Ugaran Gabrielle, koji od prošle sedmice divlja Atlantskim okeanom, danas je najviše pogodio španska ostrva Ibicu i Formenteru, dok su nešto blaže posljedice zabilježene na Majorci, u regiji Valensije na kopnu, te u Mursiji na jugoistoku zemlje.
Španska meteorološka agencija AEMET zadržala je crveni meteoalarm za Ibicu i Formenteru do 16 sati, a lokalni mediji, među njima i Diario de Ibica, izvještavaju o velikim štetama.
Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vide se automobili, motori i kontejneri koje je voda nosila ulicama Ibice, dok bujice blata i kiše prekrivaju gradske kvartove. Na jednoj od snimki turisti su prikazani kako silaze s broda u vodu do koljena.
Vatrogasne službe na Ibici imale su preko 20 intervencija samo tokom jutra. Prema navodima El Páisa i drugih medija, ljudi su ostajali zarobljeni u svojim vozilima i kućama, dok su pojedine ceste morale biti zatvorene, uključujući i put prema aerodromu te obilaznicu oko glavnog grada ostrva.
Podaci AEMET-a pokazuju da je u blizini aerodroma palo čak 74 milimetra kiše u samo nekoliko sati, a prekidi u napajanju električnom energijom i oboreno drveće dodatno su otežali situaciju.
Na Majorci su poplave zahvatile više područja, a posebno je teško pogođen sjeverozapadni dio ostrva i planinski lanac Tramuntana.
U Valensiji je juče zabilježena snažna oluja praćena gradom, vjetrom i obilnim padavinama, što je izazvalo strahovanja od nove katastrofe, manje od godinu dana nakon razornog nevremena krajem oktobra 2024. kada je stradalo skoro 230 ljudi.
Iz regije Mursjia, južno od Valensije, takođe stižu snimci velikih poplava, što pokazuje razmjere nevremena koje trenutno pogađa jug Španije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvolcaholic1%2Fstatus%2F1973021046216577517%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1973021046216577517%7Ctwgr%5E59fa73c440c45f63f3069d63b24c716ef9d13557%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uragan pogodio Španiju: Bujice potopile Ibicu, Formenteru, teška situacija i u Valensiji

Na zapadu Finske, prvi put u istoriji, vjetar je dostigao uragansku jačinu, usljed čega je od subote bez struje ostalo 17 hiljada kuća.
U Raumi na jugozapadu zemlje, prosječna brzina vjetra u petak uveče dostigla je 33,5 metara u sekundi, u Poriju - do 30,3 m/s, prenosi finski javni servis Yle.
Vjetar sa prosječnom brzinom od najmanje 33 m/s smatra se uraganom u Finskoj.
Ovo je prvi put da je u Finskoj zabilježen pravi uragan, rekao je meteorolog Mati Hutonen.
- Ovakvi pokazatelji nikada nisu zabilježeni u istoriji posmatranja, u tom smislu su zaista retki - rekao je dežurni meteorolog Meteorološkog zavoda Tuomo Bergman.
Prema njegovim riječima, u petak uveče, oko 40.000 domova je odsječeno na zapadu i jugu Finske, a jutros je 17.000 domaćinstava ostalo je bez struje.
Šef vatrogasne službe Kari Kankaanpaja iz spasilačke službe Satakunta rekao je da su spasioci često pozivani zbog oborenog drveća koje je oštetilo imovinu.

1084x550

Prvi uragan u Finskoj, hiljade domaćinstava ostalo bez struje

Najmanje šest osoba je poginulo u uraganu Oskar na Kubi, izjavio je kubanski predsjednik Migel Dijas-Kanel.
Prema preliminarnim informacijama, šest osoba je stradalo u opštini San Antonio del Sur, u istočnoj provinciji Gvantanamo, rekao je u ponedjeljak uveče kubanski predsjednik u obraćanju preko državne televizije.
Nakon nevremena Gvantanamo su pogodile nezapamćene poplave, a u talasima koji su dostigli visinu i do četiri metra oštećene su kuće.
Na Kubi je tek trećina stanovnika dobila struju četiri dana nakon potpunog nestanka struje na ostrvu zbog velikog kvara.

