predmetu je bio špediter Đoko Drobnjak iz Bara.
Potom je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo krivični postupak protiv njega zbog sumnje da je član međunarodne grupe za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali je nakon pet mjeseci utvrdilo da nema dokaza.
Slučaj je zatim prešao u ruke Višeg tužilaštva koje je podiglo optužnicu protiv Drobnjaka, međutim, osam mjeseci kasnije Viši sud je obustavio postupak jer „nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvršio navedeno krivično djelo“. U septembru 2022. to je potvrdio i Apelacioni sud, a Drobnjak je pušten iz pritvora.

Kokain i marihuana najjeftiniji u Crnoj Gori, dostupni na svakom koraku

Protest "Batinaši nijesu junaci, ne damo studente" najavljen je za danas u Novom Sadu.
- Zbog šokantne izjave predsjednika da batinaši iz SNS-a koji su pretukli studentkinju bejzbol palicom treba da budu pušteni i slavljeni kao junaci, pozivamo sve slobodne građane i građanke da dignu glas - navodi se na Instagram stranici akademske mreže Slobodan univerzitet.
„Batinaši nijesu junaci. Oni koji tuku studente – nijesu heroji. Oni koji opravdavaju nasilje – ugrožavaju budućnost ove zemlje“, stoji u pozivu na protest.
Najavljeno je da je okupljanje ispred prostorija SNS-a na Bulevaru oslobođenja, a da protest počinje u 17 časova.
Planirana je protestna šetnja koja će od prostorija SNS-a ići Bulevarom oslobođenja, Ulicom Novosadskog sajma, Bore Prodanovića, zatim u Ćirpanovu, pa Bulevarom oslobođenja, Ulicom Maksima Gorkog i Sutjeskom.
Građani su pozvani da ponesu transparente, zviždaljke, bubnjeve, energiju i solidarnost. 
 - Jer danas branimo ne samo studente – već pravo svih nas da se ne bojimo na ulici - kažu organizatori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvucic-sns-batinase-koji-su-studentkinji-polomili-vilicu-nazvao-junacima-i-pozvao-na-njihovo-oslobadanje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Danas protest „Batinaši nijesu junaci“ u Novom Sadu

Hitne službe na grčkom ostrvu Krit u visokom su stepenu pripravnosti nakon što je zemljotres jačine 6,1 stepen pogodio područje u blizini ostrva Krit, izazvavši potrese koji su se osjetili i u Turskoj i Izraelu.
Vatrogasna služba je saopštila da do sada nije primila nijedan poziv za pomoć niti ima prijava o ozbiljnijoj materijalnoj šteti.
Zemljotres, koji se dogodio 79 kilometara sjeverno od grada Irakliona u 6:19 ujutro po lokalnom vremenu, uznemirio je lokalno stanovništvo i turiste koji su na početku ljetnje sezone boravili na ostrvu, prema izvještajima objavljenim na platformi X.
Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih zemalja Evrope, a ranije ove godine ostrvo Santorini, popularna turistička destinacija, bilo je pogođeno neuobičajeno intenzivnom serijom zemljotresa tokom nekoliko sedmica, zbog čega su hiljade ljudi bile evakuisane, a škole zatvorene.

Grčki spasioci u pripravnosti nakon zemljotresa od 6,1 stepena po Rihteru kod Krita

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.