Najmanje šest osoba poginulo u uraganu Oskar na Kubi

Očekuje se da će olujni sistem, koji se formira u Meksičkom zalivu, kasnije danas postati tropska oluja, a prognostičari upozoravaju da bi mogao i da se pretvori u uragan koji će iduće nedjelje krenuti ka Floridi.
Tropska depresija se nalazi oko 340 kilometara sjeveroistočno od grada Verakruza u Meksiku, saopštio je Nacionalni centar za uragane u Majamiju.
Iako nikakva upozorenja nisu izdata, centar za uragane je rekao da bi Florida, Florida Kiz, meksičko poluostrvo Jukatan i sjeverozapadni Bahami trebalo da prate razvoj situacije.
Predviđa se da će oluja ojačati i stići na djelove zapadne obale Floride sljedeće nedjelje, sa uraganom i olujnim udarima koji će vjerovatno početi u nedjelju.
Očekuje se da će djelovi Floride imati obilne padavine nakon toga. Padavine će donijeti rizik od poplava, zajedno sa izlivanjima rijeka.
- Nastaće veći rizik od opasnih olujnih udara vjetra za djelove zapadne obale Floride, počevši od utorka i u srijedu. Stanovnici ovih područja treba da prate sve savjete lokalnih zvaničnika i da provjeravaju da li ima novosti u vezi sa prognozom - saopštio je centar.

Oluja u Meksičkom zalivu mogla bi da postane uragan i zaprijeti Floridi

Najmanje tri osobe poginule su u nevremenu kada je uragan Helena pogodio SAD, za koji CNN navodi da je najjači koji je ikad pogodio oblast Big Bend na Floridi.
Helena je sinoć stigla na sjeverozapad Floride kao oluja kategorije 4, prenio je AP.
Nacionalni centar za uragane u Majamiju saopštio je da je Helena sinoć pogodila obalu blizu ušća rijeke Ausila u oblasti Big Benda u Meksičkom zalivu. Brzina vjetra kretala se 225 kilometara na čas.
Zbog Helene vlasti su izdale upozorenja o uraganima i poplavama koja su se proširila do sjeverne Džordžije i zapadne Sjeverne Karoline.
Više od milion domova i preduzeća ostalo je bez struje na Floridi i više od 50.000 u Džordžiji. Guverneri američkih saveznih država Floride, Džordžije, Alabame, Karoline i Virdžinije proglasili su vanrednu situaciju u svojim državama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fseautocure%2Fstatus%2F1839504820891164702%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1839504820891164702%7Ctwgr%5E9fb66f8acdaee35438ca39c6a22c7a437223dbe9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Jedna osoba je poginula na Floridi kada je saobraćajni znak pao njen automobil, a prijavljeno je da su dve osobe poginule u južnoj Džordžiji.
U planinama Sjeverne Karoline palo je i do 25 centimetara kiše.
Obilne kiše počele su da padaju, a vjetrovi su se pojačavali ranije u četvrtak u gradu Valdosti, u Džordžiji, u blizini granice sa Floridom.
Meteorolog Dilan Lask rekao je da je Nacionalna meteorološka služba izdala sinoć upozorenje na tornado za okrug Viler u Džordžiji. Rekao je da je to jedno od 12 upozorenja na tornado za samo nekoliko sati.
U mnogim gradovima i okruzima na jugu Džordžije uveden je policijski čas tokom noći.
- Ovo je jedna od najvećih oluja koju smo ikada imali - rekao je guverner Džordžije Brajan Kemp.
Izdati su nalozi za evakuaciju duž obale Meksičkog zaliva u nižim oblastima oko Talahasija, Gejnsvila, Sidar Kija, Lejk Sitija, Tampe i Sarasote na Floridi.
Meteorološka služba prognozirala je olujne udare i upozorila da bi oni mogli da budu „katastrofalni“ u zalivu Apalači kod obale Floride.
Škole u tom okrugu i više univerziteta otkazali su nastavu, a zatvoreni su aerodromi u Tampi, Talahasiju i Klirvoteru.
Meteorolozi predviđaju da će Helena vjerovatno oslabiti kako se bude kretala ka unutrašnjosti, ali da će se jaki vjetrovi i kiša proširiti na južne Apalačke planine, gdje će biti moguća i pojava klizišta.
Helena je u sredu izazvala poplave u djelovima meksičkog poluostrva Jukatan. Na zapadu Kube, zbog uragana je više od 200.000 domova i preduzeća ostalo bez struje.
Za Atlantu Helena bi mogao da bude najgori uragan koji je pogodio grad u posljednjih 35 godina, rekao je profesor meteorologije na Univerzitetu Džordžija Maršal Šepard.
Nacionalna uprava za okeane i atmosferu predvidjela je natprosječnu sezonu uragana na Atlantiku zbog rekordno visokih temperatura okeana.

1250x600

Jedan od najjačih uragana: Helena pogodila Floridu, najmanje troje mrtvih

Građanska alijansa (GA), Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Forum Bošnjaka podnijeli su inicijativu Skupštini Glavnog grada da razmotri i odobri postavljanje spomen-ploče uz stablo posađeno u čast Srđana Aleksića, na bulevaru koji nosi njegovo ime.
&nbsp;U inicijativi je navedeno da Aleksić predstavlja univerzalni simbol ljudskosti, solidarnosti i građanske hrabrosti i da njegovo ime i djelo prevazilaze nacionalne, vjerske i političke podjele i služe kao trajni podsjetnik na vrijednosti koje bi trebalo da budu temelj savremenog, demokratskog i humanog društva.
&nbsp;- Predloženo je da se uz postojeće stablo, zasađeno 2014. godine u dogovoru sa Glavnim gradom, postavi ploča sa natpisom „Stablo ljudskosti Srđana Aleksića'' ispisanim sa obje strane- &nbsp;navodi se u zajedničkom saopštenju GA, YIHR i Foruma Bošnjaka.
&nbsp;U tim organizacijama smatraju da bi takav memorijalni natpis imao snažan simbolički i edukativni značaj, naročito za mlade generacije, jer bi dodatno afirmisao poruke mira, tolerancije i poštovanja ljudskog dostojanstva u javnom prostoru Glavnog grada.
&nbsp;Realizacija te inicijative, kako su istakli, predstavljala bi važan civilizacijski gest Glavnog grada i značajan doprinos očuvanju kulture sjećanja na one koji su svojim djelima pokazali da su humanost i solidarnost iznad nasilja i mržnje.

Podnijeta inicijativa za postavljanje spomen-ploče posvećene Srđanu Aleksiću

O Vesni Pejović teško je govoriti, jer svaka riječ djeluje nedovoljno. Njene suze za Markom, Mašanom i Natašom već godinama svjedoče o bezuslovnoj ljubavi majke i babe koja je 12. avgusta 2022. izgubila one koje je voljela najviše. Ali njena bol nije kraj priče. Njena istrajnost, snaga i neumorna borba da odgovorni snose posljedice – i da se nikome više ne dogodi ono što se dogodilo njoj – govore o hrabrosti koja ne poznaje granice. O borbi za pravdu koja godinama traje – Pejović će govoriti u današnjoj emisiji E-uživo. 

Gost emisije je i Luka Lagator – čovjek koji olovkom već šezdeset godina bilježi vrijeme u kojem živimo. Njegovo slikarstvo zlatnim slovima utkano je u crnogorsko kulturno nasljeđe, a njegove karikature odavno su Crnu Goru zakucale u vrh, ne evropske, nego svjetske scene. 

Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati &nbsp;na TV E.

''E uživo'' na TV E: Gosti Vesna Pejović i Luka Lagator

U Crnoj Gori 80 odsto komentara na online portalima o LGBTIQ zajednici ima negativan ton, zbog čega bi te teme u medijima trebalo tretirati odgovorno i iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i podsticanja potencijalnih konflikta.
To je, gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, saopštila projektna koordinatorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Andrea Rovčanin govoreći o rezultatima projektu „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, koji je sproveo CeMI, a koji se odnosi na izvještavanje medija o LGBTIQ zajednici u periodu od 2012. do 2024. godine.
Rovčanin je pojasnila da je istraživanje obuhvatilo medijske članke i komentare na tri online portala u Crnoj Gori: Vijesti, Analitika i IN4S.
- Analizirali smo prije svega medijske članke, ali ono što je posebno važno naglasiti u okviru tih medijskih članaka jesu komentari, zato što smo svjesni da u komentarima možemo najbolje vidjeti kako javnost reaguje na određene teme- navela je Rovčanin.
Prema njenim riječima, riječ je o longitudinalnoj analizi sprovedenoj uz upotrebu specijalizovanih softvera za automatsko prikupljanje podataka kojim su analizirani komentari na osnovu unaprijed definisanih ključnih riječi koje se odnose na LGBTIQ tematiku, među kojima su „LGBT“, ,,LGBTI“, „povorka ponosa“, „pride“, „istopolna zajednica“ i druge.
Na osnovu tih pojmova, targetirano je oko 3.250 medijskih članaka, u okviru kojih je zabilježeno približno 35.000 komentara.
Rovčanin je pojasnila da su ljudski koderi, prethodno obučeni za ovu vrstu analize, ručno kodirali 25 odsto komentara, nakon čega je taj uzorak korišćen za treniranje mašinskog dijela softvera, koji je preuzeo automatsko kodiranje ostatka komentara.
U okviru istraživanja mjerio se i sentiment komentara, da li su pozitivni, negativni ili neutralni, a komentari su dodatno klasifikovani u 18 tema.
Kako je istakla predstavnica CeMI-ja, rezultati analize pokazuju da je javnost u Crnoj Gori prilikom komentarisanja LGBTIQ tema na portalima u velikoj mjeri negativno orijentisana.
- Analiza je generalno pokazala da javnost u Crnoj Gori kada je u pitanju komentarisanje na online portalima o LGBTIQ zajednici izrazito ima negativan stav. Čak 80 odsto je takvih komentara koji nose negativan ton- kazala je Rovčanin.
Ipak, naglasila je da se vrsta negativnosti mijenjala tokom vremena. Kako je objasnila, ranije su komentari češće sadržali otvorene napade, pozive na nasilje i direktno negiranje podrške LGBTIQ zajednici, dok se danas negativni narativi češće „pakuju“ u političke i ideološke teme, kao i u suptilnije forme govora.
- Negativnost postoji, ali se samo tokom vremena mijenjala- &nbsp;istakla je.
Rovčanin je navela i da su podaci pokazali značajne razlike među godinama kada je riječ o broju objava i komentara na analiziranim portalima.
Prema njenim riječima, 2024. godina je zabilježila rekordno nizak broj članaka i komentara, ukupno oko 146 na sva tri portala, dok je 2013. godine zabilježen izrazito visok broj komentara, što je, kako je navela, očekivano, jer je tada u Crnoj Gori prvi put organizovana Parada ponosa.
Visok nivo komentarisanja bilježi se i tokom 2018. i 2019. godine, kada je u fokusu bio Zakon o istopolnom partnerstvu.
Posebno je naglasila da se u posljednje dvije godine bilježi izuzetno nizak broj komentara koji se mogu označiti kao pro-LGBTIQ, odnosno komentara koji nose otvorenu podršku.
- Sve se rjeđe otvoreno govori o govoru mržnje, o napadima, o nasilju, ali se i sve rjeđe otvoreno govori o samoj podršci- kazala je Rovčanin, navodeći da se kritika sve češće izražava kroz cinizam, ismijavanje, pozivanje na slobodu govora i slične argumente.
Kao ilustraciju promjene tona, navela je da su ranijih godina bili prisutni komentari poput „oni neće šetati“ ili „oni ne smiju šetati“, dok su danas češći komentari poput pitanja „Zašto mediji i političari toliko promovišu LGBTIQ zajednicu“.
Rovčanin je poručila da se LGBTIQ teme u medijima moraju tretirati prvenstveno iz ugla ljudskih prava i sloboda, bez senzacionalizma i bez podsticanja konflikta.
Među ključnim preporukama, istakla je potrebu unapređenja moderacije komentara, posebno u kontekstu govora mržnje koji se sve češće javlja u implicitnim i suptilnim formama, koje je teže prepoznati.
Takođe je naglasila važnost ciljanih obuka za novinare/ke i medije, posebno u oblastima manipulacije informacijama, govora mržnje, odgovornog targetiranja i moderiranja sadržaja.
Rovčanin je navela da je potreban i strateški odgovor koji bi uključio Vladu, civilni sektor, institucije i medije, kako bi se pronašli ne samo zakonski, već i praktični mehanizmi borbe protiv govora mržnje.
Govoreći o daljim aktivnostima CeMI-ja, Rovčanin je najavila da će u narednim nedjeljama biti organizovan okrugli sto na kojem će biti predstavljeni rezultati projekta i analize.
- Očekujemo od medija, institucija i organizacija civilnog društva da se povede jedan konstruktivan razgovor, jedan dijalog sa argumentima, naravno, a ne na nivou ličnog utiska- kazala je Rovčanin.
Dodala je da CeMI želi da ovakva istraživanja postanu praksa u Crnoj Gori i da se slična metodologija primijeni i na druge društvene teme.
Ukazala je da tokom prethodne decenije u Crnoj Gori nije postojala nijedna sistematska studija koja bi pokazala na koji način i kojim tonom crnogorski mediji izvještavaju o LGBTIQ temama, zbog čega je ovo istraživanje važan doprinos i medijima i donosiocima odluka.

CeMI: Čak 80 odsto komentara na online portalima ima negativan ton prema LGBTIQ zajednici

Razlike moramo da rješavamo dijalogom i zakonom, a ne nasiljem, poručio je komentarišući paljenje automobila svešteniku SPC Mijajlu Backoviću, poslanik Pokreta Evropa Sad Tonći Janović i dodao da je nedopustivo ugrožavanje Backovićeve bezbjednostil.
- Koliko god se ja ne slagao i imao potpuno različito mišljenje i svjetonazore u odnosu na sveštenika Backovića, apsolutno je nedopustivo da se njemu ili bilo kome drugom nanosi materijalna šteta i ugrožava bezbijednost- poručio je Janović.
Posebno je to, istiće Janović, nedopustivo u našem Tivtu, gradu koji decenijama baštini medjunacionalni medjuvjerski sklad!
- Razlike moramo rjesavati dijalogom i zakonom a ne nasiljem i zastrašivanjem- zaključio je Janović.

Tag: uragan